Home Blog Page 734

Kako su Španci uništili ekosistem plaže u strahu od zaraze

Foto: Wikipedia/Killeando

Vlasti sela Zara de los Atunjes, na samom jugu Španije, angažovale su nekoliko traktora i pomoću njih poprskali lokalnu plažu rastvorom izbeljivača kako bi zaštitili stanovnike od KOVID-19. Potez je naišao na nevericu i osudu ekoloških udruženja koja su istakla da je time napravljena nepopravljiva šteta po ekosistem.

Foto: Wikipedia/El Pantera

Piktoreskno ribarsko selo, koje zauzuma deo popularne turističke Kosta de la Luz sekcije andaluzijske obale, poslalo je traktore sa prskalicama da dezinfikuju plažu uoči puštanja dece napolju nakon šestonedeljne zabrane izlaska.

Odluka dezinfikovanja plaže rastvorom izbeljivača razbesnela je zaštitnike životne sredine koji nisu mogli da veruju šta je urađeno.

„Ovo je potpuno apsurdno. Plaža je živi ekosistem. Kada je poprskate izbeljivačem, ubijate sve što mu se nađe na putu“, istakla je Marija Dolores Iglesijas Benitez.

Zaštitnici životne sredine na ovom potezu španske obale veoma su aktivni u zaštiti nekoliko vrsta ptica, koje ovde dolaze tokom migracija.

Pošto je ljudima bio zabranjen dolazak na plažu prethodnih šest nedelja nadali su se da će to dovesti do povećanja broja gnezda. „Plašim se da su traktori uništili jaja“, navodi Iglesijas Benitez.

„Prskanje plaža izbeljivačem usred migratorne sezone i tokom perioda množenja mnogih vrsta beskičmenjaka na kojima počivaju riblje vrste i ribarstvo, nije samo ideja Donalda Trampa. Dešava se i u Zara de los Atunjes“, navela je organizacija „Grinpis Španija“, aludirajući na tvrdnju američkog predsednika da bi injekcija prizvoda za čišćenje mogla da pomogne u borbi protiv koronavirusa.

Jedan od lokalnih zvaničnika, Agustin Koneho, rekao je da je potez vlasti bio motivisan željom da se deca zaštite.

„Razumem da je bila greška. Ali je urađena iz najboljih namera“, rekao je on.

Izvor: RTS

Da li Britanci odustaju od javnog prevoza?

Foto-ilustracija: Unsplash (Humphrey Muleba)
Foto-ilustracija: Unsplash (Laura Dewilde)

Prema nekim procenama, broj ljudi koji će nakon završetka izolacije u Velikoj Britaniji koristiti javni prevoz može biti i za 20 odsto manji od uobičajenog, dok se u Londonu očekuje pad i za 40 odsto kad je reč o gradskom prevozu, uključujući i metro linije. Železnički prevoz će takođe pretrpeti pad za oko 27 odsto.

Procene su urađene na osnovu anketi koje beleže trenutne stavove građana kad je reč o povratku na posao, odnosno radna mesta, ali i generalnog razmišljanja, što ukazuje i na potencijalne dugoročne promene.

Uzrok za ovakvim rezultatima uglavnom leži u dodatnom oprezu kod ljudi. Pored toga, mnogi su tokom ovog “eksperimentalnog” perioda pandemije koronavirusa shvatili da mogu dobar deo posla obavljati i od kuće, te planiraju to i nakon završetka izolacije. Kao razlozi se uglavnom navode ušteda vremena, kao i želja da postignu bolju ravnotežu između privatnog i poslovnog života.

Gotovo 70 odsto ispitanika veruje da će virtuelni sastanci i u budućnosti moći da zamene tradicionalne sastanke i poslovna putovanja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Krists Luhaers)

Sve ovo predstavlja izazov za vladu, koja podstiče stanovništvo da koristi javni prevoz više nego privatne automobile, kako bi se smanjile emisije štetnih čestica. Ipak, postoji bojazan da će se veći broj ljudi iz straha od zaraze ipak pre odlučiti za sopstveni automobil. Takođe, ovo može biti problem i za zaposlene u javnom prevozu, koji se mogu suočiti sa naglim padom prihoda,

Kako bi povratak automobilima kao vidu transporta bio veliki korak unazad za zaštitu životne sredine, stručnjaci tvrde da se to ne sme dozvoliti i da će javni prevoznici morati da porade na maksimalnoj bezbednosti i ujedno da steknu poverenje putnika.

Ipak, mnogi analitičari veruju da će nivo saobraćaja generalno opasti, te da će se veći broj ljudu okrenuti pešačenju i biciklizmu, kako bi poboljšali svoje zdravlje i imunitet, a ujedno izbeći kontakt u zatvorenom prostoru.

Dobar primer za poboljšanje kvaliteta vazduha i smanjenja štetnih emisija i nakon izlaska iz karantina predstavlja Milano, koji planira da “isključi” automobilski saobraćaj iz većeg dela grada.

Jelena Cvetić

Italijanske bolnice vode borbu sa velikom količinom kontaminiranog medicinskog otpada

Foto-ilustracija: Unsplash (Anton)
Foto-ilustracija: Unsplash (Tedward Quinn)

Italijanske bolnice suočene su sa velikom količinom medicinskog otpada, potencijalno kontaminiranim, poput bolnice u Kremoni u Lombardiji gde se količina otpada za mesec dana udvostručila.

“U odnosu na period pre pandemije, specijalan otpad, potencijalno kontiminiran, udvostručen je, čak i utrostručen”, rekla je televiziji Frans pres Maria Rozaria Vino iz kontrole za upravljanje otpadom u bolnici u Kremoni.

Uprava bolnice je obučila zaposlene kako se upravlja opasnim otpadom, zahtevajući od svakog da nosi masku, rukavice, naočare i zaštitne kombinezone.

“Rizik je povećan zato što radimo sa potencijalno inficiranim otpadom. Preduzeli smo sve mere predostrožnosti”, istakao je jedan tehničar za upravljanje otpadom.

Direktor bolnice Lorenco Kameli je rekao da operateri koji su zaduženi za uklanjanje otpada nisu suočeni sa rizikom drugačijim od onog koji je postojao pre pandemije.

U svakoj službi je preuređena jedna prostorija za skladištenje te vrste otpada, a osoblje može u njoj ostati najduže dva sata.

Taj otpad se testira na radioaktivnost i može ostati uskladišten najviše pet dana, nakon čega se izbacuje i uništava.

“Odgovorni za transport dobijaju već zatvoreni kontejner sa otpadom i nema dodatnog rizika po njih”, dodao je Kameli.

U Lombardiji, italijanskom regionu koji je najviše pogođen koronavirusom, umrlo je 13.500 ljudi od posledica pandemije.

Izvor: Zelena Srbija

Leskovac dobija nov gasovod – i zdraviji vazduh

Foto: Grad Leskovac

Radovi na sprovođenju gasovoda u dva pravca na teritoriji grada Leskovca se privode kraju. Prema rečima predstavnika odgovornog izvođača radova, sve vreme vanrednog stanja se radilo i očekuje se da se u potpunosti završe za desetak dana.

Foto: Grad Leskovac

Radovi su se izvodili u dva pravca. Prvi je završen, od kompleksa Apostolović preko ulice Solunskih ratnika do Sportsko rekreativnog centra Dubočica, dok se radovi od Leteksovog mosta preko Bulevara Nikole Pašića do kotlarnice JKP Toplana u naselju Dubočica završavaju. Trenutno se vrši podbušavanje na kružnoj raskrsnici Bulevara Nikole Pašića i ulice Južnomoravskih brigada.

Ovaj dugoočekivani projekat vredan 66 miliona dinara u potpunosti finansira preduzeće za izgradnju gasovodnih sistema Jugorosgas i za Leskovac je od velike važnosti. Njime će industrijskim potrošačima biti omogućeno da se o trošku Jugorosgasa priključe na novoizgrađeni gasovod. Izvesno je da će se aneksom postojećeg ugovora radovi proširiti kako bi se na gasovod priključili i Dom zdravlja, Opšta bolnica i Policijska uprava. Značajno je i to da će i građanima moći da svoja privatna domaćinstva priključe na gasovod.

Prednosti korišćenja prirodnog gasa u odnos na ostale energente su brojne: jedan od najjeftinijih, najsigurnijih i ekonomski najprihvatljivijih energenata na tržištu. Ni ekološki značaj grejanja na gas nije mali. Prirodni gas nije toksičan, sagoreva se bez emisije štetnih produkata u atmosferu i ne stvara čađ, što znači da će zagađenje životne sredine smanjiti, a vazduh u Leskovcu će biti čistiji i zdraviji.

Izvor: Grad Leskovac

Zbog pojave parazita, veoma ugrožena populacija školjski periski u hrvatskom zalivu

Foto: Wikipedia/Ato 01
Foto: Wikipedia/Hectonichus

Proleće donosi život u svet prirode – životinjski i biljni svet počinju da se bude kako na kopnu, tako i u moru.

Temperatura mora iznad 13,5 °C okidač je za razmnožavanje nove vrste parazita koja je prvi put primećena 2016. godine kod periski (Pinna nobilis) na jugu Španije, te je po njoj i dobio naziv Haplosporidium pinnae. Pretpostavlja se da zajedno s bakterijom (Mycobacterium spp.) uzrokuje masovnu smrtnost periski u celom Sredozemlju.

Kako je trenutna temperatura mora 14 °C stručnjaci Pulskog akvarijuma odlučili su da za vikend, zajedno s biologom Nevenom Ivešom, odu na teren i pomoću podvodnog drona ispitaju stanje periski na području Medulinskog zaliva.

Nažalost, ustanovili su mnogo otvorenih periski, što ukazuje na to da postoji mogućnost da se zaraza proširila. To su potvrdili i sami ribari koji svakodnevno mrežama “dižu” i do 5 uginulih jedinki. Kako bi mogli s većom sigurnošću utvrditi stanje ove populacije, potrebno je ne samo zaroniti, već i uzeti uzorak tkiva za analizu.

Budući da periske ne poseduju prirodnu otpornost na ovu bolest, može se reći da je situacija izuzetno ozbiljna. U Pulskom akvarijumu trenutno čuvaju oko 300 periski kako bi se osigurale zdrave jedinke za buduće pokušaje mrešćenja s ciljem repopulacije vrste.

Video pogledajte ovde.

Školjka periska predstavlja simbol Jadrana i endemska je vrsta za to područje. Prema klasifikaciji Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), kritično je ugrožena. Periska je jedna od najvećih školjki na svetu.

Izvor: Pulski akvarijum

Otvorena Škola o planeti Zemlji

Foto-ilustracija: Unsplash (Kyle Glenn)

Omladinska i obrazovna inicijativa čija je misija je da širi ideje nastavnika i učenika širom sveta (TED-Ed) i UNEP u saradnji sa preko 30 organizacija pokrenuli su „Školu o planeti Zemlji“, besplatnu platformu za obrazovanje u oblasti životne sredine, koja je namenjena učiteljima, roditeljima, učenicima i zainteresovanim građanima, širom sveta. „Škola o planeti Zemlji“ omogućava učenicima da u periodu od 30 dana dožive avanturu o svetu prirode.

Foto-ilustracija: Unsplash (Lucas Ludwig)

Platfoma „Škola o planeti Zemlji“ sadrži video zapise, pisani materijal i aktivnosti, koje će biti prevedene na 10 svetskih jezika i koje će pomoći učenicima da razumeju životnu sredinu. Platfoma je besplatno dostupna na linku.

Procene Uneska govore da trenutno 1.5 milijardi učenika ne ide u škole zbog virusa KOVID-19. Upravo zbog toga je UNEP, TED-Ed, zajedno sa Nacionalnom geografijom, WWF-om i Uneskom u roku od 2 nedelje napravio platfomu “Škola o planeti Zemlji”, za decu i mlade uzrasta od 5 do 18 godina koja obuhvata 30 školskih dana, u periodu između obeležavanja Dana planete Zemlje i Svetskog dana zaštite životne sredine (5. juna ).

TED-Ed je navedenu platformu napravio uz pomoć svoje bogate interaktivne biblioteke koja je nastala zahvaljući preko 500.000 učitelja iz celog sveta. Sve materijale pažljivo je birala grupa stručnjaka i svaki se sastoji od praktičnog eksperimenta i otkrića prirode.

Platformu je podržala i Inger Andersen, izvršna direktorka UNEP-a. Gospođa Andersen smatra da u vreme pandemije koronavirusa učenje ne sme da stane i da upravo pandemija pokazuje koliko je svet duboko povezan. Takođe ističe da će učenje o prirodnom svetu biti od presudnog značaja izgradnju bolje i održivije budućnosti za sve.

Organizacije koje su podržale izradu platfome: BBC Ideas, Basel, Rotterdam and Stockholm Conventions, Bill Nye the Science Guy, Conservation International, CEE, Earth Day Network, Earth Challenge 2020, Environment Online (ENO), GeSI, International Olympic Committee, IUCN, Institute for Planetary Security, Junior Achievement, Learning in Nature, Little Scribe, Minecraft, National Geographic Society, Ocean Wise, Only One, Royal Geographic Society, SciStarter, Sitra, TAT, TED-Ed, The Nature Conservancy, UN Convention on Biodiversity, UN SDSN/ TRENDS, UN Technology Innovation Lab, UNCCD, UNDP, UNEP, UNESCO, UNFCCC, UN Food and Agriculture Organization, University of Pennsylvania, Vult Labs, World Association of Girl Guides and Girl Scouts (WAGGGS), World Organization of the Scout Movement (WOSM), Wild Immersion i WWF.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine 

 

Podgoričani mogu dobiti zemljište na zakup do 30 godina

Foto: Glavni grad Podgorica

Juče, 29. aprila, održana je onlajn centralna javna rasprava povodom Odluke o davanju u zakup poljoprivrednog zemljišta na teritoriji Podgorice. Na raspravi su učestvovali sekretar Sekretarijata za preduzetništvo Kemal Grbović, sekretar Sekretarijata za planiranje Miljan Barović i direktor Direkcije za imovinu Glavnog grada Mladen Ilić.

Ispred obrađivača dokumenta obratio se sekretar za preduzetništvo Kemal Grbović, koji je istakao značaj održavanja ove javne rasprave u periodu pandemije koronavirusa, tokom koje smo shvatili koliko su značajni domaći proizvodi.

“Potreba za ovom Odlukom je proizašla iz zahteva poljoprivrednih proizvođača i pravnih subjekata koji su iskazali zainteresovanost za ovo pitanje. Određeni niz godina zemljište je bilo neiskorišteno, a na ovaj način zemljište gubi kvalitet. Mi smo iz te potrebe ušli u proceduru donošenja ove odluke zajedno sa Sekretarijatom za planiranje i Direkcijom za imovinu”, naglasio je sekretar Grbović.

Foto: Glavni grad Podgorica

Građane je interesovala cena zemljišta, kao i minimalni i maksimalni vremenski period na koji je moguće uzeti zemljište u zakup.

Najmanje se može zakupiti pola hektara zemljišta, dok maksimalan zakup zavisi od predviđenog plana prozvođača i kulture koja će se saditi, o čemu će odlučivati posebno formirana Komisija za ova pitanja. Zemljište se daje na zakup do 30 godina, dok je naknada za zakup 100 evra po hektaru. Obaveza je poljoprivrednog proizvođača da obezbedi infrastrukturu za zemljište.

Sekretar Sekretarijata za planiranje Miljan Barović istakao je da se odluka odnosi na sve prostore koji su Prostorno-ubranističkim planom predviđeni za poljoprivrednu proizvodnju.

“Površina koja je predviđena za poljoprivrednu proizvodnju na području Glavnog grada iznosi oko 16,5 hektara. Kada je u pitanju prostorni raspored svih tih obradivih površina, napominjem, da je najveći procenat tih površina na teritoriji opštine u okviru Glavnog grada – Golubovci, tačnije oko 35 odsto. Tu su i drugi prostori sa zastupljenim većim površinama namenjenim za poljoprivredu, kao što su Donji Kokoti, Beri, Mareza. Kompletan DUP je dostupan na sajtu Sekretarijata za planiranje prostora, gdje se građani mogu informisati o planiranim namenama zemljišta”, istakao je sekretar Barović.

Direktor Direkcije za imovinu, Mladen Ilić podsetio je da je Nacrt ove Odluke samo nastavak aktivnosti Glavnog grada na unapređenju poslovanja poljoprivrede.

,,Najveći benefit je zemljište koje će se dati po veoma niskoj ceni. Komisija će u saradnji sa sekretarijatima dobiti sve neophodne informacije o parcelama koje su na raspolaganju. Na taj način će sama Komisija imati sve neophodne podatke, na osnovu kojih će lica imati informaciju o kojim se površinama radi i koja je minimalna cena zakupa za određeno područje”, zaključio je Ilić.

Pravo na zakup ima svaki registrovani proizvođač i pravno lice. Sredstva ostvarena od zakupa će se koristiti za stvaranje uslova za optimalno korišćenje i zaštitu poljoprivrednih resursa.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Kragujevac namenio 25 miliona dinara za podsticajna bespovratna sredstva poljoprivrednicima

Foto-ilustracija: Unsplash (Simon Matzinger)

Gradsko veće je na današnjoj sednici donelo niz zaključaka o objavljivanju javnih poziva, kojima se kroz podsticajna bespovratna sredstva podstiče poljoprivredna proizvodnja i poboljšava kvalitet proizvoda. Za te namene u budžetu grada izdvojeno je 25 miliona dinara.

Foto-ilustracija: Unsplash (Naseem Buras)

Najviše novca, 8,5 miliona dinara, opredeljno je za isplatu podsticajnih sredstva za nabavku nove priključne mehanizacije. Četiri miliona namenjeno je za sufinansiranje kamate poljoprivrednog kredita za kupovinu novog traktora, a 3,5 miliona dinara za nadoknadu dela troškova osiguranja useva, plodova i životinja. Za isplatu podsticajnih sredstava za nabavku mašine i opreme za pripremu stočne hrane i opreme za stočarstvo planirano je tri miliona, a za isplatu dela troškova za prvo veštačko osemenjavanje krava i junica sa NV brojem 2,5 miliona dinara.

Za podsticajna sredstva za nabavku nove opreme za pčelarstvo opredeljeno je 1,5 milion dinara. Za nabavku plastenika, opreme za plasteničku proizvodnju i opreme za navodnjavanje, kao i za nabavku sadnog materijala voća i vinove loze biće izdvojeno po milion dinara na ime podsticajnih sredstava.

Svi javni pozivi biće objavljeni na zvaničnoj ineternet stranici grada Kragujevca i mesnim kancelarijama na seoskom području.

Rok za podnošenje zahteva je od dana objavljivanja pa do utroška sredstava planiranih za te namene, a najkasnije do 15. novembra tekuće godine. Zahtevi će se razmatrati po redosledu podnošenja. Detaljne informacije se mogu dobiti u Odeljenju za razvoj poljoprivrede i zaštitu životne sredine na telefon 034/306 – 189 od 8 do 15,30 sati, svakog radnog dana u periodu trajanja javnog poziva.

Izvor: Grad Kragujevac

Kako stati na put šumskim požarima?

Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Chacon)

Šumski požari su globalni, ekološki, ali i ekonomski problem. U svetu se prosečno godišnje registruje više od 50.000 šumskih požara koji unište oko 400.000 hektara šuma. Od ukupnog evidentiranog broja požara u državnim šumama Srbije od 2007. do 2016. godine, 922 prizemni požari učestvuju u nešto više od 80 odsto slučajeva, a visoki u 17 odsto. Ukupna opožarena površina u državnim šumama iznosila je oko 20.400 ha, odnosno prosečno godišnje bilo je zahvaćeno približno 2.040 ha, pokazuju istraživanja.

Foto-ilustracija: Unsplash (John Towner)

Zaštita šuma od šumskih požara, posebno u ekstremnim klimatskim uslovima pogodnim za pojavu požara, jedan je od najvažnijih ciljeva JP “Srbijašume”, ali i celokupnog društva, s obzirom na značaj i funkcije koje ima šuma, navodi se na sajtu Udruženja šumarskih inženjera i tehničara Srbije.

Reč je o opasnoj pojavi za sigurnost ljudi i njihove imovine, naravno, ukoliko se pojave blizu naseljenih mesta. Tada se protiv vatrene stihije bore ne samo vatrogasci nego i, svedoci smo, sami meštani ugroženih naseljenih područja koji štite sebe i imovinu. Nimalo nije lako uhvatiti se u koštac sa vatrom koja guta prirodu, posebno kada uslovi gašenja budu otežani delovanjem vetra i visokih temperatura. No, čak i onda kada ljudi i njihovi posedi nisu direktno ugroženi, požari ostavljaju duboke posledicu po životnu sredinu. Nešto što se stvaralo godinama, decenijama, bude uništeno u vrlo kratkom vremenu, a onda je opet potreban dug period kako bi se vegetacija obnovila.

Posledice požara vidljive su odmah

Svaki požar ima ogroman uticaj na biodiverzitet, uništenje ili smanjenje opštekorisnih funkcija šume i migraciju vrsta. Ogledan primer su pogotovo oni koje se jave u proleće kada se priroda budi, a brojne životinjske vrste se u svojim staništima pripremaju za reprodukciju. I dok je potrebno duže vreme da se stvori jedan ekosistem, veći požar za kratko vreme – sve to degradira.

Kako vatra utiče na prirodu, Agroklub.rs je pitao Roberta Primorca, dipl. ing. šumarstva.

“Negativne posledice su vidljive odmah pošto je šumski ekosistem razoren. U slučaju velikih vatri, po njihovom okončanju nastupa obnova koja zna biti brza i uspešna, ali i, u neretkom broju slučajeva, teška i spora”, objašnjava Primorac, te dodaje da se tek za dve do tri vegetacijske sezone stvaraju uslovi za novi početak i razvoj flore i faune. “To se ostvaruje kada pionirske vrste koje obnavljaju i minerališu zemljište deluju u zajedničkoj korelaciji sa klimatogenim vrstama na pogođenom lokalitetu”, dodaje on.

Koliki je uticaj čoveka na ove promene?

Osim na degradiran izgled i dugoročne posledice na biljni i životinjski svet, požari utiču i na klimu uopšteno pošto stvaraju velike količine ugljen-dioksida (CO2), izduvnih gasova koji doprinosi negativnim klimatskim promenama. Uz to, negativan je uticaj požara i na fizička i hemijska svojstva tla. Na takav način smanjuje se količina i sadržaj humusa u zemljištu koje postaje suvo, teško i nepropusno za vodu, pa se često puca.

Foto-iliustracija: Unsplash (Samuel Jeronimo)

Čovek može uticati na sanaciju opožarenih područja tako što će sanitarnom sečom ukloniti oštećena stabla u šumi, kao i merama zaštite zemljišta doprineti obnovi prirode. Ona može biti prirodna, potpomognuta prirodna i aktivna prirodno – veštačka.

Najviše što ljudi mogu doprineti životnoj sredini jeste da budu savesni i ne uništavati je, a paljenje je jedan od najbržih oblika uništavanja. Naučno je dokazano da boravak u šumama smanjuje stres, dakle, poboljšava opšte zdravlje čoveka. Vreme provedeno u uništenoj prirodi može samo da nas naljuti, što postoje s jedne strane oni koji je uništavaju, a s druge, takvi retko budu adekvatno kažnjeni od nadležnih institucija.

I dok je dosta jedna nepažnja i jedna osoba da zapali, često treba i više desetina osoba, službi i više dana da se taj požar ugasi. Kako je već navedeno, vegetaciji treba mnogo duže da se obnovi.

Autor: Marko Čuljak

Izvor: Agroklub.rs

ORkiCA veverica u potrazi za fotografijama koje prikazuju prijateljstvo deteta i ljubimca

Foto-ilustracija: Unsplash (Leo Rivas)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nathan Hanna)

ORkiCA veverica je u potrazi za najboljom fotografijom koja prikazuje prijateljstvo deteta i ljubimca – fotografijom, koja najbolje ilustruje ljubav koju osećate prema vašim ljubimcima i uživanje i zabavu tokom zajedničkog druženja, šetnje ili igre.

Sigurna je da BAŠ VI imate takvu fotografiju, te traži da joj je pošaljete.

Čekaju vas vredne nagrade ORkiCA izlet u prirodu (čim druženje u grupi ponovo bude bezbedno) i knjige “Ničija kuca”, Patriše Anđelković ili “Njegovo veličanstvo kućni ljubimac”, Tamare Džamonje-Ignjatović i Eleonore Vlahović.

Kroz konkurs #klinciiljubimci, ORkiCA želi da pokaže blisku i nežnu vezu koju deca i ljubimci dele.

Fotografije treba da prikazuju neku zajedničku akciju: maženje, igranje, čitanje, vežbanje, izvođenje trikova, spremanje kuće, kuvanje, crtanje, izradu skulptura, izvođenje predstava i sve druge aktivnosti koje vam padnu na pamet.

Fotografija može biti selfi ili portret koji je napravio neko stariji.

Foto-ilustracija: Pixabay

Sve što treba da uradite je da pošaljete fotografiju na orkica@orca.rs ili putem poruke na Fejsbuk stranici www.facebook.com/Orkica.rs/ ili da je objavite na svom profilu, stavite hešteg #klinciiljubimci i da tagujete @orkica.rs (ne zaboravite da prvo zapratite ORkiCA Fejsbuk stranicu i da otključate svoj profil).

Konkurs traje od 23. aprila do 10. maja, a fotografija mora biti objavljena u toku perioda trajanja konkursa.

Fotografije će odabrati žiri sastavljen od volontera ORCA-e. Predsednik žirija biće Tamara Džamonja-Ignjatović, član Upravnog odbora ORCA i autorka knjige “Njegovo veličanstvo kućni ljubimac”.

Najilustrativnije fotografije će dobiti vredne nagrade: uživanje na ORkiCA izletu u prirodi (čim se za to steknu uslovi, odnosno čim druženje u grupi ponovo postane bezbedno) i divne knjige o ljubimcima “Ničija kuca” ili “Njegovo veličanstvo kućni ljubimac” koje svako dete treba da pročita!

Pobednici će biti objavljeni do 15. maja.

Pokažite koliko volite svoje ljubimce i koje su to vaše omiljene zajedničke aktivnosti, poziva ORCA.

#klinciiljubimci

Izvor: ORCA

Naučnici otkrili tragove koronavirusa na zagađujućim česticama u vazduhu

Foto-ilustracija: Unsplash (Macau Photo Agency)

Preliminarni rezultati istraživanja o povezanosti nivoa zagađenja vazduha i koronavirusa pokazali su da je virus otkriven na zagađujućim česticama. Naučnici još uvek proučavaju da li to može uticati na povećanje broja zaraženih, odnosno koliko se virus zadržava na ovim česticama i da li je to dovoljno da izazove bolest.

Foto-ilustracija: Unsplash (Tedward Quinn)

Istraživanje je započeto u Italiji, u Bolonji, pri čemu su se koristile uobičajene tehnike prikupljanja uzoraka zagađenja vazduha na jednom urbanom i jednom industrijskom lokalitetu u provinciji Bergamo. Tom prilikom je u uzorcima indentifikovano prisustvo virusa KOVID-19.

Već je dokazano da se stopa smrtnosti pacijenata obolelih od koronavirusa može pratiti u odnosu na podneblje u kojem žive i kvaliteta vazduha, odnosno da zagađeniji vazduh, kako već narušava zdravlje direktim uticajem na respiratorne organe, pospešuje napredak bolesti.

Naučnici sa Univerziteta u Bolonji pretpostavljaju da bi razlog veće stope zaraze na severu Italije mogao povezati upravo sa visokim nivoom zagađenja u tom delu zemlje, pogotovo kad se uzme u obzir da ova regija spada u jedne od najzagađenijih u Evropi.

Neke istraživačke grupe koje su se posvetile ovom problemu smatraju da zagađujuće čestice mogu da pomognu koronavirusu da putuje vazduhom.

Foto-ilustracija: Unsplash (Brian McGowan)

Kako se virus prenosi kapljično, postoji rizik od kapljica koje dospevaju u spoljnu sredinu kijanjem ili kašljenjem ako u sebi sadrže virus. Takve krupne kapljice padaju na tlo u prečniku do dva metra. S druge strane, suspendovane čestice manje od 5 mikrona u vazduhu mogu da se zadrže i satima.

U prilog tome ide i podatak da je virus otkriven u sitnim kapljicama u vazduhu unutar zatvorenih prostorija u Kini.

Mnogi naučnici trenutno posvećuju pažnju ovom pitanju. Iako podsećaju da interakcije čestica u vazduhu nisu biološki održive, kao i da se sitne čestice moraju spojiti sa nešto krupnijim kako bi putovale kroz vazduh, tvrde da se mogućnost prenošenja koronavirusa na ovaj način svakako mora istražiti. Ipak, kako kažu, za donošenje preciznijih zaključaka biće potrebno dve do tri godine.

Jelena Cvetić

 

Više stabala u gradu, manje prevremenih smrti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Više stabala, manje prevremenih smrti – ovo su saznanja naučnika utemeljena na primeru Filadelfije.

Pozitivni učinak drveća po klimu zbog njihove sposobnosti skladištenja ugljenika odavno je poznat. Dobrobiti za mentalno i fizičko zdravlje ljudi su takođe jasne, ali je tim istraživača nedavno uspeo da ih izrazi i brojčano.

Filadelfija je peti po veličini grad u Sjedinjenim Američkim Državama. Ukoliko u narednih 5 godina poveća broj stabala na svojoj teritoriji za 30 odsto, spasiće od prevremene smrti ukupno 403 građanina u toku jedne godine.

Napori za ozelenjavanjem Filadelfije potencijalno bi doneli i ekonomske koristi u iznosu od 4 milijarde dolara godišnje.

Foto-ilustracija: Pixabay

Autori izveštaja ističu da bi u oblastima slične klime “filadelfijski” rezultati takođe bili primenjivi. “Iako svaki grad ima specifične karakteristike, ova studija pruža primer za sve gradove na svetu – mnogo života moglo bi da bude spašeno čak i sadnjom drveća i zelenila skromnog kapaciteta”, objasnio je Mark Niuvenojsen, koordinator istraživanja i direktor inicijative za životnu sredinu i zdravlje na Institutu za javno zdravlje u Barseloni, dodavši da bi na taj način istovremeno bio obogaćen i biodiverzitet i umanjen uticaj klimatskih promena. Prema njegovim rečima, naše okruženje bi posledično bilo održivije i životnije.

Pomenuti institut je prošle godine učestvovao u proučavanju, na uzorku od 8 miliona pojedinaca širom planete, koje je obelodanilo da stanovnici urbanih područja naseljeni u blizini zelenih prostora imaju manje šanse od prevremene smrti. Na temelju tih saznanja su izvedena tri različita scenarija u Filadelfiji.

Ako grad ispuni svoje ciljeve za sadnju, smrtnost će se smanjiti za 3 odsto (403 čoveka). Kada bi “zapeo” na tek 10 odsto više krošnji, sačuvao bi 376 života, a u slučaju da posustane još ranije i površinu pod drvećem proširi za tek 5 odsto, za godinu dana umrla bi 271 osoba manje.

Drveće igra ulogu i u snižavanju temperature vazduha.

Kako urbanizacija doprinosi razvoju zaraznih bolesti?

Foto-ilustracija: Unsplash (Iwona Castiello d'Antonio)

Interdisciplinarni tim naučnika sa britanskog Univerziteta “Linkoln” i Univerziteta “Jork” u Kanadi, istraživao je kako globalni trend urbanizacije doprinosi izbijanju zaraznih bolesti od 80-ih godina prošlog veka.

Studija objavljena u akademskom časopisu “Urban stadis” pokazuje da urbana ekspanzija na periferiji gradova koja se u nauci naziva i „proširena urbanizacija“ u osnovi menja prostorne odnose koji oblikuju način na koji milioni ljudi žive i komuniciraju jedni s drugima, ali i s prirodom. Ti procesi stvaraju „nove ekološke niše“ koje su pogodne za širenje zaraznih bolesti, upozoravaju istraživači.

Foto-ilustracija: Unsplash (Maximillian Conacher)

Brza urbanizacija, posebno u azijskim i afričkim zemljama u razvoju, stvara stalne veze između urbanih i ruralnih sredina. Prigradska naselja, divlja naselja, izbeglički kampovi ili radničke kolonije u blizini rudnika ili fabrika često su potencijalno veći izvori zaraznih bolesti nego sami gradovi.

To se naročito odnosi upravo na bolesti koje prelaze sa životinja na čoveka, jer su ljudi i domaće životinje u takvim područjima u bliskijem kontaktu s divljim životinjama, što se ne događa u gradovima.

Prigradska naselja su često veoma gusto naseljena i nemaju odgovarajuću infrastrukturu. Ona služe i kao „kanal“ između grada i sela, čineći opštinske, regionalne, pa čak i nacionalne granice veoma poroznim.

SARS i ebola važni su primeri epidemija koje su nastale u tim novim tipovima predgrađa pre nego što su se proširile u većim gradovima. Istraživači tvrde da su ovakva mesta uglavnom zaboravljena u akademskim studijama koje su se umesto toga više fokusirale na probleme u gradovima. Istraživači su postavili tri ključne dimenzije za razumevanje veze između urbanizacije i rizika od zaraznih bolesti – dinamika promene stanovništva, infrastruktura i upravljanje. Kažu da su potrebna dodatna interdisciplinarna istraživanja na ovim područjima, posebno sada kada se svet bori s pandemijom koronavirusa.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ryoji Iwata)

Profesor Krejton Konoli, geograf sa Univerziteta “Linkoln” koji je bio na čelu ovog istraživačkog projekta, tvrdi da ekonomski rast, promenljivo tržište rada i lokalni sukobi pokreću širenje gradova i migracije iz ruralnih u urbane sredine u zemljama u razvoju, i to neviđenim tempom.

„Poboljšana saobraćajna infrastruktura skratila je vreme putovanja između seoskih naselja, predgrađa i gradova sa nekoliko dana na sate. Međutim, infrastruktura od vitalnog značaja za dobro javno zdravlje, poput zdravstvenih klinika i čiste vode, često zaostaje ili čak i izostaje“, dodaje Konoli.

Kontrola i brzina reagovanja na izbijanje bolesti u predgrađima i divljim naseljima oko gradova je mnogo slabija jer nisu uspostavljene adekvatne nadležnosti, zaključuje se u ovoj studiji.

Izvor: RTS

Beograd među retkim gradovima sa zalihama pijaće vode za narednih 30 godina

Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Mclean)

Ekipe Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju u Beogradu dezinfikovale su više miliona kvadrata javnih ustanova i bolnica i zajedno sa zdravstvenim radnicima su na prvoj liniji fronta u borbi protiv koronavirusa, rekao je predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević gostujući u Jutarnjem programu Studija B. On se osvrnuo i na ispravnost i zalihe vode u prestonici, ali i na novine koje biti implementovane u javni prevoz.

Foto-ilustracija: Unsplash (Max Payload)

“Radnici Zavoda ulaze u sve prostore koje treba dezinfikovati, počev od bolnica i domova zdravlja do ambulantnih kola, a uz to obavljaju i deratizaciju i dezinfekciju zgrada. Taj posao započet je pre dve nedelje i biće im potrebno ukupno mesec dana da obave ceo posao, a uporedo sa njima „Gradska čistoća” tretira larve komaraca na 4.000 hektara. Radi se leva obala Dunava, priobalje, svi prostori gde ima izlivanja vode i što budemo uspešniji u suzbijanju larvi, to će biti manje odraslih formi komaraca. Nastojimo da uporedo radimo i vanredne i redovne aktivnosti tokom ovog vanrednog stanja, kao i da sve zadatke sprovodimo uspešno i na vreme”, rekao je Nikodijević.

Govoreći o ispravnosti i kvalitetu vode u glavnom gradu, Nikodijević je podsetio da postrojenje u Makišu raspolaže najnovijom tehnologijom za proizvodnju pijaće vode.

“Reč je o tehnologiji koja podrazumeva korišćenje UV zraka, kao i o tretiranju hemikalijama po izraelskoj tehnologiji koja je u svetu najdalje otišla u preradi voda, tako da ne postoji nikakva mogućnost da voda iz našeg vodovoda bude neispravna u bilo kom smislu. Svaka neispravnost odmah se detektuje i Beograd je jedan od retkih gradova koji ima kapacitet da narednih 30 godina obezbeđuje zdravu pijaću vodu. Ponosni smo na to što čuvamo kvalitet naših reni bunara koji su izvorišta pijaće vode, a radimo i na tome da poboljšamo kvalitet same reke Save. Građani mogu biti sigurni da je voda za piće koju distribuira „Vodovod” sasvim ispravna i bezbedna”, kazao je predsednik gradske skupštine.

Govoreći o funkcionisanju Beograda tokom vanrednog stanja, Nikodijević je istako da sve gradske komunalne službe funkcionišu bez problema.

“Neke od tih službi, poput ‘Vodovoda’, ‘Zelenila’, „Čistoće”, gradskog prevoza i drugih, preuzele su veliki teret krize jer su pored redovnih poslova morale da sprovode i neka vanredna zaduženja. To su poslovi deratizacije, dezinfekcije i posebnog prevoza zdravstvenih radnika, i ta preduzeća uradila su veliki deo posla. Radnici ostalih komunalnih preduzeća takođe su imali svoj deo posla ili su poslati na ispomoć drugima. Moram da zahvalim i svima onima koji su radili svaki dan, vikendima i praznicima, i uradili veliki posao za Beograd i sve nas”, kazao je Nikodijević.

Naglasio je da su svi poslovi u nadležnosti Grada rađeni u dogovoru sa svim drugim organima, kako bi svi zadaci bili što efikasnije realizovani.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Velikim sistemima ponudili smo da direktno ugovaraju prevoz sa GSP-om, što je veliki broj firmi iskoristio. Sistemom koridorskih linija omogućili smo, pored prevoza zdravstvenih radnika, i prevoz onih koji imaju radni nalog i koji ga koriste. Kada struka bude predložila, Vlada Republike Srbije će doneti potrebne odluke i u odnosu na situaciju postepeno ćemo uvoditi javni gradski prevoz. Prvo će to biti međugradski, a nakon toga i gradski prevoz, koji će se, kako se bude povećavao broj korisnika, uvećavati u fazama, uz mere zaštite koje struka propiše. Ponovo će preporuka epidemiologa biti presudna, jer oni će propisati uslove za korišćenje prevoza, sredstava za higijenu, rastojanje između putnika, način zaštite vozača i sve drugo što je potrebno da javni gradski prevoz bude što bezbedniji”, rekao je Nikodijević.

Izvor: Grad Beograd

Ekološki osvešćene turiste privlače ekološke destinacije

Photo: UNDP

Ako ste ljubitelj nesputane prirode skrivene između crnogroskih planina i Jadranskog mora, sigurno ste barem jednom ostali satima „zaglavljeni“ u gužvama u prelepoj Boki. Izgleda da bi takvim gužvama mogao doći kraj, pogotovo ako se odlučite da tokom godišnjeg odmora parkirate svoje automobile i koristite javne ekološke brodove. Ukoliko napravite još jedan osvešćen korak, pa odlučite da boravite u „zelenom” hotelu, i tu ćete imati mogućnost odabira. U Crnoj Gori postoji 27 sertifikovanih hotela koji poseduju zeleni pečat

Vlasnike električnih vozila obradovaće činjenica da je UNDP do sada podržao instalaciju 11 punjača u Podgorici. O napretku u oblasti ekologije, kao i o drugim inovativnim i održivim projektima, razgovarali smo sa sa šefom programa za demokratsko upravljanje, ekonomiju i životnu sredinu u UNDP-u CG mr Tomicom Paovićem.

EP: Organizovali ste i mrežu ekoloških hotela u Crnoj Gori. Kako jedan hotel dolazi do ekološkog sertifikata? Šta motiviše menadžere hotela da uđu u proces dobijanja ovog dokumenta?

Foto: Iz privatne arhive mr Tomice Paovića

Tomica Paović: Crna Gora za sada ima 27 sertifikovanih hotela, mada njihov broj konstantno raste. Poslovanje u skladu sa principima zaštite životne sredine, racionalno korišćenje resursa, odnosno vode i stuje, uz stalno unapređenje kvaliteta ponude – preduslovi su za dobijanje zelenog pečata. Sertifikovani hoteli su energetski efikasni, koriste obnovljive izvore energije, sprovode mere za smanjenje otpada koji hotel proizvodi, imaju odgovoran odnos prema zaposlenima i lokalnoj zajednici i manje su štetni za životnu sredinu.

Zbog svega toga, eko-sertifikovani hoteli imaju niže operativne troškove, mogu poslovati tokom cele godine i, budući da su konkurentni, lakše se pozicioniraju na tržištima zapadne i severne Evrope. Ekološki osvešćeni turisti očekuju visok kvalitet usluge i pun doživljaj, zbog čega su spremni da izdvoje više novca za boravak u sertifikovanom smeštaju.

EP: Ekološki osvešćene turiste privlače destinacije koje nude boravak u netaknutoj prirodi i uživanje u divljoj lepoti, upravo u onome što Crnu Gore odlikuje. Koliko opština je do sada učestvovalo u UNDP-ovom projektu ,,Razvoj niskokarbonskog turizma”?

Tomica Paović: Održivi ili „zeleni” turizam u Crnoj Gori ima veliki potencijal zbog relativno netaknute prirode i očuvane kulturne baštine. UNDP je u saradnji sa brojnim partnerima, uspešno realizovao 31 investicioni projekat u 12 crnogorskih gradova: Podgorici, Cetinju, Kolašinu, Mojkovcu, Šavniku, Plužinama, Žabljaku, Pljevljima, Budvi, Tivtu, Herceg Novom i Ulcinju.

Reč je o veoma raznovrsnim projektima, od podrške ekološkom vodnom transportu u Boki, investicija u razvoj i opremanje biciklističkih i pešačkih staza, instalacije solarnih sistema za grejanje vode u hotelima, zamene konvencionalne javne rasvete LED sijalicama i nabavke električnih vozila, pa do uvođenja savremenih, automatizovanih i visoko energetski efikasnih sistema za grejanje i hlađenje. Svi projekti dali su značajan doprinos unapređenju i diversifikaciji turističke ponude Crne Gore.

Photo: Milos Vujovic, Dusko Miljanic

EP: Kakav program ste sprovodili u tim opštinama?

Tomica Paović: Modernizacijom javne rasvete na Žabljaku i u Šavniku, pored uštede od 60 odsto na računima za električnu energiju, postignuta je bolja osvetljenost, povećana sigurnost učesnika u saobraćaju i eliminisano je svetlosno zagađenje. Električna vozila za lokalni transport turista od prošle godine su na raspolaganju posetiocima Cetinja, Ulcinja i Žabljaka, a sve je više električnih vozila i unutar hotelskih kompleksa.

Četrdeset domaćinstava na katunima u Plužinama i na Žabljaku je po prvi put dobilo struju kada su u njihovim domaćinstvima instalirani solarni sistemi za proizvodnju električne energije. Solarni paneli će doprineti stvaranju boljih uslova za rad i privređivanje poljoprivrednika i stočara koji vode stoku na katune. Ali pored tradicionalne uloge koju imaju, crnogorske katune rado obilaze i posećuju turisti – pa oni postaju važan deo turističke ponude severa zemlje.

Ovaj projekat je podstakao i javni i privatni sektor da realizuju konkretne mere i uvedu nove tehnologije dajući doprinos borbi protiv klimatskih promena. Unapređena je regulativa koja se tiče smanjenja emisija ugljen-dioksida (CO2) i uspostavljen je okvir za održive mehanizme finansiranja. Ovde prvenstveno mislim na Eko fond, kao podršku
inovativnim inicijativama, sa zelenim predznakom. Uspeli smo da, sa našim partnerima, prikupimo preko 13 miliona Investitor je najavio da će ove godine još 9 ovakvih brodova pružati uslugu javnog prevoza na moru.

Foto: UNDP

EP: Ovog leta su počeli sa radom električni i hibridni brodovi kao deo projekta „Bella Boka“ na relaciji Kotor-Herceg Novi. Kompanija „Bella Boka“ je najavila da će iduće godine proširiti svoju flotu. U kojoj meri je UNDP pomogao razvoj projekta i da li će podrška biti proširena?

Tomica Paović: Projekat „Bella Boka” višestruko je značajan za Boku Kotorsku i Crnu Goru. Njime je uspostavljen održivi vodni transport električnim i hibridnim trimaranima kroz Bokokotorski zaliv. To će pozitivno uticati na rešavanje problema zagušenja u drumskom saobraćaju, posebno tokom letnje sezone, kada se zbog gužvi u saobraćaju od Kotora do Herceg Novog, u najboljem slučaju, stiže za sat i po do dva sata. Sa kulturološkog aspekta, ovaj projekat je važan jer oživljava bokešku tradiciju korišćenja vodnih puteva za transport stanovništva i turista – što je tokom proteklih decenija palo u zaborav. Električni i hibridni trimarani, namenjeni turističkim putovanjima kratke udaljenosti, idealni su za krstarenje priobalnim vodama i međugradski prevoz u primorskim gradovima.

Pomenuti projekat uticaće na smanjenje nivoa emisija štetnih gasova u saobraćaju, a posetiocima ponuditi uzbudljiv doživljaj ekološkog putovanja. U ovaj, na Jadranu jedinstveni projekat, uloženo je više od 4 miliona evra, dok je sufinansiranje preko UNDP-a iznosilo 150.000 evra. Investitor je najavio da će ove godine još 9 ovakvih brodova pružati uslugu javnog prevoza na moru.

Foto: UNDP

UNDP je podržao i rekonstrukciju broda starog 100 godina, koji je rok muzičar i ekološki aktivista Antonije Pušić, poznatiji kao Rambo Amadeus, pretvorio u solarni jedrenjak. Sofisticiranog dizajna, ovo plovilo se napaja energijom sunca, bez emisija CO2, izduvnih gasova i buke. Ovaj poduhvat spaja lokalnu nautičku tradiciju sa održivim materijalima i čistim tehnologijama i primer je kako inovacije u dizajnu, obnovljivoj energiji i ulaganju privatnog kapitala za javno dobro, objedinjuju ekonomsku šansu sa potrebom zaštite životne sredine.

EP: Elektromobilnost je u skandinavskim zemljama u velikom porastu, a na Balkanu je tek u razvitku. Kakvu ulogu ima UNDP Crne Gore u razvoju ovog sektora?

Tomica Paović: Sve veća svest o klimatskim promenama na globalnom nivou uticala je da automobilska industrija, koja u značajnoj meri doprinosi degradaciji životne sredine, uloži velike napore u rešavanje ovog problema. Jedan od najvažnijih poteza je proizvodnja ekološki prihvatljivijih vozila. Tačno je da su evropske zemlje poput Norveške i Švedske najdalje odmakle na planu elektrifikacije saobraćaja. Međutim, put do potpune e-mobilnosti, kako u Crnoj Gori, tako i na globalnom nivou, nesumnjivo je dug, imajući u vidu brojne izazove, a koji se u prvom redu odnose na nedovoljnu ponudu električnih vozila i dug period od poručivanja do isporuke, a zatim i na nedovoljno razvijenu infrastrukturu za punjenje, nepostojanje različitih vrsta podsticaja, kao što su finansijske, ekonomske i regulatorne olakšice za vlasnike e-vozila. Pored toga, kako bismo prevoz učinili zaista održivim globalno kao društvo u celini, moramo iznova da razmotrimo čitav sistem mobilnosti i pronađemo inovativne načine za smanjenje svoje zavisnosti od vozila. Ovde prvenstveno mislim na primenu modela zajedničkog korišćenja automobila, razvoj bolje infrastrukture javnog prevoza i veću primenu modela prevoza s niskom ili nultom stopom emisija.

Alternativna rešenja koja doprinose održivosti saobraćaja su neophodna, a uvođenje električnih vozila samo je jedno od njih. Osim toga, pomogli smo opremanje više od 70 km pešačkih i biciklističkih staza širom Crne Gore, kao i uvođenje ekološki prihvatljivih vozila za prevoz turista u zaštićenim područjima i turističkim kompleksima.

EP: U Srbiji UNDP najviše razvija projekte za iskorišćenje biomase. Koji vid obnovljivih izvora energije je UNDP načelno odlučio da podrži u Crnoj Gori?

Foto: UNDP

Tomica Paović: Obnovljivi izvori energije jedno su od ključnih oruđa za smanjenje gasova sa efektom staklene bašte. Postoji značajan neiskorišćeni potencijal na polju obnovljivih izvora energije, posebno u domenu proizvodnje solarne energije, a što je još važnije u sektoru malih proizvođača – malih i srednjih preduzeća, kao i pojedinačnih domaćinstava. Ova godina može biti značajna prekretnica u globalnim naporima za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte u sektoru energetike.

Naime, zemlje potpisnice Pariskog kilmatskog sporazuma, koje sada ažuriraju svoje Nacionalno utvrđene doprinose (NDC), mogle bi da podignu svoje ranije zacrtane ambicije povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora. Sama dekarbonizacija elektroenergetskog sektora nije dovoljna za ispunjenje klimatskih ciljeva predviđenih tim sporazumom. Umesto toga, kompletan energetski sektor mora proći duboku transformaciju prelaskom na obnovljive izvore i usvajanjem mera energetske efikasnosti, kao i povećanjem nivoa elektrifikacije krajnjih korisnika. U tom kontekstu, deo našeg fokusa odnosi se na poboljšanje investicionog i razvojnog okruženja za solarnu instalaciju, posebno za mala i srednja preduzeća i domaćinstva.

Intervju vodila: Nevena Đukić

Ceo tekst pročitajte u novom broju Magazina Energetskog portala PRIRODNI RESURSI, mart-maj, 2020.

Zašto Srpska raskida ugovore o izgradnji pet MHE i najavljuje poništenje dozvole za jednu?

Foto: Wikipedia/Martin Brož
Foto: Wikipedia/Martin Brož

Kako piše Capital.ba, Republika Srpska je raskinula ugovore o koncesiji za izgradnju pet malih hidroelektrana (MHE) u Srpskoj koje su planirane na Grabovičkoj reci, Crnoj reci i Vrbanji.

Navodi istog portala otkrivaju da opština Pale ima negativan stav prema eksploataciji reka u svrhu proizvodnje električne energije. Načelnik Boško Jugović izjavio je da se lokalna vlast protivi izgradnji MHE na Prači i da će građevinska dozvola za takav objekat biti poništena.

Vlada je na sednici početkom aprila raskinula ugovor za izgradnju MHE “Grabovička rijeka” na istoimenoj reci, pritoci Drinjače. Ugovor je bio zaključen sa firmom “Inving” iz Vlasenice. Sa ovom firmom je postojao i ugovor o koncesiji za izgradnju MHE “Skakavac Grabovica” na istoj reci. On je takođe raskinut.

Od gradnje MHE za sada nema ništa ni na Crnoj reci. Tamo je firma “Reconsult” iz Laktaša imala koncesiju za izgradnju hidroelektrane „Staro selo“, koju je raskidom ugovora izgubila.

Na Crnoj reci neće se graditi ni MHE „Mrkonjić Grad“ za koju je koncesiju izgubila firma „Energokomerc“ iz Banjaluke. S tom firmom raskinut je i ugovor o koncesiji za izgradnju MHE „Šiprage“ na reci Vrbanji.

Vlada Republike Srpske raskinula je i prošle godine sedam koncesija za izgradnju malih hidroelektrana, od kojih se najveći broj odnosio na one planirane na Vrbanji.

Ministarstvo energetike i rudarstva je ranije objasnilo da se ugovori raskidaju zato što koncesionari nisu ispunili ugovorne obaveze ni nakon više godina od zaključenja ugovora. Ranije istraživanje portala Capital.ba pokazalo je da je veliki broj koncesionih ugovora u RS godinama u zastoju i da značajan broj koncesionara nema novca za investiranje,  ali i da izgrađena energetska postrojenja ovog tipa zapošljavaju mali broj ljudi.

Građani Republike Srpske dali su u prethodnim godinama desetine miliona maraka vlasnicima malih hidroelektrana po osnovu naknade za obnovljive izvore energije, iako je korist koju je Srpska imala od tih hidroelektrana veoma upitna, prenosi Capital.ba. Nakon što je vlast Srpske najavila ukidanje podsticaja, vlasnici MHE zapretili su tužbama, te su na kraju podsticaji ukinuti samo za vetroelektrane.

Kada je reč o Prači, Jugović je najavio da će na današnjoj sednici Skupštine opštine inicirati donošenje moratorijuma u kom će biti navedeno da je opština protiv izgradnje hidroelektrana na tamošnjoj reci, od njenog izvora pa do granice sa Federacijom Bosnom i Hercegovinom, kako bi, prema njegovim tvrdnjama, na taj način zaštitili prirodu i stali na stranu ekologije.

Izvor: Capital.ba