Home Blog Page 735

Zašto Srpska raskida ugovore o izgradnji pet MHE i najavljuje poništenje dozvole za jednu?

Foto: Wikipedia/Martin Brož
Foto: Wikipedia/Martin Brož

Kako piše Capital.ba, Republika Srpska je raskinula ugovore o koncesiji za izgradnju pet malih hidroelektrana (MHE) u Srpskoj koje su planirane na Grabovičkoj reci, Crnoj reci i Vrbanji.

Navodi istog portala otkrivaju da opština Pale ima negativan stav prema eksploataciji reka u svrhu proizvodnje električne energije. Načelnik Boško Jugović izjavio je da se lokalna vlast protivi izgradnji MHE na Prači i da će građevinska dozvola za takav objekat biti poništena.

Vlada je na sednici početkom aprila raskinula ugovor za izgradnju MHE “Grabovička rijeka” na istoimenoj reci, pritoci Drinjače. Ugovor je bio zaključen sa firmom “Inving” iz Vlasenice. Sa ovom firmom je postojao i ugovor o koncesiji za izgradnju MHE “Skakavac Grabovica” na istoj reci. On je takođe raskinut.

Od gradnje MHE za sada nema ništa ni na Crnoj reci. Tamo je firma “Reconsult” iz Laktaša imala koncesiju za izgradnju hidroelektrane „Staro selo“, koju je raskidom ugovora izgubila.

Na Crnoj reci neće se graditi ni MHE „Mrkonjić Grad“ za koju je koncesiju izgubila firma „Energokomerc“ iz Banjaluke. S tom firmom raskinut je i ugovor o koncesiji za izgradnju MHE „Šiprage“ na reci Vrbanji.

Vlada Republike Srpske raskinula je i prošle godine sedam koncesija za izgradnju malih hidroelektrana, od kojih se najveći broj odnosio na one planirane na Vrbanji.

Ministarstvo energetike i rudarstva je ranije objasnilo da se ugovori raskidaju zato što koncesionari nisu ispunili ugovorne obaveze ni nakon više godina od zaključenja ugovora. Ranije istraživanje portala Capital.ba pokazalo je da je veliki broj koncesionih ugovora u RS godinama u zastoju i da značajan broj koncesionara nema novca za investiranje,  ali i da izgrađena energetska postrojenja ovog tipa zapošljavaju mali broj ljudi.

Građani Republike Srpske dali su u prethodnim godinama desetine miliona maraka vlasnicima malih hidroelektrana po osnovu naknade za obnovljive izvore energije, iako je korist koju je Srpska imala od tih hidroelektrana veoma upitna, prenosi Capital.ba. Nakon što je vlast Srpske najavila ukidanje podsticaja, vlasnici MHE zapretili su tužbama, te su na kraju podsticaji ukinuti samo za vetroelektrane.

Kada je reč o Prači, Jugović je najavio da će na današnjoj sednici Skupštine opštine inicirati donošenje moratorijuma u kom će biti navedeno da je opština protiv izgradnje hidroelektrana na tamošnjoj reci, od njenog izvora pa do granice sa Federacijom Bosnom i Hercegovinom, kako bi, prema njegovim tvrdnjama, na taj način zaštitili prirodu i stali na stranu ekologije.

Izvor: Capital.ba

Stogodišnja stabla kedra posečena zbog izgradnje laboratorije u Nišu

Foto: Wikipedia/Jeffdelonge
Foto: Wikipedia/Jeffdelonge

U Nišu su prethodnog vikenda uz zgradu Instituta za javno zdravlje na zelenoj površini počeli radovi na izgradnji montažnog objekta u kojem će biti smeštena laboratorija, koja predstavlja kinesku donaciju Srbiji. Najavljeno je da će u ovoj laboratoriji biti moguće uraditi i 1.000 testova na koronavirus dnevno.

Međutim, zbog pripreme terena za gradnju, posečena su dva stabla posađena još pre više od 100 godina. U pitanju je drvo Atlantski kedar koji su posadili srpski ratnici nakon povratka sa Solunskog fronta.

Iako ovo drveće nije bilo pod zaštitom države, svakako bi se povodom seče bilo kog drveta na području grada bilo potrebno obratiti Zavodu za zaštitu prirode Niš za odobrenje, kao i instrukcije i uslove pod kojima se to može uraditi. Iz Zavoda tvrde da ih o ovom događaju niko nije zvanično obavestio.

Kedrovi su bili jedni od najlepših stabala u ovom okrugu i mnogi ljubitelji prirode u ovom gradu su iskazali nezadovoljstvo nakon ovog čina. Smatraju da nije bilo potrebno da se uništi zelena površina i poseku dugovečna stabla, naročito kad se uzme u obzir da je nedaleko odatle bilo nekoliko slobodnih površina takođe pogodnih za gradnju.

Direktor Instituta za javno zdravlje Niš Miodrag Stojanović rekao je da je ovu odluku o gradnji donela Vlada Republike Srbije, dok je ministar poljoprivrede Branislav Nedimović početkom meseca najavio kinesku donaciju “Vatreno oko”, obrazlažući da će ova laboratorija biti postavljena ili u Kliničkom centru Niš ili u Institutu za javno zdravlje Niš.

Jelena Cvetić

Svaki novi krov u Beču proizvodiće čistu energiju

Foto-ilustracija: Unsplash (Moritz Mentges)

Austrija je postavila cilj ugradnje fotonaponskih sistema na milion svojih krovova, a tom ostvarenju će svakako pomoći najnovije izmene i dopune građevinskih propisa Grada Beča. Ova reforma između ostalog donosi obavezu ugradnje fotonaponskih sistema na svakom novom gradskom krovu!

Morate priznati da Grad Beč nije mogao na lepši način obilježiti Svetski dan obnovljivih izvora energije (26. april). Ovonedeljna najava izmena i dopuna bečkih građevinskih propisa glavnom gradu Austrije donosi veću mogućnost zaštite klime i digitalizaciju važnog privrednog sektora, a sam grad i život u njemu čini još pogodnijim za budućnost.

Foto-ilustracija: Unsplash (Giorgio Trovato)

Članica bečkog gradskog veća zadužena za izgradnju stanova Katrin Gal i predstavnik Zelenih Peter Kraus najavili su u ponedeljak uvođenje obaveze ugradnje fotonaponskih sistema na svim novoizgrađenim krovovima i pokretanje prave digitalne transformacije u građevinskom sektoru. „Ovom reformom građevinskih propisa Beč dodatno pripremamo za optimalnije prilagođavanje klimatskim promenama i digitalizaciju. Time će naš grad postati savremeniji i pripremljeniji za zeleniju budućnost“, kazala je Katrin Gal.

„Beč je napravio veliki korak prema obnovljivoj budućnost. Fotonaponski sistemi na bečkim krovovima postaju standard i ubrzavaju postupno napuštanje proizvodnje energije iz fosilnih goriva. Čista energija i očuvana okolina posebno su važni u ovom kriznom i neizvesnom vremenu i zbog toga će od sada svaki novi krov u našem gradu proizvoditi obnovljivu energiju. To je naša formula za uspeh u budućnosti“, izjavio je predstavnik Zelenih Peter Kraus.

Promene koje će dodatno zaštititi klimu

Reformom građevinskih propisa Grada Beča pridodati su ciljevi koje treba uzeti u obzir pri izradi i izmeni planova prostornog uređenja i razvoja. Tako su, na primer, dodate mere kojima se ublažavaju efekti klimatskih promena, omogućava bolje upravljanje podzemnim vodama ili povećava primena načela cirkularne ekonomije. Takođe, bečki savetodavni odbor za urbanizam i prostorno uređenje od sada mora uključivati i najmanje jednog stručnjaka ili stručnjakinju u području zaštite klime i energije, što će ovoj ključnoj temi u budućnosti dati na još većoj važnosti. Za određene novogradnje u Beču je još ranije bilo potrebno osigurati ugradnju fotonaponskih sistema, no reforma građevinskih propisa sada donosi obavezu za sve nove stambene i obrazovne zgrade. Snaga instaliranih fotonaponskih sistema treba da omogući proizvodnju električne energije za direktno napajanje zgrada, na primer, u njihovim zajedničkim prostorima. Takođe, tamo gde ima smisla instalirati veću snagu FN sistema, ta opcija će moći da se koristiti u većoj meri zahvaljujući odgovarajućim finansijskim podsticajima.

Prema ranijim propisima, obavezna ugradnja FN sistema nije mogla da se primeni tamo gde to nije bilo moguće iz pravnih, tehničkih ili ekonomskih razloga. U budućnosti će u takvim slučajevima, s izuzetkom stambenih zgrada, solarna obaveza morati da se ispuni na rezervnim površinama, čime se generealno jača upotreba solarne energije i/ili drugih ekološki prihvatljivih izvora energije.

Digitalizacija u građevinarstvu

Foto-ilustracija: Unsplash (Vivint Solar)

Reforma stvara i pravnu osnovu za uvođenje digitalizacije u sektor građevinarstva čime će se osigurati administrativno rasterećenje i delotvornije upravljanje u budućnosti. Od sada će svi zahtevi za izdavanje građevinskih dozvola moći da se predaju elektronskim putem, pa će se u svakom trenutku biti moguće pratiti i nadgledati u kojoj je fazi njihovo rešavanje. Nadležnom telu će elektronskim putem moći da se predaju kopije građevinskih planova, a reforma reguliše i uvođenje elektronskog potpisa, elektronske dostave i opštih uslova za elektronski promet.

Punjači za električna vozila

Pri izgradnji novih zgrada, kao i pri većim renoviranjima postojećih, uvodi se i obaveza postavljanja punjača za električne automobile, kao i osiguranja dodatnog prostora za njihovu naknadnu instalaciju. Tačan broj propisan je zakonom i zavisi od toga  da li je reč o stambenoj zgradi ili zgradi druge namene. Ova dopuna pravilnika tako služi i promovisanju elektromobilnosti pa je u skladu s sprovođenjem prava Evropske unije.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Samo 7 zemalja je do sada predalo obnovljene klimatske planove za 2020. godinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Caio Silva)

Nacionalno utvrđeni doprinosi predstavljaju obaveze zemalja potpisnica Pariskog sporazuma o smanjenju emisija i prilagođavanju posledicama klimatskih promena. Oni treba da se obnavljaju i dopunjuju na svakih 5 godina, što “pada” upravo ove.

Iako je čak 106 zemalja pokazalo dobru volju da poradi na svojim nacionalnim doprinosima, za sada ih je samo 7 koje su i zvanično to učinile, koje proizvode tek 2,8 odsto svetskih emisija.

Foto-ilustracija: Unsplash (Kym Ellis)

Zemlje koje su podnele nove nacionalne klimatske planove za 2020. godinu su Surinam, Norveška, Moldavija, Maršalska Ostrva, Japan, Singapur i Čile.

Prema podacima iz 2014. godine, više od polovine emisija, preciznije 60 odsto, dolazilo je iz samo 10 zemalja. Nijedna od njih nije na spisku ovih sedam.

Norveška, kao jedna od najrazvijenijih zemalja u svetu, dosta polaže na borbu protiv klimatskih promena. Njeni klimatski planovi su takođe veoma ambiciozni, te se očekuje da će do 2030. smanjiti od 50 do 55 odsto emisija u odnosu na zabeleženi nivo u periodu od 1990. do sada. U tome joj pomaže što je svetski lider u prodaji električnih vozila, te čak 40 odsto ukupne prodaje vozila u ovoj zemlji čine električna. Pored toga, Norvežani rade na jačanju zelene ekonomije.

Iako je Japan jedna od vodećih svetskih država kad je reč o ekonomiji, ujedno je i peta na listi najvećih emitera gasova sa efektom staklene bašte. Japanski ovogodišnji cilj nije mnogo inovativnije od onog iz 2015. Naime, i dalje teže da do 2030. smanjenje emisije bude za 26 odsto ispod nivoa iz 2013. godine. Kada je reč o zemlji koja ima pristup tehnologiji dovoljno naprednoj da učini mogućim budućnost sa niskim udelom ugljenika, čini se da to nije maksimum koji bi bilo moguće postići.

Foto-ilustracija: Unsplash (Kurt Cotoaga)

Maršalska Ostrva, s druge strane, predstavljaju veoma mali deo globalnih emisija. One spadaju u 100 zemalja sa najmanje emisija u svetu, kojima se pripisuje tek 3 odsto ukupnih emisija gasova sa efektom staklene bašte. Ipak, upravo Maršalska Ostrva neposredno osećaju negativne efekte globalnog zagrevanja, te preuzimaju vodeću ulogu u borbi protiv klimatskih promena i teže da do 2050. imaju nulti ugljenični otisak. Sadašnji cilj im je smanjenje emisija na 58 odsto ispod nivoa zabeleženih pre jedne decenije, i to d0 2035. godine.

Moldavija je još jedna od zemalja koje pravi tek 1 odsto ukupne svetske emisije, a cilj im je smanjenje emsiija za 70 odsto ispod nivoa iz 1990. godine. Prethodni cilj iz 2015. bio je 64-67 odsto smanjenja.

Šume na teritoriji Surinama apsorbuju veće količine gasova sa efektom staklene bašte nego što ih zemlja emituje. Upravo zato je ova država svoj fokus usmerila na prelazak na čistu energiju – u planu je da se do 2030. godine napajanje električnom energijom bude čak 35 odsto iz obnovljivih izvora. Pored toga, radiće na povećanju zaštite šuma i močvarnih područja u narednih 10 godina.

Singapur teži da ostvari smanjenje emisija od 36 odsto u odnosu na nivo iz 2005. godine.

Čile je u ovu obnovu klimatskih planova uključio i nametljivi uticaj pandemije koronavirusa, sa kojom se sve zemlje suočavaju. Napomenuli su da je prioritet prevazilaženje trenutne krize, ali ujedno i kretanje ka održivom razvoju, kako sada, tako i u budućnosti.

I pored krize, potrebno je da se zemlje revidiraju svoje obaveze pre Samita o klimi koje ći biti održan u Glazgovu naredne godine. Olakšavajuća okolnost je svakako što je tehnologija koja može pomoći u rešavanju klimatske krize pristupačnija nego ikada dosada.

Jelena Cvetić

“Viseći most” u Podgorici odnedavno obasjava LED rasveta

Foto: Glavni grad Podgorica
Foto: Glavni grad Podgorica

Ograda na podgoričkom mostu „Gazela“ dobila je potuno novi izgled, zahvaljujući gradskom preduzeću “Putevi”, čiji radnici su tokom prethodnih dana radili na njenoj sanaciji. Radovi su obuhvatali pripremu i obostrano farbanje ograde u dužini od 150 m.

Gradsko preduzeće “Komunalne usluge” je u okviru akcije rekonstrukcije javne rasvete na mostovima, nedavno i na pešačkom mostu „Gazela“ postojeću rasvetu zamenilo novom LED rasvetom na prilaznim pešačkim stazama i na samom mostu.

Takozvani „Viseći most“ sada je mnogo lepši i bezbedniji za sve pešake, a u narednim danima počinju radovi na sanaciji trotoarske površine i asfaltnog kolovoza novog mosta na Ribnici, čime se nastavlja akcija uređenja svih mostova u Podgorici.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Obilaznica oko Beograda izmestiće teretni saobraćaj iz gradskog centra

Foto-ilustracija: Unsplash (Caleb George)

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović i ambasadorka NR Kine u Srbiji Čen Bo obišle su juče, 27. aprila, gradilište na izgradnji obilaznice oko Beograda, koja će biti završena za manje od dve godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Greg Rosenke)

Mihajlović je tom prilikom naglasila da će završetkom obilaznice biti omogućeno da posle više decenija teretni saobraćaj bude izmešten iz centra grada.

Ona je, ističući da na gradilištima trenutno radi više od 3.500 radnika, iskazala zahvalnost svim izvođačima, investitorima, a posebno radnicima koji u ovom teškim okolnostima, kada preovladavaju briga i strah, rade sve vreme.

Deonica obilaznice oko Beograda duga je 20 kilometara, a vrednost radova iznosi 207 miliona evra, precizirala je potpredsednica Vlade i istovremeno prenela da su je izvođači obavestili o tome da će most na Ostružnici biti gotov u maju.

Mihajlović je iskazala zahvalnost NR Kini i ambasadorki Čen Bo, koja je od prvog dana epidemije uz Srbiju, kao i svim kineskim kompanija na radu i donacijama koje su obezbedili.

Ambasadorka NR Kine je ukazala na to da kineske kompanije nisu obustavljale radove na projektima koje realizuju u Srbiji.

“Sve kineske kompanije učinile su sve da smanje negativne uticaje koronavirusa. Aktivno učestvujemo u borbi protiv epidemije. Najvažnije je zdravlje radnika, ali daćemo svoj doprinos i u ekonomskom oporavku Srbije”, poručila je ona.

Mihajlović je, odgovarajući na pitanja novinara, izrazila očekivanje da će verovatno sledeće nedelje polako krenuti otvaranje međugradskog saobraćaja.

Prema njenim rečima, prvo će biti otvoren međugradski saobraćaj, a zatim prigradski i gradski, pri čemu se otvaranje saobraćaja radi koordinirano sa gradovima i epidemiolozima, koji daju preporuku koliko ljudi može biti u vozu ili autobusu.

Ona je ukazala na to da se polako relaksiraju mere u skladu sa epidemiološkom situacijom i preporukama lekara, koje će Vlada striktno poštovati.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Typhoon Hill proglašen za startap godine u Srbiji

Foto: New Media Team
Foto: New Media Team

Typhoon Hill je proglašen za startap godine u Srbiji, na ovogodišnjem lokalnom finalu izazova PowerUp!, u organizaciji kompanije InnoEnergy. Ovaj startap je razvio univerzalni operativni sistem UEGOS, koji omogućava agregaciju i kontrolu svih distribuiranih energetskih resursa i pametnih uređaja, povećavajući njihovu efikasnost, istovremeno smanjujući troškove. Pobednički startap će predstavljati našu zemlju na međunarodnom finalu, gde će imati priliku da osvoji nagradu od 50 hiljada evra i investiciju koja se kreće od 150 hiljada do nekoliko miliona evra.

Tokom ovogodišnjeg lokalnog finala, koje je održano juče, putem onlajn platforme radi bezbednosti svih učesnika, Typhoon Hill je proglašen startapom godine. U sastavu stručnog žirija su bili Zoja Kukić, programska direktorka Inicijative Digitalna Srbija, Šimon Fijatkovski iz kompanije InnoEnergy, Pavle Krivokuća iz Impact Hub-a i Vladimir Trkulja, venture fellow u Inovacionom fondu Unicefa.

Foto: New Media Team

„Stvarno se sjajno osećam, pobeda na PowerUp!-u nam zaista mnogo znači i nadamo se da će nam pomoći da dođemo do novih investicija i da dalje razvijamo naš proizvod, kako bi došao do što šire upotrebe,“ izjavio je Aleksandar Kavgić iz Typhoon Hill-a.

UEGOS je kreiran na bazi Phyton i Linux sistema, a instalira se jednostavno putem USB uređaja ili cloud platforme, na postojeću ili novu infrastrukturu. Sama tehnologija iza UEGOS-a je već testirana, implementirana i spremna za upotrebu, što znači da su prvi koraci u razvoju ovog novog sistema za upravljanje uređajima odavno napravljeni i značajan broj testova je izvršen. Trenutno se razvija interfejs, koji će biti moguće implementirati kako u poslovnim zgradama i proizvodnim pogonima, tako i u pametnim domovima radi optimizacije efikasnosti i energetske potrošnje uređaja spojenih na ovaj sistem.

Za ovogodišnji PowerUp! širom Centralne i Istočne Evrope bilo je 425 prijava, od kojih čak 362 startapa, što PowerUp! čini jednim od najvećih programa za startapove, skejlapove i mala i srednja preduzeća iz oblasti energije, čistih tehnologija, mobilnosti, sajber bezbednosti, pametnih gradova i čistog vazduha.

Foto: New Media Team

„Ovo je prvi put da se lokalno finale PowerUp! Izazova održava onlajn, zbog novonastalih okolnosti, i mogu da kažem da je sve prošlo fantastično. Imali smo priliku da vidimo veoma inovativna i zanimljiva rešenja, što jasno pokazuje da se startap zajednica u Srbiji razvija i da i u narednom periodu možemo očekivati još kvalitetnih ideja i proizvoda iz oblasti energije i čistih tehnologija“, kazao je Aleksandar Arnaut iz InnoEnergy Hub-a Srbija i Startita.

Pored novčane nagrade i mogućnosti za višemilionsku investiciju, Typhoon Hill će se takmičiti i za titulu Startapa godine u Centralnoj i Istočnoj Evropi, kao i za vredne ponude PowerUp! partnerskih kompanija Amazon Web Services, Revolut i SpeedUp Group.

Za više informacija o PowerUp! Izazovu posetite: https://powerup.innoenergy.com/.

Izvor: New Media Team

Plan američkog predsednika o jačanju proizvodnje uranijuma pretnja po Veliki kanjon Kolorada

Foto-ilustracija: Unsplash (Jennifer Rogalla)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Thompson)

Administracija američkog predsednika Donalda Trampa objavila je plan da oživi i ojača industriju proizvodnje uranijuma kako bi ojačala poziciju Sjedinjenih Američkih Država na polju nuklearne energije. Ukoliko se plan sprovede u delo mogao bi da napravi ekološku katastrofu u brojnim zaštićenim područjima, uključujući i Veliki kanjon Kolorada.

Rudarske kompanije dugo već gledaju na zemlju oko Velikog kanjona Kolorada kao na potencijalnu metu. Zbog toga što su prethodne operacije vađenja uranijuma u tom području dovele do curenja toksičnih hemikalija u vazduh i vodu, zabrana na rudno ekploatisanje uvedena je 2012. godine. Međutim, radna grupa za nuklearno gorivo u američkog administraciji predložila je da se 607 hektara okolnog zemljišta ponovo otvori za rudarsku industriju uprkos tome što su brojne ekološke grupe upozorile na katastrofalne posledice koje bi to imalo na stanovništvo i biljni i životinjski svet.

Uprkos tome što nuklearna energija nije prljava koliko i fosilna goriva, ekstrakcija uranijuma iz zemlje je veoma prljav proces. Radioaktivna prašina i toksične hemikalije najčešće zagađuju okolni vazduh, vodu i zemljište.

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrew Charney)

Prema novom planu se predviđa da se olabave uslovi za dobijanje dozvola za rudarenje, koji su uvedeni pod Zakonom o nacionalnoj politici zaštite životne sredine, nizu pravnih akata za koje je Trampova administracija već izrazila želju da ih poništi.

Osim toga, novi plan predviđa stvaranje nove federalne rezerve za uranijum i ulaganje 150 miliona dolara u njeno punjenje domaćim uranijumom, čime bi se, kako se navodi, smanjila zavisnost SAD od stranih proizvođača.

Potez je naišao na glasno odobravanje i pohvale rudarskih kompanija i lobista nuklearne industrije, koja je proteklih godina u strmom padu.

Kritičari, sa druge strane, tvrde da je kopanje uranijuma u Velikom kanjonu Kolorada ne samo ekološki katastrofalan potez, već i potpuno nepotreban.

Prema njihovim rečima, SAD već imaju pozamašne zalihe uranijuma, a čak i da treba da nabave više, to ne bi predstavljalo bezbednosnu pretnju.

„Najveći deo snabdevanja uranijumom SAD obavlja sa zemljama koji su njeni saveznici, poput Australije i Kanade. Osim toga, Međunarodna asocijacija za atomsku energiju je otvorila globalnu banku uranijuma pre nekoliko godina kako bi obezbedila stabilno snabdevanje osiromašenog uranijuma. Nema potrebe za dupliranjem toga“, navode iz Saveta za strateške nacionalne resurse.

Izvor: RTS

Nelegalni priključci na vodovodnoj mreži u Velikoj Reci uzrok nestašice vode u selu?

Foto: Opština Mali Zvornik

Predsednik opštine Mali Zvornik Zoran Jevtić i direktor Javnog komunalnog preduzeća „Drina“ Dragan Čikarić obišli su u ponedeljak, 27. aprila, sistem vodosnabdevanja u Velikoj Reci, povodom pritužbi pojedinih stanovnika ove mesne zajednice vezanih za nedostatak vode.

Zbog ovog problema radnici JKP „Drina“ bili su i prethodnog dana na terenu u Velikoj Reci i pokušavali da utvrde razloge nestašice vode u selu.

Foto: Opština Mali Zvornik

Prema rečima predsednika opštine, juče im se pridružio i komunalni inspektor, koji će i narednih dana, do konačnog rešavanja situacije, sa radnicima JKP „Drina“ obilaziti sistem vodosnabdevanja u Velikoj Reci.

Jevtić je naveo da je prilikom obilaska u ponedeljak bazen bio pun vode, što je, kako je naveo, u najmanju ruku čudno, s obzirom da je dva dana ranije bio prazan, a da u međuvremenu nije bilo padavina.

On je rekao da se zbog svega toga javila sumnja da ima nelegalnih priključivanja na sistem i da je to najverovanije razlog značajnih gubitaka vode, što će ekipe na terenu proveriti, postavljanjem odgovarajućih vodomera na ključnim mestima.

„Sve ukazuje na to da je bilo ispuštanja vode iz sistema i priključivanja mimo zvaničnih vodomera, a da su ventili uklonjeni prilikom saznanja da će ekipe komunalnog preduzeća izaći na teren da izvrše kontrolu. O čemu se tačno radi i koji su ralozi velikih gubitaka vode iz sistema pokušaćemo da utvrdimo narednih dana, različitim merenjima“, rekao je Jevtić i dodao da u ovoj situaciji, kada se izračuna, prosečna dnevna potrošnja vode po domaćinstvu u Velikoj Reci iznosi od 3.000 do 5.000 litara.

Predsednik opštine Mali Zvornik istakao je da lokalna samouprava intenzivno radi na poboljšanju sistema vodosnabdevanja u Velikoj Reci, ali da, ni nakon izgradnje novog vodovoda, ne može dozvoliti nelegalne priključke korisnika na mrežu.

On je naveo da je završeno projektovanje trase vodovoda Culine – Velika Reka, koji će biti povezan sa novoizgrađenim vodovodom Donja Trešnica – Amajić – Culine i umnogome poboljšati kapacitet vodosnabdevanja u ovom selu.

Procenjena vrednost investicije je 85.000.000 dinara, a sredstva za njenu realizaciju opština Mali Zvornik pokušaće da obezbedi preko Kancelarije za javna ulaganja Republike Srbije.

Autorka: Ljiljana Ristanović

Izvor: Opština Mali Zvornik

Počelo čišćenje reke Miljacke

Foto: Wikipedia/Julian Nyča
Foto: Wikipedia/Julian Nyča

Juče ujutru, 27. aprila, počelo je čišćenje obale reke Miljacke na potezu od Vistafona (RTV Dom) do mosta u ulici Kurta Schorka na Stupu.

U sklopu ovog projekta koji finansira Grad Sarajevo, u narednih nekoliko dana je planirano da se pokosi trava i prokrči i ukloni korov, šiblje i ostalo rastinje. Ovaj deo korita će biti očišćen i od velike količine smeća i kabastog otpada.

Uređenje korita Miljacke je i ove godine jedan od prioriteta aktuelne gradske administracije sa ciljem da se poboljša ekološki nivo čistoće reke i njenih obala, ali i doprinese zdravijoj i čistijoj životnoj sredini.

Grad Sarajevo realizuje ovaj projekat shodno Gradskoj odluci o korišćenju, održavanju i čuvanju uređenih korita i obala vodotokova na području grada.

Izvor: Grad Sarajevo

Tekuća godina biće najtoplija ikada, prognoziraju meteorolozi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Proračuni naučnika otkrivaju da ova godina ima između 50 i 75 odsto šanse da bude najtoplija otkako se meri temperatura i gotovo stoprocentne izglede (99,9 odsto) da se plasira među najtoplijih pet, čak i ukoliko ne zauzme prvo mesto.

Američka Nacionalna služba za okeane i atmosferu (NOAA) je saopštila da će, ako 2020. godina zaista bude globalno najtoplija u istoriji merenja temperature započetog 1880. godine, biti oboren rekord postavljen 2016. godine. Ono zbog čega je tekuća godina drugačija u poređenju sa trenutnom “šampionkom” je činjenica da temperature neće biti dodatno povišene usled uticaja prirodnog fenomena El Ninjo kao 4 godine ranije. Uprkos tome, već u januaru su od Antarktika do Grenlanda oboreni temperaturni rekordi, što je iznenadilo stručnjake.

U prvoj četvrtini godine, zagrevanje je najviše izraženo bilo na istoku Evrope i u Aziji, gde su zabeležene temperature 3 Celzijusova stepena više od proseka.

Karsten Haustajn, klimatolog sa Oksfordskog univerziteta, rekao je da ćemo se uskoro približiti porastu temperature od 1,2 Celzijusova stepena u odnosu na predindustrijsko doba.

Planetarni skok temperature za 1,1 Celzijusov stepen u odnosu na predindustrijske vrednosti doveo nas je opasno blizu često pominjanom ograničenju od 2 Celzijusova stepena. Naučnici naglašavaju da će posledice prekoračenja ove granice biti katastrofalne, nesagledive i nepovratne. Mnoge zemlje su na održanje temperature ispod kritičnog nivou obavezane i Pariskim sporazumom.

Jelena Kozbašić

Naučno-tehnološki park u Nišu traži buduće članove

Foto-ilustracija: Pixabay

Izgradnja Naučno-tehnološkog parka Niš (NTP Niš), jednog od najznačajnijih strateških projekata za razvoj Južne i Istočne Srbije, vrednog 12,5 miliona evra, privodi se kraju tokom maja 2020.

Kako bi NTP Niš ispunio cilj osnivanja, u partnerstvu Vlade Republike Srbije Grada Niša i Univerziteta u Nišu, osnovano je privredno društvo koje će njime upravljati i raspisan je Javni poziv za buduće članove NTP Niš, i to za: startap kompanije starosti do dve godine i za tehnološko razvojne kompanije koje se bave inovativnim delatnostima. Konkurs će biti stalno otvoren, ali će se prva dva preseka i ocenjivanje prijava za članove organizovati 15. maja 2020. i 31. maja 2020. Nakon toga, jednom mesečno radiće se presek i ocenjivanje prijava u skladu sa raspoloživim kapacitetima. Tokom maja i juna biće realizovano funkcionalno opremanje nameštajem i neophodnom opremom, kako bi se budući članovi useljavali i tokom jula počeli sa radom u novom objektu.

Startap kompanijama je ovim Javnim pozivom (kroz prva dva preseka) na raspolaganju 60 odsto od raspoloživog prostora na prvom spratu ukupne površine 736 m2, dok je tehnološko razvojnim kompanijama na raspolaganju 60 odsto od ukupno 3.409 m², raspoređenih na I, II i III spratu objekta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Science in HD)

Pravo učešća na javnom pozivu za startap kompanije imaju privredni subjekti (do dve godine postojanja u momentu slanja prijave) koja se bave razvojem novih ili unapređenjem postojećih proizvoda, procesa i usluga u funkciji zadovoljenja tržišnih potreba i njihovo poslovanje odgovara nameni NTP Niš (inovativnost, transfer tehnologije, rast konkurentnosti, povećanje izvoza i stvaranje novih radnih mesta). Startap kompanije postaju članovi na period od tri godine i obavezne su da plaćaju režijske troškove i infrastrukturne usluge čija će cena na svakih šest meseci rasti za po 1 evro/m2, od početnih 1 evro/m2 u prvih do 6 evra/m2 poslednjih šest meseci. Zakup radnog mesta u kovorking prostoru podrazumevaće zakup 10 m2.

Pravo učešća po ovom Javnom pozivu imaju tehnološka preduzeća koja se bave razvojem novih ili unapređenjem postojećih proizvoda, procesa i usluga, i to: mikro, mala i srednja preduzeća i velika preduzeća za lociranje svojih razvojnih odeljenja u NTP Niš. Ova grupa kompanija postaje član na period od tri godine, i tokom tog perioda pored stvarnih režijskih troškova, cena infrastrukturnih usluga za ovu grupu kompanija biće 7 evra/m2 mesečno, za neopremljeni, odnosno 10 evra/m2, za nameštajem opremljeni deo poslovnog prostora. Prostor će se popunjavati sukcesivno u skladu sa postojećim prostornim celinama kompleksa i tehničkim kapacitetima, a maksimalna kvadratura uzeta na korišćenje po jednom članu iznosi 1150 m² kancelarijskog prostora. Maksimalna kvadratura na raspolaganju po jednom zaposlenom, na kraju perioda na koji će se zaključiti Ugovor, ograničava se na maksimalno 10 m² kancelarijskog prostora po zaposlenom.

Potencijalni korisnici usluga NTP Niš zainteresovani za pristup infrastrukturnim i stručnim uslugama koje pruža NTP Niš bez korišćenja poslovnog prostora, podnošenjem prijave na javni poziv mogu postati virtuelni članovi NTP Niš. Cena paketa usluga za virtuelno članstvo iznosi 50 evra mesečno u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije za mikro i mala preduzeća, 100 evra mesečno za srednja preduzeća i 250 evra mesečno za velika privredna društva.

Prednost u izboru imaju preduzeća aktivna u oblastima definisnim kao prioritetnim u Strategiji pametne specijalizacije Republike Srbije (4S):

· Hrana za budućnost (Visoko tehnološka poljoprivreda, proizvodi sa dodatom vrednošću, održivi lanac proizvodnje hrane);

· Informaciono-komunikacione tehnologije (Razvoj softvera po meri, razvoj sopstvenih proizvoda);

· Mašine i proizvodni procesi budućnosti (Mašine opšte i specifične namene, informacije u službi pametnog upravljanja-industrija 4.0, pametne komponente i alati);

· Kreativne industrije (Kreativna audiovizuelna produkcija, video igre i interaktivni mediji, pametna ambalaža).

Prednost pri izboru u skladu sa Strategijom razvoja veštačke inteligencije u Republici Srbiji za period 2020-2025. imaće i preduzeća i timovi koji su aktivni u oblasti veštačke inteligencije i doprinose njenoj realizaciji.

Ovim Javnim pozivom, u cilju stavljanja u funkciju izgrađenog kompleksa NTP Niš i stvaranja uslova za razvoj inovacija, NTP Niš, nudi sledeći paket usluga:

· Infrastrukturne usluge

o otvoreni i kancelarijski poslovni prostor sa korišćenjem zajedničkih prostorija (sala za sastanke, sala za prezentacije, zajedničke prostorije) i dr.

· Konsultantske usluge

o iz oblasti razvoja i komercijalizacije inovacija,

o konsultativne usluge iz oblasti menadžmenta, marketinga, finansija, knjigovodstva, privrednog prava, zaštite intelektualne svojine i dr.

Foto-ilustracija: Pixabay

· Ostale usluge

o edukacije i obuke kroz trening programe,

o umrežavanje i promocija,

o pristup opremi za primenjeni naučno-istraživački rad,

o pristup talentima i dr.

Prijave se šalju u elektronskoj formi (pdf) na mejl adresu javnipoziv@ntp.rs i poštom na adresu NTP Niš. Ocenjivanje prispelih prijava će obavljati stručna Komisija koju će formirati NTP Niš.

Informacije o NTP Niš i Javnom pozivu kao i potrebnu dokumentaciju zaintersovani mogu naći na sajtu NTP Niš. Dodatne informacije i pitanja u vezi sa javnim pozivom možete poslati na mejl adresu info@ntp.rs .

NTP Niš poziva sve inovativne kompanije, pojedince i timove da se do 15. maja 2020., a najkasnije do 31. maja 2020. prijave na Javni poziv i pruže podršku realizaciji ovog projekta od strateškog značaja i razvoju inovacionog ekosistema regiona Južne i Istočne Srbije.

Autor: dr Milan Ranđelović

Izvor: Grad Niš

Prvi veliki kineski infrastrukturni projekat u EU – pruga Budimpešta-Beograd

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

Mađarska i Kina su potpisale sporazum o zajmu za finasiranje izgradnje železničke veze između Budimpešte i Beograda, objavio je ministar finansija Mihalj Varga i tako pokrenuo projekat koji je godinama bio u zastoju. Deo te brze pruge u Srbiji, od Beograda do Subotice, već se gradi a radovi se trenutno odvijaju na delu do Novog Sada.

Projekat je deo kineske inicijative Jedan pojas, jedan put čiji je cilj da kineske firme dođu do novih trgovinskih partnera u inostranstvu.

Biće to prvi veliki kineski infrastrukturni projekat u Evropskoj uniji.

Foto-ilustracija: Unsplash (Zane Lee)

Taj projekat treba da omogući da kineska roba iz Grčke brže stiže do zapadne Evrope, a na tom putu nedostaju ključne deonice na Balkanu.

Neki posmatrači izrazili su bojazni da Kina preko velikih infrastrkturnih projekata širom sveta kupuje politički uticaj, preneo je Euraktiv.

Varga je 24. aprila na Fejsbuku objavio da kineski zajam ima fiksnu kamatu i mogućnost prevremene otplate, ali nije precizirao detalje. On nije rekao ni ključni podatak – kolika je kamata koju će Mađarska platiti.

Ranije u aprilu Mađarska je predložila zakon o klasifikaciji svih podataka, uključujuči ugovore za projekat vredan 2,1 milijardu dolara na deset godina koji će se fnansirati novcem poreskih obveznika. Navedeno je da je cilj zakona da pomogne da se osigura zajam kineske banke Eksport-import.

Železnički projekat, od koga je u Mađarskoj skuplji jedino projekat nuklearne elektrane Paks koju će graditi ruski Rosatom, dobija odobrenje u trenutku kada mađarska ekonomija ide prema recesiji zbog pandemije koronavirusa.

“Imamo sporazum o zajmu koji je povoljan i siguran za Mađarsku”, rekao je Varga u video poruci na Fejsbuku dodajući da su uslovi zajma “povoljni u odnosu na trenutno dostupne uslove zaduživanja”.

Oko 85 odsto sredstava za projekat dolazi iz kineskog zajma, a ostatak će obezbediti Mađarska, rekao je Varga, kako prenosi Rojters.

Izjavio je i da će Mađarska, zahvaljujući novoj železničkoj vezi, koja treba da bude završena do 2025, biti centar evropske logističke mreže za kinesku robu koja iz Grčke putuje u zapadnu Evropu.

Mađarsku deonicu dugu 150 kilometara gradiće CRE Konzoricjum koji uključuje holding kompaniju “Opus global” pod kontrolom Lorinca Mesaroša, saradnika premijera Viktora Orbana.

Projekat inače poprilično kasni – Kina, Srbija i Mađarska su memordum o gradnji potpisale 2014. Srbija je počela izgradnju 2018. nakon što je od Kine pozajmila 297,6 miliona dolara.

“Treba da pratimo kako se dalje odvja izgradnja, prema jugu, jer projekat nema smisla dok se ne izgradi cela pruga do luke Pirej”, rekao je mađarski stručnjak za odnose sa Kinom koji je želeo da ostane anoniman.

“Kina ima političku motivaciju za projekat, iako za tu zemlju to, finansijski gledano, nije vodeći poslovni projekat”, rekao je taj stručnjak i dodao da će posle više od deset godina saradnje u okviru inicijative 17+1 između Kine i istočnoevropskih zemalja, biće to prvi veliki infrastrukturni projekat u regionu i unutar EU.

Izvor: Euraktiv.rs

Pandemija i pad cena nafte uticali i na poslovanje NIS-a

Foto: NIS

Poslovanje NIS grupe u prvom tromesečju 2020. godine bilo je pod snažnim uticajem negativnih makroekonomskih trendova. Drastičan pad cena nafte na svetskom tržištu i pad potražnje za naftom i naftnim derivatima u uslovima pandemije virusa KOVID-19 imali su presudan uticaj na finansijske pokazatelje NIS grupe u ovom izveštajnom periodu. Tako je prosečna vrednost barela nafte tipa Brent u prvom kvartalu iznosila 50,3 dolara, što je 20 odsto manje u odnosu na prosečnu vrednost zabeleženu u istom periodu 2019. godine, dok su vrednosti ove nafte u drugoj polovini marta gotovo konstantno bile ispod 30 dolara za barel.

Foto: NIS

Važno je istaći da je i u ovim izazovnim okolnostima NIS realizovao obiman investicioni portfolio vredan 7,7 milijardi dinara i time nastavio ulaganja u razvoj i modernizaciju. Najviše je ulagano u projekte proizvodnje i prerade nafte i gasa. Pored toga, NIS je i u uslovima borbe protiv širenja virusa KOVID-19 obezbedio stabilno snabdevanje na domaćem tržištu naftnih derivata, prepoznajući zdravlje zaposlenih, eksternih saradnika i potrošača kao neopozivi prioritet u ovoj situaciji.

Kada je reč o operativnim pokazateljima, NIS je uprkos nepovoljnim okolnostima ostvario dobre rezultate. U periodu januar-mart na naftnim poljima NIS-a proizvedeno je 319 hiljada uslovnih tona nafte i gasa. U Rafineriji nafte u Pančevu prerađeno je 860 hiljada tona nafte i poluproizvoda, što je 44 odsto više nego prošle godine. Ukupan obim prometa naftnih derivata iznosio je 778 hiljada tona, što je 7 odsto više u odnosu na prvo tromesečje prošle godine. Zabeležen je i rast izvoza od 63 odsto.

Foto: NIS

U prvom kvartalu NIS je realizovao novi digitalni projekat – puštena je u rad Drive.Go mobilna aplikacija koja pruža mogućnost plaćanja goriva na točionom mestu NIS Petrol i GAZPROM benzinskih stanica, bez ulaska u prodajni objekat. Korišćenje aplikacije u ovim okolnostima istovremeno doprinosi zaštiti i očuvanju zdravlja zaposlenih i potrošača. Takođe, NIS je uspeo da pokazatelj EBITDA očuva na pozitivnom nivou iako ona za prva tri meseca 2020. godine iznosi 5,2 milijarde dinara, što je 18 odsto manje od rezultata ostvarenog prošle godine, dok je zabeležen neto gubitak od 1,1 milijarde dinara. Obaveze NIS grupe po osnovi poreza i drugih javnih prihoda za prvo tromesečje iznose 39,9 milijardi dinara.

Kiril Tjurdenjev, generalni direktor NIS-a, izjavio je:

„Želim da zahvalim svim zaposlenima NIS-a koji su u izazovnim vremenima, i pored brige za svoje i zdravlje svojih porodica, požrtvovanim radom doprineli da očuvamo stabilnu proizvodnju, preradu i distribuciju naftnih derivata. Naši rezultati u ovom tromesečju posledica su okolnosti na koje nismo mogli da utičemo. Međutim, mi već činimo značajne korake koji će pozitivno uticati na naš učinak u nastavku godine. U fokusu će nam biti mere za povećanje efikasnosti poslovanja i smanjenje troškova u svim oblastima koje nisu od suštinske važnosti za funkcionisanje biznisa. Takođe, nećemo odustati od ulaganja u ključne razvojne projekte koji će nam doneti najviše koristi u budućnosti. Samo na taj način moći ćemo da očuvamo stabilnost na domaćem tržištu i nastaviti da stvaramo vrednosti za svoje akcionare i zaposlene, kao i širu zajednicu“.

Izvor: NIS

“Turtle Cam” nam omogućava da istražimo okean iz ugla morske kornjače

Foto-ilustracija: Unsplash (Tanguy Sauvin)

Organizacija “Oceanogràfic Foundation”, čiji je glavni zadatak da štiti i očuva vrste u morima i okeanima, došla je na veoma originalnu ideju koja će joj pomoći  u radu.

Foto: YouTube (screenshot)

Kako su u poslednje vreme nailazili na veliki broj povređenih morskih kornjača, Nejtan Džek Robinson, morski biolog i vlasnik ove organizacije, predložio je jedan inovativan način zaštiti ovih životinja. Zanimalo ih je kuda se sve one kreću i sa kakvim opasnostima se svakodnevno susreću. Zato su na oklop kornjače postavili kameru napravljenu od recikliranog materijala kako bi mogli da prate njeno kretanje.

Projekat “Turtle Cam” im omogućava ne samo da prate kornjače i da uvide sa kojim se opasnostima sreću, već da iz potpuno drugačije perspektive vide morski svet, što im može pomoći u zaštiti još mnogih drugih vrsta.

Jedan od glavnih ciljeva ove organizacije jeste da se, pored brige o dobrobitu životinja, poradi na informisanju javnosti i podizanju svesti društva o ugroženosti brojnih stanara morskog sveta i njihovoj zaštiti.

Veliki broj snimljenih sati kretanja kornjače na Bahamima, od kojih najinteresantniji delovi kruže društvenim mrežama i nailaze na izuzetno odobravanje ljudi, definitivno im mogu pomoći u tome.

Neke od ovih snimaka možete pogledati na Instagram profilu biologa Džeka Robinsona.

Jelena Cvetić

Odložen sajam RENEXPO

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: RENEXPO (screenshot)

Vodeći međunarodni sajam i konferencija na Zapadnom Balkanu RENEXPO® Energy, Waste & Water trebalo je da se održi 13. i 14. maja ove godine u Belexpocentru u Beogradu. Ipak, zbog trenutne situacije prouzrokovane koronavirusom, to neće biti moguće, te je manifestacija do daljnjeg odložena, saopštili su organizatori.

Ovaj sajam tradicionalno okuplja veliki broj stručnjaka iz oblasti energetike, vode i zaštite životne sredine. Bogat konferencijski program i portfolio izlagača fokusirani su na teme kao što su hidroenergija, energija vetra, energetska efikasnost, tretman voda i otpadnih voda, vodosnabdevanje, upravljanje otpadom i slično.