Home Blog Page 741

Maslinjaci na Mediteranu u velikoj opasnosti od bakterijske zaraze

Foto-ilustracija: Unsplash (Nazar Hrabovyi)

Italija, Grčka i Španija se poslednjih dana bore sa dodatnim problemom koji se tiče maslina. Bakterija Xylella fastidiosa, poznatija kao lepra za masline, koja izaziva sindrom brzog opadanja masline, preti da ugrozi oblasti ove tri zemlje bogate drvećem maslina.

Foto-ilustracija: Unsplash (Roberta Sorge)

U Italiji već je više od milion stabala uništeno, što, prema procenama, ukazuje na gubitak od oko 5 milijardi evra u narednih 50 godina ukoliko se ne zaustavi širenje bolesti i ponovo posade maslinjaci. Procena gubitka u Španiji iznosi oko 17 milijardi evra, a u Grčkoj oko 2 milijarde za isti period.

Ove zemlje čini 95 odsto ukupne evropske proizvodnje maslinovog ulja. Čak 17 odsto površina u Italiji već je zaraženo bolešću, koja se dalje širi i u Francusku i Portugal.

Iako ne postoji određeni lek u ovom slučaju, ispituju se dovoljno otporne sorte maslina. Ukoliko se preduzmu mere prevencije i uspešno zasade novi maslinjaci jačim sortama koje su otporne na ovu bakteriju predviđeni ekonomski gubici bi mogli biti znatno manji.

Između ostalog, trenutno se analizira koliko klimatski uslovi utiču na širenje ove bolesti. Primećeno je da je na najpogođenijem području između 85 i 99 odsto površina pogodno za razvoj bakterija.

Sprečavanje širenja bolesti moglo bi da bude veoma efikasno, ali neće biti tako popularno među poljoprivrednicima. Naime, stručnjaci smatraju da bi jedna od mera uključivala seču stabala u području u kojem je utvrđena bolest, jer neko drveće može izgledati zdravo i bez simptoma, a da ipak bude zaraženo ovom bakterijom. Pored toga, pojedino drveće je veoma staro, i po nekoliko stotina godina, i deo je kulturnog nasleđa područja.

Za sada se govori o različitim alternativnim metodama koje se oslanjaju na vegetativne bakterije, glinu u borbi protiv zaraze, ali podrazumevaju i genetsku analizu koja bi pokazala zbog čega su neke biljke podložnije ovoj bolesti od drugih.

Ipak, za sada se svi najviše oslanjanju na traženje stabala koja će biti imuna na ovu bolest, smatrajući ovo rešenje najperspektivnijim i ekološki najodrživijim.

Jelena Cvetić

 

Pčelari upućuju Poziv za spas srpskog pčelarstva

Foto-ilustracija: Unsplash (Kai Wenzel)
Foto-ilustracija: Unsplash (Arwin Neil Baichoo)

Kao što je poznato, svim pčelarima starijim od 65 (u naseljima sa preko 5.000 stanovnika), kao i od 70 (u naseljima sa manje od 5.000 stanovnika), nije omogućeno da posećuju svoje pčelinjake. Takođe je poznato i to da je Savez pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) učinio sve što je mogao: vodili su razgovore, pisali dopise svima na svim nivoima, ali stav nadležnih je do danas ostao nepromenjen. Ipak, Izvršni odbor SPOS-a je odlučio da još jednom pošalje Poziv za spas srpskog pčelarstva, i to predsedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću, premijerki Vlade Republike Srbije Ani Brnabić, ministru poljoprivrede Branislavu Nedimoviću i ministru unutrašnjih poslova Nebojši Stefanoviću.

Ovog puta, uz poziv šalju i gotovo 8.000 potpisa peticije „Pustimo pčelare na pčelinjake da bismo imali hranu”.

Pismo predsedniku Republike Srbije, Aleksandru Vučiću, možete pročitati ovde.

Pismo premijerki Vlade Republike Srbije, Ani Brnabić, možete pročitati ovde.

Pismo ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Branislavu Nedimoviću, možete pročitati ovde.

Pismo ministru unutrašnjih poslova, Nebojši Stefanoviću, možete pročitati ovde.

Dopis medijima možete pročitati ovde.

Nadležnima, kao i medijima, ova pisma poslata su u ponedeljak, 13. aprila 2020. godine.

O eventualnim odgovorima na njihove zahteve, članovi SPOS-a će istog trenutka biti obavešteni putem sajta.

Izvor: Savez pčelarskih organizacija Srbije

Lufthanza traži pomoć države zbog velikih gubitaka

Foto-ilustracija: Unsplash (Dennis Gecaj)

Jedan od najvećih avioprevoznika u Evropi, Grupa Lufthanza (Lufthansa Group) zbog ograničenja koja su širom sveta uvedena u borbi protiv koronavirusa, svakodnevno trpi ogromne gubitke. Kompanija je odlučila da znatno smanji postojeću flotu i privremeno prizemlji jedan broj svojih najvećih aviona. Ipak, rukovodstvo kompanije upozorava da će crni dani za vazdušni prevoz potrajati i da će Lufthanza teško preživeti krizu bez državne pomoći.

