Home Blog Page 727

Čista energija treba da bude u fokusu ekonomskog oporavka regiona nakon pandemije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Uta Scholl)

Zemlje Zapadnog Balkana su od Evropske unije dobile veliku finansijsku pomoć za rešavanje ekonomskih posledica pandemije koronavirusa, ali taj ekonomski oporavak mora ići u pravom smeru – prelaska na čistu energiju, saopštio je energetski tink-tenk Agora (Agora Energiewende). Države regiona moraju da iskoriste pakete stimulansa da modernizuju energetske sisteme, smanje zagađenje i redukuju emisije štetnih gasova.

“Program rasta i investicija se mora fokusirati na velike izazove 21. veka koji su postojali i pre korona krize”, navodi se u saopštenju i dodaje da je jedan od najvećih izazova s kojim se suočava šest zemalja Zapadnog Balkana zagađenje, koje je među najvećim u Evropi.

Od osam evropskih država u kojima je prekoračen preporučeni nivo izloženosti mikroskopskim česticama PM2,5, pet je iz regiona Zapadnog Balkana. Prekoračenje maksimalno dozvoljene dnevne koncentracije čestica PM10 registruje se između 120 i 180 dana godišnje u zapadnobalkanskim gradovima, a prema nacionalnim i evropskim zakonima dozvoljeno je prekoračenje 35 dana u toku godine.

Zagađenje vazduha u gradovima regiona doprinosi 4 do 19 odsto prerane smrti i smanjuje životni vek za 0,4 do 1,3 godine, navodi se u saopštenju Agore.

Jedan od najvećih izvora zagađenja je eksploatacija uglja zbog velike zavisnosti od domaćeg lignita u proizvodnji električne energije u svim zemljama Zapadnog Balkana, osim Albanije. Agora dodaje da je u planu proširenje kapaciteta lignita u Bosni i Hercegovini, Kosovu i Srbiji i da je to u suprotnosti sa evropskim odredbama o državnoj pomoći i ograničenju zagađenja vazduha.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Potrebna je snažnija akcija EU za smanjenje zagađenja, postepeno ukidanje postrojenja na lignit i pomaganje zemljama Zapadnog Balkana da ostvare energetsku tranziciju”, piše Agora.

Organizacija ističe da Zapadni Balkan ne sme biti isključen iz Evropskog zelenog dogovora jer bi se to negativno odrazilo i na ciljeve same EU.

Regionu je i pre pandemije bila potrebna pomoć za reformu i dekarbonizaciju svoje ekonomije, tako da, navodi Agora, EU mora prelazak na čistu energiju postaviti kao prioritet u paketima pomoći koju daje tim zemljama.

“U tom svetlu, Evropska komisija treba da uključi nekoliko mera kada bude predstavljala detalje najavljenih paketa pomoći. Te mere treba da osiguraju da zemlje slede koliko god je moguće put EU ka ekonomiji sa nultom emisijom gasova sa efektom staklene bašte, da privuku zelene javne i privatne investicije i da identifikuju oblasti u kojima je potrebna administrativna ili tehnička podrška”, navodi Agora.

Tink-tenk stoga preporučuje da paketi pomoći EU za oporavak zemalja Zapadnog Balkana od pandemije koronavirusa obuhvate pet elemenata: smanjenje emisije štetnih gasova, povećanje energetske efikasnosti, veće korišćenje obnovljivih izvora energije, energetsku tranziciju na socijalno prihvatljiv način i unapređenje obrazovanja i inovacije.

Izvor: Euraktiv.rs

Završetak radova na izgradnji Centralnog gradskog trga u Leskovcu krajem godine

Foto: Grad Leskovac
Foto: Grad Leskovac

„Nalazimo se na jednom od najvećih gradilišta u našem gradu. Vrednost investicije je 223 miliona dinara, i ako saberete površinu samog trga koji će biti izgrađen na 8.600 kvadratnih metara i trotoara na Bulevaru na površini 2.700 metara kvadratnih, dolazi se do zaključka da će ovaj deo u centru grada biti uređen na fantastičnoj ukupnoj površini od 11.300“, rekao je gradonačelnik Leskovca dr sci. med. Goran Cvetanović okupljenim novinarima na obilasku radova na izgradnji trga.

Govoreći o rokovima gradonačelnik je podsetio da su radovi počeli krajem 2019. i da se završetak radova očekuje krajem 2020. godine.

„Deo drveća je prebačen u park u ulici Kralja Petra Prvog, fontana u park Devet Jugovića i vrednost te investicije je 5,9 miliona dinara“, dodao je i rekao da su u Leskovac stigle ploče koje će biti postavljene na trg.

Direktor JP Urbanizam i izgradnja Leskovac Novica Nikolić je na konferenciji rekao da su juče, 12. maja, počeli radovi na izgradnji pozornice i tehničkih prostorija u kojima će biti smeštena oprema za regulisanje rada fontane, zalivanje zelenila i elektroenergetske instalacije i istakao da, kada navedeno bude završeno, može se reći da je završen najteži deo posla.

Foto: Grad Leskovac

Suzana Grebenarević, glavni projektant trga, je kazala da je na gradilištu napravljen značajan pomak i pokazala uzorke granitnih ploča kojima će centralni gradski trg biti popločan i dodala: „Popločane površine će biti u prirodnom granitu koji je jako svetle boje što će doproneti komforu trga jer će privlačiti manje svetlosti i toplote. I klupe koje će biti postavljene u završnoj fazi će biti od granita.“

„Pored velikog broj klupa, na trgu će se naći i veliki broj info-panela na kojima će biti istaknuta obaveštenja koja građanima nedostaju, posebno onima koji ne koriste internet, a mislili smo i na interaktivne panele. Osim pozorinice, koja će biti stepenasta, imamo i podest za spomenik, koji će dati akcenat trgu. Taj spomenik biće vajarsko delo, oslikavaće duh našeg naroda, spomenik našeg duha i mentaliteta. Na ulazu u trg naći će se karta ili mapa starog Leskovca, za sve one koji su zaboravili kako je to izgledalo. Što se tiče vodenog elementa – parterne fonatane, ona će se naći između podesta i pozornice, na radost dece. Pored zelenila, trudili smo se da imamo i veći broj drveća, jer je potrebno drveće koje će stvarati hladovinu za klupe koje će se nalaziti po obodu”, dodala je Grebenarevićeva.

Izvor: Grad Leskovac

Kragujevac pokrenuo kampanju za savesno držanje pasa “Dobrobit za sve”

Foto-ilustracija: Unsplash (Jose Carlos Ichiro)

U nameri da podseti sugrađane na odredbe Odluke o držanju i zaštiti domaćih životinja, koje se odnose na izvođenje kućnih ljubimaca u šetnju, Komunalna milicija grada Kragujevca pripremila je flajer pod nazivom Dobrobit za sve.

Foto-ilustracija: Unsplash (Xiang Gao)

Kampanja Komunalne milicije ima za cilj podizanje svesti sugrađana o savesnom držanju vlasničkih pasa. Ljubav, pažnju i brigu koju vlasnici iskazuju prema kućnim ljubimcima, podseća Komunalna milicija, neophodno je podeliti i sa građanima u očuvanju i zaštiti životne sredine i dobrobiti građana.

Površine javne namene su: ulice, trotoari, parkovi, spomen parkovi, šume, obale jezera, staze i druge površine u javnom korišćenju svih nas, zbog čega je važno da one budu čiste i bezbedne.

Flajerom Dobrobit za sve, Komunalna policija podseća koje su to vrste pasa za čiju je šetnju neophodno koristiti samo povodnik ili povodnik i korpu, kako se na pravilan način održava higijena javnih površina prilikom šetnje kućnih ljubimaca, a propisane su i mere zabrane odnosno novčane kazne koje se izriču na licu mesta za one koji se ne pridržavaju navedenih normi i zabrana.

Komunalna milicija se nada da će ta uputstva i upozorenja biti pravilno shvaćena i primenjena na dobrobit vlasnika kućnih ljubimaca, dece i ostalih sugrađana, koji zajedno sa vlasnicima kućnih ljubimaca koriste iste javne površine, parkove, šetališta i uživaju u njihovoj uređenosti, higijeni i lepoti.

Flajer preuzmite OVDE.

Izvor: Grad Kragujevac

U BiH se dodeljuju koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa

Foto-ilustracija: Unsplash (Jasmina Ajkić)
Foto-ilustracija: Unsplash (Orkhan Farmanli

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine poziva odgovarajuće kvalifikovane kompanije da se prijave na konkurs za ostvarivanje prava na vršenju istraživanja, na prethodno određenim blokovima za istraživanje na kopnu Federacije Bosne i Hercegovine, sa ciljem da se utvrde ekonomski interesantne rezerve nafte i gasa i ostvari komercijalna proizvodnja. Vlada FBiH sa ponosom podržava Ministarstvo da izvrši ovo istorijsko i prvi otvoren javni konkurs kako bi se istražili i koristili netaknuti potencijalni geološki resursi Federacije BiH, za razvoj energetske industrije, povećanje energetske sigurnosti i budućeg ekonomskog rasta i prosperiteta Federacije Bosne i Hercegovine i države Bosne i Hercegovine.

Veruje se da će potencijalni investitori da analizuju ovu mogućnost u kontekstu povoljne okoline za investicije koju FBiH može da ponudi kako dokazuje sledeće:

  • brojnost industrijskih zona FBiH, atraktivne lokacije, povezanost luka i dostupna proizvodna postrojenja;
  • nedavno implementirane reforme u FBiH u pogledu oporezivanja i fiskalne održivosti kao i poslovne klime i konkurentnosti, npr. konkurentske poreske stope, povoljno zakonsko okruženje i stabilna domaća valuta BAM (vezana za EURO);
  • pristup visoko obrazovanoj i cenovno konkurentskoj radnoj snazi u FBiH;
  • strateška lokacija FBiH na Balkanu u blizini evropskih tržišta;
  • stvaranje političkog okruženja za investiranje u skladu sa putanjom FBiH prema članstvu u Evropskoj uniji (potencijalni kandidat od 2013. g).

Na 221. sednici, održanoj 30. aprila 2020. godine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o uticaju pandemije koronavirusa na međunarodni javni poziv za dodelu koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa na prostoru Federacije BiH i prihvatila produženje roka za dostavu ponuda za dodjelu koncesija za četvrti kvartal 2020. godine.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije će na osnovu procenjenog stanja i mogućnosti pripreme i dostave ponuda, odrediti tačan datum do kojeg se ponude mogu dostaviti i blagovremeno objaviti na svojoj i internet stranici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine najmanje dva meseca pre određenog dana za dostavu ponuda.

Detaljnije o konkursu možete pročitati ovde.

Izvor: Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije BiH

Gradska čistoća u Beogradu bogatija za 34 vozila

Foto: JKP Gradska čistoća

JKP „Gradska čistoća“ od juče, 12. maja, bogatije je za još 34 nova vozila namenjenih potrebama odnošenja otpada sa beogradskih ulica, što će u velikoj meri povećati brzinu i kvalitet usluga koje ovo preduzeće pruža Beograđanima.

Foto: JKP Gradska čistoća

Pored presa za iznošenje smeća od 22 i 18 kubika, preduzeće je nabavilo i roto prese zapremine od 18 kubika za istu namenu, nove kamione za pražnjenje podzemnih kontejnera i kamione sa bočnim utovarom.

Direktor JKP „Gradska čistoća“ Marko Popadić istakao je da se, paralelno sa širenjem Beograda i uvećanjem broja stanovnika, povećava i obim posla, ali i nameće potreba za bržim i efikasnijim uslugama preduzeća.

„Ne samo za „Gradsku čistoću“, već i za sve Beograđane od velike važnosti je proširenje i obnova voznog parka preduzeća. Beograđani su ti koji naše usluge plaćaju i smatramo da je važno da one budu kvalitetne, brze i sigurne. Nova vozila predstavljaju naše osnovno sredstvo za rad i zbog toga stalno ulažemo i obnavljamo vozni park i mehanizaciju. Takođe, time povećavamo i bezbednost naših radnika, jer smo zamenom dotrajalih vozila, novim, obavljanje posla učinili bezbednijim, ali i ekološki prihvatljivijim“, rekao je Popadić.

Foto: JKP Gradska čistoća

On je dodao da je sada vozni park „Čistoće“ bogatiji nego ikad.

„Pored nova 34 vozila, tokom prošle godine nabavili smo više od 100 različitih vozila i mehanizacije. Zapravo, nikada u istoriji preduzeća nije nabavljen ovoliki broj vozila za samo godinu dana. I upravo zahvaljujući tome, bili smo potpuno spremni i za sprovođenje svih neophodnih mera tokom vanrednog stanja, tako da smo uspeli da higijenu u gradu podignemo i održavamo na izuzetno visokom nivou, na čemu bi nam pozavidele razvijenije svetske metropole“, podsetio je Popadić i najavio da će ovo preduzeće nastaviti da ulaže u modernizaciju preduzeća u cilju njegove veće efikasnosti.

Izvor: JKP Gradska čistoća

Samsung i Huavej prodali najviše 5G mobilnih telefona tokom prva tri meseca ove godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonas Leupe)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonas Leupe)

Prema pisanju Korea Herald, prodajom ukupno 8,3 miliona 5G uređaja, Samsung se ustoličio kao lider na tržištu ove tehnologije sa udelom od 34,4 odsto u prvom kvartalu 2020. godine.

U stopu ga prati Huavej koji je prodao 8 miliona pametnih telefona pete generacije. Uprkos kontroverzama oko korišćenja 5G mreže, a posebno oko poslovanja pomenute kineske kompanije u Sjedinjenim Američkim Državama, Huavej je zadovoljio potrebe 33,2 odsto korisnika novog telekomunikacionog sistema.

Ostali proizvođači 5G uređaja prodali su zajedno manje komada nego Samsung i Huavej samostalno – 7,8 miliona. Među njima se ističu Vivo (2,9 miliona) i Ksaomi (2,5 miliona).

OPPO je našao put do 1,2 miliona kupaca pametnih telefona za upotrebu 5G tehnologije. Isto toliko tržištu su isporučile i druge kompanije koje posluju u toj oblasti.

Jelena Kozbašić

Novi pametan i bezbedan način za monitoring elektromotornih pogona u zonama opasnosti od eksplozije

Photo: ABB

Uz pomoć ABB AbilityTM Smart Senzora nove generacije, korisnici će od sada biti u prilici da daljinski i u realnom vremenu nadgledaju ispravnost elektromotornih pogona koji su instalirani u zonama rizika od eksplozije.

Na vodećem međunarodnom sajmu tehnologija Hannover Messe 2020, kompanija ABB predstaviće svoje Smart Senzore za rotacione mašine predviđene za rad u zonama opasnosti od eksplozije. Nova generacija Smart Sensor uređaja, pored unapređene analitike, novih funkcionalnih i komunikacionih mogućnosti, donosi i širu oblast područja primene, koja sada obuhvata i elektromotorne pogone locirane u zonama opasnosti od eksplozije. Sada i korisnici hemijske, naftne i industrije gasa mogu imati koristi od ekonomski isplativih rešenja za nadzor elektromotornih pogona primenljivih u različitim aplikacijama.

Foto: ABB

Bežični pametni senzori vrše nadzor ključnih parametara stanja čime obezbeđuju detaljan uvid u performanse i ispravnost opreme poput motora i pumpi. Omogućeno je bezbedno daljinsko nadgledanje opreme koja je instalirana u teško dostupnim ili opasnim zonama. Kombinacija nadzora i analize podataka smanjuje period zastoja, produžava radni vek opreme i omogućava da korisnici sada mogu unapred da planiraju svoje aktivnosti na održavanju,.

„Naša nova generacija pametnih senzora koja obezbeđuje podatke visokog kvaliteta omogućiće primenu ABB napredne analitike i u zonama opasnosti od eksplozije”, rekao je Teijo Karna, Globalni menadžer za razvoj proizvoda, ABB AbilityTM Smart Senzor, „Novi pametni senzori su još osetljiviji, što korisnicima omogućava da problem otkriju ranije. Takođe, obezbeđuju i dodatne mogućnosti za nadzor, veći komunikacioni domet i zavidno vreme trajanja baterije.”

Ovaj senzor podrazumeva period trajanja baterije koji je tri puta duži od većine rešenja koje nudi konkurencija. Uređaj je u klasi zaštite IP66/67 i može se u svega par minuta postaviti direktno na opremu pomoću lako montirajućeg nosača.

Senzor komunicira sa pametnim telefonima, tabletima, PC i industrijskim gateway uređajima koristeći energetski malo zahtevne Bluetooth ili WirelessHART tehnologije. Novi dizajn antene je doveo do povećanja dometa za tri do četiri puta, što znači da je sada moguća pouzdana komunikacija na udaljenosti od nekoliko stotina metara (vazdušnom linijom).

Dodatno, ključno unapređenje podrazumeva uvećanu osetljivost senzora na male promene parametara stanja opreme, uključujući i rano upozorenje o oštećenju ležajeva. U cilju generisanja mnogo šireg opsega podataka, ova opcija uparena je sa vrhunski integrisanom elektronikom kojasadrži napredne algoritme, bazirane na obimnom iskustvu kompanije ABB u oblasti elektromotora. Na taj način se korisnicima, kao i timovima koji se bave održavanjem, pružaju detaljne informacije kojima se predviđaju potencijalni kvarovi, što zauzvrat omogućava korektivne mere pre nego što do samog kvara dođe.

Smart Senzor je trenutno u završnoj fazi sertifikacije za rad u opasnim zonama – ATEX, IECEx i NEC. Ostali sertifikati će uslediti tokom godine.

Tekst je objavljen u novom broju Magazina Energetskog portala PRIRODNI RESURSI, mart-maj, 2020.

Regionalne energetske kompanije očekuju oporavak od pandemije u drugom delu godine

Foto-ilustracija: Pixabay

Nova ekonomija prenosi poslednju analizu konsultantske kuće PwC u kojoj se navodi da energetske kompanije iz regiona jugoistočne Evrope mogu biti manje otporne na tržišni šok koji je prouzrokovala kriza izazvana novim koronavirusom nego njihovi evropski parnjaci. Dodatno, elektrodistribucije Srbije (EPS), Bosne i Hercegovine i Severne Makedonije imaju ograničen prostor za smanjenje cene energije, čime bi eventualno olakšale ekonomski oporavak zemalja u kojima posluju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prostor za intervenciju je smanjen zato što navedene države već imaju cene struje niže čak i od regionalnog proseka, koji je među najnižima u Evropi, što bi ih sprečilo da olakšaju situaciju i domaćinstvima korekcijom cene naniže. Srbija ima najmanju cenu kilovatčasa u regionu.

Gotovo sve kompanije su ipak preduzele neke olakšice prema stanovništvu, odlaganjem naplate računa, smanjenjem ili odricanjem od kamata.

Glavni zadatak energetskog sektora u ovom trenutku jeste stabilizacija likvidnosti, što izaziva usporavanje sprovođenja kapitalnih projekata, dodaje se u analizi.

Srbija, odnosno EPS, po brojkama za 2018. godinu, u svim ključnim pokazateljima učinka (KPI), kao što su operativna efikasnost, likvidnosti, pokrivenosti novčanih tokova, odnosa duga i imovine, prinosu na kapital, ima rezultate ispod proseka energetskih kompanija u regionu jugoistične Evrope, dodaje PwC.

Navodi se da je potražnja za električnom energijom u jugoistočnoj Evropi pratila pratila globalni i evropski trend znatnog smanjenja potrošnje tokom krize.

Evropska komunalna preduzeća pretrpela su pad tržišne kapitalizacije za oko 25 odsto, što je manje od prosečnog pada vrednosti berze od početka krize.

“Ukupna potražnja za strujom u jugoistočnoj Evropi smanjuje se za petinu na nedeljnoj osnovi od početka krize i za oko deset odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Primetili smo pomak ukupne potrošnje sa industrije i sektora usluga na domaćinstva, usled mera ograničavanje kretanja i okupljanja”, navodi se u analizi.

Foto-ilustracija: Pixabay

U istraživanju se dodaje i da će brzina kratkoročnog ekonomskog oporavka i efekti turističke sezone biti ključni faktori u određivanju dalje potražnje i razvoju celokupnog sektora tokom 2020. godine.

Pritisak na proizvodnju električne energije usled smanjene potražnje, cena i loše hidrologške sutuacije delimično je bio nadoknađen jeftinim gasom, a primećeno je i neznatno povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, kao što su sunce i vetar.

Vlade u regionu jugoistočne Evrope bi zbog toga trebale da nastave da podstiču investicije u obnovljive izvore energije i da ponovo usmere pažnju na održivi razvoj, ocenjuje PwC.

Uprkos trenutnim niskim cenama, konsultantska kuća očekuje da se one vratite na nivoe pre krize u drugom polugodištu.

Sektor energetike i komunalnih usluga u Srbiji učestvuje sa preko 1,1 milijardi evra u bruto domaćem proizvodu, što znači da čini oko 3,5 odsto ukupne ekonomije, a zapošljava oko jedan procenat ukupne radne snage Srbije.

Izvor: Nova ekonomija

Subvencije za “zelenu” mobilnost u Italiji – 500 evra za kupovinu e-trotineta ili bicikla

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Italijanska vlada subvencionisaće građanima kupovinu novog bicikla ili električnog trotineta sa 500 evra, objavila je ministarka saobraćaja Paola De Mikeli, kako prenosi Bljesak.info napise Hine.

Ministarka je kazala da će mera biti deo stimulativnog paketa vrednog 55 milijardi evra za pokretanje ekonomije. Subvencija će biti ograničena na stanovnike gradova s najmanje 50 hiljada stanovnika i cilj joj je stimulacija “zelene mobilnosti” nakon ukidanja mera za suzbijanje pandemije.

Istakla je da će se zbog potrebe socijalnog distanciranja, koje će ostati na snazi, manji broj ljudi moći voziti autobusima i tramvajima što će ih prisiliti da razmotre druge oblike dolaska na posao, poput biciklizma. Vlada zbog toga planira i promene u označavanju saobraćajnica kako bi se gradskim vlastima olakšalo stvaranje novih biciklističkih staza, rekla je De Mikeli.

Izvor: Bljesak.info

Nakon epidemije u Kini dolazi na red – obračun sa plastikom

Foto-ilustracija: Unsplash (Bryan Garcia)

Kako je epidemija koronavirusa zaključala milione Kineza u kuće, mnogi su zamenu za odlazak u prodavnicu ili restoran potražili u službama za brzu dostavu. To je stvorilo nove tone otpada plastične ambalaže, i to usred kineske borbe sa đubretom, koju je nakratko prekinula borba sa koronavirusom.

Foto-ilustracija: Unsplash (Kawin Harasai)

Početkom godine, Kina je predstavila plan za suzbijanje plastike. Prošle godine pokrenula je akcije sortiranja otpada u velikim gradovima, a nakon što je epidemija koronavirusa stavljena pod kontrolu, nastavilo se sa ekološkim zadacima.

Nikada neću zaboraviti kada sam se avgusta 2018. godine preselio u Peking i kupio hladni čaj u „Mekdonaldsu“ koji mi je poslužen u plastičnoj čaši, sa plastičnim poklopcem i plastičnom slamčicom u maloj plastičnoj kesi, koja zaista ničemu ne služi.

Prošle nedelje sam u „Starbaksu“ kupio kafu u kartonskoj čaši sa kartonskim poklopcem i kartonskom slamčicom.

Ovo može da bude primer različite ekološke prakse dve američke kompanije u Kini, ali može da bude i mikro-primer unapređenja politika i svesti o štetnosti plastike.

Internet kupovina u Kini je dostigla zenit; mala dostavna vozila jure kineskim gradovima prevozeći do kućnih pragova sve što zamislite – od hrane iz restorana, voća i povrća sa pijaca, do garderobe i elektronskih uređaja. Sve to je zapakovano u po nekoliko kutija, oblepljeno plastičnim trakama i uvijeno u razne stiropore i plastične folije koji se ne razgrađuju ili ne recikliraju.

Borba protiv „belog zagađenja“

Prošlog meseca kineske vlasti počele su da primenjuju plan o zabrani i smanjenju korišćenja pojedinih proizvoda od nerazgradive plastike, a većinu tih proizvoda upravo koriste pomenute industrije – dostava hrane i kupovina putem interneta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Chris Yang)

Sve to je deo šireg plana da se obuzda zagađenje plastikom do 2025. godine. Plan je ambiciozan, ali treba imati u vidu da je Kina tek 2008. prvi put započela borbu protiv takozvanog „belog zagađenja“, odnosno plastike. Godišnji rast plastičnih kesa u Kini te godine bio je 20 odsto, a danas manje od tri odsto.

Rešenje Kina traži i u razgradivoj plastici, ali i ona ima brojna ograničenja. Pre svega, cena: takavi materijali su tri do pet puta skuplji od obične plastike. Drugo, u ovoj oblasti je potrebno još istraživanja i razvijanja.

Biorazgradiva plastika kakvu danas poznajemo razgrađuje se u posebnim uslovima, a u prirodi joj je potrebno i po nekoliko decenija.

Ali prema tvrdnjama ovdašnjih stručnjaka, Kina može da proizvodi sve vrste biorazgradive plastike i očekuje se da se to sve postepeno uvodi, te da do kraja 2022. godine budu potpuno zabranjeni proizvodi za jednokratnu upotrebu širom zemlje. A to su upravo plastične čaše i slamčice sa početka priče.

Autor: Nemanja Milutinović

Izvor: RTS

Na koje načine su reciklirali narodi pre više hiljada godina?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Reciklaža i cirkularna ekonomija na prvu loptu deluju kao novotarije savremenog vremena, nastale sa ciljem da se neutrališu negativni uticaji besomučne potrošnje i proizvodnje i kao sredstvo u borbi protiv klimatskih promena. Ipak, njihovim postulatima vodili su se i drevni narodi mnogo pre emitovanja prve količine ugljenika u atmosferu. Postoje naznake da su princip “smanji, ponovo upotrebi, recikliraj” osmislili Rimljani ili Grci tokom antike, a potencijalno i naši, još stariji, preci iz bronzanog doba. Ove navode je potvrdila i fondacija Elen Mekartur.

A evo i kako se recikliralo i “cirkulisalo” stotinama i hiljadama godina ranije!

1) Metalurzi u severnom delu Persijskog zaliva (današnji Dubai) su pre tri hiljade godina pravili različito oruđe od slomljenih keramičkih posuda

Prema saznanjima poljskih naučnika, stanovnici su sudove napravljene od posebne vrste gline, nakon što bi se oni razbili, pretvarali u alate od bakra, bronze i gvožđa.

Na lokaciji, koju je tokom leta avionom 2002. godine zapazio jedan šeik, istraživači su pronašli više od 2.600 metalnih predmeta, među kojima je bilo oružje, ukrasi, nakit, ali i magijski objekti kao što su figurice zmija. Većina je stara oko 3.000 godina, ali stručnjaci smatraju da se metalurgija na tom području razvijala i 1.000 godina pre tog perioda.

2) Iskopavanja u Pompeji otkrila su da stari Rimljani nisu odbacivali smeće van zidina grada, već su ga skupljali, razvrstavali i preprodavali

Ostaci grada Pompeje, nastradalog u erupciji vulkana Vezuv 79. godina pre nove ere, obelodanili su zalihe otpada, visoke nekoliko metara, koje predstavljaju potencijalno polazište za cikluse ponovnog korišćenja. One su, prema naučnim tvrdnjama, nalikovale današnjim modernim deponijama. Određene količine đubreta odatle, kao što je malter, bi bile ugrađene u zgrade u vidu zemljanih podova npr, ističe se.

3) Staklo se recikliralo i u Vizantiji

Ispitivanja su dokazala postojanje obrade stakla u vizantijskom gradu Sagalasos na teritoriji današnje Turske. Proces recikliranja se odvijao toplenjem stakla i/ili dodavanjem komadića starog ili slomljenog stakla. Zanimljivo je da je sekundarna proizvodnja zahtevala manje znanja i veština u odnosu na primarnu – od sirovih materijala.

Iako je tačan datum pronalaska reciklaže stakla nepoznanica, u pojedinim izvorima stoji da je moguće da se to odigralo u prvom veku pre nove ere.

Foto: Wikipedia/Daderot

4) Japanci su tokom 15. veka život svoje slomljene grnčarije počeli da produžavaju – ispunjavajući nastale pukotine plemenitim metalima poput zlata

Popularna tehnika kintsugi je zapravo rezultat nezadovoljstva jednog feudalnog vojskovođe (šoguna) načinom na koji su Kinezi popravili njegov omiljeni čajnik. Nakon tog neuspeha, on je pozvao domaće majstore da osmisle estetski privlačnije rešenje koje se toliko popularizovalo da mnogi namerno razbijaju svoje saksije, vaze, činije i slično kako bi ih “oživeli” pomoću zlatnog praha.

Ako su civilizacije na mnogo nižem stepenu razvoja tehnologije upražnjavale reciklažu i cirkularnu ekonomiju, koji je naš izgovor?

Jelena Kozbašić

Ramsko jezero – jedno od najlepših u Evropi

Foto: Wikipedia/Martin Brož

Ramsko jezero, veštačko akumulaciono jezero na reci Rami u Prozor – Rami, na severu Hercegovine, pusto je ovih dana zbog mera preduzetih u cilju sprečavanja širenja nove vrste koronavirusa.

Foto: Wikipedia/Martin Brož

Kao i većina prirodnih lepota u Bosni i Hercegovini, koje su inače glavna destinacija za veliki broj domaćih i stranih turista, i ovo jezero je ovih dana u tišini i sa samo nekoliko posetilaca, javlja Agencija Anadolija (AA).

Jezero se neretko svrstava među najlepša jezera u Evropi. Stvoreno je 1968. godine. Najveća dužina je 12 kilometara, a najveća dubina je oko 95 metara.

Jezero se nalazi u gornjeramskoj kotlini, na području opštine Prozor – Rama.

Fotoreporter Agencija Anadolija posetio je ovo jezero smešteno oko 70 kilometara severno od Mostara i 110 zapadno od Sarajeva.

Izvor: Grad Sarajevo

Da li je moguće da naftne i gasne kompanije postignu nulte emisije ugljenika?

Foto-ilustracija; Unsplash (Dimitry Anikin)

Kompanije za gas i naftu planiraju da, u skladu sa neto nultim klimatskim ciljevima koje se tiču smanjenja štetnih emisija, i same umanje emisije ugljenika.

Foto-ilustracija: Unsplash (Chris Liverani)

U poslednje tri godine primećene su promene u odnosu naftne i gasne industrije prema klimatskim promenama. Ipak, mnogi stručnjaci kažu da i pored najava velikih koraka koje ove kompanije imaju u planu, nijedna od njih još uvek nije uskladila plan sa Pariskim sporazumom i dogovorom da globalna temperatura ne sme da poraste za više od 1,5 stepeni Celzijusovih.

Istraživanje je sprovela Inicijativa za tranzicijske puteve (TPI), investitor grupa koja istražuje na koji način se kompanije pripremaju za prelazak na ekonomiju sa niskim udelom ugljenika.

Ističu da rešenje za ove kompanije zavisi od tehnologije skladištenja ugljenika, a najviše se ogleda u sadnji drveća.

Foto-ilustracija; Unsplash (Dimitry Anikin)

U poređenju sa 2017. godinom, kada nijedna evropska kompanija nije imala postavljene ciljeve za smanjenje emisija ugljenika, stvari su se promenila, a naročito u poslednjih šest meseci. Naime, sada već svih šest velikih evropskih kompanija (OMV, BP, Shell, Eni, Total i Repsol) ima procenu analiza i postavljenih ciljeva, dok na američkom tržištu situacija i dalje ostaje nejasna. Desetine američkih korporacija za fosilna goriva ne objavljuje svoje klimatske planove.

Teškoće u dostizanju ovih ciljeva vide se u tome što je za jednu prosečnu naftnu i gasnu kompaniju u Evropi potrebno da se za 100 odsto smanje emisije do 2050. godine.

Jelena Cvetić

 

Počinju izrade studija procene za izgradnju metroa u Beogradu

Foto-ilustracija: Unsplash (Adelin Preda)

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture prof. dr Zorana Mihajlović potpisala je danas sa ministarkom za evropske integracije Jadrankom Joksimović i ambasadorom Francuske u Srbiji Žanom-Lujem Falkonijem Sporazum o donaciji 8,3 miliona evra za realizaciju projekta beogradskog metroa. Potpisivanju je prisustvovao i gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić.

Mihajlovićeva je tom prilikom istakla da je ovo važan dan u realizaciji važnog infrastrukturnog projekta, čija je procena da će koštati između 4,5 i 5,5 milijardi evra.

Foto-ilustracija: Unsplash (Vuk Vuković)

„Krećemo u izradu studije izvodljivosti, idejnog rešenja i studije procene uticaja na životnu sredinu. Više nema nazad. Na osnovu toga, dobićemo jasne smernice kako će izgledati prva linija metroa i pripremu za sledeću fazu, a to je početak izgradnje. Poređenja radi, Srbija trenutno realizuje najveći infrastrukturni projekat u ovom delu Evrope, a to je izgradnja brze pruge Beograd-Budimpešta, vredan oko dve milijarde evra. Beogradski metro biće najveći i najteži infrastrukturni projekat, vredan dva i po puta više od brze pruge“, rekla je ona.

Potpredsednica Vlade dodala je da Srbija nijednog trenutka nije stala u pripremi ovog infrastrukturnog projekta, te da se pregovara i sa Vladom Francuske i sa kineskim partnerima o načinu realizacije projekta.

Jadranka Joksimović istakla je da razvojna saradnja sa Francuskom nesumnjivo pokazuje da ova država prepoznaje Srbiju kao ozbiljnog kandidata za ulazak u Evropsku uniju, te da je važno što za strateškog partnera u više infrastrukturnih projekata imamo Francusku.

„Sa Francuskom imamo stratešku saradnju u mnogim reformskim procesima. To ne bi bilo moguće da Srbija nije sprovela i ne sprovodi i dalje ključne reforme i danas smo zemlja sa kojom mnogi žele da sarađuju i da investiraju u Srbiju kako bi se približili nivou razvoja zemalja EU“, rekla je ona.

Gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić rekao je da je beogradski metro od kapitalnog značaja za Beograd i Srbiju.

„Izgradnjom metroa popravićemo kvalitet transporta u našem glavnom gradu. Procene su da će se 30 odsto Beograđana vozizi metroom. Na ovaj način doprinećemo očuvanju životne sredine i boljem kvalitetu života Beograđana“, izjavio je Radojičić.

Ambasador Francuske u Srbiji Žan-Luj Falkoni istakao je da je beogradski metro u centru ekonomskih odnosa Srbije i Francuske i da je potpisivanje današnjeg sporazuma značajna i konkretna etapa za ovaj ozbiljan i dugogodišnji projekat.

„Francuska je posvećena tome da podrži Srbiju u ovom projektu. Verujem da francuska ekspertiza u realizaciji složenih projekata u transportnom sektoru daje sigurnost u uspeh ovog važnog infrastrukturnog projekta“, izjavio je Falkoni.

Izvor: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Misija za predviđanje klimatskih promena na Arktiku odložena usled pandemije

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

Pandemija koronavirusa je sprečila desetine naučnika da se pridruže istraživačkoj misiji na Arktiku čiji je cilj poboljšanje modela za predviđanje klimatskih promena.

Pred misijom MOSAiC je ključna faza istraživanja, ali desetine naučnika i dalje u karantinu čekaju dozvolu da se pridruže jednogodišnjoj ekspediciji koja košta 140 miliona evra.

Neko vreme je međunarodnoj misiji pretilo da bude otkazana, pošto je jedna po jedna zemlja uvodila zabranu putovanja radi suzbijanja koronavirusa, što je pokvarilo planove za dopremanje opreme i namirnica, i za slanje ljudstva na nemački istraživački brod “Polarstern” koji je nepokretan na Arktiku od septembra.

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

Naučnik koji proučava atmosferu na Univerzitetu u Koloradu Metju Šup, jedan od vođa ekspedicije MOSAiC, navodi da su vesti o pandemiji koronavirusa uznemirile ljude koji su ljutu arktičku zimu proveli na brodu “Polarstern”.

“Neki su samo želeli da odu kući, kod svojih porodica”, rekao je Šup Asošiejted presu u video-intervjuu iz nemačke luke Bremerhafen, gde je s još 90 naučnika i članova posade u karantinu, kako bi se pre putovanja na sever potvrdilo da nisu zaraženi koronavirusom.

Organizatori s Instituta Alfred Vegener za istraživanja Zemljinih polova i okeana uspeli su prošlog meseca da nekoliko ljudi s “Polarsterna” vrate avionom preko Kanade. Ostatak posade biće zamenjen uz pomoć dva nemačka istraživačka broda koji će se s Polarsternom sresti na rubu zamrznute oblasti Severnog ledenog mora.

Zbog toga će “Polarstern” morati daa na tri nedelje da napusti za naučnike važnu, sadašnju poziciju, i to u kritično vreme promene godišnjih doba na Arktiku.

“Na korak smo od početka sezone topljenja morskog leda i to je za nas zaista važno prelazno doba. To bi moglo da se dogodi bez nas, jer brod može da tada ne bude tamo. To ugrožava naš zadatak”, kazao je Šup.

Da ne bi propustili bar ključne podatke, istraživači će na ledu ostaviti neke instrumente, uključujući toranj visok 11 metara sa opremom za atmosferska merenja, i nadati se da će ga zateći kad se vrate.

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

“Led bi mogao prosto da se pokrene i da uništi sve. Nadamo se da se to neće desiti”, rekao je Šup.

Dodatni problem je što je morski led počeo da puca i da se kreće ranije nego što se predviđalo, što je znak mogućih budućih promena Arktika ako se nastavi globalno zagrevanje.

“To je izazovno, ali moramo da se suočimo s tim da bismo obavili merenje”, rekao je Šup.

Naučnici su već prikupili dragocene podatke od septembra, kada je na Arktik otišlo 100 istraživača i posade iz 17 zemalja, uključujući Sjedinjene Američke Države, Francusku, Kinu i Veliku Britaniju.

Šup je kazao da će merenja koja su naučnici uspeli da sprovedu tokom duge arktičke zime, poboljšati modele koje koriste da izračunaju kako sneg izoluje morski led i utiče na kretanje energije.

“Naravno da u načelu znamo kako to funkciooniše, ali sada imamo posmatranja koja će nam reći kako se to zaista događa”, dodao je Šup.

Izvor: Zelena Srbija

Kompanije se premeštaju u prirodu – u mobilnim kancelarijama sa solarnim panelima

Foto: YouTube (screenshot)

Sve veći broj urbanih ljudi se seli u prirodu i sa sobom donosi deo svog urbanog načina života i potrošnje.

Foto: YouTube (screenshot)

Nemačka kompanija “Outside Society” nudi vam mogućnost da u potpunosti promenite svoje radno okruženje i da se u njihovim mobilnim kancelarijama nadahnjujete prirodom.

Volite prirodu i sveži vazduh? Pa zašto ne biste radili tamo gde drugi provode samo svoje slobodno vreme: u šumi, na plaži ili planini? Outside Society nudi upravo to: postavlja mobilne kancelarije usred prirode, bilo da je reč o šumi kao alternativi ubrzanom ritmu savremenog grada ili plaži na kojoj možete osvežiti svoj um prisećajući se odmora i opuštanja. U prirodi postajete kreativniji, razvijate timski duh i doživljavate radni dan koji nema nikakve veze s vašim svakodnevnim kancelarijskim životom. Dok radite u prirodi, uživate u potpuno novom šumskom iskustvu, udišete šumski vazduh, punite baterije i, naravno, razvijate kreativne ideje koje strateški mogu unaprediti vaše poslovanje.

Kompanije i njihovi zaposleni rade u okruženju koje se brzo menja usled sve veće globalne ekonomske integracije i novih tehnologija. Mnoge od njih, a posebno male firme s manjim brojem zaposlenih, traže promenu svog radnog okruženja kako bi pronašle nadahnuće i podstakle kreativnost. Radni dani provedeni izvan kancelarija postaju sve popularniji i koriste se za razgovore o novim poslovnim rešenjima, brainstorming sesije, timbilding, radionice ili treninge. Najbolje rešenje je upravo uranjanje u prirodu!

Foto: YouTube (screenshot)

Kompanija Outside Society ima sedište u Berlinu i to u prostoru usred gradske divljine poznatom kao “Lichterfelder Weidelandschaft”, gde su njihovi zaposleni okruženi s 500 biljnih vrsta i celim nizom životinja. Njihovi prilagodljivi radni prostori sa staklenim zidovima, fleksibilnim nameštajem i ugrađenim solarnim panelima omogućavaju postavljanje i korištenje kancelarija za bilo koji od ranije navedenih događaja ili aktivnosti na prikladnom mestu, daleko izvan užurbanih poslovnih četvrti. Naravno, u ovim kancelarijskim prostorima postavljenima usred prirode koristi se isključivo obnovljiva energija, a u njima sigurno nećete ostati bez neizostavne kafe i ostalih toplih napitaka.

Izvor: S.F./Ekovjesnik