Home Blog Page 732

Sve neizvesnija budućnost nuklearnih elektrana

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Kako prenosi Nova ekonomija, a piše Bloomberg, pandemija koronavirusa i sve više obnovljivih izvora energije ugrožavaju potražnju za strujom iz nuklearnih elektrana, a mnogi operateri primorani su da ugase neekonomske stanice zbog niskih cena.

Proizvođači iz Švedske, Francuske, Nemačke i Kine moraju da biraju između gašenja elektrana i smanjenja proizvodnje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

“Moramo da radimo na fleksibilnosti u nuklearnim izvorima energije. To je nov način da naučimo kako da upravljamo elektranama i da se snalazimo u tom režimu rada”, rekao je Magnus Hal, izvršni direktor švedske državne kompanije za proizvodnu energije Vatenfal AB.

Kompanija je u decembru prošle godine trajno ugasila jedan reaktor u elektrani Ringhals, najvećoj u Švedskoj. Do kraja ove godine u Ringhalsu će biti ugašen još jedan stari reaktor, a Vatenfal je saopštio da bi bilo preskupo ulagati u održavanje njihovog rada.

U obezbeđivanje rada nuklearnih i hidroelektrana ove i naredne godine, Vatenfal će uložiti pet milijardi švedskih kruna (464 miliona evra). U proizvodnju energije uz pomoć vetra uložiće 25 milijardi kruna (2,3 milijarde evra).

“Želimo da izgradimo proizvodnju slobodniju od fosilnih goriva, a to je pretežno proizvodnja uz pomoć vetra”, kaže Hal.

Najveći operater nuklearnih elektrana na svetu, francuska kompanija Electricite de France (EDF), koja ima 57 domaćih reaktora, najavljuje domaći pad proizvodnje za više od 20 odsto ove godine.

EDF-ova proizvodnja energije iz nuklearnih izvora pala je na najniži nivo od 2012. godine, nakon što je u aprilu ugasila oko deset reaktora, a deonice kompanije pale su na rekordno nisku vrednost.

Iako nuklearni operateri u SAD još uvek nisu primorani da smanje proizvodnju poput onih u Evropi, elektrane koje ne mogu da se takmiče na tržištu postepeno su se ugasile.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ajay Pal Singh Atwal)

Od 2013. godine, osam stanica je zbog niskih cena prestalo sa radom. Krajem aprila ugašena je i jedinica severno od grada Njujorka, a do 2025. planira se trajno zatvaranje još četiri.

Epidemija koronavirusa u Kini primorala je kompaniju China General Nuclear Power (CGN) da smanji proizvodnju. Izuzev dva nova reaktora koji su počeli da rade prošle godine, proizvodnja u preostala 22 pala je u prvom kvartalu ove godine za 4,7 odsto, saopštila je kompanija.

Prema izveštaju međuvladine Međunarodne agencije za energetiku (IEA) od 30. aprila, vanredne mere izolacije smanjile su dnevnu potrošnju struje za najmanje 15 odsto, i to u Francuskoj, Indiji, Italiji, Španiji, Velikoj Britaniji i na severozapadu SAD.

IEA očekuje pad potražnje električne energije od 5 odsto ove godine, što je najveći pad od Velike depresije tridesetih godina 20. veka.

Izvor: Nova ekonomija/Bloomberg

Brza pruga od Beograda do Stare Pazove do kraja godine

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture prof. dr Zorana Mihajlović obišla je danas, 5. maja, zajedno sa Hu Sjaojungom, generalnim direktorom “Kineskih železnica” za Srbiju, laboratoriju sistema za kontrolu brze pruge Beograd-Budimpešta.

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Mihajlovićeva je tom prilikom istakla da je ova laboratorija mozak buduće brze pruge od Beograda do Budimpešte.

“U pitanju je najmodernija laboratorija i najmodernije mesto odakle će se upravljati brzom prugom. Danas na deonicama od Beograda do Stare Pazove i od Stare Pazove do Novog Sada radi najviše radnika, njih 1.533. U julu će biti završen desni kolosek na deonici do Stare Pazove, do kraja godine i cela ta deonica. A krajem avgusta sledeće godine putovaćemo od Beograda do Novog Sada brzim vozom od 200 kilometara na sat”, rekla je ona.

Mihajlovićeva je zahvalila kineskom narodu na pomoći tokom epidemije koronavirusa i istakla da Srbiju i NR Kinu povezuju snažno prijateljstvo, ljubav dva naroda i partnerska saradnja.

Ona je dodala i da Srbija planira da gradi brzu prugu od Beograda do Niša, te da očekuje da sledeće godine krene realizacija tih planova.

Hu Sjaojung je zahvalio potpredsednici Vlade na podršci i pomoći u realizaciji ovog važnog projekta.

“Ovu laboratoriju odlikuje sofisticirana tehnologija koja zadovoljava sve evropske standarde. Pre ugradnje svih materijala u procesu izgradnje brze pruge, oni će biti testirani u ovoj laboratoriji”, rekao je on.

Izvor: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Čak 3,5 milijarde ljudi u opasnosti od ekstremne vrućine u narednih 50 godina

Foto-ilustracija: Unsplash (Jamie Street)

Ako svet ne suzbije emisije gasova sa efektom staklene bašte, do 3,5 milijarde ljudi moglo bi već za 50 godina da živi u uslovima izuzetne vrućine, objavili su holandski naučnici.

Foto-ilustracija: Unsplash (Fabian Struwe)

Dotad će otprilike trećina svetske populacije, ako ne emigrira, živeti u područjima s prosječnom godišnjom temperaturom višom od 29 stepena Celzijusa, tvrde stručnjaci s holandskog Univerziteta Vagenigen. Život u takvim uslovima izašao bi iz okvira klimatske niše u kojoj ljudi žive zadnjih 6.000 godina, kazao je Marten Šefer, glavni autor studije objavljene u časopisu “Proceedings of the US National Academy of Sciences” (PNAS).

Trenutno dvadesetak miliona ljudi živi na mestima na kojima prosečna godišnja temperatura prelazi 29 stepeni. Ta područja obuhvataju manje od jedan odsto Zemljine površine i uglavnom se radi o delovima uz Saharu.

Sa svakim stepenom više u prosečnoj globalnoj temperaturi, oko milijardu ljudi zateći će se u područjima prevrućim za život bez tehnologije za rashlađivanje. Pritom, radi se o uglavnom o siromašnim ljudima koji to ne mogu priuštiti.

Koronavirus promenio je svet na način koji je do pre koji mesec bio teško zamisliv, a naše istraživanje pokazuje da bi klimatske promene mogle učiniti nešto slično”, kazao je Šefer. Klimatske promene neće biti tako brze kao virusne, no za razliku od ove pandemije, za njih neće biti rešenja ni olakšica u bliskoj budućnosti, dodaje. Šefer i njegovi kolege istraživanje temelje na analizi ranijih podataka i postojećih trendova zagrevanja koje su usporedili s klimatskim uslovima u pojedinim regijama. Tako su saznali i koja je čovečanstvu kroz istoriju bila ‘najdraža’ temperatura. Ta klimatska niša, kako je Šefer naziva, odnosi se na prosečnu godišnju temperaturu od 11 do 15 stepeni. Ljudi mogu živjeti, i to i čine, i na toplijim i na hladnijim mestima, ali što se odmiču dalje od te temperaturne granice, život im je teži.

Izvor: Bljesak.info

4 prednosti plastičnih kutija za skladištenje

Foto-ilustracija: Pixabay

Sudeći po tome koliko su zastupljene vesti iz oblasti inovacija u svetu ambalaže, izgleda da se nedovoljno govori o tome kakva se ušteda postiže korišćenjem održivih plastičnih kutija. U ovom članku, osvrnuli smo se na četiri aspekta koja se značajno mogu unaprediti upotrebom recikliranih kutija u logistici.

Foto-ilustracija: Pixabay

1. Smanjenje zagađenja plastikom

Svako ko je čuo za ostrvo Henderson sigurno zna za balast sastavljen od stotina kilometara smeća koji plutaju u Tihom okeanu. Jedan od najznačajnijih faktora zagađenja životne sredine u svetu je ogromna količina plastike koja se proizvodi kao radi izrade robe široke potrošnje i ambalaže. Kada je čovečanstvo otkrilo prednosti korišćenja plastike (pre svega, niža cena i brža proizvodnja), niko nije ni pomislio da će za nekoliko decenija problem odlaganja plastike biti gotovo nerešiv sa aspekta očuvanja životne sredine. Srećom, u poslednjih nekoliko godina došlo se do inovativnih rešenja koja su doprinela tome da recikliranje i održivost postanu znatno popularniji. Ovi moderni koncepti danas donose veću dobrobit životinjskom svetu i našoj planeti nego što možda i pretpostavljamo. Naravno, recikliranje plastičnih kutija koje se koriste u logistici ne znači da će se tim kompletno rešiti problem sa odlaganjem plastike. Ipak, svakako je od velikog značaja činjenica da se plastične kutije i u distribuciji mogu višekratno upotrebiti.

2. Uspon modela kružne ekonomije

Ideja kružne ekonomije nije nova. U prirodi preovladava princip „materija se ne može uništiti, ona samo prelazi iz jednog oblika u drugi“. Ponovnom upotrebom plastičnih kutija, koje se koriste za otpremamnje, može se postići potpuno isti ishod. Ponovnim osmišljavanjem tradicionalne linearne potrošnje plastike maksimalno iskorišćavamo plastične predmete. Zatim, po okončanju njihovog životnog veka, recikliramo ih. Međutim, da bi se recikliranjem postigla dodatna vrednost, celokupni životni ciklus proizvoda mora se pažljivo planirati od samog početka razvoja proizvoda. Eko-ergonomski dizajn plastičnih kutija takođe uključuje i upotrebu visokokvalitetnih, ali ekološki prihvatljivih sirovina i lako demontiranje kako bi recikliranje proteklo bez problema.

3. Transport postaje isplativ

Osim što utiče na podizanje ekološke svesti, upotreba isplativih plastičnih kutija u skladištu može se takođe smatrati delom obnovljivog ekonomskog pristupa. Šta tačno podrazumeva njihova isplativost? Ekonomske aspekte koji doprinose promeni odnosa ne samo proizvođača već i potrošača prema plastici. Potrebno je i da sami korisnici rado ulažu u održive plastične kutije, jer njihovo korišćenje čini transport ne samo ekološkim, već i ekonomičnim. Evo nekoliko primera iz prakse:

Sa plastičnim kutijama koje se mogu slagati jedna u drugu ili jedna na drugu, može se uštedeti dosta prostora u teretnom delu kamiona. Ako se može da optimizovati količina proizvoda u transportu, distribucija robe može da se reši sa manje obrtaja. Ovo može uštedeti vreme, te troškove goriva i ljudskog rada. Ako se uz savremeni način prevoza koriste i ekološke plastične kutije, korist je još veća.

Druga odlična analogija su sklopivi veliki kontejneri takozvani FLC kontejneri (foldable large container). Za distributera može biti prednost i to što ambalaža zauzima znatno manje prostora u povratku, jer se može sklopiti.

4. Konkurentnost se takođe može povećati logističkom svešću

Podjednako je važno i to što višesmerna rešenja za pakovanje takođe omogućavaju kompanijama koje su uključene u promet robe bolje pozicioniranje na tržištu. U takmičenju sa konkurencijom, inovativno razmišljanje uvek donosi napredak. Valja imati na umu da ekološka svest igra ključnu ulogu u gotovo svim tržišnim sektorima. U današnjem ekonomskom okruženju nije na odmet što bolje optimizovati troškove.

Potraga za dijamantima na dnu okeana – nova pretnja za životnu sredinu?