Predsednik upravnog odbora Grupe Lufthanza Karsten Špor izjavio je da kompaniji zbog krize ubrzano ponestaju sredstva. “Ukupno svakog sata izgubimo približno milion evra iz naših finansijskih rezervi. Danju i noću, nedelju za nedeljom, a verovatno i mesec za mesecom”, rekao je Špor u video poruci zaposlenima. On je precizirao da zbog globalnih zabrana kretanja ljudi i zatvorenih granica, kompanija preveze manje od 3.000 putnika dnevno, umesto uobičajenih 350.000.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nick Herasimenka)

Prema njegovim rečima, od kako je nemačka savezna vlada u borbi protiv pandemije naredila karantin za sve putnike koji stižu u Nemačku, minimalni red letenja je još dodatno redukovan. Špor je potvrdio da Lufthanza raspolaže finansijskim rezervama od oko četiri miljarde evra, ali je ocenio da će uspeti da preživi samo uz pomoć države, preneli su nemački mediji.

Generalni direktor Lufthanze je rekao da je merama štednje pogođeno oko 7.000 zaposlenih, od toga 1.400 u Lufthanzinoj filijali (Germanwings) koja će potpuno obustaviti poslovanje. On je rekao da se trenutno sa predstavnicima sindikata pregovara o tome da se što većem broju zaposlenih ponude alternativni poslovi u koncernu. Lufthanza je početkom 2019. godine širom sveta zapošljavala oko 135.000 ljudi, a u toj godini je prevezla oko 145 miliona putnika.

Uz ocenu da se kompanija Lufthanza, koja je osnovana 1926. godine kao nemački nacionalni avioprevoznik, a posle Drugog svetskog rata ponovo počela da radi 1953. godine, suočava sa najvećim izazovom u svojoj istoriji, Špor je izrazio nadu da će pregovori sa vladom biti uspešni.

Uprava Grupe Lufthanza, međutim, ne gaji optimizam kada je reč o brzom oporavku vazdušnog saobraćaja u svetu. Prema oceni rukovodstva kompanije, proći će meseci do potpunog ukidanja svih globalnih ograničenja putovanja, a biće potrebne godine da se globalna potražnja za avionskim prevozom vrati na nivo koji je postojao pre pandemije.

U okviru mera štednje, uprava Lufthanze usvojila je niz mera koje, kako je saopšteno, na duži rok treba da smanje kapacitete njene flote i administracije. Jedna od mera odnosi se i na sam upravni odbor, koji će ubuduće imati šest umesto sedam članova.

Kada je reč o floti, Lufthanza je saopštila da će prizemljiti šest aviona tipa Erbas A380 i sedam tipa A340-600, kao i pet aviona Boing 747-400. Dodatno, privremeno će biti “penzionisano” i 11 aviona Erbas A320 koji lete na kraćim linijama, a tri aviona Erbas A340-400 iz upotrebe će povući Lufthanza Sitilajn. Kapaciteti će uglavnom biti smanjeni na terminalima Frankfurt i Minhen.

Kompanija Jurovings (Eurowings), koja je deo Lufthanza grupe, izbaciće iz svoje flote deset aviona A320 sa kratkih linija, a biće redukovan i obim aktivnosti koje Jurovings komercijalno obavlja za Lufthanzu na dugim relacijama. Kompanija Džermanvings obustaviće potpuno sve aktivnosti, saopštila je Lufthanza Grupa.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Leung)

Lufthanza ima 365 letelica, dok je cela Lufthanza Grupa krajem 2019. imala flotu od 763 aviona.

Lufthanza Grupa je saopštila i da će već započeti procesi restrukturiranja kompanija Ostrian erlajns (Austrian Airlines) i Brisel erlajns zbog krize sa koronavirusom biti dodatno pooštreni. Obe kompanije, kako se navodi, rade na smanjenju svojih flota, a to čini i kompanija SWIŠ Internešnel erlajns, takođe članica Grupe Lufthanza, koja razmatra opciju da prevremeno rashoduje svoje starije letelice.

Navodi se i da je u putničkom avionskom prevozu Grupa Lufthanza otkazala gotovo sve ugovore o lizingu koje je imala sa drugim avioprevoznicima.

Kompanja je ipak navela da ostaje cilj da se za što veći broj zaposlenih, koje će pogoditi mere restrukturiranja, pronađe drugi posao u okviru Lufthanze i da se o tome vode intenzivni razgovori sa socijalnim partnerima.

Izvor: Euractiv.rs

Cena nafte padaju uprkos dogovoru o rekordnom smanjenju proizvodnje

Foto-ilustracija: Unsplash (Waldemar Brandt)

Nova ekonomija prenela je navode CNBC da su članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) i druge države koje prozivode taj energent za vikend su postigle dogovor kojim će proizvodnju nafte umanjiti za 9,7 miliona barela dnevno, odnosno smanjiti količine na globalnom tržištu za nešto manje od 10 odsto.

Sporazum predstavlja najveće organizovano smanjenje proizvodnje u istoriji, a države će se ponovo sastati 10. juna kako bi utvrdile da li će dalje izmene plana biti neophodne.

Foto-ilustracija: Unsplash (Waldemar Brandt)

Dogovor grupa poznate kao OPEK+ prethodno je otežavao stav Meksika koji nije želeo da smanji proizvodnju za 400.000 barela dnevno, pa će po novom planu svoj output umanjiti za 100.000 barela na dnevnom nivou. Od tog pojedinačnog ograničenja se na kraju odustalo kako bi do dogovora uopšte došlo.

Sastancima na kojima je dogovarana proizvodnja energenta, čija je cena umanjena i trenutnom pandemijom koronavirusa, prethodio je i cenovni rat Saudijske Arabije i Rusije, koje su cene Brenta i West Texas Intermediate oborile ispod desetogodišnjeg minimuma.

Cene sirove nafte za isporuku su uprkos dogovoru nastavile da padaju.

Analitičari su prethodno ocenjivali da će postizanje dogovora sprečiti potpuni kolaps tržišta, ali da neće sprečiti dugoročnu štetu čitavom sektoru, javlja Axios. Isti analitičari su ukazivali da se kratkoročno može očekivati pad potražnje za čitavih 20 do 30 odsto.

Sjedinjene Američke Države, Brazil i Kanada mogle bi da umanje proizvodnju za dodatnih 3,7 miliona barela dnevno, ne zbog političkog dogovora nego zato što industrija beleži otpuštanja i jer se proizvodnja smanjuje zbog trenutnih tržišnih uslova, piše Bloomberg.

Izvor: Nova ekonomija

Počela primena sistema “zelenih” koridora na pojedinim graničnim prelazima

Foto-ilustracija: Unsplash (Rodrigo Abreu)

Od juče, 13. aprila, počela je primena sistema “zelenih” koridora na određenim graničnim prelazima u okviru CEFTA regiona, a kada se ispune propisani tehnički uslovi u ovaj sistem biće uključeni i drugi prelazi.

Zemlje Centralnoevropskog trgovinskog sporazuma (CEFTA) odobrile su listu osnovnih roba kojima treba dati prednost kada je reč o prekograničnom transportu kako bi se obezbedilo adekvatno snabdevanje u uslovima krize KOVID-19.

Foto-ilustracija: Unsplash (Wojtek Witkowski)

U pitanju su hrana i medicinska oprema koji će ubuduće imati prvenstvo prolaza na tzv. “zelnim koridorima”, uspostavljenim u cilju efikasnijeg transporta i bržeg prelaska granica za svu robu.

“Zeleni koridori” podrazumevaju ubrzane pravne i zdravstvene procedure na određenim graničnim prelazima koji će biti otvoreni za trasport robe 24 sata, sedam dana u nedelji.

U Srbiji će u ovom režimu raditi prelazi Sremska Rača, Preševo, Gostun i Merdare.

Najava dolaska robe na granične prelaze obavljaće se preko Sistema elektronske razmene podataka između carinskih uprava u okviru CEFTA.

“Granični prelazi i zelene trake u okviru ovog sistema otvoreni su za sve vrste robe, dok je za proizvode koji imaju poseban humanitarni značaj uspostavljen dodatni režim prethodne najave, koji obezbeđuje poseban prioritet na graničnim prelazima duž zelenih koridora”, kažu u Privrednoj komori Srbije (PKS).

U ovaj režim uvršteni su pojedini proizvodi namenjeni ishrani ljudi i životinja, kao i lekovi, medicinska i zaštitna oprema, neophodni u suzbijanju i zaštiti stanovništva od KOVID-19 epidemije.

Predsednik Privredne komore Srbije i Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana Marko Čadež uputio je krajem marta apel predsednici Evropske komisije, Ursuli fon der Lajen, da se Zapadni Balkan uključi u sistem “zelenih koridora” Evropske unije, koji olakšava i ubrzava transport robe.

Na sajtu CEFTA mogu se pronaći sve neophodne sanitarne mere i lista proizvoda.

Izvor: RTS

Poziv privrednicima da se prijave za Program ekonomskih mera

Foto-ilustracija: Unsplash (Austin Distel)

Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali uputio je u ponedeljak, 13. aprila, poziv privrednicima da se prijave za korišćenje olakšica iz Programa ekonomskih mera za suzbijanje posledica po privredu epidemije KOVID-19, vrednog 5,1 milijardu evra.

Mali je podsetio na to da je pravni okvir za sprovođenje tog programa usvojen na sednici Vlade u petak, 10. aprila, i dodao da su već u toku jučerašnjeg dana privrednici počeli da se prijavljuju preko portala Poreske uprave.

Ministar je naveo podatak da je za manje od 24 časa bilo 15.000 privrednika koji su otvorili namenski račun i na taj način se prijavili za mere.

Prema njegovim rečima, putem samo dva klika, oni mogu da odlože poreske obaveze i omoguće uplatu novčanog iznosa u visini minimalne zarade za svoje radnike.

Foto-ilustracija: Unsplash (Austin Distel)

Uredba o fiskalnim pogodnostima i direktnim davanjima privrednim subjektima u privatnom sektoru, kako je objasnio, predvidela je jednostavne procedure za prijavu.

On je rekao da je potrebno da vlasnici preduzeća u Srbiji u poreskoj prijavi, koju i inače podnose do kraja svakog meseca, kao datum početka plaćanja poreza stave 4. januar 2021. godine.

Ministar je ukazao na to da je poreska prijava, koju svako preduzeće mora da podnese Poreskoj upravi, zapravo Obrazac PPP–PD, koji svaka firma podnosi pre isplate plata.

U okviru ove poreske uprave postoji kvadrat „1.4. datum plaćanja“ u koji treba da upišu 4.1.2021. godine i na taj način automatski postaju deo ovog programa, objasnio je Mali.

Prema njegovim rečima, privredni subjekti u privatnom sektoru, koji inače nemaju obavezu da podnose Obrazac PPP–PD, odnosno koji nemaju zaposlene, biće automatski prijavljeni na mere, bez pomenute procedure.

Mali je, govoreći o otvaranju namenskog računa na koji će biti isplaćena sredstva u iznosu od 30.000 dinara, naveo da privrednici koji imaju račune u više banaka, preko aplikacije na portalu Poreske uprave treba do 25. aprila da potvrde preko koje poslovne banke žele da im se novčana pomoć isplati, odnosno da na taj način otvore namenski račun.

Pročitajte još:

Ukoliko imaju račun samo u jednoj banci, njima će se po nalogu Poreske uprave automatski otvoriti namenski račun u toj banci, što znači da ne moraju to sami da urade, dodao je ministar.

On je istakao da privrednici, nakon što otvore namenski račun i podnesu poresku prijavu, nemaju daljih obaveza jer sve ostalo za njih obavljaju Poreska uprava i Ministarstvo finansija.

Prema njegovim rečima, namera države je bila da sve bude pojednostavljeno i da se iskoriste elektronski servisi Poreske uprave i napredak u njenoj digitalizaciji.

Ministar je naglasio da se sada vidi sva korist od uspostavljanja elektronskih servisa Poreske uprave, od kojih je najvažnija upravo aplikacija e-Porezi, pri čemu su sve ostale procedure prepuštene državi.

“Naša namera je bila da sve bude pojednostavljeno i efikasno kako se ne bi gubilo previše vremena na birokratiju, kao i da bi se stvorili uslovi da novac što pre stigne do svih zaposlenih”, poručio je i dodao da uplata prvog dela minimalne zarade može da se očekuje početkom maja.

Svi privredni subjekti u privatnom sektoru mogu da koriste mere propisane Programom, pod uslovom da počev od 15. marta pa do dana stupanja na snagu Uredbe, nisu smanjivali broj zaposlenih za više od 10 odsto.

To se ne odnosi na zaposlene koji su sa privrednim subjektom u privatnom sektoru zaključili ugovor o radu na određeno vreme pre 15. marta za period koji se završava u periodu od tog datuma pa do dana stupanja na snagu Uredbe.

Privredni subjekat gubi pravo na korišćenje mera ukoliko u periodu od 15. marta pa do isteka tri meseca nakon poslednje isplate direktnog davanja, smanji broj zaposlenih za više od 10 odsto, ne računajući zaposlene koji su sa privrednim subjektom u privatnom sektoru zaključili ugovor o radu na određeno vreme pre pomenutog datuma za period koji se završava u tom vremenskom okviru.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Korak bliže zabrani konzumacije mesa pasa u čitavoj Kini

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kinesko ministarstvo poljoprivrede prošle nedelje je objavilo nacrt zakona u kom su psi izuzeti sa spiska životinjskih vrsta koje mogu da se uzgajaju u svrhe proizvodnje mesa. Ukoliko stupi na snagu, propis će doneti revolucionarne promene upravo u trenucima kada međunarodna zajednica oštro osuđuje trgovinu životinjama u Kini zbog moguće povezanosti sa izbijanjem i širenjem novog koronavirusa.

Iako je reč o malom procentu populacije koji se hrani tim životinjama, Kinezi godišnje pojedu između 10 i 20 miliona pasa i oko 4 miliona mačaka. Većina njih je ukradena, a ne uzgojena u objektima namenjenim za to, što dodatno povećava njihovu patnju i stradanje.

Ovoj kulinarskoj praksi prvi je na put stao grad Šendžen koji je početkom aprila ove godine obustavio prodaju i konzumaciju njihovog mesa. Očekuje se, i nada, da će i ostali delovi zemlje pratiti njegov primer.

U nacrtu zakona psi se, po prvi put u Kini, opisuju kao “prijatelji ljudi” koji ne spadaju među stoku ili živinu.

Iako novi zakonski propis ne označava zvaničnu zabranu korišćenja pasa u ishrani, predstavljaće značajan napredak ove azijske zemlje u polju dobrobiti životinja i signal za humanije postupanje sa njima, smatraju aktivisti.

Pse u 21. veku jedu i stanovnici Indije, Južne Koreje, Vijetnama, Nigerije i Švajcarske.

Jelena Kozbašić

Vojvođanski front traži bolju zaštitu Nacionalnog parka Fruška gora

Foto: Wikipedia/Lightstalker200
Foto: Wikipedia/Lightstalker200

Vojvođanski front je zatražio od vlasti da što pre utvrde ko su uzročnici sedam požara na Fruškoj gori za manje od nedelju dana, i to u vreme policijskog časa.

“Očekujemo hitnu istragu nakon koje će javnosti biti upoznata i sa imenima krivaca i sa njihovim motivima. Požari na Fruškoj gori su zločin najpre prema prirodi, ali i prema ljudima, i tako ih treba i tretirati”, ukazao je Vojvođanski front.

Vojvođanski front je zatražio da se hitno sagledaju mogućnosti da Nacionalnim parkom upravlja javna ustanova čija bi delatnost bila zaštita, unapređenje i očuvanje prirodnih i drugih vrednosti.

“Paralelno s tim trebalo bi precizirati i odrediti kvalitetniji način rada čuvarske službe i omogućiti joj nezavisnost i veća ovlašćenja. Nezavisna čuvarska služba bila bi trajno rešenje i garancija u suzbijanju prekomerne seče i ostalih nedozvoljenih radnji, kao i zaštiti od požara”, ocenjeno je u saopštenju.

Uz konstataciju da je jedna od retkih zelenih oaza u Vojvodini “godinama ugrožena zbog neodgovornog ponašanja nadležnih institucija i pojedinaca”, Vojvođanski front je izrazio nadu da će nadležni državni i pokrajinski organi vlasti početi da rešavaju probleme na Fruškoj gori.

Vojvođanski front osnovali su Liga socijaldemokrata Vojvodine, Vojvođanska partija i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini.

Izvor: Zelena Srbija

Dostava hrane u Beču – fijakerom!

Foto: Jürgen Beilein

Bečki fijakeri ipak nisu utihnuli – u saradnji sa hotelom „Intercontinental“ dostavljaju besplatne obroke građanima.

Foto-ilustracija: Unsplash (John Tuesday)

Iako su hoteli i drugi ugostiteljski objekti u Austriji trenutno zatvoreni, osoblje hotela „Intercontinental“ u Beču se angažovalo u doba krize. U saradnji sa „Bečkim fijakerima“ organizovana je svakodnevna priprema hrane i dostava 250 gratis obroka građanima Beča.

Svaki fijakerista dostavlja hranu na oko petnaest adresa dnevno, a oduševljenje građana koji čekaju na obrok je veliko. „Hotel postoji već 50 godina i mi smo institucija koja je i sama deo Beča“, izjavila je direktorka hotela Brigite Tratner. Ova akcija je dobra i za konje, budući da je životinjama potrebna vežba i kretanje.

Pored hotelskog tima u kampanji učestvuju – udruženje „Bečki fijakeri“, firma „Caritas“ iz koje dolazi najveći broj dobrovoljaca za dostavu hrane, preduzeće „Mjam“ koje je obezbedilo termo-rančeve, taksi vozila „40100“ koja pružaju podršku u dostavi kao i potpredsednik jedne logističke firme, Georg Gregori, koji dobrovoljno osmišljava optimalne rute za dostavu koristeći besplatan softver firme „gb consite“.

Kampanja bi trebalo da traje do 13. aprila 2020. godine. Postoji mogućnost da se akcija produži, kažu organizatori. Volonteri mogu da se prijave svakog dana do 17 časova, ukoliko žele da učestvuju u akciji.

Izvor: Eurocomm-PR Beograd

KOVID-19 uticao na poboljšanje vazduha i u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Luka Brajković)

Mere za prevenciju širenja koronavirusa značajno su uticale na poboljšanje kvaliteta vazduha i pomogle u borbi protiv zagađenja vazduha u Hrvatskoj.

Satelitski snimci koje su objavile NASA i Evropska svemirska agencija pokazuju drastično smanjenje emisije azot-dioksida (NO2) u razdoblju februara i marta ove godine u odnosu na prethodnu godinu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Luka Brajković)

Kao nastavak na navedeno Evropska agencija za okolinu je objavila pretraživač koji prati i upoređuje nedeljne prosečne koncentracije azot-dioksida i suspendovanih čestica PM10 i PM2.5. U pretraživaču se prikazuju podaci izmerenih satnih koncentracija zagađujućih materija sa oko 3.000 stanica za praćenje kvalitete vazduha koje se nalaze u zemljama Evropske unije. Pretraživač je dostupan na linku.

Iz pretraživača se može iščitati kako se koncentracije azot-dioksida koji nastaje procesom izgaranja fosilnih goriva u motornim vozilima i nepokretnim izvorima (npr. saobraćaj, kućna ložišta, industrijska postrojenja, itd.) značajno smanjio u brojnim evropskim gradovima u kojima su sprovedene mere za prevenciju širenja koronavirusa.

Takođe, vidno je i smanjenje emisije ugljen-monoksida (CO), koji nastaje nepotpunim izgaranjem fosilnih goriva u energetskim sektorima. Pad beleže i emisije ugljen-dioksida (CO2), koji doprinosi klimatskim promenama i zagrevanju planete.

Iako se može očekivati i pad koncentracija suspendovanih čestica (PM2.5) iz istih razloga, takvo smanjenje još uvek nije moguće primetiti jer su glavni izvori čestica PM2.5 različiti, što uključuju i izgaranje goriva za grejanje stambenih i poslovnih zgrada, industrijske aktivnosti i putni saobraćaj. Znatan udeo lebdećih čestica takođe se stvara u atmosferi reakcijama drugih zagađujućih materija u vazduhu, uključujući amonijak, koja se obično emituje iz primene poljoprivrednih đubriva u ovo doba godine.

Ostali činioci, poput vremenskih uslova, takođe mogu značajno doprineti višenedeljnim zabeleženim smanjenjem koncentracija zagađujućih materija.

Podaci o kvalitetu vazduha na teritoriju Republike Hrvatske dostupni su na portalu Kvalitet vazduha u Republici Hrvatskoj.

Podatke za 2019. i 2020. treba posmatrati kao informativne, jer su podaci izvorni – nevalidirani, stoga se pojavljuju i nelogične vrednosti (ekstremno visoke vrednosti ili čak i negativne). Konačna ocena kvaliteta vazduha utvrđuje se na temelju validiranih podataka za svaku zagađujuću materiju odvojeno, jedanput godišnje za proteklu kalendarsku godinu. Naime, u skladu sa Zakonom o zaštiti vazduha, rok za dostavu validiranih podataka o kvalitetu vazduha u Ministarstvu zaštite okoline i energetike je 30. spril tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu.

Pri analizi koncentracija suspendovanih čestica PM10 i PM2.5 treba uzeti u obzir i to da je tokom vikenda od 27. do 31. marta, došlo do pojave prekograničnog prenosa peska iz pustinje, koja je uzrokovala povećane koncentracije PM čestica, čak i u primorju, gde problem zagađenja suspendovanim česticama inače nije izražen.

Zbog svega navedenog, a i s obzirom na to da se u Republici Hrvatskoj intenzivno sprovode mere prevencije širenja koronavirusa, prema trenutnim podacima, jasan je pad koncentracijama ugljen-dioksida, azot-dioksida i vodonik-sulfida.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske

Kako je koronavirus izazvao najveći pad emisije ugljen-dioksida?

Foto-ilustracija: Unsplash (Marcin Jozwiak)

Pandemija koronavirusa izazvala je najveći pad potražnje za fosilnim gorivima širom sveta, što je dovelo i do najvećeg pada emisija ugljen-dioksida u toku jedne godine. Očekuje se da bi globalna emisija ugljenika iz industrije fosilnih goriva mogla da padne za 2,5 milijarde tona 2020. godine, odnosno za oko 5 odsto.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ethan McArthur)

Pre pojave koronavirusa stručnjaci su smatrali da će emisije ugljen-dioksida biti još izraženije tokom ove godine, naročito u industriji fosilnih goriva i proizvodnji cementa. Ipak, mnogi klimatski stručnjaci podsećaju da se ovaj splet okolnosti ne može posmatrati kao trijumfalni uspeh za klimu jer je deo globalnog zdravstvenog i ekonomskg kraha, s brojnim nemerljivo negativnim posledicama, a ne rezultat ispravnih odluka nadležnih vlasti kad je reč o borbi protiv klimatskih promena.

Veliki udeo u smanjenju štetnih emisija nose ograničenja u saobraćaju, ali i u industriji, što će dovesti do smanjenja nafte, gasa i uglja u ogromnim količinama u ovogodišnjem svetskom energetskom sistemu.

Samo pad svetske potražnje za naftom, i to za oko 4 milijarde barela, kako se očekuje, smanjilo bi emisije ugljen-dioksida za oko 1,8 milijardi tona.

Pored toga, pad potrošnje električne energije i recesije u teškoj industriji smanjiće potražnju za ugljem ili gasom, što će posledično smanjiti emisiju CO2 za oko više stotina miliona tona.

Očekuje se da će potražnja za energijom u Kini početi da se vraća na pređašnje stanje od narednog meseca, ali mnogi veruju da se na normalne nivoe neće vratiti do septembra. Ono na šta, svakako, podsećaju, jeste da ukoliko i nakon okončanja pandemije vlade ne preduzmu odgovarajuće mere podrške za čistu energiju kao deo paketa ekonomskog podsticaja, ovaj pad emisija štetnih gasova može predstavljati samo kratkotrajni predah prirode.

Jelena Cvetić

Elektronska pijaca Srbije počela sa radom

Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Od petka, 10. aprila, u 12 časova počela je sa radom Elektronska pijaca Srbije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Kristina Tripković)

Svi zainteresovani građani mogu, uz jednostavnu registraciju, da kupe najraznovrsnije voće, povrće, meso, sireve, mleko, jaja, med, kao i niz drugih tradicionalnih srpskih prehrambenih proizvoda. Poručena roba im može biti isporučena direktno od strane proizvođača, ali i pomoću brojnih kurirskih službi.

Za sve dodatne informacije posetite portal ePijaca Srbije ili pozovite sledeće brojeve telefona za pomoć pri registraciji ili druge dodatne informacije: +381648188826; +381600115711; +381648188777; +38163380173; +381605007100

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Rumunija zabranila izvoz žitarica i prodaju energetskih firmi

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Vlada Rumunije odlučila je da zabrani izvoz pšenice, kukuruza, pirinča, suncokreta i drgih žitarica i uljarica, kao i ulja, šećera i različitih pekarskih proizvoda dok je na snazi vanredno stanje zbog epidemije koronavirusa.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bruno Kelzer)

Rumunija je jedan od najvećih izvoznika cerealija u Evropskoj uniji. Ta zemlja prodaje i na evropskom i na tržištima drugih zemalja, poput bliskoistočnih.

U 2018. je Rumunija izvezla 12 miliona tona cerealija.

Kako prenosi Euraktiv Rumunija, zabrana će se odnositi na sav izvoz ali će prodaja unutar EU biti dozvoljena uz uslov da zemlja kupac dokaže da je roba za njenu ili EU potrošnju i da neće biti preusmerena u treće zemlje.

Kao znak potvrde odlučnosti vlade da zabrani izvoz, najavljeno je da vlasti više neće izdavati fitosanitarne sertifikate koji se koriste kod izvoza.

Tokom vanrednog stanja zabranjena je i prodaja većinskih udela u kompanijama, uključujući Nacionalni energetski sistem.

Obe odluke su uključene u pravilnik o vanrednom stanju objavljen u večernjim satima 9. aprila i primenjivaće se nakon što budu objavljene u službenom listu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Paul Mocan)

Euraktiv Rumunija piše da još nije jasno zašto je vlada odlučila da zabrani prodaju energetskih firmi.

Ranije se Kina udružila sa rumunskom državnom kompanijom radi gradnje novog energetskog kapaciteta u postojećoj elektrani. Međutim, na tom planu se do sada ništa nije desilo.

Krajem marta Evropska komisija je objavila smernice kojima poziva članice da u punoj meri koriste mehanizam za nadzor stranih investicija kako bi se u vreme ekonomske nestabilnosti zaštitila ključna evropska infrastruktura.

Češki ČEZ, koji ima brojnu imovinu u Rumuniji, nedavno je objavio da planira da se više fokusira na domaće tržište i proda imovinu u inostranstvu.

Kompanija je saopštila da su mnogobrojni investitori pokazali interesovanje, uključujući rumunske, ali do sada nije realizovana nijedna prodaja.

Izvor: Euraktiv.rs

EPS dodatno obezbeđuje napajanje bolnica za obolele od koronavirusa

Foto: EPS

U vremenu u kojem se Srbija snažno bori da pobedi epidemiju koronavirusa mnogo je heroja, pre svega to su ljudi koji rade u zdravstvu, vojska, policija, a važni su i zaposleni u energetskom sektoru, koji obezbeđuju stabilnu proizvodnju, distribuciju i snabdevanje električnom energijom, rekli su Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike, i Milorad Grčić, v. d. direktora „Elektroprivrede Srbije“, tokom obilaska Nacionalnog distributivnog dispečerskog centra u Novom Sadu.

Foto: EPS

Antić je naglasio da radnike u EPS i „EPS Distribuciji“ ne vidimo svakog dana, ali njihov rad se oseća i svi građani žive sa njihovim radom. To su ljudi koji obezbeđuju da država funkcioniše, a čak 20.000 ljudi svakog dana radi naporno u vrlo kompleksnim uslovima.

“Sa gradonačelnikom Novog Sada Milošem Vučevićem obišli smo Nacionalni distributivni dispečerski centar ‘EPS Distribucije’, razgovarali smo sa zaposlenima i važno je da svi ljudi koji rade na ovakvim mestima imaju sva neophodna zaštitna sredstva, da se vodi računa o dezinfekciji prostora, da vode računa o sebi i najbližima. Oni rade odgovoran posao, koji je uvek, a posebno sada od ključnog značaja za život u Srbiji. Iz ovog centra upravlja se celokupnim sistemom, obezbeđuje sigurnost snabdevanja u celoj Srbiji. Ključno je da svi važni potrošači imaju stabilno snabdevanje električne energije”, rekao je Antić. “Zato hvala svim zaposlenima u EPS, posebno onima rade u održavanju u distribucionim centrima jer su pojačali pravce snabdevanja za KOVID-19 bolnice koje su sada apsolutno sigurne da će u svakom trenutku imati stabilno snabdevanje.”

Milorad Grčić, v. d. direktora Javnog preduzeća „Elektroprivreda Srbije“, istakao je da uz podršku Vlade Srbije i predsednika Srbije posebna pažnja na sigurnosti u proizvodnji, snabdevanju i distribuciji, jer su ključni za sve, posebno za zdravstvene ustanove. On je naglasio da ne sme da postoji nijedan prekid u snabdevanju.

“Hvala svim zaposlenima koji predano rade u proizvodnji, distribuciji i snabdevanju električnom energijom. Vas i sve kolege molim da sami sebe čuvate maksimalno i imajte na umu da od vas zavisi nečiji život, život nekog ko leži priključen na respirator, jer ako stane EPS i proizvodnja i distribucija električne energije, onda staje sve. Zato ste na neophodni, čuvajte se, vas ne može niko da zameni. Zato ovih dana i obilazimo sve važne tačke u EPS-u da proverimo da ljudi imaju dovoljno zaštitne opreme, da li im je nešto potrebno. Danas je ključna uloga na svakom pojedincu, radite odgovoran posao i zato ste nam važni”, rekao je Grčić radnicima u Nacionalnom distributivnom dispečerskom centru.

Antić je objasnio i da je veoma bitno što se nastavlja sa investicijama i ključnim projektima, jer su toku radovi na izgradnji tri velike 110 kV trafostanice u Aranđelovcu, Gornjem Milanovcu i Tutinu.

Izvor: EPS

Plod saradnje Srbije i Hrvatske i 3D štampe, posebne maske za zaštitu medicinskog osoblja

Foto: EU info centar
Foto: EU info centar

Saradnja i solidarnost, udružene sa inovativnim tehnologijama, pokazale su se vrlo korisnim i u doba pandemije KOVID-19. Jedna od najznačajnijih saradnji u ovim teškim trenucima jeste inicijativa mejkera iz Srbije i Hrvatske, koji pomoću 3D štampe prave maske sa vizirima kako bi zaštitili zdravstvene radnike od virusa. Za samo nekoliko dana oganizovali su se volonteri, kompanije, laboratorije, inkubatori iz obe države kako bi doprineli borbi protiv pandemije i pomogli medicinskom osoblju.

Inicijativu je pokrenula Facebook grupa „Vizionari Srbije“ i  uputila apel svim ljudima koji poseduju 3D štampač da se priključe akciji štampanja nosača vizira. Tako se ova ideja proširila i van granica naše zemlje kroz saradnju dve zemlje na projektu “XBIT — Prekogranična IT mreža za konkurentnost, inovaciju i preduzetništvo”.

Projekat se radio u Hrvatskoj i Srbiji sa ciljem da se razviju dve nove digitalne zajednice, kroz osnivanje i razvoj dva nova centra, sa obe strane granice – jedan u Startit centru u Inđiji (Vojvodina), a drugi u Donjem Miholjcu, u Hrvatskoj. Realizovao ga je konzorcijum koji čine vodeći partner SEE ICT, Poslovni inkubator Osvit iz Donjeg Miholjca (hrvatsko-mađarska granica), Opština Magadenovac, Fakultet tehničkih nauka iz Novog Sada i Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija Republike Srbije. Projekat finansira Evropska unija kroz Interreg IPA prekogranični program saradnje Hrvatska-Srbija 2014-2020.

Cilj ove združene akcije je pružiti onima koji su u uskoj borbi sa pandemijom što bolju zaštitu protiv virusa KOVID-19. U razgovorima sa zdravstvenim radnicima pojavila se ideja da posebne maske za vizir mogu pružiti preko potrebnu zaštitu. Ove maske u potpunosti prekrivaju lice korisnika, štiteći od kapljičnog prenosa virusa, a nakon dezinfekcije, mogu se ponovo upotrebiti.

Foto: EU info centar

“Maske su slate u Beograd, do sada u KBC Srbija i KBC Zvezdara i priprema se isporuka za KBC Bežanijsku kosu. Produkcija je za naše podneblje prebačena u Beograd za sada, a dnevno možemo izaditi oko tridesetak vizira”, rekao je Nenad Jovanovski, menadžer nacionalne mreže Startit centara.

Kroz ovu akciju ceo tim daje veliki doprinos korišćenjem kapaciteta koji su stvoreni zahvaljujući EU projektu. Oprema i materijali nabavljeni projektom, u Srbiji i Hrvatskoj, koriste se za dizajn zaštitnih maski s vizirima, što daje priliku Startit Inđiji, iDEAlab-u Novi Sad i Poslovnom inkubatoru Osvit iz Donjeg Miholjca da ulože sve svoje kapacitete u ovu akciju.

Od početka kampanje, uspešno je otpremljeno više od 350 maski za vizir, a u toku je priprema dodatnih 700 komada za distribuciju, što će omogućiti da najmanje 1.000 zdravstvenih radnika iz više od 30 zdravstvenih ustanova u Srbiji i Hrvatskoj rade zaštićeni u potpunosti.

Izvor: EU info centar

Vlada BiH donela odluku o smanjenju cena nafte

Foto-ilustracija: Unsplash (Mehluli Hikwa)

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić kazao je da je Vlada donela odluku kojom je propisala maksimalne dopuštene marže u trgovini naftnim derivatima, a što u na kraju znači smanjenje cena nafte u FBiH.

Foto-ilustracija: Pixabay

U proteklom periodu desio se radikalan pad cena nafte na svetskom tržištu, a cene su na brojnim pumpama u FBiH ostale iste, jer su pojedini trgovci ignorisali svetsko tržište. Deo benzinskih pumpi prijavljivao je čak veoma visoke cene i izuzetno visoku maržu koja je dostizala i 0,50 konvertibilnih maraka po litri.

“Zato smo danas na sednici Vlade propisali da je maksimalna marža za maloprodaju 0,25 KM po litru. Time je faktički naređeno smanjenje cena nafte, odnosno njihovo usklađivanje sa stanjem na svetskom tržištu. Istovremeno, imajući u vidu da pojedine naftne firme kontrolišu u velikoj meri i maloprodaju i veleprodaju, propisali smo i maksimalnu maržu za veleprodaju u iznosu 0,06 KM. To će sprečiti da prodavci preko veleprodaje nadoknade ono što ‘izgube’ na maloprodaji”, kazao je Novalić, povodom sednice održane prethodne nedelje, 9. marta.

U slučaju da se na neki drugi način izbegne efekat neposredne kontrole, Vlada je zadužila Federalno ministarstvo trgovine da pripremi zakonom predviđeni model određivanja najvišeg nivoa maloprodajnih cena, o kome će se direktno odlučivati na Vladi.

“Ovo nije nikakav intervencionizam, već sprečavanje monopola i nelojalne konkurencije. Ne mogu se prodavci nafte pozivati na svetsko tržište samo kada povećavaju cene, a ignorisati svetsko tržište kad tamo padaju cene. Ako poštujemo tržište, onda ga treba poštovati dosledno. Obećali smo da niko ne sme profitirati na ovoj krizi i time se i vodimo. Za sprovođenje nadzora odluka o smanjenju cena nafte zadužili smo Federalnu, kantonalnu, gradske i opštinske inspekcije”, poručio je Novalić.

Izvor: Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine