Home Blog Page 733

Početak izrade Nacrta nacionalnog programa za očuvanje zemljišta i ublažavanje posledica suša

Foto-ilustracija: Unsplash (Jasper Wilde)
Foto-ilustracija: Unsplash (Wynand Uys)

Ministarstvo zaštite životne sredine, u skladu sa članom 32. Zakona o planskom sistemu Republike Srbije („Službeni glasnik RS”, broj 30/18) obaveštava javnost o početku izrade Nacrta nacionalnog akcionog programa za borbu protiv dezertifikacije i degradacije zemljišta i ublažavanje posledica suša na teritoriji Republike Srbije (u daljem tekstu: NAP).

Odredbama Zakona o potvrđivanju Konvencije Ujedinjenih nacija o borbi protiv dezertifikacije u zemljama sa teškom sušom i/ili dezertifikacijom, posebno u Africi („Službeni glasnik RSˮ – međunarodni ugovori, broj 102/07), utvrđeno je da su Strane Konvencije dužne da pripreme nacionalne akcione programe. Cilj ovih programa je da identifikuju činioce koji doprinose dezertifikaciji i praktične mere neophodne za borbu protiv dezertifikacije i ublažavanja posledica suše, kao i da odrede odgovarajuće uloge vlade, lokalnih zajednica i korisnika zemljišta i raspoložive potrebne resurse.

Za potrebe izrade Nacrta NAP-a, Ministarstvo zaštite životne sredine je obrazovalo Radnu grupu za izradu Nacionalnog akcionog programa za borbu protiv dezertifikacije i degradacije zemljišta prema Konvenciji Ujedinjenih nacija o borbi protiv dezertifikacije u zemljama sa teškom sušom i/ili dezertifikacijom, posebno u Africi (UNCCD). Radnu grupu čine predstavnici relevantnih državnih organa i organizacija, naučnih i stručnih institucija i organizacija civilnog društva, koji će obezbediti relevantne informacije i podatke iz delokruga nadležnosti institucija koje predstavljaju, što će stručno doprineti samom procesu izrade Nacrta NAP-a.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

EPS: Popust za račune za struju za mart, april i maj za sve građane

Foto-ilustracija: Unsplash (Casey Horner)

“Svi građani moći će da ostvare popust od pet odsto na račune za mart, april i maj, ako  račune plate najkasnije do 30. juna. To će važiti za sve, ne samo za penzionere i neće biti obračuna kamate. To je pokazatelj koliko država misli o građanima Srbije”, istakao je Milorad Grčić, v. d. direktora JP Elektroprivreda Srbije, tokom posete Rudarskom basenu „Kolubara“ za 1. maj.

Foto-ilustracija: Unsplash (Casey Horner)

Povodom praznika rada, Milorad Grčić i ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić sa predstavnicima sindikata i Ogranka RB „Kolubara“ obišli su kop „Tamnava-Zapadno polje“, najefikasniji kop u srpskoj elektroprivredi. Ministar Antić istakao je da podatak da EPS svim građanima za mart, april i maj neće naplatiti ni kamatu i omogućiti korišćenje popusta dokaz solidarnosti.

“Pozivam sve građane da čim budu u mogućnosti da plate račune za isporučenu električnu energiju. Imaćemo nivo tolerancije do kraja juna. Naši građani su redovne platiše i nikada nije bilo problema sa naplatom od građana, koji su najredovniji i prvi ispunjavaju svoje obaveze”, rekao je Antić.

Grčić je zahvalio građanima što u velikom procentu izmiruju svoje obaveze i to pokazuje da su građani Srbije svesni kako EPS funkcioniše i da je redovno plaćanje računa neophodno da bi se proces proizvodnje i distribucije električne energije nastavio. Čestitajući praznik rada svim zaposlenima u EPS-u, on je istakao da zaposleni EPS-a rade svaki dan, 24 časa dnevno, 365 dana u godini i na taj način Srbiji obezbeđuju kontinuirano snabdevanje električnom energijom.

“Bilo je veoma važno i teško osigurati proizvodnju električne energije bez prekida od kada je uvedeno vanredno stanje. Ako nema električne energije, problem je u radu bolnica i domova zdravlja, onlajn nastave, čitavo funkcionisanje bi bilo u problemu. Da li su se ljudi plašili, naravno da jesu, jer strah je normalan. Da li smo uspeli da primenimo sve mere obezbeđenja? Jesmo, a u svim proizvodnim pogonima EPS-a širom Srbije izbegli smo pojavu žarišta virusa korona. Najteži period, što se tiče rizika za proizvodnju uzrokovanog pandemijom, je prošao”, rekao je Grčić.

Ministar rudarstva i energetike naglasio je da Srbija završava i dobija jednu izuzetno važnu i značajnu borbu protiv epidemije koja je u svetskim razmerama paralisala život, saobraćaj, putovanja, komunikacije, logistiku i proizvodnju. On je rekao da je važno da se Srbija što pre vrati punoj, pre svega, industrijskoj proizvodnji i da se vrati život u punom intenzitetu.

Obraćajući se zaposlenima u EPS-u, ministar je istakao da je izuzetno ponosan na sve rudare u Srbiji.

“Rudarska proizvodnja u Srbiji u prvom kvartalu ove godine veća je za devet odsto nego u prvom kvartalu 2019. godine. Hvala rudarima EPS-a zato što je proizvodnja tokom aprila bila za šest odsto veća nego tokom aprila 2019. godine. I uslovima epidemije, rudari su uspeli da iskopaju više uglja. Tokom maja i juna rade se remonti sistema, obezbeđujući neophodne količine uglja za proizvodnju električne energije, kako bi treći i četvrti kvartal dočekali u punom kapacitetu”, rekao je Antić.

On je istakao da će proizvodnja električne energije i ukupno rudarstvo u 2020. godini biti veći nego u 2019. godini, i u uslovima vanrednog stanja. Rudari i energetičari daju i daće ogroman doprinos da privreda i ekonomija u 2020. budu jedne od najboljih, sa stanovišta BDP u regionu, a i u čitavoj Evropi. Antić je naglasio da je rukovodstvo EPS-a u prethodnom periodu na veoma ozbiljan, odgovoran i temeljan način vodilo najveću energetsku kompaniju u Srbiji i Jugoistočnoj Evropi i zato je u ovim veoma kompleksnim i složenim uslovima  obezbeđeno funkcionisanje sistema bez ikakvih značajnijih problema, sa vrhunski primenjenim strogim merama zaštite zaposlenih od potencijalnog širenja virusa.

Izvor: EPS

 

Sahara nekad predstavljala dom najopasnijim grabljivcima

Foto-ilustracija: Unsplash (Tomáš Malík)

Horde ogromnih grabljivaca vladale su na tlu, u rekama i na nebu današnjeg Maroka pre 100 miliona godina, pokazala je nova studija, prenosi u najnovijem broju američki tromesečnik “Popjular sajens”.

Tu gde je sada pustinja, bio je veliki sistem reka koje su proticale i kroz današnji Alžir, jezera i močvara.

Čudno je što su tokom decenija istraživanja tog mesta paleontolozi našli vrlo malo fosila dinosaurusa biljojeda koji su tada lutali većim delom sveta. Umesto toga, tamo su identifikovali mnoge fosile dinosaurusa mesoždera, letećih gmizavaca zvanih “pterosaurusi” i džinovskih predaka današnjih krokodila.

Foto-ilustracija: Unsplash (Artur Aldyrkhanov)

“Bilo je to sigurno najopasnije mesto u istoriji planete Zemlje, jer je tu bio dom toliko mnogo različitih vrsta grabljivaca svih oblika i veličina”, rekao je Nizar Ibrahim, paleontolog sa američkog Univerziteta Detroit Mersi.

“Ta povorka divova nije bila ni nalik bilo kojem sadašnjem ekosistemu, a bila je i prilično jedinstvena u poređenju s drugim ekosistemima iz doba dinosaurusa”, rekao je on.

Ibrahim i njegove kolege su brižljivo razmotrile ostatke životinja i geologiju tog ekosistema čiji su ostaci sačuvani u formacijama stena u istočnom Maroku, nazvanim “Kem Kem”.

Njihov izveštaj, objavljen 21. aprila u časopisu “ZooKeis”, zasnovan je na nalazima dve decenije istraživanja u tom području i na analizi zbirki muzeja širom sveta.

To je prva detaljna sinteza svih prethodnih radova o tom mestu i prvi pokušaj rekonstrukcije životne sredine u toj zoni Severne Afrike pre 100 miliona godina, rekao je Andrea Kau, istraživač koji je radi prikupljanja podataka i komparacije sarađivao s muzejima i univerzitetima.

Nađeni fosili su veoma raznoliki: “od sitnih vodozemaca i nežnih biljaka, sve do masivnih dinosaurusa”, rekao je Ibrahim.

Nekoliko tih fosila su ostaci dinosaurusa biljojeda, poput “sauropoda”, s dugačkim vratovima. No, čini se da ih je tamo bilo znatno manje nego njihovih rođaka mesoždera, što su paleontolozi primetili na severu Afrike još 1930-ih. Među tim zastrašujućim zverima bila su bar četiri velika dinosaurusa grabljivca. Jedan je iz grupe “abelisaurida” koji je, zbog kratke njuške i relativno sitnih zuba, izgleda bio strvinar.

Pročitajte još:

  • Pošumljavanje Sahare – Veliki zeleni zid Afrike (VIDEO)

Paleontolozi su otkrili i fosile “spinosaurusa”, uske njuške i zuba specijalizovanih za probijanje krljušti i ubijanje riba. Taj, kako izgleda brzonogi grabljivac, bio je dugačak osam metara, masivan lovac s posebnim, testerastim zubima, kakve imaju ajkule, ali veličine noževa. “Pterosaurusi” s četiri do šest metara raspona krila leteli su im iznad glava, a džinovske ajkule i stvorenja u obliku krokodila dužine čitavog autobusa, vrebala u vodi.

“Na tom mestu čovek nigde ne bi bio siguran, mogao bi da pogine na bezbroj načina”, rekao je Ibrahim.

Foto-ilustracija: Unsplash (Adria Berrocal Forcada)

Problem za naučnike je bio da shvate čime se hranilo toliko “neverovatno obilje” grabljivaca na tom ipak ograničenom prostoru. Istraživači su primetili da se lobanje mesoždera iz “Kem Kema” prilično razlikuju. To ukazuje da su bili specijalizovani za razne vrste plena što bi sprečilo istrebljujuću konkurenciju među njima u borbi za hranu. Izgleda i da su u mnogim slučajevima jeli morske životinje i da su najbogatiji izvor hrane u to vreme bile ribe, neke veličine terenskih vozila.

Za razliku od tog mesta, gde su u to vreme mesožderi bili u velikoj većini, stanje u prirodi je danas sasvim obrnuto: grabljivaca-vukova i lavova, neuporedivo je manje nego biljojeda jelena, divljih koza, antilopa.

Ekosistemi kao “Kem Kem”, u kojima dominira toliko glomaznih grabljivaca, bili bi retki čak i tokom perioda Srednje Krede, kada je severna Afrika bila prekrivena ogromnim spletom reka, jezera i močvara. Tako podvodan, tamošnji teren u to vreme nije mogao da dovoljno vegetacije izdrži dovoljno dugo da bi opstao veliki broj dinosaurusa biljojeda, rekao je Ibrahim.

Ipak, pošto su ostaci fosila fragmentarni, te ih nije lako identifikovati, moguće je da je odnos broja mesoždera i biljojeda na tom mestu bio drugačiji, a raznolikost vrsta veća.

Sve u svemu, za Ibrahima, “Kem Kem” je pokazatelj da su drevni ekosistemi mogli biti veoma različiti od onih kakvi su danas. To ne iznenađuje, rekao je on, imajući u vidu da je više od 99 odsto svih organizama koji su ikada postojali na Zemlji, izumrlo davno pre geološki kratkog perioda postojanja ljudi.

Sahara oduzima dah svakome ko je danas vidi, ali kada se na tom suvom i negostoljubivom mestu nađu džinovske krljušti riba i ogromni zubi krokodila, to zaista daje osećaj onog što mi zovemo dubokim vremenom”, rekao je Ibrahim.

“Tada stvarno shvatate šta sve naša planeta ima i koliko mnogo se može promeniti tokom vremena”, a zbog promene klime to se dešva i sada zaključio je on govoreći za “Popjular sajens”.

Izvor: Zelena Srbija

Milione životinja na farmama u SAD-u usmrćuju zbog zatvaranja klanica

Foto-ilustracija: Pixabay

Usled aktuelne krize izazvane koronavirusom u Sjedinjenim Američkim Državama, veliki broj klanica se zatvara. Iako se očekuje da će u nekom trenutku biti ponovo otvorene, mnogi farmeri su primorani da porade na “depopulaciji” svojih životinja.

Foto-ilustracija: Pixabay

Zatvaranje postrojenja mesne industrije dovodi do straha od nestašica mesa i hrane, što ujedno prati i rast cena, ali i tužna sudbina koja čeka domaće životinje.

Mnoge organizacije za zaštitu životinja upozoravaju na brutalnost ovog čina, navodeći da su u velikom riziku kokoške, odnosno pilići. S druge strane, procene su da će se ubijati i do 700.00 svinja nedeljno.

Ministarstvo poljoprivrede SAD-a i Službe za zdravstvenu zaštitu životinja i biljaka izvestile su da su državni veterinari takođe pokazali dobru volju da pomognu ukoliko se ne pronađe neko drugo rešenje u ovom nametnutom “istrebljivanju” životinja na američkim farmama.

Kao glavni uzrok problema u lancu snabdevanja hranom smatra se bolest radnika u klanicama.

Kako se eutanazija smatra poslednjim rešenjem kad je reč o poljoprivredi, naročito kad se uzme u obzir da poljoprivrednici teže da urade ispravnu stvar za svoje životinje, čini se kao da su poljoprivrednici zaključili da nemaju drugog izbora.

U Evropi je situacija nešto drugačija. U Danskoj, koja je glavni evropski izvoznik svinjskog i pilećeg mesa, klanice i dalje rade normalno.

U Velikoj Britaniji su manji poljoprivrednici znatno više pogođeni krizom nego veliki supermarketi, koji imaju zalihe najjeftinijeg mesa.

Ipak, mnogi i dalje razmatraju koliko su aktuelni načini eutanazije humani i da li je ipak moglo da se poradi na boljem rešenju.

Jelena Cvetić

 

 

Oporavak austrijskog turizma očekuje se tek 2021. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Dimitry Anikin)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dimitry Anikin)

Pandemija koronavirusa drastično se odrazila i na turistički Beč. Broj noćenja u martu bio je manji za 72,5 odsto, a u celom prvom kvartalu manji za 23 odsto u poređenju sa 2019. godinom. Razvoj turizma prvenstveno zavisi od otvaranja prvih granica.

Nakon brojnih uspešnih godina, sektor turizma u Beču prvi put se suočava s velikim minusima. Najviše su pogođeni nedolascima iz standardnih zemalja, kao Italije ili Kine, odakle je u martu bilo 90, odnosno 92 odsto manje gostiju. Popunjenost smeštajnih kapaciteta iznosila je svega 22 odsto soba.

Kako će se turizam razvijati u narednim mesecima, zavisi od otvaranja granica. U protekloj godini od 17,6 miliona noćenja u Beču 83 odsto činili su gosti iz inostranstva, tako da domaće tržište ne može pokriti gubitke. Turistička zajednica Grada Beča “WienTourismus” tek od 2021. godine računa s oporavkom. Naglašavaju da je sada najbitnije osigurati dobre avio-linije za budućnost jer tri četvrtine učesnika raznih kongresa i skoro polovina turista u Beč dolazi avionom. Gusta mreža direktnih letova je preduslov za uspešan privredni centar. Turistička zajednica pozdravlja najavu Grada Beča o izgradnji nove centralne autobuske stanice za međunarodni saobraćaj što će osigurati i nova radna mesta i dodatnu dinamiku u fazi oporavka evropskog turizma.

Važan stub gradskog turizma čine manifestacije koje će najmanje do kraja augusta biti pod restrikcijama. Nemogućnost održavanja velikih manifestacija najviše afektira kulturu, sport i kongresni turizam, zbog čega iz “WienTourismus-a” apeluju na nadležne političare da otvorena pitanja iz ove oblasti dogovore na evropskom nivou kako bi se izbegla nelojalna konkurencija i stvorila pravna sigurnost i mogućnost planiranja za kongresnu industriju i organizovanje događaja.

Izvor: Eurocomm-PR Sarajevo

Problematičan otpad u reci Nišavi nije ni u čijoj nadležnosti?

Foto: Wikipedia/Intermedichbo

Nakon apela jednog Nišlije da se uredi obala Nišave od Vrežinskog mosta ka Brzom Brodu, u preduzeću “Srbijavode” pojašnjavaju da su na desnoj obali neki objekti bespravno građeni. Kažu da su to već prijavljivali nadležnim inspekcijama i da će se ponovo obratiti Građevinskoj. Za otpad u reci navode da nisu nadležni, već da je to dužna da reši lokalna samouprava.

Foto: S. V.

Nišlija je fotografije neuređene obale Nišave u Vrežini poslao pre nekoliko dana i apelovao da nadležni reše problem, urede ovaj deo Niša i vrate ga prirodi i građanima.

Novinari su nakon njegovog apela uputili pitanja i preduzeću “Srbijavode”, a u odgovoru iz ovog preduzeća pojašnjavaju da je inženjer obišao teren i utvrdio šta sve “koči” uređenje obale. Pre svega, to što su na desnoj obali reke bespravno izgrađeni objekti. “Na osnovu izlaska na teren nadležnog inženjera, ali i na osnovu satelitskih snimaka ove deonice (sa i bez katastarskih parcela) preuzetih sa portala Geosrbija utvrđeno da su neki objekti bespravno izgrađeni. Naglašavamo, da smo u vezi sa tim, u prethodnim godinama, više puta upućivali prijave nadležnim inspekcijama”, pojašnjavaju u preduzeću.

Pojašnjavaju da su neki objekti izgrađeni na vodnom zemljištu, u plavnoj zoni i da oni za to nisu izdavali vodne akte.

Sa druge strane Nišave kažu da nema zaštitnih objekata, jer je obala visoka, dok na levoj obali postoji veoma važan nasip koji štiti Niš od velikih voda. “Mi ćemo ponovo uputiti dopis građevinskoj inspekciji kako bi se utvrdilo da li su navedeni objekti izgrađeni u skladu sa zakonom. Minor korito reke nije uređeno i, za sada, nije planirano njeno uređenje, jer za tim nema potrebe”, dodaju.

Čitalac koji je apelovao da na rešavanje problema, naveo je i da se smeće i šut nalazi u reci, a u preduzeću “Srbijavode” navode da otklanjanje otpada iz korita reke i njenog priobalja nije u njihovoj nadležnosti.

“Mi redovno organizujemo akcije čišćenja priobalja reka, prevashodno da pošaljemo poruku da su građani ti koji treba da brinu o rekama i njenim obalama”, ističu.

Kažu da je za čišćenje nadležna lokalna samouprava, a novinari su već poslali pitanja o tome opštinama Medijana i Pantelej, ali odgovora još nema.

Autor: J. Adamović

Izvor: Južne vesti

Čistiji vazduh u Evropi smanjio broj smrtnih slučajeva za više od 11 hiljada

Foto-ilustracija: Unsplash (Mark Claus)

Usled trenutne pandemije donekle smo svakodnevno fokusirani na broj umrlih od virusa. Ipak, predostrožnošću od širenja bolesti podstaknuto, privremeno, delimično obustavljanje privredne aktivnosti i saobraćaja je širom našeg kontinenta, rezultovalo i manjim brojem prevremenih smrti, otkrio je Centar za istraživanje energije i čistog vazduha.

Zbog nižeg zagađenja vazduha u Evropi tokom prošlog meseca je, prema saznanjima naučnika, umrlo minimalno 11.000 ljudi manje nego u uobičajenim okolnostima. Njihove prognoze sežu i do 21.000 smrtnih slučajeva manje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mark Claus)

Tokom prethodnih tridesetak dana, koncentracija azot-dioksida u atmosferi je opala za 40 odsto, a sitnih zagađujućih čestica (PM 10, PM 2,5) za 10 odsto. Ovo je posledica snižavanja intenziteta sagorevanja uglja za 37 odsto i pada upotrebe nafte za jednu trećinu.

Istraživači su takođe kvantifikovali i druge koristi p0 javno zdravlje koje donosi redukovana potrošnja fosilnih goriva. Odsustvovanje s posla usled bolesti zabeležiće smanjenje od čak 1,3 miliona dana, a manje će biti i dece obolele od astme (za oko 6.000), kao i poseta hitnim službama prouzrokovanih astmatičnim napadima (oko 1.900). Prevremeno će biti rođeno 600 beba manje nego u situacijama sa višim zagađenjem. Stručnjaci sve pomenuto povezuju sa hroničnom izloženošću vazduhu lošeg kvaliteta.

Rezultati su pokazali da je najviše prevremenih smrti sprečeno u Nemačkoj (2.083), Ujedinjenom Kraljevstu (1.752), Italiji (1.490), Francuskoj (1.230) i Španiji (1.083).

Borba sa koronavirusom je takođe stavila naglasak na važnosti “očišćenja” energetskog miksa čovečanstva, kao i održivijeg odnosa prema prirodnim resursima. Ljudi sa respiratornim oboljenjima, izazvanim prekomernim zagađenjem vazduha u prošlosti, su podložniji zarazi i umiranju od KOVID-19.

Jelena Kozbašić

Kako protiče usklađivanje zakonodavstva Srbije u oblasti energetike sa EU?

Foto-ilustracija: Unsplash (Ontonic)

Projekt „Tehnička pomoć AERS – Usklađivanje zadataka NRT sa Trećim energetskim paketom“ koji je finansiran iz sredstava Evropske unije, predstavlja deo Akcionog programa EU za Srbiju (2014), a sproveden je u periodu od jula 2018. godine do aprila 2020. godine. Projektom je pružena podrška Agenciji za energetiku Republike Srbije (AERS) u razvoju i unapređenju politika, zadataka, procedura i metodologija usklađenih sa najboljim regulatornim praksama i važećim odredbama Trećeg zakonodavnog paketa EU o unutrašnjem energetskom tržištu, infrastrukturi i važećim mrežnim pravilima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ontonic)

U kontekstu sveobuhvatnijih reformi energetskog tržišta predviđenih novim Zakonom o energetici (2014), i kao ugovorna strana Ugovora o Evropskoj zajednici, Srbija je u obavezi da uskladi sprovođenje politika, nadzora i zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU u oblasti energetike i da nastaviti s daljim otvaranjem tržišta i primenom odredbi Trećeg energetskog paketa. AERS je nezavisno regulatorno telo u Srbiji nadležno za nadgledanje razvoja energetskog tržišta koje je zasnovano na principima konkurencije i nediskriminacije i pruža transparentan regulatorni okvir neophodan za efikasno funkcionisanje energetskog tržišta.

Osiguravanjem efikasnog funkcionisanja energetskog tržišta, građani Srbije će imati pristup pouzdanom i sigurnom snabdevanju energijom. U tom pogledu, projektom je pružena podrška AERS-u u domenu unapređenja kvaliteta usluga za potrošače, regulacije cena i uvođenja pametnih brojila. Projektom su takođe razvijene procedure za sertifikaciju operatora prenosnih sistema koje će se koristiti za proveru usklađenosti operatora sa pravilima razdvajanja predviđenim Trećim energetskim paketom. Napravljeni su i prvi koraci u pogledu dizajna veb alata za poređenje cena električne energije i prirodnog gasa koji će doprineti potpunoj transparentnosti energetskog tržišta.

Projektom je takođe pružena pomoć AERS-u za unapređenje praksi koje se primenjuje prilikom nadgledanja unutrašnjeg tržišta. Nakon procene trenutnih praksi nadgledanja AERS-a u pogledu obima, efikasnosti i učinkovitosti, izrađeno je nekoliko alata u cilju poboljšanja i unapređenja ovih procesa.

Takođe su razvijeni i regulatorni mehanizmi za podsticanje ulaganja u energetsku mrežnu infrastrukturu. Pružena je podrška i izrađene su interne procedure i alati koje će AERS primenjivati za procenu i praćenje planova za razvoj mreže. Date su i preporuke u pogledu regulatornih podsticaja za investicije u cilju upravljanja rizicima i njihovog ublažavanja kod visoko rizičnih mrežnih infrastrukturnih projekata velikog obima u energetici.

Projekat je takođe podržao razvoj regulatornih mehanizama za proračun vrednosti neisporučene energije, prekograničnu raspodelu troškova i procenu jediničnih troškova što će doprineti kreiranju integrisanog energetskog tržišta EU.

Sprovedene su brojne aktivnosti za unapređenje kapaciteta predstavnika AERS-a, kao što su studijske posete i radionice. Radionice su pružile mogućnost zaposlenima u AERS-u da dobiju obuku u domenu regulatornih mehanizama, metodologija i alata razvijenih u okviru ovog projekta. Organizovane su i tri studijske posete Sloveniji, Italiji i Mađarskoj, gde su predstavnici AERS-a imali prilike da na licu mesta steknu uvid u najbolje prakse regulatornih tela, OPS-a i ODS-a ove tri zemlje, kao i da razmene profesionalna iskustva.

Širi uticaj projekta na energetsko tržište u Srbiji obuhvata:

• Unapređeno sprovođenje politika, nadzora i usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU u oblasti energetike;
• Konkurentnije tržište električne energije zasnovano na nediskriminatornoj praksi, javnosti i transparentnosti;
• Zaštitu potrošača energije i energenata;
• Dalji razvoj tržišta električne energije i prirodnog gasa i njihovu povezanost sa jedinstvenim energetskim tržištem u EU.

Projekat će na dugoročnom nivou pomoći građanima Srbije da imaju pristup pouzdanoj i održivoj energiji po pristupačnim cenama, podsticaće ulaganja u mrežnu infrastrukturu u energetskom sektoru i doprineće stvaranju integrisanog energetskog tržišta EU.

Izvor: Delegacija EU u Srbiji

Belgijski proizvođači krompira apeluju da se pomfrit jede dva puta nedeljno

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Belgijanci su poznati po tome da vole da jedu pomfrit, često sa mnogo majoneza, a sada proizvođači krompira traže da pomfrit bude bar dva puta nedeljno na stolu zbog velikog pada potrošnje ove namirnice za vreme pandemije koronavirusa.

Za Romejna Kolsa, predstavnika sindikata proizvođača krompira Belgapom, pomfrit je pitanje opstanka, jer je zbog zdravstvene krize izvoz krompira znatno opao, piše Bi-Bi-Si.

Oko 750.000 tona krompira nagomilano je u belgijskim skladištima, pošto su mere zabrane naglo smanjile potrošnju.

“Svi da jedemo sada pomfit dva puta nedeljno, umesto samo jednom”, apelovao je Kols.

Od polovine marta restorani u Belgiji i mnoga druga tržišta za proizvođače krompira su zatvoreni, a otkazani su i brojni prolećni i letnji festivali, što je dodatno pogoršalo tešku situaciju.

Svetsko tržište krompirom je pogođeno virusom KOVID-19.

Foto-ilustracija: Pixabay

Belgija je jedan je od najvećih izvoznika krompira u svetu, uključujući smrznuti pomfrit. Godišnje izveze više od 1,5 miliona tona u više od 100 zemalja.

Mala svetla tačka u ovoj priči je da će Belgapom sada dostavljati 25 tona krompira nedeljno bankama hrane u Flandriji – koje bi inače jednostavno propali, prenose belgijski mediji.

“Na ovaj način ćemo izbeći da propadne odlična hrana, za koju su naši poljoprivrednici toliko naporno radili”, rekla je flamanska ministarka poljoprivrede Hilde Krevic za briselski Tajms.

Izvor: Beta/Euraktiv.rs

Da li su evropske banke dovoljno “zelene”?

Foto-ilustracija: Unsplash (Micheile Henderson)

Kad je reč o borbi protiv klimatskih promena u Evropi, čini se da je bankarski sektor “zakazao”.

Prema poslednjem istraživanju odgovorne investicione organizacije “Share Action”, u poslednje tri godine zabeležen je veoma spor napredak na ovom polju u bankarskom svetu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ethan Wilkinson)

Organizacije rangira banke u Evropi prema učinku u borbi protiv klimatskih promena, a za prethodnu godinu podatke joj je dostavilo 19 od 20 banaka.

Tek 10 odsto od zahteva usklađenost između ciljeva Pariskog sporazuma, a 35 odsto strategije usmerava samo na ograničenje porasta globalne temperature na 2 °C.

Čini se da banke nisu pronašle adekvatan način da pristupe problemu klimatske krize.

Glavni ishodi banaka koje su poboljšale sopstvenu politiku u skladu sa klimatskim promenama od 2017. godine, kada je prethodno istraživanje sprovedeno, nisu obećavajući. Čini se da nijedna od njih ne pokazuje da u svoj rad implementira potrebne mere, ali da, s druge strane, dajući podršku proizvodnji uglja, nafte i gasa, zasenjuju zelene finansijske obaveze.

Mnoge od njih svakako da jesu prestale da finansiraju projekte eksploatacije fosilnih goriva, ali još uvek nisu u potpunosti raskrstile sa finansiranjem kompanija čije su delatnosti usmerene na industriju teških metala.

Ipak, banke pokazuju da žele da razviju proizvode i usluge koje će se zasnivati na niskom udelu ugljenika, što bi podrazumevalo zelene hipoteke i obveznice. Jedan od ciljeva jeste podrška zelenim projektima, kojih treba da bude sve više.

Kako su svi činioci u borbi protiv klimatskih promena jednako bitni, ni bankarski sektor ne predstavlja izuzetak. Ipak, ukoliko se na određenim poljima beleže neuspesi, to će imati globalni odraz na ovaj problem, a finansijski sektor i ekonomija predstavljaju važnu kariku i kad je reč o zaštiti životne sredine.

Jelena Cvetić

Aktivisti u BiH upozoravaju – stao društveni život, ali ne i uništavanje prirode

Foto: Robert Oroz

Vanredna situacija izazvana pandemijom koronavirusa u Bosni i Hercegovini, zaustavila je društveni život, ali ne i uništavanje prirodnih dobara radi koristoljublja i bogaćenja pojedinaca eksploatacijom prirode. Tako se gradnja malih hidroelektrana čak intenzivira i to na netaknutim planinskim rekama poput Bjelave, Male Bjelave, Vrhovinske rijeke, Željeznice i gornjeg toka reke Prače, pri čemu je postojanje neophodnih dozvola u najmanju ruku upitno, a legalnost gradnje u domenu pretpostavki.

Mapu ovih gradilišta možete pronaći ovde.

Foto: Facebook (screenshot)

Iz Koalicije za zaštitu reka Bosne i Hercegovine koju čini preko 30 ekoloških organizacija iz cele BiH-a upozoravaju da investitori koriste priliku dok su inspekcije fokusirane na sprečavanje širenja virusa, te da reke i potoke pregrađuju i stavljaju u cevi i time sebi pribavljaju finansijsku korist na štetu svih građana u BiH. Istovremeno, usled vanredne situacije, građani su onemogućeni da javno deluju. Pored toga, i susedna Hrvatska je takođe iskoristila krizu izazvanu pandemijom da napravi korak napred ka otvaranju skladišta nuklearnog otpada na samoj granici sa Bosnom i Hercegovinom, i to na svega nekoliko stotina metara od reke Une i vodozaštitne zone izvorišta vode Novog Grada.

“Oko Sarajeva se ubrzano menjaju regulacioni planovi, skriveno od javnosti, koji omogućavaju nastavak uništavanja vodozaštitne zone, što će trajno ugroziti izvore pijaće vode za polumilionski grad. To je verovatno tek početak, a vakuum u javnom životu omogućava polutajno pustošenje naših prirodnih resursa, pri čemu mi nemamo nikakvog načina da učestvujemo kroz javne rasprave i uvide, kao ni da to sprečimo. Zaštita prirodnih resursa, a naročito čiste vode, koja je temeljni uslov našeg opstanka, pogotovo u situacijama širenja zaraznih bolesti, mora postati prioritet vlasti u BiH”, ističe Anes Podić iz Eko akcije.

Iz Koalicije za zaštitu reka BiH stoga pozivaju nadležne, i to pre svega premijere i predsednike FBiH i RS da bezuslovno i hitno proglase moratorijum na izgradnju malih hidroelektrana i na izdavanje novih koncesija. Podsticaji malim hidroelektranama moraju biti ukinuti, a sredstva prikupljena od naknada za obnovljive izvore energije usmerena na oživljavanje sada preko potrebne domaće proizvodnje bez štete po životnu sredinu. Istovremeno se mora najstrožije zaštititi pravo na čistu vodu i onemogućiti privatizacija vodnih resursa i vodosnabdevanja, a stanovništvu garantovati pravo na pijaću vodu kao jedno od temeljnih ljudskih prava.

“Ujedno, zahtevamo pravično pooštravanje preventivnih mera i kazni u cilju smanjenja prostora za neosnovano bogaćenje, kriminal i zelenaški oportunizam pojedinaca i postupanje nadležnih u skladu sa zakonom, ustavnim i moralnim načelima, kako bi se sprečilo nekontrolisano uništavanje životne sredine bez posledica. Vanredno stanje ne sme biti izgovor, već povod za solidarnost i racionalno korišćenje naših resursa”, kazao je Redžib Skomorac iz Centra za životnu sredinu.

Vesti sa svih strana sveta govore o gotovo potpunom zaustavljanju društvenih i ekonomskih aktivnosti usled pandemije koronavirusa. Pandemija je, kako objašnjavaju naučnici, dobrim delom uslovljena i narušenom ravnotežom između ljudskih zajednica i životne sredine. Naučnici i aktivisti već decenijama upozoravaju da čovečanstvo ugrožava i planetu i vlastiti opstanak.

Foto: Facebook (screenshot)

Odgovor finansijskih i političkih elita uvek je bio da ekonomija mora rasti i da nije moguća bilo kakva brza i korenita transformacija ka društveno i ekološki prihvatljivim modelima globalne ekonomije.

Prethodnih sedmica uverili smo se u suprotno – najboljim odgovorom na krizu javnog zdravlja širom sveta pokazuju se rešenja zasnovana na solidarnosti, opštem interesu, javnim ulaganjima i smanjenje potrošnje. Čak i u samoj životnoj sredini ima naznaka da je ograničenje ljudskog uticaja blagotvorno – u mnogim gradovima je vazduh čistiji nego ikad u zadnjih nekoliko decenija.

“Lekcije iz ove epizode istorije čovečanstva, koliko god zastrašujuća pandemija bila, ukazuju na mogućnost neke drugačije budućnosti, bolje i za okolinu i za ljudsko društvo. Ne smemo dopustiti da mi u BiH, umesto da učimo nove, ponavljamo stare lekcije u kojima je svaka kriza prilika za bogaćenje manjine na štetu većine, koja pritom nema mogućnost da javnim okupljanjem iskaže svoje nezadovoljstvo i zabrinutost”, zaključuje Anes Podić.

Izvor: Koalicija za zaštitu rijeka BiH

Kancelarija u mom potkrovlju

Foto: VELUX

Mnogi su u prethodnim nedeljama svoju kancelariju preselili u potkrovlje.

Foto: VELUX

Ujutru više ne pijemo kafu, doručkujemo, pa peške ili prevoznim sredstvom idemo na posao, gde smo često u interakciji sa više ljudi, a nekad čak i idemo na sastanke van kancelarije. Sve u svemu, mnogo više se krećemo i menjamo naše okruženje. Sada se sve promenilo.

U poslednjih nekoliko nedelja popijemo kafu i popnemo se stepenicama u radnu sobu u potkrovlju. Kako najviše vremena provodimo u ovoj prostoriji, kompanija VELUX deli sa svima nama par saveta kako da boravak i rad učinimo prijatnijim. Ukoliko pak planirate da u narednim mesecima uredite ili renovirate svoj tavan, kako biste imali više prostora, verujemo da će vam ovih saveti i ideje biti itekako korisni.

Pre nego što se bacite na posao, VELUX ima još jedan predlog za vas. Bez obzira na namenu sobe, svakako se pobrinite da ima dovoljno prirodnog svetla. Njihovi krovni prozori ispuniće prostor dnevnim, prirodnim svetlom i svežim vazduhom.

Bitni razlozi zbog kojih ćete obozavati krovne prozore u vašem potkrovlju su:

Foto: VELUX

1. Bolje osvetljenje

Sigurno ste već čuli da je prirodna, sunčeva svetlost najbolje osvetljenje za vaš dom. Razlog je taj što prirodna svetlost obezbeđuje čisto, belo osvetljenje, koje baca nekoliko senki, za razliku od veštačkog svetla koje emituje žutu ili plavu boju.

2. Zdravlje

Prirodno, dnevno svetlo i svež vazduh su dobar izvor energije i samim time popravljaju raspoloženje.

3. Bioritam

Dnevno, prirodno svetlo pomaže u balansiranju bioritma, pa su krovni prozori poželjni u svim sobama.

Foto: VELUX

Optimalno mesto za radni sto je u neposrednoj blizini prozora, a da svetlost dolazi sa strane. Ako se radni sto nalazi u sredini prostorije, prirodno svetlo se može obezbediti ugradnjom krovnih prozora. Dnevna svetlost prijaće i vašim mališanima, ukoliko u ovoj sobi rade domaće zadatke.

Koristite sunčeve zrake i za besplatno zagrejavanje i topliji dom. Tokom godine, krovni prozori će u prostorijama obezbediti više toplote, nego što će se izgubiti. Krovni prozori omogućuju efikasnu ventilaciju jer se nalaze visoko u prostoriji, tačnije na plafonu, gde se vazduh automatski povlači i izlazi.

Za sobe u kojima radite ili učite, dobro je odabrati umirujuće i hladnije tonove koji pozitivno utiču na našu produktivnost. Naravno, boje zidova treba da budu što svetlije jer one mogu da utiču na to da li će se svetlo dalje širiti u prostoriji ili će stvoriti taman, prijatan kutak. Tamne površine, kao što su tepisi i veći komadi nameštaja, upijaju svetlost i čine sobu tamnijom.

Kada vam je tokom dana potrebna pauza, lako možete napraviti kafu i uživati u pogledu i svežem vazduhu.

Foto: VELUX

Još jedan savet – držite prozorsku dasku praznom. Vaze, biljke i ukrasni predmeti daju vašem domu karakter i stvaraju dobru atmosferu, ali ako se nalaze uz prozor mogu da blokiraju svetlo. Naravno, to ne znači da radni sto ili police ne možete ukrasiti buketom ili saksijom omiljenog cveća.

Dodajte mirišljave sveće ili eterična ulja, po želji. Uključite opuštajuću, ambijentalnu muziku i to je to. Verujemo da ćete biti zadovoljni atmosferom u domu, ali i rezultatima vašeg rada.

Ukoliko vam je potrebno još saveta o optimalnoj količini dnevnog svetla i temperaturi u vašem potkrovlju preuzmite besplatne vodiče kompanije VELUX koja nestrpljivo čeka vaše utiske i iskustva! ?

Izvor: VELUX

Usluge javnog prevoza u Srbiji se ne mogu koristiti bez zaštitne maske i rukavica

Foto-ilustracija: Pixabay

Krizni štab Vlade Republike Srbije za suzbijanje zarazne bolesti KOVID-19 objavio je ove nedelje Instrukciju za organizovanje javnog gradskog, prigradskog i lokalnog prevoza u primeni mera prevencije, sprečavanja širenja i smanjenja rizika bolesti KOVID-19.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ponovno uspostavljanje javnog prevoza u Novom Sadu i Kragujevcu je najavljeno za 4. maj, a u Beogradu i Nišu za 8. maj.

Prema instrukciji, proces će se odvijati fazno. Prioritet će biti zaposleni (prva faza), slede studenti i đaci (druga faza), potom nezaposleni, turisti i ostala lica (treća faza) i na kraju stariji od 65 godina (četvrta faza). Trajanje pojedinačnih faza će određivati jedinice lokalne samouprave u skladu sa preporukama tamošnjih instituta ili zavoda za javno zdravlje, stoji u dokumentu.

Šoferi, ostalo službeno osoblje poput redara, konduktera i kontrolora i putnici obavezani su da u vozilima javnog prevoza koriste zaštitnu opremu (masku i rukavice). Osobama koje ne upotrebljavaju masku i rukavice na pravilan način neće biti dozvoljen ulazak.

Vozačka kabina mora da bude odvojena fizičkom barijerom od putničkog dela (plastična ili neka druga pogodna pregrada).

Korisnici javnog prevoza ukrcavaće se na jednim vratima (prednjim ili zadnjim), a na vozilima će biti jasno istaknuto koja se vrata koriste za ulazak, a koja za izlazak. U unutrašnjosti će biti označen pravac kretanja putnika, od ulaza ka izlazu.

Na ulaznim vratima nalaziće se redar koji će proveravati da li se poštuju pravila o nošenju zaštitne opreme, davati uputstva i vršiti proveru validacije voznih isprava, kao i druge radnje neophodne za sigurnost zaposlenih i korisnika javnog prevoza.

Udaljenost će biti napravljena i između ljudi na sedećim mestima i između onih koji stoje.

Kao mere predostrožnosti, uvedeno je i pojačano dezinfikovanje vozila, prirodno provetravanje pre i posle svake pojedinačne vožnje i obustavljanje rada klimatizacije. Preporučuje se da prozori budu otvoreni, ukoliko vremenske prilike to dozvole.

Pravilnik o ponašanju u javnom prevozu biće postavljen na stajalištima, navodi Krizni štab.

Instrukcija je dostupna OVDE.

Jelena Kozbašić

Krčenje brazilskih šuma može dovesti do razvoja novih smrtonosnih infekcija

Foto-ilustracija: Pixabay

Šumski požari i nepregledna zgarišta u Brazilu izuzetno su štetni za globalnu klimu, no prema tvrdnjama naučnika, u gustim tropskim kišnim šumama se takođe kriju potencijalne smrtonosne infekcije.

Foto-ilustracija: Pixabay

S obzirom na to da se uništavanje brazilskih tropskih kišnih šuma ne zaustavlja, naučnici upozoravaju da njihovo krčenje ne predstavlja samo pretnju za klimu, već i nove rizike za ljudsko zdravlje. Velik broj svetskih naučnika potvrđuje teoriju da je trenutna pandemija KOVID-19 uzrokovana novim koronavirusom (SARS-CoV-2), povezana s onim što se događa u životnoj sredini. Isto tako, nekontrolirano krčenje tropskih kišnih šuma u Amazoniji ne donosi samo katastrofalne posledice za klimu, već oslobađa nove bolesti poput KOVID-19, te omogućuje da infekcije s divljih životinja pređu na ljude.

„Krčenje šuma u Amazoniji olakšava prenos novih i starih bolesti poput malarije“, tvrdi biolog i veliki poznavalac Amazonije dr Filip Firnsajd. „Povezanost deforestacije i širenja zaraznih bolesti samo je još jedna posledica nekontroliranog krčenja šuma, pored gubitka bioraznolikosti u području Amazonije i vitalnih klimatskih funkcija šuma u ciklusu kruženja vode u prirodi i smanjenju globalnog zagrevanja.“ Firnsajd je jedan od koautora istraživanja o uticajima krčenja Amazonije na širenja zaraznih bolesti i javno zdravlje koje je vodio Džoel Henrik Elvanger, a upravo je objavljeno u časopisu “Annals of the Brazil Academy”. „Mnoge ‘nove’ bolesti kod ljudi potiču od patogena koji se prenose s divljih životinja, kao što se dogodilo s novim koronavirusom. U Amazoniji živi ogroman broj životinjskih vrsta i njihovih patogena koji se mogu preneti na ljude“, rekao je dr Firnsajd.

Ova upozorenja nisu novijeg datuma

„Već najmanje dve decenije naučnici ponavljaju isto upozorenje: istovremeno sa širenjem stanovništva u području Amazonije raste i rizik od raznih mikroorganizama koji s gubitkom ravnoteže u okolini prelaze na ljude i izazivaju bolesti“, izjavila je za Dojče vele Ana Lusia Turino, doktorka ekologije na Federalnom univerzitetu Mato Groso (UFMT). „Zato vest o širenju novog koronavirusa otkrivenog u Kini, koji se ubrzo proširio u celom svetu, ne predstavlja iznenađenje. A kada virus koji nije deo naše evolucione istorije napusti svog prirodnog domaćina i uđe u ljudsko telo, tada nastaje haos.“ Dok je izolovana u ravnoteži sa svojim staništima, poput gustih tropskih kišnih šuma, ova vrsta virusa ne predstavlja pretnju za ljude. Do problema dolazi kada se ovaj prirodni rezervoar uništi i kada ga zauzimaju druge vrste.

Naučne studije objavljene godinama pre proglašenja trenutne pandemije KOVID-19 već su pokazale povezanost između gubitka šuma, širenja šišmiša u degradiranim područjima i koronavirusa. Dodatni primer je studija dr Anete Afelt, istraživačice sa Univerziteta u Varšavi, koja je zaključila da su visoke stope uništavanja šuma u poslednjih 40 godina u Aziji pokazatelj da bi sledeća ozbiljna zarazna bolest mogla doći upravo odatle. Dr Afelt je do ovog zaključka došla praćenjem traga prethodnih pandemija koje su pokrenuli drugi koronavirusi – SARS (Teški akutni respiratorni sindrom) 2002. i 2003. te MERS-CoV (Bliskoistočni respiratorni sindrom) 2012. godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (蔡 嘉宇)

„Budući da je to jedna od regija s najintenzivnijim porastom stanovništva, gde su sanitarni uslovi i dalje loši i gde je stopa krčenja šuma vrlo visoka, jugoistočna Azija ima sve uslove da postane mesto gde se zaraze pojavljuju i/ili ponavljaju“, napisala je dr Afelt 2018. godine. „Ako se uništavanje Amazonije nastavi sadašnjim ubrzanim tempom“, kaže dr Turino, a ona se sve više pretvara u područje savane, „ne možemo ni zamisliti što bi odatle moglo proizaći po pitanju zaraznih bolesti.“

Brazilski institut primenjenih ekonomskih istraživanja (IPEA) proučavao je povezanost krčenja šuma s porastom bolesti u Amazoniji. Istraživanje iz 2015. godine, sprovedeno u 773 naselja u području Amazonije, pokazalo je da je svaki jedan odsto uništene šume uticao na porast slučaja malarije za 23 odsto! Povećana je i učestalost lišmanioze, bolesti koja se širi ugrizom peščane mušice (uzročnik bolesti je jednostanični parazit, bičar Leishmania infantum) te uzrokuje neredovnu povišenu telesnu temperaturu, opštu slabost, bledilo i povećane limfne čvorove.

Svakako valja istaći kako se krčenje brazilskih šuma praćeno katastrofalnim požarima posebno povećalo otkako je ekstremni desničar i „istaknuti“ poricatelj klimatskih promena Žair Bolsonaro postao predsednik Brazila u januaru 2019. godine.

Tolerisanje nezakonitosti

Sistem upozoravanja na deforestaciju (Sistema de Alerta de Desmatamento—SAD) Instituta za ljude i okolinu Amazonije (Imazon) ove je godine izvesti da je samo u martu uništena površina od 254 četvornih kilometara šuma, što je povećanje za 279 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine. Ovaj podatak izaziva dodatnu zabinutost jer krčenje šuma u Brazilu tradicionalno započinje u junu, na kraju kišne sezone. Ove godine je, dakle, započelo tri meseca ranije. Bolsonaro i njegov ministar zaštite životne sredine Rikardo Sales otvoreno poriču ilegalno krčenje šuma, i to najvećim delom u zaštićenim područjima i područjima s autohtonim stanovništvom.

Foto-ilustracija: Unsplash (Agustín Diaz)

Čini se da agresivnom krčenju šuma radi širenja stočarstva i uzgoja soje, kao i tragačima za zlatom niko ne može stati na kraj. Amazonsko veće koje je predsednik Bolsonaro osnovao radi koordiniranja delovanja u regiji ne uključuje ni jednog naučnika, zaštitnika životne sredine ili amazonskog istraživača, kao ni bilo kojeg stručnjaka iz vladine agencije za okolinu IBAMA ili brazilske nacionalne indijanske fondacije za zaštitu Indijanaca (Fundação Nacional do Índio – FUNAI). Umesto toga, svi njegovi članovi su predstavnici oružanih snaga ili policije, a verovatnost da će učiniti nešto ozbiljno za zaustavljanje deforestacije jednaka je nuli. Uništenje Amazonije moglo bi imati katastrofalne posledice ne samo za svetsku klimu, već i za ljudsko zdravlje, a Brazil će postati jedna od najteže pogođenih zemalja.

Izvor: S.F./Ekovjesnik    

Sledeće nedelje se pokreće gradski, međugradski autobuski i železnički saobraćaj

Foto-ilustracija: Pixabay

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović ponovila je danas da se od 4. maja otvara međugradski autobuski i železnički putnički saobraćaj, dok od 8. maja kreće gradski saobraćaj u Beogradu i Nišu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Mihajlović je, gostujući na Televiziji Prva, istakla da se mere u Srbiji postepeno relaksiraju, te da će u saobraćaju biti obavezno poštovanje svih mera bezbednosti.

Mere bezbednosti u cilju očuvanja našeg i zdravlja drugih ljudi su najvažnije i neće moći da se uđe u autobus ili voz bez maske i rukavica. Autobuski saobraćaj kreće u punom kapacitetu, dok su procene da je za železnički u ovom trenutku dovoljno 30 odsto vozova, ukazala je ona.

Potpredsednica Vlade je ponovo apelovala na građane da pokažu ličnu odgovornost i ponašaju se u skladu sa činjenicom da epidemija još nije završena.

Važno je da znamo da i dalje nismo pobedili koronavirus i da opasnost još postoji, sve dok ne bude pronađena vakcina. Moramo da naučimo da živimo sa virusom, da se ponašamo odgovorno i na taj način sačuvamo i sebe i druge, poručila je Mihajlović.

Mihajlović je potvrdila da je naša zemlja spremna da otvori avio-saobraćaj, ali da će se to dogoditi u dogovoru sa Evropom, s obzirom na to da za sada nigde nema putničkih letova.

“Naši avioni, posada i aerodromi su spremni da započnu letove, ali kako se budemo zajednički dogovarali sa Evropom, tako ćemo i otvarati letove. Po nekim preporukama, govorimo o intervalu između 15. i 18. maja”, precizirala je ona.

Aerodrom „Nikola Tesla“, kako je podsetila, nijednog trenutka nije bio zatvoren, tako da je kompanija „Er Srbija“ bila u mogućnosti da doveze 15.000 naših građana iz različitih delova sveta i dopremi 2.500 tona humanitarne pomoći.

Potpredsednica Vlade je naglasila da će se u putničkom avio-saobraćaju voditi računa o merama bezbednosti, u skladu sa preporukama lekara, ističući da će svi koji budu želeli da putuju morati da imaju test na koronavirus koji nije stariji od 72 sata, a kada slete ići će u izolaciju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ona je apelovala na građane da budu oprezni i ne kupuju avio-karte koje već sada nude neke lou-kost kompanije, imajući u vidu to da država još nije izdala nijedno odobrenje za rad.

“Da bi bilo koji avion poleteo ili sleteo na naš aerodrom potrebno je rešenje Ministarstva i Direktorata za civilno vazduhoplovstvo. Takva odobrenja za rad nikome nismo dali i vrlo je rizično sada kupovati karte, jer nije sigurno kada će letovi krenuti”, objasnila je Mihajlović.

Prema njenim rečima, avio-saobraćaj svuda u svetu trpi štetu, koja se u Evropi procenjuje na 160 milijardi evra, dok u Srbiji šteta do sada iznosi približno 30 miliona evra.

U ovoj situaciji se pokazalo koliko je važno da imamo nacionalnu avio-kompaniju, koja je u vreme pre krize povećala i prihode i broj putnika, naglasila je ona i ukazala na to da „Er Srbija“ obavlja veoma važan posao u vreme epidemije, te da je sada na redu država da ovoj kompaniji omogući uslove za rad i da joj pomogne da što lakše izađe iz krize.

Izvor: Vlada Republike Srbije

U prošlosti neutaživa žeđ čovečanstva za naftom je presahla – za vjeke vjekova?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Tokom pandemije koronavirusa, svet je konačno naučio lekciju da je život moguć i sa manjom količinom fosilnih goriva. Nova saznanja, do kojih smo došli na teži način, potencijalno ćemo koristiti i po okončanju zdravstvene krize.

Niske cene prljavog energenta, nemogućnost skladištenja zaliha, rad od kuće, obustava avio-saobraćaja, smanjeni kapacitet industrije, najavljeni ponovni talas zaraze na jesen, pritisci za energetsku tranziciju… Koliko god su dani samoizolacije sumorni za nas, verovatno su još crnji za proizvođače nafte.

Nekada crno zlato, sada bagatela. Ovaj status mogla bi da zadrži i nakon isteka vrlo ograničenog vremenskog trajanja prezenta. Tako bi i futur mogao da (p)ostane… Prezent, u oba svoja značenja.

Građani, omađijani skorašnjim plavetnilom neba, zahtevaju od vlada da pooštre svoje napore za “rezanje” štetnih emisija i da ih zauzdavanje virusa ne omete u borbi protiv klimatskih promena, već da se aktiviraju na oba fronta istovremeno. Uzevši sve navedeno u obzir, koštanje nafte vrlo verovatno se nikada neće popeti na rekordne iznose iz 2019. godine. Povrh svega, investitori se “sele” iz sektora naftnih derivata u sektor obnovljivih izvora energije.

Poznavaoci energetskog tržišta su prethodno prognozirali da će vrhunac potražnje za naftom nastupiti oko 2040. godine. Tada bi, prema njihovim procenama, usledilo opadanje usled elektrifikacije saobraćajnog sektora, povećanja energetske efikasnosti i prelaska na alternativne energetske resurse.

Trenutno “zamrzavanje” ekonomije nisu mogli da predvide, a ono je ozbiljno uzdrmalo naftaše, uslovivši pad tražnje njihovog osnovnog proizvoda u količini od 9,3 miliona barela dnevno u 2020. godini. Jedna agencija iz Pariza je proračunala da će se potraživanje nafte srozati na nivo iz 1995. godine kada je globalna privreda izgledala drastično drugačije nego danas.

Berzanski stručnjaci iz IHS Markit smatraju da će naftni sektor da se povrati do 2022. godine u slučaju da vlasti olakšaju pravila “zatvaranja” ljudi u domovima i privredne aktivnosti se vrlo brzo posle toga vrate u život. Ako pak virus “udari” i na jesen, ode nafta u propast!

Ipak, postoji bojazan da će pojeftinjenje nafte pojedinim zemljama biti toliko privlačan da će smetnuti s uma svoje klimatske ciljeve, što bi moglo da uspori ozelenjavanje energetike, ali i da podrije trud za očuvanjem planete.

Čini se da iza konstatacije “U prošlosti neutaživa žeđ čovečanstva za naftom je presahla – za vjeke vjekova” i dalje treba da stoji upitnik.

Jelena Kozbašić