Foto-ilustracija: Pixabay

Industrija pronalazi načine da čak i neočekivane predele prirode “podredi” svojim potrebama, te će se tako neke od najvećih rudarskih operacija na Zemlji do sada odigravati na samom dnu okeana. Podvodno rudarstvo ipak nije novina – još 2018. godine u Namibiji posebni brodovi i mašinerija za tu namenu izvukli su iz vode 1,4 miliona karata dijamanata.

Foto-ilustracija: Unsplash (Gigi)

Eksploatacija vrednih minerala iz mora se odvija na dubinama ispod 200 metara koje zauzimaju oko 65 odsto površine naše planete. Praksa se širi i u Norveškoj, Portugalu, Papui Novoj Gvineji, Japanu i Južnoj Koreji.

Međunarodna uprava za morsko dno (ISA) je 2018. godine zapravo odobrila istraživanje naslaga minerala na ukupno 1,5 miliona kvadratnih kilometara morskog dna. Stručnjaci skreću pažnju da je tanka linija između istraživanja i iskorišćavanja.

Zvanična regulacija nikada nije uspostavljenja, a glavno zaduženje ISA nije da spreči rudarenje okeana, već da smanji posledičnu štetu kroz izbor lokacija na kojima će vađenje ruda biti dopušteno, izdavanje posebnih istraživačkih dozvola rudarskim kompanijama za te svrhe i izradu tehničkih i ekoloških standarda i kodeksa ponašanja vezanih za podvodne rudarske aktivnosti.

Uprkos tome što su pregovori o odlaganju otpada i očuvanju životne sredine i dalje trajali, ISA je izdala oko 30 istraživačkih dozvola, te su sada delovi Atlantskog, Indijskog i Tihog okeana podložni “čišćenju”. Kompanije sa dozvolama za istraživanje ovih područja su, uloživši zadivljujuće sume novca, dizajnirale i proizvele eksperimentalna vozila, spustile ih na dno i započele iskopavanje i izvlačenje ruda, čekajući da ISA dovrši rad na Rudarskom kodeksu, pa da otpočnu i iskorišćavanje pronađenih resursa.

U okeanima se krije i do deset puta količina veća metala poput srebra i bakra nego u kopnenim nalazištima.

Pored dijamanata, srebra i bakra, postoje i “podvodni rudnici” nikla, aluminijuma, mangana, cinka, litijuma i kobalta koji su pre svega neophodni za razvoj tzv. visokotehnoloških uređaja kao što su pametni telefoni i čistih izuma poput solarnih panela, vetrenjača i baterija za skladištenje električne energije.

Jelena Kozbašić

Građani prikupili otpad pored Dunava i vratili ga kompaniji koja ga je napravila

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

U subotu, 2. maja, članovi Unije udruženja građana leve obale Dunava “Treći Beograd” su kao pošteni nalazači vratili vlasniku otpad koji su u nešto ranije pronašli nemarno ostavljen pored puta, saopšteno je. Prikupili su smeće na kamion i odneli u supermarket “Roda” na Zrenjaninskom putu nakon što predstavništvo nije reagovalo na njihove prigovore poslate mejlom 30. aprila.

Svim neodgovornim kompanijama su poručili: “Zbrinjavajte svoj otpad na zakonom propisan način zato što će vam sledeći put izgubljene stvari vratiti Gradski sekretarijat za zaštitu životne sredine, a oni će vam sigurno tražiti pripadajuću nagradu za vraćene stvari, što mi ovom prilikom nismo.” Aktivisti najavljuju i podnošenje prijave za zagađenje životne sredine nadležnim inspekcijama, tako da će naplata ipak stići.

Podsetili su na zakonske obaveze vlasnika radnje da ima ugovor sa ovlašćenim operaterom za odnošenje selektovanog neopasnog ili opasnog otpada zavisno od delatnosti. “U kontejnere ili kante Gradske čistoće dozvoljeno je odlaganje komunalnog otpada, a komercijalni otpad iz prodavnica prehrambenih roba, butika, obuće i ostalih trgovinskih delatnosti (kartoni, papiri i najlon) predaju se ovlašćenom operateru. Kada se otpad preda, dobija se potvrda reciklažnog centra o njegovom kretanju”, stoji u njihovom objašnjenju.

Foto: Facebook (screenshot)

Nažalost, ovo nije usamljen slučaj zagađenja obale reke na tom prostoru. Uočivši brojne deponije na Dunavskom nasipu, udruženje građana “Kotež” je odlučilo da tokom aprila pripremi temeljnu dokumentaciju sa dokazima o nezakonitom zatrpavanju smećem na području leve obale Dunava na opštini Palilula u Beogradu. Na osnovu prikupljenih činjenica, polovinom meseca predali su Apel za hitno postupanje svim zvaničnim državnim organima – Ministarstvu, Opštini Palilula, Komunalnoj policiji… Apel su potpisala i udruženja “EKO-Pančevački rit” i “Bela čaplja”, koji zajedno sa udruženjem Kotež čine Uniju “Treći Beograd”.

Unija udruženja iz Koteža, Krnjače, Borče i drugih tamošnjih naselja je osnovana radi lakše borbe protiv mnogih zajedničkih problema (kanali, kanalizacija, zastoji u sabraćaju, održavanje, deponije i dr).

Jelena Kozbašić

Doba bez automobila u Evropi

Foto-ilustracija: Unsplash (Matthieu Oger)

Kako bi se tokom popuštanja mera karantina izbegao nagli porast automobilskog saobraćaja, ali i rasteretio javni gradski prevoz, pariska gradonačelnica želi da dodatno podstakne korišćenje bicikala. Jedna od središnjih pariških ulica Rue de Rivoli mogla bi zbog toga da bude namenjena isključivo saobraćaju biciklista, autobusa, taksija i malih dostavnih vozila.

Nakon što se automobilski saobraćaj u francuskoj metropoli u 2019. godini smanjio za osam odsto, a gradskim ulicama krajem te iste godine prolazio gotovo izjednačen broj bicikala i automobila, Pariz su zbog saobraćajnih gužvi na biciklističkim stazama već počeli da zovu „ParisDam“ jer je pre izbijanja pandemije koronavirusa sve više podsećao na Amsterdam. U Parizu je nedavno obnovljeno nekoliko velikih gradskih trgova na kojima je redukovan broj saobraćajnih traka (na primer, Bastilja i Nacija), a duž glavnih saobraćajnih arterija grada otvoreno je nekoliko novih biciklističkih staza. Jedna od njih proteže se upravo ulicom Rue de Rivoli, koja je od sredine marta – tačnije od uvođenja karantina dana 17. marta, gotovo u potpunosti prazna.

Foto-ilustracija: Unsplash (Andreas Selter)

Gradonačelnica Pariza An Idalgo želi da je od 11. maja rezerviše isključivo za bicikliste, autobuse, taksije i mala dostavna vozila. Brojni ekolozi i udruženja za zaštitu okoline o tome su sanjali godinama, a čini se da je ostvarenje njihovog sna konačno moguće, i to zahvaljujući pandemiji koronavirusa. Rivoli bi tako već za deset dana mogao ostati bez saobraćanja privatnih automobila. Planu pariske gradonačelnice idu u prilog i nove mere francuske vlade koja je 29. aprila najavila uvođenje podsticaja za bicikliste s ciljem rasterećenja javnog prevoza i sprečavanja povećanja zagađenja vazduha na koje bi tokom popuštanja mera karantina mogao uticati i automobilski saobraćaj. Naime, francusko Ministarstvo ekološke tranzicije i solidarnosti će s 20 miliona evra podsticati biciklistički prevoz i građanima finansirati popravke bicikala s iznosom do 50 evra (promenu lanca, kočnica, guma i sl.), kao i postavljanje parking mesta za bicikle.

Nova transverzala namenjena biciklistima

U intervjuu za “Agence France Presse” (AFP), gradonačelnica Pariza An Idalgo detaljnije je obrazložila razloge za uvođenje nove saobraćajne regulacije. „Željeli bismo da u našem gradu postoji saobraćajna transverzala s trakama namenjenim isključivo biciklistima, odnosno javnom prevozu autobusa, taksi vozila i malih dostavnih vozila, kao i interventnim vozilima, ali ne i privatnim automobilima. Tako bi se građani biciklima mogli sigurno kretati od istoka ka zapadu. Taj pravac bi se mogao širiti dalje Avenijom Foš, eventualno i do La Defensea“, kazala je gradonačelnica Pariza.

Prošlog utorka, tokom vanredne sednice pariskog gradskog veća na kojoj se raspravljalo o dosad preduzetim merama i rešenjima za skoro popuštanje mera karantina, pariska gradonačelnica bila je vrlo jasna i odlučna. „Ne dolazi u obzir da dopustimo nagli porast saobraćaja i gužve na ulicama i time ponovno izazovemo zagađenje vazduha. To bi dodatno pogoršalo i potencijalno ponovno razbuktalo zdravstvenu krizu s kojom se suočavamo poslednjih meseci. Zagađenje vazduha već samo po sebi predstavlja zdravstvenu krizu, a u kombinaciji s koronavirusom je vrlo opasan koktel“, rekla je An Idalgo. No, ne slažu se svi s mišljenjem prve žene Pariza, a posebno njeni politički protivnici iz automobilskog „tabora“. Tako je Pjer Šasere iz udruženja 40 miliona vozača automobila prilično gnevno izrazio stav da je „prevoz privatnim automobilima najsigurniji način zaštite od koronavirusa u saobraćaju“ i gradonačelnici Idalgo poručio da bi svoju borbu protiv automobila mogla zaustaviti barem tokom pandemije.

Privremene biciklističke staze

Foto-ilustracija: Unsplash (chuttersnap)

Kao alternativu automobilskom saobraćaju Ann Idalgo nudi i mogućnost uvođenja privremenih biciklističkih staza duž linija podzemne železnice 1, 4 i 13 (najopterećenija u mreži), i to „radi rasterećenja javnog prevoza i izbegavanja povećanog korišćenja privatnih automobila“.

„Ovim merama gradonačelnica želi da ugodi svom biračkom telu. No, je li gospođa Hidalgo svesna da će se ljudi koji žive u predgrađima od 11. maja za dolazak na posao u Pariz morati da se voze autobusima i prigradskim vozovima, a zatim i metroom ako im je zabranjeno korišćenje automobila?“, pitao je Pjer Šasere. Privremene biciklističke staze će se uređivati do 11. maja, ali radovi će se nastaviti sve do juna, jer mnoge pariške kompanije još uvek ne rade. Takođe, misli se i na sigurnost biciklista pa će se duž privremenih staza postaviti betonski blokovi kako bi se odvojili od ostatka saobraćaja, čime se osigurava i bolji protok interventnih vozila i vozila hitne medicinske pomoći. Još nije poznato hoće li nova regulacija na ulici Rivoli biti privremena ili konačna, no dvosmerna biciklistička staza već je prošle godine smanjila broj saobraćajnih traka za automobile na ovoj inače vrlo frekventnoj saobračajnici. Prva gradonačelnica Pariza se još uvek boriza svoj drugi mandat i ne krije svoje namere oko nastavljanja ograničavanja automobilskog saobraćaja ako bude ponovno izabrana. Nakon prvog kruga opštinskih izbora održanog 15. marta, An Idalgo, kao kandidatkinja Socijalističke stranke (Parti Socialiste – PS), vodi s 30 odsto glasova ispred Rašide Dati, bivše Sarkozijeve ministarke pravosuđa i kandidatkinje stranke desnog centra republikanaca.

Pandemija utiče na ograničavanje automobilskog saobraćaja širom Evrope

Kako je više recentnih naučnih studija potvrdilo da je zagađen vazduh povezan sa širenjem zaraze i višim stopama smrtnosti od koronavirusa, slične mere i nova regulacija saobraćaja najavljuju se u velikom broju evropskih metropola. Milano je već započeo s realizacijom plana „Strade aperte“ (Otvorene ceste) kako bi proširio mrežu biciklističkih staza i tako zaštitio zdravlje svojih građana od zagađenja vazduha u post-pandemijskom periodu. Beč je usred pandemije koronavirusa otvorio privremene pešačke zone i „zone susreta“ kako bi svojim građanima omogućio lakše i sigurnije kretanje u uslovima mera socijalnog distanciranja, a u Berlinu i Budimpešti i drugim evropskim metropolama rubni delovi kolovoza se iz istih razloga prenamenjuju u biciklističke staze. I središte Brisela se tokom najmanje sledeća tri meseca pretvara u veliku pešačko-biciklističku zonu u kojoj se uvodi ograničenje brzine od 20 km/h za automobile i javni gradski prevoz.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Proleće puno cveća u Koprivnici

Foto: GKP Komunalac Koprivnica
Foto: GKP Komunalac Koprivnica

Zaposleni u sektoru zelenih površina u Komunalcu u Koprivnici ovog proleća su marljivo radili kako bi građanima ovih dana javne zelene površine ulepšale svakodnevicu.

Tako se trenutno na više lokacija u gradu mogu videti rascvetali tulipani, dan-noć i drugo sezonsko cveće, a orezano je i formirano ukrasno grmlje i drveće. Osim toga, na području grada posađeno je ukupno 93 stabla i 30 sadnica ukrasnog grmlja, i to u Gradskom parku (29 komada), ulicama F. Galovića, I. Mažuranića, M. Krleže, Braće Radić, Hrvatskih branitelja i na trgu E. Kumičića.

Posađen je novi drvored u Ulici Ž. Selindžera, a podsađena su stabla u ulicama F. Gažija, Miklinovec, Braće Radić i ispred OŠ Đuro Ester.

Zbog zabrane okupljanja i zadržavanja na javnim mestima, nažalost ne mogu svi građani uživati u lepoti prolećnog cveća, ali zato se cvetne površine u punom sjaju mogu pogledati u galeriji na sajtu.

Izvor: GKP Komunalac Koprivnica

Evropa razvija 5G mrežu uprkos upozorenjima o štetnom uticaju – objašnjenje leži u ekonomiji?

Foto-ilustracija: Pixabay

Bežična tehnologija 5G predstavlja petu generaciju telekomunikacionih sistema. Obećava veće brzine prenosa veće količine podataka, visoku pouzdanost, jak mrežni kapacitet, dostupnost, korisničko iskustvo ujednačenog kvaliteta za ogroman broj ljudi, kao i unapređene performanse i efikasnost u odnosu na svoje prethodnice. Na prvi pogled, zvuči odlično. Ipak, u praksi 5G nije toliko poželjan i njegovom cilju – virtuelnom umrežavanju svih – mogao bi da se ispreči loš glas. No, da li je on opravdan?

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Dok tvorci i pristalice 5G mreže insistiraju da će ona uticati na sve industrijske sektore, omogućavajući sigurniji transport, zdravstvo na daljinu, preciznu poljoprivredu i digitalizovanu logistiku i najavljuju da će ona biti “oči i uši” veštačke inteligencije, mnogi agituju protiv njenog uvođenja, argumentujući svoje negodovanje efektom elektromagnetnog zračenja na zdravlje ljudi, životinja i životne sredine.

Razlog za negativnu reputaciju naslednice 4G mreže leži i u tome što će, u svrhe njenog razvoja, biti povećano prisustvo odašiljača signala, kao i bežičnih uređaja u našim domovima, što znači da će porasti i stepen naše izloženosti štetnom radiofrekvencijskom zračenju. Istraživanje iz 2016. godine je utvrdilo povezanost između korišćenja mobilnih telefona i pojave raka. Zračenje mobilnih telefona, baš kao i 5G mreže, je nejonizujuće, slično onome koje proizvode mikrotalasne rerne i radari.

Preliminarne procene autora naučne studije iz 2018. godine su pokazale da milimetarski talasi izazivaju skok temperature kože, menjaju ekspresiju gena, podstiču ćelijsku proliferaciju i sintezu proteina povezanih sa oksidativnih stresom i upalnim i metaboličkim procesima, a takođe postoji mogućnost za stvaranje oštećenja oka i izmene neuromuskularne dinamike.

Kineska kompanija Huavej, koja je jedna od glavnih proizvođača opreme za 5G tehnologiju, je saopštila da je, usled pandemije koronavirusa, podizanje neophodne infrastrukture na evropskom kontinentu odloženo dok se zdravstvena kriza ne stavi pod kontrolu. Iako je širenje 5G mreže u Kini nastavljeno odmah nakon smanjenja slučajeva oboljevanja od koronavirusa, situacija u drugim zemljama zavisi od nekoliko faktora, pre svega od toga da li akteri telekomunikacionih sistema raspolažu potrebnim budžetom i resursima kako bi povratili izgubljeno vreme, konstatovao je viši izvršni direktor Huaveja Erik Sju. Očekuje se da će se udarac na privredu, izazvan virusom, odraziti i na potrošače širom sveta koji neće imati želju da novac troše na skupe uređaje koji podržavaju 5G.

Pojedini finansijski stručnjaci ocenjuju da je razvoj 5G mreže u Evropi podstaknut snažnim oslanjanjem ekonomskog rasta kontinenta na Kinu. Peking je vladama jasno stavio do znanja da će posledica odluke bilo koje zemlje da zabrani Huavejovo poslovanje u sektoru telekomunikacija pete generacije biti – ekonomska prisila, objašnjavaju oni i tvrdnje potkrepljuju pretnjama upućenim Nemačkoj i Francuskoj u vezi sa trgovinom. S druge strane, Vašington na evropske partnere vrši pritisak u suprotnom smeru i vodi kampanju protiv tehnologije iz Kine, uz istovremenu promociju sopstvenih firmi.

Iako je Huavej negirao postojanje veze između kompanije i kineskih vlasti, upravo su one odgovorne za uspeh Huaveja na “domaćem terenu” zato što su blokirale njegove konkurente, smatraju pojedini ekonomisti.

Zaključno sa aprilom 2020. godine, 5G mreža je dostupna u sledećim zemljama:

  • Australija,
  • Austrija,
  • Bahrein,
  • Kanada,
  • Kina,
  • Češka,
  • Finska,
  • Nemačka,
  • Irska,
  • Italija,
  • Japan,
  • Kuvajt,
  • Maldivi,
  • Monako,
  • Holandija,
  • Novi Zeland,
  • Norveška,
  • Oman,
  • Filipini,
  • Puerto Riko,
  • Katar,
  • Rumunija,
  • Saudijska Arabija,
  • Južnoafrička Republika,
  • Južna Koreja,
  • Španija,
  • Švajcarska,
  • Tajland,
  • Trinidad i Tobago,
  • Ujedinjeni Arapski Emirati,
  • Ujedinjeno Kraljevstvo,
  • Sjedinjene Američke Države,
  • Devičanska Ostrva (SAD).

Razmišljanja o ovoj tehnologiji su i u Srbiji oprečna. Kompanija Telenor pustila je u junu 2019. godine u Naučno-tehnološkom parku u Beogradu u rad prvu 5G baznu stanicu u našoj zemlji koja je na raspolaganju domaćim i stranim preduzećima, startapovima i studentima tehničkih fakulteta. Njen proizvođač je već pomenuti Huavej.

Formiranju 5G mreže, kao i svih ranijih generacija mobilnih sistema, treba da prethodi aukcijska prodaja radiofrekvencijskog spektra namenjenog za korišćenje mobilnih sistema elektronskih komunikacija. U ovom trenutku, imajući u vidu slobodan spektar, rad različitih službi u okruženju, kao i zainteresovanost mobilnih operatora, doneta je odluka da aukcija bude održana u trećem kvartalu ove godine.

Pobornici 5G mreže ističu da se njen radiofrekvencijski opseg već godinama koristi upotrebljava za druge službe.

Jelena Kozbašić

Pronađena najveća koncentracija mikroplastike na dnu okeana do sada

Foto-ilustracija: Unsplash (Cristian Palmer)

Na dnu okeana naučnici su na samo jednom kvadratnom metru pronašli 1,9 miliona komada mikroplastike u sloju debljine pet centimetara, što je najveća do sada zabeležena koncentracija plastičnog otpada na okeanskom dnu.

Od više od 10 miliona tona plastičnog otpada koji svake godine dospe u more, zapravo samo jedan odsto pluta na okeanskoj površini, ostatak završava na morskom dnu, tvrde britanski naučnici.

Foto-ilustracija: Unsplash (Cristian Palmer)

Plastični ostaci se postepeno razgrađuju na sve manje fragmente u okeanu, sve dok ne formiraju čestice manje od pet milimetara, poznate kao mikroplastika. Istraživanje koje je nedavno sprovedeno pokazuje da morske struje pomeraju mikroplastiku po morskom dnu i formiraju zapanjujuću količinu nanosa, tvrde naučnici, a prenosi Sajens alert.

„Pronašli smo do 1,9 miliona uzoraka različite mikroplastike u sloju debljine pet centimetara koji pokriva samo jedan kvadratni metar, što je najviši nivo mikroplastike do sada zabeležen na dnu okeana“, objavili su u svojoj studiji Ijan Kejn sa Univerziteta u Mančesteru i Majkl Kler iz Nacionalnog okeanografskog centra u Liverpulu.

Slojevi mikroplastike na morskom dnu su pronađeni širom sveta, ali naučnici nisu bili sigurni na koji način je ona tamo dospela i kako se širila. Smatrali su da će se čestice mikroplastike razdvajati u zavisnosti od veličine ili gustine, na sličan način kao i prirodni sedimenti. Međutim, plastika se ponaša drugačije – nešto pluta, ali više od polovine potone. Plastika koja pluta u jednom trenutku kada se prekrije algama ili ako se spoji sa drugim organskim materijama ili mineralima, takođe u jednom trenutku potone.

Nedavno istraživanje je pokazalo da i reke „prevoze“ mikroplastiku do okeana, a laboratorijska ispitivanja su otkrila da ogromni podvodni nanosi sedimenta stižu i do dubokih morskih kanjona.

„Sada smo otkrili kako struje po morskom dnu prenose mikroplastiku i formiraju ogromne nanose koji ozbiljno mogu da naruše ekosistemô, naglašavaju autori studije.

Uzorci su uzeti u području Sredozemlja, iz Tirenskog mora, a proučavane su morske struje koje teku bliže morskom dnu. Ove sturje inače utiču na salanitet vode i temperaturne razlike i deo su magistralnih morskih struja.

Sedimenti na morskom dnu mogu se prostirati na površinama od više kilometara i biti visoki i više stotina metara na mestima gde struje gube svoju snagu.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Analizirali smo uzorke sedimenata sa morskog dna uzete na dubinama od nekoliko stotina metara. Da ne bismo oštetili površinski sloj sedimenta, uzorke smo uzimali pomoću posebnog instrumenta, sličnom kalupu za pravljenje kolača. U laboratoriji smo odvojili mikroplastiku od sedimenata i analizirali infracivenim spektrom kako bismo otkrili koje vrste plastičnih polimera su se nataložile“, objašnjavaju autori.

Pokazalo se da većina mikroplastike koja se nalazi na morskom dnu potiče od odeće i tekstila. Ova vrsta plastike je posebno opasna jer je pojedini živi organizmi jedu ili apsobruju. Iako mikroplastika sama po sebi često nije toksična, studije pokazuju da dovodi do nagomilavanja toksina ukoliko se unese u organizam.

Duboke okeanske struje nose i sveže zalihe kiseonika i hranljive materije i omogućavaju postojanje vema važnih ekostistema, kao što su koralni grebeni, koji su sada na udaru velikih količina mikroplastike.

Moramo biti svesni da jeftina plastična roba koju uzimamo zdravo za gotovo na kraju negde ostaje. Odeća koju nosimo nekoliko meseci, decenijama i vekovima se zadržava na morskom dnu i potencijalno nanosi štetu jedinstvenim živim organizmima koji tamo opstaju, napominju autori studije.

Izvor: RTS

 

Od Amsterdama do Pariza superbrzim niskoenergetskim vozom za sat i po

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Holandska kompanija „Hart hiperlop“ objavila je da bi uskoro mogli da naprave niskoenergetski, superbrzi voz koji bi putnike od Pariza do Amsterdama prevozio za oko sat i po.

Prema istraživanjima koje je sprovela kompanija, novi voz bi mogao da postane stvarnost već 2028. godine, a njihov primarni cilj su pet glavnih ruta koje bi mogle da promene način na koji ljudi svakodnevno putuju.

„Ono što ga čini tako jedinstvenim je veliki kapacitet, niska potrošnja energije i velike brzine koje će značajno da skrate vreme putovanja. Na primer, putovanje između Amsterdama i Pariza trajaće samo sat i po“, tvrdi predstavnik kompanije.

Plan je da se izgrade nacionalne, ali i međunarodne rute. Novi voz bi trebalo da poveže Amsterdam, ne samo sa Parizom, već i sa Groningenom i Hagom. Što se tiče međunarodnih linija u planu je veza sa Dizeldorfom i Frankfurtom.

Stefan Marges, rukovodilac projekta „Hart hiperlopa“, tvrdi da će ovaj voz od Amsterdama do Ajndhovena stizati za 15 minuta, za šta je inače potrebno oko 90 minuta vožnje automobilom. Putovanje od Amsterdama do Dizeldorfa, za koje je automobilom potrebno oko dva i po sata, trajalo bi manje od pola sata.

U kompaniji veruju da će ovakav vid prevoza putnika drastično promeniti način na koji ljudi donose odluke o mestu stanovanja ili rada, jer će beskrajno olakšati putovanje.

Izvor: RTS

Počinje Mesec čistoće u Somboru

Foto-ilustracija: Unsplash (Zibik)
Foto-ilustracija: Unsplash (Charles Deluvio)

Akcija „Mesec čistoće“, koju sprovodi JKP „Čistoća“ Sombor, tokom koje se odnosi građevinski i kabasti otpad, granjevina i višak komunalnog otpada, počinje danas, 4. maja.

Mole se građani da otpad koji iznesu tokom “Meseca čistoće“ odlože ispred svojih kuća na javne površine, tako da omoguće nesmetani pristup zaposlenima i mehanizaciji. Korisnici otpad mogu da odlože najranije 48 časova pre datuma određenog u rasporedu za sakupljanje i odvoženje istog.

Zabranjeno je da se otpad odlaže u odvodne kanale, pored dalekovoda i u neposrednoj blizini saobraćajnica. Nesavesni korisnici koji se eventualno ne budu pridržavali ove mere i otpad budu iznosili ranije biće sankcionisani od strane Komunalne inspekcije grada Sombora.

Izvor: Grad Sombor

Ovogodišnji Petersberški dijalog s fokusom na oporavak od pandemije u skladu sa klimatskim ciljevima

Foto-ilustracija: Unsplash (Maxim Abramov)

Jedanaesti Petersberški klimatski dijalog, nazvan po brdu Petersberg pored Bona, gde je nemačka kancelarka Angela Merkel prvi put 2010. godine sazvala prvu konferenciju, održan je prošle nedelje u vidu video-konferencije okupivivši predstavnike 30 zemalja sveta. Razgovaralo se o oporavku međunarodne zajednice od pandemije koronavirusa, ali ujedno i o potrebnim merama za postizanje klimatski otpornijeg društva i ekonomije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Karsten Würth)

Nemačka ministarka za zaštitu životne sredine Svenja Šulc i presedavajući na sledećem Samitu Ujedinjenih nacija za klimu  britanski ministar preduzetništva, energetike i industrijske strategije Aloka Šarma bili su ovogodišnji domaćini Petersberškog klimatskog dijaloga, kao i nemačka kancelarka Angela Merkel i glavni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš.

Kako klimatske promene, kao i pandemija koronavirusa, predstavljaju velike globalne izazove, glavna tema konferencije upravo je bilo usklađivanje oporavka od posledica KOVID-19 uz pojačane napore prema zelenim aktivnostima i cirkularnoj ekonomiji, odnosno ciljevima postavljenim Pariskim sporazumom.

Glavni sekretar Ujedinjenih nacija apelovao je na sve države da podnesu svoje nacionalno određene doprinose, koje je za sada podnelo tek sedam zemalja, i tako donesu dugoročne strategije u cilju postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine, kako je predviđeno potpisivanjem Pariskog sporazuma. Takođe, apelovao je na neophodnost zelene tranzicije i otvaranje adekvatnih radnih mesta nakon što prođe trenutna kriza, kao i finansiranje zelenih firmi.

Anglela Merkel izjavila je da bi se prilikom podele pomoći ekonomiji zbog štete nastale tokom pandemije koronavirusa prednost trebala dati ekološkim projektima i podsetila da je neophodno ulagati u projekte obnovljivih izvora energije i da bi se trebalo raditi na stvaranju finansijskog sektora upravo za ovu namenu.

I hrvatski ministar za zaštitu okoline i energetike Tomislav Ćorić je učestvovao na konferenciji i izjavio da je potrebno nacionalne klimatske planove usmeriti na jačanje kapaciteta za izlazak iz trenutne krize, ali ujedno i na osmišljavanje mera za klimatski neutralno društvo i nakon toga.

Pomenut je i Evropski zeleni dogovor, kao aktuelni temelj ovoj obnovi, koji se takođe ne sme zanemariti.

Jelena Cvetić

Raspisan foto-konkurs za najbolje tematizovanje problema plastičnog otpada

Foto: Bazelska konvencija
Foto: Bazelska konvencija

Zagađenje životne sredine plastičnim otpadom jedan je od najvećih globalnih izazova. Kako bi se podigla svest javnosti o ovoj izuzetno važnoj temi raspisan je foto-konkurs kojim se traži fotografija koja na najbolji način tematizuje problem plastičnog otpada i podstiče na razmišljanje o mogućim rešenjima, dosadašnjem napretku, kao i izazovima i mogućnostima za dalje delovanje.

Pobedničke fotografije biće izložene na sledećoj Trostrukoj konferenciji stranaka Stokholmske, Bazelske i Roterdamske konvencije, koja se održava u Ženevi, u Švajcarskoj, u julu 2021. godine. Sve pristigle fotografije ocenjivaće međunarodna komisija, uključujući i fotografkinju Nacionalne geografije, Saru Hilton.

Više o konkursu možete pročitati ovde.

Završeni radovi na pasareli između Kalemegdana i Savskog keja

Foto-ilustracija: Pixabay

Radovi na pasareli koja povezuje Beogradsku tvrđavu i Savski kej su završeni, tako da se Beograđani i Beograđanke tom rutom mogu spustiti do reke, izjavio je zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Ovo je prvi put da imamo fizičku vezu između Beogradske tvrđave i Savskog keja, i ovo je, na neki način, pravi silazak Beograda na reku”, naveo je Vesić za Tanjug.

U nastavku pasarele, dodao je, nalazi se rekonstruisani Savski kej kod Beton hale, a sada predstoje radovi na uređenju Savskog keja do Brankovog mosta, odakle se dalje nastavlja Sava promenada u okviru „Beograda na vodi”.

“U narednih nekoliko meseci imaćemo potpuno uređen Savski kej, rekonstruisan i napravljen po svim svetskim standardima od Beogradske tvrđave pa sve do Mosta ‘Gazela'”, rekao je Vesić.

Prostor sa druge strane pasarele čini uređeni park sa klupama i fontanom u sredini, koja je, prema rečima zamenika gradonačelnika, jedna od 40 fontana koje je Grad Beograd najavio da će izgraditi.

“Nadam se da će Beograđani i Beograđanke uživati u ovoj pasareli. Mislim da smo dobili jedan pravi objekat koji povećava komfor našeg stanovništva. Naša tendencija jeste da se povećavaju pešačke zone i biciklističke staze, kako bi građani što više pešačili i uživali u svom gradu, a ovo je još jedan doprinos tome”, istakao je Vesić.

Glavni urbanista Marko Stojčić naglasio je da je dugogodišnji san povezivanja grada i reke ostvaren otvaranjem pasarele, kao i da je ona primer efikasne saradnje arhitekata, urbaniste i vajara.

“Skulptura koja je deo kompleksa pasarele delo je velikih svetskih i domaćih umetnika, Ričarda Dikona i Mrđana Bajića. Oni su zaslužni i za ovako lep izgled pasarele”, kazao je Stojčić.

On je objasnio da je pasarela kombinacija čelične i armirano-betonske konstrukcije, prilagođena osobama s posebnim potrebama, ima lift i osvetljena je, a povezana je i s garažom na Beton hali.

“Prostor uz pasarelu je potpuno nov i Beograđani ga nikada ranije nisu koristili za rekreaciju ili za bilo šta drugo. Osim toga, ova tačka se nastavlja na budući linijski park u dužini od četiri i po kilometra, čiju izgradnju počinjemo u drugoj polovini sledeće godine”, precizirao je Stojčić.

On je dodao da čitav prostor duž obale Save i Dunava čini ukupno sedam kilometara novog atraktivnog prostora, koji, osim estetike, ima važnu funkciju povezivanja urbanog dela grada sa rekama.

Izvor: Grad Beograd

U toku javne konsultacije o bezbednom upravljanju hemikalijama u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: Unsplash (Bill Oxford)

U skladu sa članom 12 Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija („Sl. List Crne Gore“, broj 41/18), a u vezi sa članom 32a stav 2 Zakona o nevladinim organizacijama („Sl.list CG“, br. 39/11 i 37/17), Ministarstvo održivog razvoja i turizma objavljuje

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Kondratiev)

JAVNI POZIV

za konsultacije zainteresovanih nevladinih organizacija u cilju pripreme sektorske analize za sprovođenje edukativne kampanje o bezbednom upravljanju POPs hemikalijama u Crnoj Gori.

Javne konsultacije će trajati 15 dana, od 28. aprila do 13. maja 2020. godine.

Poziv za učešće u konsultacijama Ministarstvo održivog razvoja i turizma upućuje nevladinim organizacijama zainteresovanim za pitanja iz oblasti bezbednog upravljanja hemikalijama.

Konsultacijama se obezbeđuje informisanje i učestvovanje nevladinog sektora o planiranim aktivnostima za sprovođenje edukativnih kampanja o bezbednom upravljanju POPs hemikalijama.

Komentare, inicijative, predloge i sugestije možete slati putem e-mail-a na adresu djordjina.vujovic@mrt.gov.me i na portalu e-uprave ili poštom na adresu:

Ministarstvo održivog razvoja i turizma, IV Proleterske brigade 19, 81000 Podgorica (sa naznakom “Javne konsultacije za sprovođenje edukativne kampanje o bezbednom upravljanju POPs hemikalijama).

Kontakt osoba za koordinaciju i konsultacije je: Đorđina Vujović, e-mail: djordjina.vujovic@mrt.gov.me; Tel. 067 -279 -160.

Izvor: Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore