Home Blog Page 758

Gradi se visokonaponski dalekovod od Kragujevca do Kraljeva

Foto-ilustracija: Pixabay

Direktorka Elektromreže Srbije Jelena Matejić i predstavnik konzorcijuma izvođača radova Mladen Žujković, u prisustvu ministra rudarstva i energetike Aleksandra Antića, potpisali su prošle nedelje Ugovor o izgradnji 400 kV dalekovoda od TS Kragujevac 2 do TS Kraljevo 3. Ugovor je potpisan u prostorijama EMS-a, uz poštovanje svih propisanih mera zaštite od koronavirusa.

Ministar Antić kazao je da je visokonaponski dalekovod od Kragujevca do Kraljeva, za čiju izgradnju smo potpisali ugovor, prvi infrastrukturni objekat nakon uvođenja vanrednog stanja u Republici Srbiji, što dovoljno govori o izuzetnom značaju ovog projekta u okviru Transbalkanskog koridora za prenos električne energije.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ovim ugovorom na najbolji način pokazujemo da Srbija mora da nastavi snažnu razvojnu politiku i pored toga što smo sve kapacitete i instrumente države stavili u funkciju borbe protiv epidemije KOVID-19 i zaštite života građana. Kao što je predsednik Aleksandar Vučić najavio, Srbija će se snažno boriti da borba protiv epidemije ostavi što manje posledice na ekonomiju i stopu privrednog rasta. Zbog toga će nam biti potrebne investicije i zato je ovaj projekat značajan, uzimajući u obzir da će njegova realizacija početi za nešto manje od mesec dana, uz dominantno učešće domaćih kompanija. Izgradnja ovog elektroenergetskog autoputa značajno će uticati na ukupnu energetsku stabilnost regiona, uzimajući u obzir da nas, preko Rumunije, povezuje sa Istočnom Evropom, a u narednim fazama i sa Zapadnom Evropom, izjavio je ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić.

Reč je o dalekovodu koji predstavlja deo druge sekcije Transbalkanskog koridora za prenos električne energije, projekta od posebnog nacionalnog i regionalnog značaja koji će omogućiti sigurno i stabilno snabdevanje električnom energijom korisnika na teritoriji Srbije i istovremeno spojiti tržišta Istočne i Zapadne Evrope. Uz izgradnju dalekovoda, druga sekcija podrazumeva i podizanje naponskog nivoa TS Kraljevo 3 na 400kV i opremanje jednog 400kV dalekovodnog polja u TS 400/110kV Kragujevac 2.

Dužina dalekovoda koji se gradi je 60 kilometara, a ukupna ugovorena vrednost radova i opreme iznosi 13,5 miliona evra. Radovi bi trebalo da počnu za oko trideset dana, naravno uz uvažavanje svih mera i okolnosti u vezi sa epidemijom koronavirusa. Rok za završetak radova je 610 dana. Ukupna investiciona vrednost druge sekcije, zajedno sa radovima na trafostanicama u Kragujevcu i Kraljevu, iznosi 29,6 miliona evra.

Finansiranje se realizuje sredstvima zajma u iznosu od 15 miliona evra, koji je EMS-u odobrila Nemačka razvojna banka KfW (uz državnu garanciju), donacijom EU u iznosu od 6,5 miliona evra, koja će EMS-u biti dodeljena kroz mehanizam EU Investicionog okvira za Zapadni Balkan iz Evropskog zajedničkog fonda za Zapadni Balkan (koju će neposredno isplatiti KfW), kao i sopstvenim sredstvima EMS AD.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

“I u ovim teškim okolnostima ne prestajemo da mislimo o obezbeđivanju sigurne energetske budućnosti za našu zemlju i njene građane. Dalekovod koji gradimo od ogromnog je značaja za stabilnost i sigurnost napajanja električnom energijom u centralnoj Srbiji, ali je, kao deo Transbalkanskog koridora, i od velikog regionalnog značaja, jer će biti važan deo tog jedinstvenog energetskog koridora u ovom delu Evrope. Hvala svima koji su vredno radili i omogućili da ovoj ugovor danas bude potpisan. Pre svega, članovima prethodnog poslovodstva kompanije koji su prepoznali značaj i postavili temelje ovog projekta još 2014. godine. Hvala Vladi Republike Srbije i Ministarstvima energetike, finansija, građevine i evropskih integracija. Hvala stručnom timu koji radi na realizaciji projekta. I posebno hvala našim partnerima iz Nemačke razvojne banke KfW. Takođe, ponosna sam što je ovaj važan posao, u međunarodnoj konkurenciji, dobio konzorcijum koji je u najvećoj meri sastavljen od domaćih kompanija“, istakla je direktorka Jelena Matejić.

Nakon završetka druge sekcije Transbalkanskog koridora, slediće realizacija treće sekcije, koja obuhvata izgradnju dvostrukog DV 400 kV Bajina BaštaObrenovac (109 kilometara), podizanje naponskog nivoa TS Bajina Bašta na 400 kV i opremanje dva nova 400kV dalekovodna polja u TS 400/220 kV Obrenovac, a zatim i četvrte sekcije koja podrazumeva izgradnju dvostrukog dalekovoda 400 kV Bajina Bašta – Višegrad Pljevlja.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Na šta je potrošeno 2 milijarde dinara pri pravljenju zaliha u srpskim domaćinstvima?

Foto-ilustracija: Unsplash (Martijn Baudoin)

Domaćinstva u Srbiji su za nepune tri nedelje potrošila dve milijarde dinara na stvaranje zaliha u strahu od širenja epidemije koronavirusa, saopštila je kompanija GfK koja se bavi istraživanjem tržišta, preneo je portal Agrosmart. Zbog rasta potrošnje od 20 odsto svoje tržišno učešće najviše su uvećali veliki trgovinski lanci, dok je udeo malih radnji opao.

Foto-ilustracija: Unsplash (Rob Maxwell)

U Srbiji se tokom pandemije najviše kupuje brašno, šećer i toalet papir, a najbrojniji kupci su mahom starija domaćinstva, navedeno je na portalu.

Na listi najtraženijih proizvoda u protekle tri nedelje našli su se i smrznuto povrće, konzervirana tunjevina, jaja, testenine, smrznuto pecivo i jestivo ulje.

U istraživanju je analizirano 32 miliona kupovina obavljenih od 24. februara do 15. marta, kada su domaćinstva potrošila dve milijarde dinara.

Vodeći trgovinski lanci u Srbiji povećali su svoja tržišna učešća u ove tri nedelje, uz rast potrošnje domaćinstava od 20 odsto.

Foto-ilustracija: Unsplash (David Veksler)

Kupci su najviše novca trošili u hipermarketima, diskontnim lancima i supermarketima.

Za to vreme male lokalne radnje i pijace nisu zabeležile značajniji porast, tako da je njihovo tržišno učešće opalo.

Istraživanje GfK-a je pokazalo i da se učešće artikala kupljenih na promociji umanjilo.

Takođe, mlađa domaćinstva i ona sa većom kupovnom moći nisu pribegavala kupovini zaliha ni približno onoliko koliko su to činila starija domaćinstva, kao i ona sa manjom kupovnom moći.

Kupci iz Beograda i Vojvodine su nešto više trošili na zalihe nego domaćinstva u istočnoj i južnoj Srbiji.

Tokom anketiranja domaćinstava pokazalo se da je 26 odsto njih reklo da je veoma zabrinuto zbog epidemije koronavirusa.

Izvor: Euractiv.rs/Beta

Nafta nikad jeftinija, skladišta širom sveta puna

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrea Ang)
Foto-ilustracija: Unsplash (Adzim Musa)

Cena američke “lake” nafte WTI na početku trgovanja ove nedelje pala je ispod 20 dolara po barelu, spustivši se tako na najniži nivo u poslednjih 18 godina, prenosi “Fajnenšel tajms”. U nastavku trgovanja cena se ipak vratila na nivo malo iznad 20 dolara po barelu.

U odnosu na kraj prošle godine, cena nafte je izgubila 70 odsto svoje vrednosti, dok je samo u poslednje tri nedelje, cena tog energenta praktično prepolovljena.

Pad cene nafte pre svega je posledica pandemije koronavirusa, koja je dovela do smanjenja tražnje za naftom zbog obustave ekonomskih aktivnosti širom sveta.

Negativan uticaj na nivo cene nafte ima i aktuelni “cenovni rat” između Saudijske Arabije i Rusije.

Zbog smanjene tražnje i uz sadašnji nivo proizvodnje, skladišta nafte širom sveta su puna, pa bi veliki proizvođači nafte uskoro, kako se očekuje, mogli da smanje ili čak obustave proizvodnju.

Za velike nafte kompanije iz SAD, po sadašnjim cenama, proizvodnja nafte je već neisplativa.

Izvor: RTS

Otkrivena bakterija koja jede plastiku

Foto-ilustracija: Unsplash (Dustan Woodhouse)

Plastika koju svakodnevno upotrebljavamo vrlo brzo završava u otpadu, a naposletku i na deponijama širom sveta, doprinoseći zagađenju vazduha, zemljišta i vodenog sveta, ujedno predstavljajući životnu pretnju za veliki broj životinjskih vrsta.

Foto-ilustracija: Pixabay

Već dugo se radi na ispitivanju bakterija koje bi mogle da “pojedu” plastiku, a konačno je takav tip bakterije i otkriven.

Prva vrsta bakterija koje mogu da razgrade štetna jedinjenja otkrivena je u zemljištu na mestu koje je bilo prekriveno plastičnim otpadom. Bakterija se hranila poliuretanskim diolom, supstancom koja se nanosi na materijal radi zaštite od korozije.

Otkriće je objavljeno prošle nedelje u časopisu “Frontiers in Microbiology”, a za njega je zaslužna grupa istraživača iz Nemačke.

Pomoću ovog otkrića, naučnici bi mogli da pronađu način da razgrade i plastiku koja se teško reciklira i na taj način znatno pomognu u borbi protiv zagađenja plastičnim otpadom.

Poliuretan, kojim se ova bakterija hrani, veoma je štetan za životnu sredinu i ujedno izuzetno rasprostranjen. Predstavlja veliki molekul, polimer, sastavljen iz više manjih molekula. Upravo se zbog njegove složene strukture plastika veoma teško razgrađuje. Poliuretan se koristi u građevinskim materijalima, delovima automobila, odeće i obuće.

Ipak, ovo otkriće ne obećava rešenje problema. Bakterija može kroz svoj metabolizam da tretira i razgradi deo strukture poliuretana, ali ne može cele njegove polimere. Zbog toga istraživači napominju da će biti potrebno još vremena posvećenog istraživanju kako bi se pokrenula potencijalna biorazgradivost plastike.

Jelena Cvetić

Bambus – omražena invazivna vrsta

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Holyoake)

Možda ste primetili da u ovdašnjim rasadnicima, ali i parkovima i dvorištima sve češće raste jedna, za ovo podneblje sasvim netipična biljka – bambus. Čak i one koji koji su ravnodušni prema biljnom svetu mogle bi da se iznenade neke od osobenosti ove trave.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jakob Owens)

Da, bambus pripada familiji trava, a džinovski bambus je najviša poznata trava pošto može da poraste i 20 metara u visinu. Ono što je mnogo fascinantnije je da mu rizom koji se nalazi ispod zemlje omogućava neverovatno brz rast – toliko brz da ako zastanete kraj njega na nekoliko minuta možete golim okom da primetite kako se „nešto dešava“. Iako ima i spororastućih bambusa, zabeleženo je, naime, da za 24 sata neki primerci ove biljke mogu da porastu čak 91 centimetar, odnosno skoro 4 centimetra na sat.

Zbog tako brzog i gustog rasta, kao i rizoma koji je teško uništiti i izvaditi u potpunosti iz zemlje, neke vrste bambusa proglašene su za invazivne. To znači da se izrazito brzo šire, toliko da se u naseljenim mestima često ne smeju posaditi kao ostale biljke u baštensku zemlju. Kako bi se ograničilo širenje rizoma, bambusi se najpre posade u metalne posude koje se zatim zakopaju u baštu.

Rizomi su toliko otporni da je primećeno da nakon požara ostaju neoštećeni i ubrzo izbace mlade izdanke. U nekim američkim, ali i drugim državama, bambus je zbog svega ovoga na „listi neprijatelja“. Negde je označen kao invazivna, a negde i kao zabranjena vrsta, pa postoje posebni uslovi za gajenje, a predviđene su i kazne za kršenje propisa.

U jednom dokumentu o zlatnom bambusu koji je objavio Univerzitet Kornel napominje se kako je u državi Njujork zlatni bambus zabranjen, pa nije dozvoljeno uzgajanje, prodaja i sadnja. Ova vrsta nanosi veliku štetu jer uništava infrastrukturu, poput puteva i strujnih vodova, a zbog gustine rasta onemogućava život drugim biljkama. Jedini odgovarajući način “menadžmenta” zlatnog bambusa je potpuno manualno uklanjanje biljke, kako stoji u dokumentu Kornela. Preporučeno je, na primer, da se stariji rizomi ovih biljaka seku i vade najmanje jednom nedeljno, a da se eventualni novi nadzemni rast tretira herbicidima.

Kazne u državi Njujork su „rastuće“: za prvi prekršaj dobija se pismeno upozorenje i edukacioni materijal, a zatim se za svaki sledeći prekršaj izdaju kazne u iznosima od 150, zatim 250 i 1000 dolara. Ukoliko nečiji bambus pređe kod komšije, zakon predviđa kaznu u iznosu troškova uklanjanja bambusa, kao i eventualne troškove štete koju je bambus stvorio komšijinoj imovini.

Onima koji su baš zapeli da sade bambus, u Americi preporučuju druge vrste sličnog izgleda, među kojima je i „srećni bambus“ (Lucky bamboo). Ovu biljku viđamo i u ovdašnjim stanovima i cvećarama, kao spiralno izuvijane grane koje stoje u vodi, a iz kojih rastu izdanci. Iako u nazivu stoji reč bambus, ova biljka za koju neki veruju da donosi sreću zapravo je dracena, drvo života.

Bambus inače raste u toplim i vlažnim delovima sveta, mada zimi može da trpi i do -28C. Kako je veoma tvrdo drvo, pogodno za obradu – a stručnjaci kažu da je tvrđe od hrasta – koristi se u građevini, za izradu nameštaja i brojne druge svrhe. Brz rast (može da se koristi već nakon 2-3 godine, ili 5-7 godina u zavisnosti od vrste) i velika rasprostranjenost (Azija, Australija, delovi Amerike, a uzgaja se od skoro i u Africi) omogućili su da bambus postane vrlo popularan u industriji drveta. Ova biljka zbog tvrdoće stabla, ali i drugih osobenosti, u Kini je simbol za snagu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Keda)

Bambus se često sadi pored puteva sa gustim saobraćajem jer umanjuje buku. Dobro štiti od vetra, daje privatnost dvorištima, služi kao gusta, brzorastuća ograda. Osim toga, prirodni je bioakumulator teških metala, a ponaša se kao biofilter u vodi, zemljištu i vazduhu.

Bambus vrlo retko cveta, a prevashodno se razmnožava iz rizoma. Međutim, u zavisnosti od vrste, neke biljke mogu da procvetaju nakon tridesetak godina, a druge tek posle 60 ili čak 120 godina. Većina biljaka nakon cvetanja i formiranja malog ploda ugine, ostavljajući za sobom ogromne količine semena. Vrsta Phyllostachys bambusoides, na primer, cveta svakih 130 godina, nevezano za uslove i podneblje na kom živi, pa naučnici misle da u sebi ima neku vrstu “budilnika”. Unutrašnji sat mu daje znak da u određenom momentu svu raspoloživu energiju, umesto u rast, uloži u cvetanje.

To masovno cvetanje, a zatim umiranje bambusa, u nekim delovima sveta stvara ogromne probleme. Zabeleženo je na primer da cvetanje u Bengalskom zalivu koje se dešava svakih 30 do 35 godina ostavlja lokalno stanovništvo bez materijala za gradnju kojoj su vični, a novonastalo obilje plodova bambusa dovodi do naglog i dramatičnog porasta populacije glodara. Glodari jedu ne samo ostatke bambusa već i svu dostupnu hranu sa polja, ali i iz objekata, pa se godine nakon cvetanja bambusa pamte kao godine gladi, ali i godine bolesti koje su doneli glodari.

Autor: M.Đ.

Izvor: Nauka kroz priče

Prvi srpski superautomobil – delo domaćih inženjera i domaće pameti

Foto: RTS (Sat plus)
Foto: RTS (Sat plus)

Zašto je Mašinski fakultet u Beogradu jedna od najboljih obrazovno-naučnih institucija i zašto su inženjeri koje odškoluje najtraženiji u zemlji, pa i šire, saznaćete ukoliko pogledate najnoviju emisiju Sat plus na RTS-u i ekskluzivnu reportažu o prvom srpskom superautomobilu „raw“ od 280 KS.

Reč je o prvom pravom sportskom automobilu u Srbiji. I ne samo to.  Ovo vozilo, kako se navodi, moći će  da se homologuje i registruje za vožnju po putu. Kreirali su ga mladi stručnjaci Centra za motorna vozila Auto-moto saveza Srbije (AMSS). Među njima su i četvorica inženjera sa diplomom Mašinskog fakulteta u Beogradu – Trifun Miličević, Rade Zečević, Milan Caran i Miloš Ninković. Zanimljivo je da su sva četvorica nekadašnji članovi prvog srpskog Formula student tima „Tenfor drumska strela“. I ostatak ekipe čine, uglavnom, nekadašnji i aktuelni članovi Drumske strele. To na najbolji način govori o značaju tog studentskog projekta.

Foto: RTS (Sat plus)

O tome šta je podstaklo Centar za motorna vozila AMSS da radi na razvoju i izradi jednog takvog automobila, za Sat plus je govorio  direktor te kompanije Milan Božić. Napominjući  da u sastavu tog centra radi više od stotinu inženjera i 12 doktora nauka, on je rekao da ta firma u tehnološkom smislu predstavlja jednu od najačih kompanija u regionu, pa i šire.

„S druge strane, imamo i Mašinski fakultet u Beogradu koji je jedna od najboljih naučnih institucija u zemlji. Mašinski fakultet proizvodi izuzetno dobre inženjere, a mi kao firma pomažemo Formuli student, njihovom projektu. Iz te mase jako dobrih studenata za sebe biramo najbolje inženjere“, rekao je, između ostalog, Božić.

Emisiju Sat plus i reportažu o prvom srpskom superautomobilu i njegovim kreatorima  možete pogledati u nastavku:

Izvor: Mašinski fakultet u Beogradu

Zavod za biocide i medicinsku ekologiju ima dosta posla tokom vanrednog stanja

Foto: Grad Beograd

Predsednik Skupštine Grada Beograda Nikola Nikodijević, ministar energetike i rudarstva Aleksandar Antić i član Gradskog veća Slobodan Šolević obišli su u subotu, 28. marta, Zavod za biocide i medicinsku ekologiju i tom prilikom naglasili značaj te institucije u periodu vanrednog stanja.

Foto: Grad Beograd

Događaju su prisustvovali načelnik Uprave za vanredne situacije u Beogradu Rade Milošević i direktorka Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju Dragana Despot.

Nikodijević je istakao značaj ove institucije u toku vanrednog stanja, ali i u redovnim okolnostima.

“Ovo je jedna od vitalnih institucija koje rade na teritoriji grada, zbog čega je Grad Beograd godinama unazad ulagao u ovaj zavod. U ovim trenucima vanrednog stanja, ovaj zavod ima stručne ljude i opremu koja zadovoljava sve standarde”, ukazao je Nikodijević i dodao da ako bude bilo potrebe, naći će se način za angažovanjem dodatnih ljudi i opreme.

Nikodijević je istakao da u ovom trenutku Zavod za biocide i medicinsku ekologiju dezinfikuje zdravstvene i ustanove socijalne zaštite, kao i autobuse javnog prevoza.

“To su ustanove od vitalnog značaja za Beograd, jer se u njima na malom prostoru nalazi veliki broj ljudi, a sa ciljem da svi korisnici budu maksimalno bezbedni od širenja koronavirusa“, istakao je Nikodijević.

On je dodao da su nabavljene dovoljne količine rastvora na bazi hlora i alkohola a koji se, prema propisima Svetske zdravstvene organizacije koristi za dezinfekciju u ovim pandemijskim uslovima.

Ministar Antić je naveo da ovaj zavod u toku vanrednog stanja, ali i u drugim okolnostima, predstavlja jedan od stubova ukupnog zdravstveno-ekološkog sistema u Beogradu.

Zavod omogućava da se na najsavremeniji način vrši dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija kao deo opšte sanitarne kulture, istakao je Antić i zahvalio Gradu Beogradu jer je omogućio ovom zavodu da danas bude ovako dobro opremljen.

“Zavod je u proteklih nekoliko nedelja podneo ogroman teret, jer je sprovedena dezinfekcija skoro pola miliona kvadratnih metara esencijalno važnog prostora za suzbijanje koronavirusa. Da to nismo uradili, imali bismo veliki problem u svim zdravstvenim i socijalnim ustanovama, kao i u svim komunalnim sistemima koji treba da nam održe život u Beogradu”, istakao je Antić.

Foto: Grad Beograd

On je ukazao da Zavod za biocide i medicinsku ekologiju raspolaže uređajima za testiranje građana na virus korona, kao i sve tehničke kapacitete. Dodao je da je na tu temu razgovarao sa predsednicom Vlade Srbije i direktorkom Zavoda, a da će krizni štab izneti procenu da se i Zavod uključi u tu aktivnost.

Direktorka Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju Dragana Despot istakla je da je ta ustanova subjekt od posebnog značaja za postupanje u vanrednim situcijama.

“Upravo iz tog razloga, uvek se spremamo za ovakve i slične situacije. Pravovremana spremnost se pokazala i u ovoj situaciji, jer smo na vreme obezbedili dezinfekciona sredstva, zaštitnu opremu, uređaje i mašine kako bismo sada reagovali na pravi način, i tamo gde je najpotrebnije”, zaključila je Dragana Despot.

Izvor: Grad Beograd

Pesak sa istoka uzrok zagađenja vazduha u Beogradu

Foto-ilustracija: Unsplash (Sharad Bhat)
Foto-ilustracija: Unsplash (Suganth)

Državna mreža za monitoring kvaliteta vazduha Agencije za zaštitu životne sredine detektovala je visoke koncentracije suspendovanih čestica PM10 i nešto manje koncentracije PM2.5 tokom noći 26/27. marta, kao i tokom naredna dva dana kada su one beležile vrednosti i do 500 µg/m3.

S obzirom na do sada nezabeleženu pojavu od uspostavljanja automatskog monitoringa kvaliteta vazduha (2010. godine) tragalo se za uzrokom ove pojave. Utvrđeno je da ne postoji nijedan izvor emisija na teritoriji Srbije i u okolnim zemljama koji bi mogao da uzrokuje ovakve vrednosti koncentracija na toliko širokom području.

Agencija ima blisku saradnju sa Evropskom agencijom za životnu sredinu iz koje proizilazi pristup “The Copernicus Atmosphere Monitoring Service” (CAMS) Programu Evropske unije za osmatranje.

Rezultati globalne mreže za praćenje transporta peska na velike udaljenosti doveli su do zaključka da je dominantni doprinos ovoj pojavi bio atipičan transport ogromne količine peska sa udaljenosti više hiljada kilometara sa istoka što je posledica meteorološke sinoptičke situacije koja je uslovila da vazdušna masa sa istoka prodre duboko u centralnu Evropu kao i njen i zapadni-severozapadni deo.

Juče, 29. marta, vrednosti koncentracija suspendovanih čestica bile su ponovo u normalnom opsegu.

Izvor: Agencija za zaštitu životne sredine

Prvi srpski respirator i ostala rešenja za suzbijanje epidemije – u rekordnom roku

Foto-ilustracija: Unsplash (Hush Naidoo)

Srpski respirator, zaštitna odela, nova vrsta maski sa HEPA filterom koji može da se menja, kabine za dezinfekciju na javnim mestima – to su neka od 12 rešenja koja radi suzbijanja efekata pandemije izazvane koronavirusom finansira Fond za inovacionu delatnost.

Foto-ilustracija: Unsplash (Hush Naidoo)

Vladimir Vojvodić naveo je gostujući u Jutarnjem dnevniku RTS-a da će u kratkom periodu biti razvijena i dostupna za korišćenje rešenja poput prvog srpskog respiratora, nove vrste zaštitne maske, kabine za dezinfekciju, mobilni pult za beskontaktno merenje temperature i ručnu dezinfekciju, prenosivi ozonizatori…

“Prvi srpski respirator ćemo definitivno napraviti u rekordnom roku za ovakav tip uređaja. Cilj je da se završi u naredne četiri nedelje jer je to strateški važan uređaj koji će omogućiti da u Srbiji imamo ekspertizu da pravimo nešto ovog tipa i što će biti od koristi ne samo u ovoj pandemiji već i u svakom narednom scenariju ovog tipa”, objašnjava Vojvodić.

Dodaje da je na javni poziv stiglo oko 300 predloga inovativnih projekata, a da je stručna komisija Fonda dala prioritet onim rešenjima za koja je procenjeno da mogu stvoriti najbolji, najbrži i strateški važan odgovor na konkretne probleme.

“Ono što se pokazalo je da srpska mikro, mala i srednja preduzeća koja su mogla da se prijave na ovaj javni poziv poseduju znanje, resurse i izuzetno veliku želju da pomognu. Faktički stavili su sve svoje kapacitete na raspolaganje. Stiglo je oko 300 prijava u razmaku od sedam dana i mi smo radili danonoćno kako bismo sve prijave obradili i izabrali one koje su najrelevantnije za situaciju u kojoj se trenutno nalazimo. Fond je birao projekte na osnovu prioriteta koje je definisala Vlada Srbije“, objašnjava Vojvodić.

Ističe da je ideja da se odabrana rešenja što pre stave u upotrebu kako bi se okolina učinila bezbednom i spasli mnogi životi.

Izvor: RTS

Izmenjeno radno vreme reciklažnih dvorišta u Zagrebu

Foto: Zagrebački holding

Zbog zaštite zdravlja i sprečavanja širenja zaraze koronavirusom, od 30. marta 2020. godine, reciklažna i mobilna reciklažna dvorišta u Zagrebu radiće u izmenjenom terminu, najavio je Zagrebački holding.

Foto: Zagrebački holding

Reciklažna i mobilna reciklažna dvorišta biće na raspolaganju građanima od ponedeljka do subote, u vremenu od 9.30 do 17 sati, a nedelom će raditi dežurna reciklažna dvorišta RD Žitnjak (Čulinečka cesta 275) i MRD Podsused-Vrapče (Prigornica 2), u vremenu od 7.30 do 14 sati.

Zagrebački holding moli građane da slede upute zaposlenih u reciklažnim i mobilnim reciklažnim dvorištima, kako bi se izbegli svi rizični kontakti među osobama, i da se pridržavaju preporučenih mera opreza i zaštite zdravlja građana i zaposlenih.

Izvor: Zagrebački holding

Obnovljivi izvori energije – pretnja biodiverzitetu?

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Nedavno sprovedena istraživanja pokazuju da solarne elektrane i hidroelektrane predstavljaju sve veću pretnju za zaštićena područja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mark Merner)

Treba imati na umu da se količina energije dobijene iz obnovljivih izvora, koja se koristi širom sveta, utrostručila u poslednjih 20 godina, kao i to da se čak 17 odsto postrojenja za dobijanje obnovljive energije nalazi u zaštićenim regionima. Tim istraživača locirao je oko 12.500 instalacija za čistu energiju, a otkrili su da je više od 2.200 izgrađeno u zaštićenim područjima i oblastima biološke raznolikosti.

Pored toga, često postrojenja za zelenu energiju zauzimaju veći prostor od elektrana na fosilna goriva. Istovremeno, solarnim resursima i vetru potrebne su veće zemljišne površine, za razliku od proizvodnje uglja ili gasa, za dobijanje iste količine energije.

Stručnjaci smatraju da, iako je čista energija više nego dobrodošla, ova postrojenja nisu dobar izbor za biodiverzitet, jer često se upravo oko njih razvija infrastruktura, novi putevi, kao i pojačana ljudska aktivnost, što se negativno odražava na živi svet u zaštićenim područjima.

Nemačka, na primer, ima 258 ovakvih postrojenja i objekata u zaštićenim područjima, prati je Španija, dok Kina ima 142. Očekuje se dodatna potražnja za novim obnovljivim izvorima u Africi i Aziji, što može povećati opasnost za biodiverzitet u ovim područjima. Primer za negativan uticaj na živi svet putem izgradnje postrojenja za čistu energiju je Tanzanija, gde je u planu ogroman hidroenergetski projekat koji će uništiti veliko područje nacionalnog parka.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Ističe se da postrojenja i elektrane za obnovljive izvore energije nisu sami po sebi loši, ali da je potrebno postaviti ih na odgovarajuće mesto, kako ne bi imali štetna dejstva.

Povrh svega, očekuje se porast aktivnih obnovljivih izvora energije u sredinama bogatog biodiverziteta, i to za 42 odsto u narednih 8 godina.

Stručnjaci ističu da se u okviru borbe protiv klimatskih promena i njihovog uticaja na živi svet mora voditi računa da se ne naruši biodiverzitet na drugi način, a ovo bi mogao biti jedan od njih.

Studija je objavljena u časopisu “Global Change Biology”.

Jelena Cvetić

Besplatan parking u Beču

Foto-ilustracija: Unsplash (Raban Haaijk)

U sklopu borbe protiv širenja bolesti KOVID-19 obustavljeno je naplaćivanje u zonama za kratkotrajno parkiranje i snižene su cene u javnim garažama.

Foto-ilustracija: Unsplash (Scottie Scheid)

„Za vreme trajanja vanredne situacije zbog koronavirusa ukidamo zone za kratkotrajno parkiranje“, objavio je bečki gradonačelnik Mihael Ludvig 16. marta na konferenciji za medije u gradskoj većnici.

Šta to tačno znači? Vozači u spomenutim parking zonama austrijske prestonice sada su oslobođeni svih vrsta naknada koje su se naplaćivale putem karata, parkirališnih automata ili SMS poruka, a uz to više ne treba da vode računa ni o maksimalnom dopuštenom vremenu parkiranja. Svi ostali propisi ostaju na snazi pa je tako i dalje zabranjeno oduzimanje označenih parking mesta za osobe s invaliditetom i svako drugo zaustavljanje na mestima gde to prema saobraćajnim pravilima nije dopušteno.

Foto-ilustracija: Unsplash (John Matychuk)

U Beču se nadaju da će ovom merom pre svega smanjiti broj ljudi koji još koriste sredstva javnog prevoza i time dodatno suzbiti opasnost od zaraze. „Ovo je moguće jer smo uspeli da ponudimo izrazito povoljna parkirna mesta u bečkim javnim garažama“, objasnio je gradonačelnik Ludvig. Dosad je osigurano oko 30.000 takvih garažnih mesta, a dnevna tarifa za jedno mesto iznosi samo 5 evra. Zato se član gradskog poglavarstva za finansije Piter Hanke posebno zahvalio bečkim upravnicima javnih garaža bez čije podrške ova korisna mera ne bi bila moguća.

Bečka zamenica gradonačelnika i članica gradskog departmana za saobraćaja Birdžit Hebajn naposletku je objasnila da ova nova mera naročito znači svim onim građanima koji još uvek moraju da idu na posao i svojim velikim trudom pomažu da grad u ovoj situaciji i dalje funkcioniše.

Izvor: Eurocomm-PR Zagreb

Podrška inovativnim projektima preduzeća za suzbijanje efekata KOVID-19

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

Fond za inovacionu delatnost Vlade Republike Srbije odobrio je 53 miliona dinara za finansiranje 12 inovativnih projekata preduzeća čiji je cilj suzbijanje efekata pandemije izazvane koronavirusom.

U kratkom periodu biće razvijeno i dostupno za korišćenje 12 rešenja, poput prvog srpskog respiratora, nove vrste zaštitne maske sa izmenjivim HEPA filterom za višestruku i dugoročnu upotrebu, kabine za dezinfekciju koja je namenjena upotrebi na javnim mestima i lokacijama od interesa, mobilni pult za beskontaktno merenje temperature i ručnu dezinfekciju, prenosivi ozonizatori za brzu i bezbednu dezinfekciju objekata od kritičnog značaja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Marcelo Leal)

Po stupanju na snagu vanrednog stanja u Republici Srbiji, u ponedeljak 16. marta, a na inicijativu predsednice Vlade Republike Srbije, Fond za inovacionu delatnost je u rekordnom roku pripremio i u utorak, 17. marta, objavio javni poziv.

Zbog neophodnosti brzog odgovora na novonastale izazove, poziv je bio otvoren do 24. marta.

I pored kratkog vremenskog perioda, pristiglo je blizu 300 predloga inovativnih projekata, što je pokazalo visok potencijal naših inovativnih preduzeća, ali i značaj finansijske podrške kao još jedne u nizu mera Vlade Republike Srbije za suzbijanje efekata izazvanih pandemijom.

Imajući u vidu urgentnost reagovanja, nezavisna ekspertska komisija Fonda je dala prioritet onim rešenjima za koja je procenjeno da mogu stvoriti najuticajniji, najbrži i strateški važan odgovor na konkretne probleme.

Razvoj lekova i vakcina nisu bili predmet ovog javnog poziva.

Javni poziv je bio namenjen malim i srednjim preduzećima, sa već razvijenim prototipovima, proizvodima, uslugama i tehnologijama koji mogu biti skalirani u kratkom vremenskom periodu i postati dostupni za primenu u suzbijanju posledica nastalih pandemijom.

Iznos podrške po pojedinačnom projektu je do 6 miliona dinara.

Fond za inovacionu delatnost se zahvaljuje svima koji su se u rekordno kratkom roku odazvali ovom javnom pozivu i sa nama podelili i stavili na raspolaganje ideje, rešenja i resurse za suzbijanje efekata pandemije i time pokazali spremnost da brzo reaguju u kritičnim situacijama.

Fond za inovacionu delatnost čestita dobitnicima finansiranja i želi im puno uspeha u realizaciji ponuđenih rešenja.

Pregled podržanih projekata:

Voxellab

Naziv projekta: Rapid Supply Chain

Opis: Kompanija Voxellab nudi rešenje u vidu sistema za brzo 3D štampanje hitno potrebnih delova za mašine i medicinske uređaje.

CCS Solutions

Naziv projekta: LifeMask

Opis: Kompanija CCS Solutions razvijaće novu vrstu zaštitne maske sa izmenjivim HEPA filterom za višestruku i dugoročnu upotrebu.

Metaling

Naziv projekta: UV-C dezinfekcija

Opis: Kompanija Metaling nudi paletu proizvoda za dezinfekciju prostorija i predmeta korišćenjem ultraljubičastog zračenja.

SIGMA KULA

Naziv projekta: Proizvodnja dezinfekcionog sredstva na bazi natrijum hipohlorita

Opis: Kompanija SIGMA KULA radiće na udvostručavanju proizvodnje natrijum hipohlorita kao jednog od najvažnijih dezinficijenasa.

SmartResearch

Naziv projekta: Automatski uređaj za respiraciju pozitivnim pritiskom

Opis: Kompanija SmartResearch razvijaće prvi srpski respirator.

365ADS

Naziv projekta: Aditus gate

Opis: Kompanija 365ADS nudi rešenje u vidu kabine za dezinfekciju koja je namenjena upotrebi na javnim mestima i lokacijama od interesa.

Corten Art

Naziv projekta: Dezinfekcioni tunel i dezinfekciona kabina

Opis: Kompanija Corten Art ravijaće sistem aerosolne dezinfekcije za upotrebu u industriji i hazardnim sredinama.

SKV Garant

Naziv projekta: OZON-CARE

Opis: Kompanija SKV Garant radiće na razvoju prenosivih ozonizatora za brzu i bezbednu dezinfekciju objekata od kritičnog značaja.

Advertout

Naziv projekta: Airtech med

Opis: Kompanija Advertout će se baviti proizvodnjom višekratnih zaštitnih odela koja se mogu u potpunosti dezinfikovati.

Hola Systems

Naziv projekta: Izrada kontrolnog pulta za prevenciju širenja virusa i zaraznih bolesti

Opis: Kompanija Hola Systems nudi rešenje u vidu mobilnog pulta za beskontaktno merenje temperature i ručnu dezinfekciju.

Heliant

Naziv projekta: HERMES COVID: Platforma za brzu razmenu poruka u uslovima KOVID-19 pandemije

Opis: Kompanija Heliant nudi rešenje u vidu platforme za brzu razmenu poruka kroz medicinske sisteme u kriznim situacijama.

Agrounik

Naziv projekta: SURFIX – novi dezificijens sa antiviralnim delovanjem

Opis: Kompanija Agrounik baviće se razvojem biološkog dezinficijensa sa antiviralnim i antibakterijskim dejstvom.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Povećan obim setve u Republici Srpskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Set mera, čiji je cilj povećanje obima setve u Republici Srpskoj, obuhvata i dodatni regres za nabavku domaćeg semena u visini od 50 odsto od njegove cene.

“Želimo da stimulišemo nabavku semena koje je proizvedeno u Republici Srpskoj, na način da, ako Poljoprivredni institut na tržišu ima vreću semena čija je cena 70 maraka, 50 odsto će u samoj apoteci platiti proizvođač, a 50 odsto Vlada”, kaže Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, dodajući da je, prema podacima iz poljoprivrednih apoteka, evidentno da će ovog proleća biti veći obim setve.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jed Owen)

Kako je dodao, obezbeđena su i dodatna dva miliona konvertibilnih maraka, mimo redovnog Agrarnog budžeta, za nabavku setvenih paketa povrća za oko 9.000 gazdinstava.

“Ovaj paket namenjen je za manja gazdinstva koja mogu i imaju uslove da proizvedu dovoljne količine povrća za svoje potrebe i određene tržišne viškove”, pojasnio je Pašalić.

Dodatna mera je i 500.000 konvertibilnih maraka za sufinansiranje setve soje.

“Mi ćemo da sufinansiramo sa 50 odsto troškove setve soje”, pojasnio je on.

Kako je naveo, donesena je i odluka da za 5.373 gazdinstva, koja su ranije imala dugove i samim tim su isključena iz sistema podsticaja, budu omogućeni podsticaji.

Dodao je i da je obezbeđeno 60 miliona konvertibilnih maraka iz sredstava IRB-a za povoljne kredite koji se odnose za finansiranje poljoprivredne proizvodnje i 7 miliona konvertibilnih maraka iz Partner fonda.

Ministar Pašalić je rekao da su isplaćeni svi podsticaji iz prethodne godine, ali je isplaćeno i 9,5 miliona konvertibilnih maraka iz ove godine.

Poljoprivrednici ne treba da budu zabrinuti u smislu dalje isplate podsticaja. Već početkom aprila ćemo da platimo premiju za mleko. Mi u ovom trenutku nemamo nijednu marku dugovanja prema poljoprivrednicima”, naveo je Pašalić.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS počinje sa podelom regresiranog dizel goriva za 9.418 poljoprivrednih gazdinstava, a preuzimanje, odnosno kupovina, počeće u ponedjeljak i trajaće do 30. oktobra.

“Podsticaj za regresiranje dizel goriva za izvođenje prolećnjih i jesenjih radova u poljoprivredi utvrđen je u iznosu od 0,60 KM po litri dizel goriva”, saopšteno je iz ministarstva, odakle dodaju da su za finansiranje ove mere rezervisali najmanje 5,5 miliona KM.

Foto-ilustracija: Unsplash (Maarten van den Heuvel)

Poljoprivrednici mogu da preuzmu ukupno 100 litara plavog dizela po hektaru zemlje. Nosioci poljoprivrednih gazdinstava stariji od 65 godina, a koji nisu izvršili obavezu ažuriranja podataka u registru, kako u skladu sa odlukom Vlade Republike Srpske ne bi napuštali svoje domove, imaju mogućnost da ovlaste mlađeg člana domaćinstva ili da se obrate najbližoj kancelariji Savetodavne službe Ministarstva ili odeljenjima/odsecima za poljoprivredu lokalnih uprava.

Banjalučki Centar za razvoj poljoprivrede i sela pokrenuće kampanju putem medija radi animiranja građana za proizvodnju hrane.

“Naši poljoprivredni proizvođači su u jesenjoj setvi zasejali više od planiranog, što će uraditi i tokom prolećne setve. Prema našim procenama, zasejana količina neće biti dovoljna za potrebe naših sugrađana ukoliko dođe do potražnje za hranom i osnovnim životnim namirnicama”, saopšteno je iz Centra.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Boris Pašalić istakao je da postoje dovoljne zalihe prehrambenih namirnica.

“Recimo, 18. marta prerađevina od voća i povrća imali smo 6.400 tona, a 25. marta 5.700 tona. U prvom terminu mesa smo imali 1.050 tona, a 25. marta 980 tona. Pšenice smo u prvom terminu imali 17.370 tona, a u drugom terminu 15.125 tona, a mleka i mlečnih prerađevina u prvom terminu smo imali 2.260 tona, a sad već imamo povećane zalihe – 2.330 tona”, naveo je Pašalić.

Izvor: Capital.ba

Skorašnje izbeljivanje Velikog koralnog grebena se tiče i nas koji smo daleko

Foto-ilustracija: Unsplash (Ashley Satanosky)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ashley Satanosky)

Naučnici smatraju da je australijski Veliki koralni greben pretrpeo nikada ozbiljnije izbeljivanje.  Dve trećine grebena su na sličan način oštećene 2016. i 2017. godine. Oslanjajući se na najnovije snimke, nadležne institucije tvrde da je intenzitet izbeljivanja nejednak. Ipak, pojavom su pogođene veće površine.

Izbeljivanje nastaje kada koralni polipi ostanu bez algi od kojih crpe i do 90 odsto svoje energije. Njihov simbiotički odnos je ključan kako za zdravlje pojedinačnih korala, tako i za zdravlje čitavog grebena. Veza biva pokidana usled porasta temperature vode prouzrokovanog klimatskim promenama. Kada je more suviše toplo, alge napuštaju korale, koji ostaju bez izvora hrane i postaju beli. Pretnju po opstanak koralnih grebena predstavljaju i zagađenje herbicidima, kremama za sunčanje, ali i plastikom, povećana kiselost okeana i visoko sunčevo zračenje.

Ukoliko je izbeljivanje “umereno”, može da se očekuje oporavljanje korala kao što će potencijalno biti slučaj sa severnim i centralnim delovima Velikog koralnog grebena koji su ranije ove godine “izgubili boju”.

Veliki koralni greben, koji se prostire dužinom od više od 2.300 kilometara na severoistoku Australije, je uvršten na spisak svetske kulturne baštine UNESKO-a. Oko 400 tipova korala, 1.500 vrsta riba i 4.000 različitih mekušaca čine ovo područje biološki raznolikim. Veliki koralni greben je dom i za ugrožene životinje poput morske krave i zelene morske kornjače. Pored svojih stanovnika i komšija, on je značajan i za ljude, čak i nas koji živimo na drugom kraju planete.

Hrana

Na tanjirima otprilike pola milijardi ljudi nađe se riba iz oblasti koralnih grebena. Procenjuje se da se svaki kvadratni kilometar pod zdravim koralima ima sposobnost da godišnje “proizvede” i do 15 tona ribe.

Turizam

S obzirom na to da su milioni ronilaca opčinjeni njihovom lepotom, od dolaska posetilaca u mesta u blizini koralnih grebena novačnu korist ima lokalno stanovništvo nudeći zanimljive sadržaje, usluge i smeštaj turistima.

Zaštita

Koralni grebeni su poput prirodnog štita protiv oluja i talasa koji bi, u njihovom odsustvu, verovatno erodirali obale, oštetili imovinu i ugrozili živote.

Lekovi

Iako se godinama radi na razvoju lekova na bazi hemijskih jedinjenja pronađenih u šumama, stručnjaci tek od nedavno ispituju i potencijal koralnih grebena da budu njihovi saveznici u izlečenju različitih bolesti, kao i pronalasku suplemenata u ishrani.

Filtriranje vode

Ako plivate čistim morem, dobro osmotrite da li su tu negde oko vas i korali! Oni upijaju sitne čestice koje bi u suprotnom prljale vodu.

Plaže

“Zasluge” za pesak na obalama uglavnom preuzimaju školjke, ali ogroman udeo u peskovitom tlu pod vašim nogama imaju korali. Pored njihovih “usitnjenih” skeleta, pojedina stvorenja, zbog unošenja korala, prave pesak poput ribe-papagaja. Njena “proizvodnja” u toku godine ide i do jedne tone peska.

Ujedinjene nacije upozoravaju da bi skok temperature za 1,5 Celzijusovih stepeni značio odumiranje čak 90 odsto ovih neobičnih i vrednih ekosistema.

Jelena Kozbašić

Nevladine organizacije podnele žalbu Energetskoj zajednici protiv Srbije zbog izgradnje MHE

Foto: Wikipedia/Mmare

Većina planinskih reka u Srbiji su netaknute i slobodnog toka. Kao takve, ove reke čine osnovu ekosistema koje karakteriše izraziti biodiverzitet, jedinstven u celoj Evropi. Stanovništvo koje živi u blizini reka duboko je povezano sa njima jer reke predstavljaju izvor opstanka seoskih zajednica i obezbeđuju im sredstva za život.

Foto: Wikipedia/Mmare

Međutim, planinske reke u Srbiji su ugrožene planiranom izgradnjom oko 700 malih hidroelektrana, prosečnog kapaciteta oko 1 MW ili manje. Svaki od ovih hidroenergetskih projekata može imati značajan negativan uticaj na reke i njihovo prirodno okruženje, kao i na lokalne zajednice u blizini rečnih tokova.

U najvećem broju slučajeva radi se o derivacionim hidroelektranama. Za ovu vrstu projekata potrebno je izgraditi manju branu ili vodozahvat kako bi se voda iz rečnog korita kroz cevi usmerila ka centrali koja se nalazi nizvodno. Centrala gde se vrši transformacija energije vode u električnu energiju često se nalazi i po nekoliko kilometara nizvodno od vodozahvata. To znači da hidroelektrana direktno utiče na količinu, kao i na kvalitet vode između vodozahvata i centrale. Zbog toga nastaje rizik da tokom sušnog perioda delovi korita reke u potpunosti presuše, jer sva voda završava u cevima. Prekid dela vodotoka ugrožava lokalna biljna i životinjska staništa, šume i poljoprivredno zemljište, a ribe i druge životinjske vrsta koje nastanjuju reke, ako uopšte uspeju da prežive, nisu u stanju da prebrode ove suve prepreke između centrale i vodozahvata.

Udruženja za zaštitu životne sredine RERI, Riverwatch, Euro Natur i Client Earth podnele su 13. marta ove godine žalbu Energetskoj zajednici protiv Republike Srbije zbog sumnje da organi javnih vlasti u Srbiji nisu ispravno ocenili uticaj projekata malih hidroelektrana na životnu sredinu. Ova četiri udruženja iznela su dokaze koji potkrepljuju sumnju da se u Srbiji odluke o tome da li je potrebna procena uticaja na životnu sredinu za male hidroenergetske projekte (<2 MW) ne donose u skladu sa propisima koji su prihvaćeni u okviru Energetske zajednice.

Prema nacionalnom zakonodavstvu, vlasti u Srbiji su dužne da procenjuju uticaj koji hidroelektrane mogu imati na životnu sredinu. Međutim, udruženja za zaštitu životne sredine kritikuju ograničeni broj kriterijuma koji se u Srbiji uzimaju u obzir prilikom donošenja odluka – pri odlučivanju da li za određeni projekat treba sprovesti procenu uticaja na životnu sredinu uzima se u obzir samo kapacitet hidroelektrane i, u izuzetnim slučajevima, njen položaj u zaštićenom području. Prema mišljenju udruženja podnosilaca ove žalbe, sve hidroelektrane moraju biti podvrgnute odlučivanju o potrebi procene uticaja (kao što je i utvrđeno Direktivom o proceni uticaja na životnu sredinu), a javne vlasti u Srbiji ne bi smele da dozvole nekontrolisano uništavanje dragocenih ekosistema.

Procena uticaja na životnu sredinu je neophodna kako bi se izbegli ili umanjili negativni uticaji na životnu sredinu kao i na lokalno stanovništvo. Četiri nevladine organizacije se nadaju da će ova žalba doprineti tome da Srbija počne da se dosledno pridržava pravnog okvira koji je utvrđen Ugovorom o Energetskoj zajednici i koji zahteva odgovarajuću procenu uticaja svih hidroenergetskih projekata na životnu sredinu, bez obzira na njihovu veličinu ili lokaciju.

Udruženja za zaštitu životnu sredine se takođe nadaju da će ova žalba doprineti suzbijanju razornog uticaja nekontrolisane izgradnje malih hidroelektrana u Srbiji. Žalba ima cilj da unapredi celokupnu zaštitu rečnih ekosistema koji su jedinstveni u Evropi, kao i stanovništva čiji život i opstanak od tih reka zavisi.

O Energetskoj zajednici

Energetska zajednica je međunarodna organizacija koja doprinosi stvaranju zajedničkog energetskog tržišta između Evropske unije i njenih suseda. U okviru Energetske zajednice postoje zajednička tržišna pravila i načela, kao i pravni okvir koji je obavezujući za sve potpisnice Ugovora, među koje spada i Srbija.

Izvor: Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI)