Home Blog Page 728

Hakaton “Business4Change” za inovacije u oblasti cirkularne ekonomije

Foto-ilustracija: Unsplash (Arlington Research)
Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

Poziv za iskazivanje interesovanja potencijalnih vlasnika izazova i eksperata za učešće u predstojećem „Business4Change” hakatonu je otvoren, obaveštava Privredna komora Srbije.

Business4Change takmičenje ima za cilj osmišljavanje rešenja problema sa kojima se preduzeća suočavaju prilikom prelaska na cirkularni model poslovanja. Cirkularna ekonomija je ekonomski sistem koji ima za cilj da smanji ili eliminiše proizvodnju otpada ponovnom upotrebom, popravkom, reciklažom ili deljenjem materijala. Cilj cirkularne ekonomije je da se proizvodi i proizvodna infrastruktura koriste duže i ujedno da se maksimizira obnavljanje ovih resursa. Business4Change je inicijativa Evropske komisije, koja podstiče različite načine rešavanja izazova u cirkularnoj ekonomiji primenom socijalnih inovacija. Ona naglašava potencijal društvenih inovacija i ulogu novih poslovnih modela u cirkularnoj ekonomiji. Rešavanje problema cirkularne ekonomije pomoću socijalnih inovacija znači da predložena rešenja trebaju biti usmerena ka stvaranju društvene vrednosti i zadovoljenju društvenih potreba.

Rok za iskazivanja interesovanja vlasnika izazova i eksperata je 18. maj 2020. godine. Poziv za učešće mladih inovatora biće naknadno otvoren u junu. Prijavljeni učesnici imaće priliku da razviju svoje ideje uz pomoć poznatih stručnjaka iz oblasti cirkularne ekonomije.

Centralni događaj će biti održan od 16. do 17. novembra 2020. godine u okviru Evropskog poslovnog samita u palati Egmont u Briselu u Belgiji. Tokom dva dana samita, odabrani timovi će se takmičiti jedni protiv drugih u pronalaženju inovativnih i kreativnih rešenja praktičnog izazova u vezi sa cirkularnom ekonomijom. Tokom hakatona, renomirani stručnjaci podeliće svoja znanja o cirkularnoj ekonomiji, a vlasnici izazova dodeliće atraktivne nagrade pobednicima.

Ko može učestvovati?

Vlasnici izazova – mali ili veliki biznis koji se bavi cirkularnom ekonomijom, sa konkretnim poslovnim pitanjima, koje će reašavati timovi inovativnih mladih preduzetnika. Uloga vlasnika izazova je da definiše problem, obuči timove i obezbedi nagradu.

Eksperti su angažovani u organizaciji javnog ili privatnog sektora (npr. NVO, univerzitet, istraživački institut, udruženje, mreža) sa dobrim poznavanjem cirkularne ekonomije. Uloga eksperta je da savetuje u definisanju izazova, pomogne u obučavanju timova na razradi koncepta cirkularne ekonomije i vrednuje rezultate. Rešenja ili novi modeli pružanja usluga trebaju biti ponovljive i skalabilne u različitim sektorima i zemljama.

Više informacija možete pronaći na adresama: https://ec.europa.eu/growth/content/business4change-hackathon-call-expressions-interest-potential-challenge-owners-and-experts_en; http://ebsummit.eu/Hackathon/#registrationsection.

Izvor: Privredna komora Srbije

Evrogrupa osniva fond za podršku zdravstvenim sistemima

Foto-ilustracija: Unsplash (Artur Tumasjan)

Kako prenosi Nova ekonomija, ministri finansija države evrozone, kolokvijalno poznati kao Evrogrupa, potvrdili su osnivanje fonda za podršku državama čiji su zdravstveni sistemi teško pogođeni koronavirusom, za koje će izdvojiti do dva odsto bruto domaćeg proizvoda.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ibrahim Boran)

Dodatna mera je deo samo deo fonda vrednog 540 milijardi dolara, koji su usmereni na očuvanje radnih mesta i dodatne benefite za zaposlene.

Sredstva iz tog fonda će se pozajmljivati pojedinačnim zemljama sa rokom otplate od deset godina, po povoljnim uslovima, a države članice će za sredstva moći da konkurišu do kraja 2022. godine.

Jedini uslov za dobijanje novca je da budu usmerena na zdravstveni sistem.

Nakon ubrzanih procedura za pružanje podrške kao odgovor na pandemiju, pomoć će biti dostupno 12 meseci od kada država zatraži pomoć, koji se može obnoviti dva puta na po šest meseci.

Sledeći korak je formalna potvrda sporazuma u ​​Odboru guvernera Evropskog mehanizma za stabilizaciju, koja bi trebao da se sastane pre 1. juna.

“Na osnovu naših trenutnih planova, potvrda bi mogla da dođe već 15. maja, pod uslovom okončanja procedura (za borbu protiv pandemije)”, kazao je ministar finansija Portugalije i predsednik Evrogrupe Mario Ćenteno.

Izvor: Nova ekonomija

Na Dunavskom ostrvu u Beču, umesto kosilica, o travi brine 70 ovaca

Foto: PID/Christian Fürthner

Izvođenje ovaca na ispašu predstavlja pilot-projekat Grada Beča i jedna od brojnih mera u sklopu projekta Evropske unije „LIFE DICCA“.

Foto: PID/Christian Fürthner

U okviru ovog projekta koji je započeo 2019. godine i koji će trajati pet godina radi se o razvoju mera da se Dunavsko ostrvo u Beču pripremi za izazove u vezi sa promenom klime.

Nakon zimske pauze u štali, nedavno je na severni deo Dunavskog ostrva doneto 70 ovaca da „rade“ kao prirodne kosilice. „Drago mi je što možemo da nastavimo sa projektom na ostrvu vezano za sprovođenje mera protiv promene klime“, kaže članica gradskog veća za ekologiju Uli Sima.

Ovce kao „ekološke kosilice“ ne zagađuju okolinu i ne stvaraju buku. U odnosu na prošlu godinu stado je povećano, ima dosta jagnjadi koji su na svet došli zimus. Na ostrvu se nalaze samo ženke svih generacija bovške pasmine. One su veoma otporne i tolerantne na stres, dobro podnose sušne predele i veliku vrućinu. Ovce nisu u vlasništvu Grada Beča već pripadaju preduzeću „WUK bio.pflanzen“.

Životinje su ograđene i posle nedelju dana, mobilna ograda se pomera na druge delove ostrva. Tokom 2019. godine za skoro šest meseci ovce su „pokosile“ površinu od 73.000 m2 tj. 7,3 ha.

Izvor: Eurocomm-PR

Izuzeti nalaze lokalnog vodovoda iz odluke o ispravnosti zrenjaninske vode, apeluju građani

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako piše Nova ekonomija, organizacija “Građanski preokret” apelovala je na Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo i Sanitarnu inspekciju da proveru ispravnosti vode u Zrenjaninu izvrše sopstvenim uzorkovanjem i analizama u akreditovanim laboratorijama, odnosno da odluku o ukidanju zabrane korišećnja vode za piće ne donose na osnovu dokumentacije koju je priložio JKP “Vodovod i kanalizacija” Zrenjanin.

“Pozivamo Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo da iz odlučivanja o ovom pitanju izuzme svoje odeljenje u Zrenjaninu, koje je pod snažnim pritiskom lokalne vlasti da ukine zabranu korišećnja vode za piće pre opštih izbora zakazanih za 21. jun”, navodi se u saopštenju.

Organizacija ocenjuje da su JKP “Vodovod i kanalizacija” Zrenjanin i gradska vlast Zrenjanina “više puta tokom prethodnih godina grubo obmanjivali javnost” u vezi s ispravnošću vode i radom postrojenja za njeno prečišćavanje.

“Verovati njihovim tvrdnjama i dokumentima, bez provere od strane stručnih autoriteta i analiza rađenih van Zrenjanina, bilo bi opasno igranje sa zdravljem stanovništva”, dodaje “Građanski preokret”.

Ta organizacija navodi i da će nakon eventualne odluke o ukidanju zabrane za piće zrenjaninske vode zahtevati, a po potrebi i samostalno organizovati, proveru kvaliteta te vode u inostranim akreditovanim laboratorijama.

Izvor: Nova ekonomija

LED rasveta sa daljinskim upravljanjem Podgorici donosi uštedu i bezbednost u saobraćaju

Foto: Glavni grad Podgorica

Komunalne usluge su u sklopu aktivnosti na modernizaciji javne rasvete, a u skladu sa Preporukama za projektovanje, izvođenje i održavanje javne rasvete na teritoriji Glavnog grada Podgorice započele rekonstrukciju javne rasvete na Bulevaru Stanka Dragojevića. Ova rekonstrukcija, pored same zamene starih svetiljki sa novim najsavremenijim i energetski efikasnim LED svetiljkama, karakteristična je po tome što će se u sistem javne rasvete na teritoriji Glavnog grada Podgorice uvesti određene inovacije u skladu sa svetskim dostignućima u tehnologiji javne rasvete i daljinskog upravljanja.

Foto: Glavni grad Podgorica

Naime, u prvom koraku se, kako je već rečeno, stare svetiljke zamenjuju savremenim energetski efikasnijim LED svetiljkama, čime se ostvaruje ušteda od preko 60 odsto električne energije, uz znatno bolji svetlosni efekat. Svetlost kod savremenih LED svetiljki, s obzirom na to da je drugačiji spektar, i boja svetlosti je mnogo prijatnija za sve učesnike u saobraćaju, a boje se vernije reprodukuju.

U drugom koraku, implementiraće se specijalno osvetljenje za pešačke prelaze koje će emitovati snop svetlosti pod određenim uglom, pa će zbog horizontalne komponente svetlosti doći do ranijeg i jasnijeg uočavanja pešaka na pešačkom prelazu, odnosno značajnog povećanja bezbednosti pešaka.

U trećem koraku, s obzirom na to da su svetiljke opremljene određenom opremom, pristupiće se puštanju u pogon daljinsko upravljanje javnom rasvetom. Naime, kako je Glavni grad u ranijem periodu prepoznao potrebu za razvoj i u digitalnom smislu, to su Komunalne usluge radile na izgradnji kvalitetne optičke komunikacione mreže, te se sada Glavni grad može pohvaliti respektabilnim kapacitetom ove mreže, što predstavlja osnovnu predispoziciju za sve kasnije nadogradnje. Daljinsko upravljanje u sistemu javne rasvete omogućava kreiranja posebnog scenarija rada rasvete, shodno kojem se intenzitet rada rasvete smanjuje u periodima sa niskom frekvencijom saobraćaja, čime se postižu dodatne uštede električne energije koje idu i do 80 odsto i izbegava se njeno rasipanje, s obzirom na to da električna energija postaje sve traženija roba, kao jedan od najčistijih vidova energije.

Međutim, kako je digitalizacija grada veoma širok pojam, Glavni grad će nastaviti i dalje aktivnosti u cilju digitalnog razvoja grada, što će u konačnom dovesti do integracije više sistema u jedinstven “Smart City” sistem. Ovaj sistem će shodno ulaznim podacima o, na primer, broju vozila u određenoj saobraćajnici određivati način regulacije saobraćaja uz pomoć svetlosne signalizacije – semafora, ili npr. smanjenje intenziteta rasvete u ulicama bez ili sa smanjenom frekvencijom saobraćaja. Takođe, nadogradnja svetlosne signalizacije sa displejima će omogućavati učesnicima u saobraćaju pristup brojnim informacijama i navigacionim porukama u cilju lakšeg i bržeg odvijanja saobraćaja, što će, pored uštede električne energije, doprineti i manjoj potrošnji energenata, kao i manjoj emisiji štetnih izduvnih gasova.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Maske za goveda smanjuju emisiju metana i do 60 odsto

Foto: Facebook (screenshot)

Poljoprivreda, a pre svega stočarstvo, smatra se jednom od industrija koja najviše zagađuje životnu sredinu i tako utiče na klimatske promene. To nije dobra vest za stočare koji se bave tovom i mlečnim govedarstvom, jer potrošači postaju sve više svesni štetnosti takve proizvodnje i prestaju da konzumiraju ovu hranu ili je jedu u manjim količinama.

Maske metan pretvaraju u ugljen-dioksid, a imaju ugrađen i GPS

Foto: Facebook (screenshot)

Metan je gas koji je oko 30 puta jači od ugljen-dioksida. Na planeti je trenutno oko 1,5 milijardi krava. Ujedinjene nacije procenjuju da 15 odsto globalnih emisija uzrokuje stočarstvo, a značajan deo odlazi na uzgoj goveda. Iz tog je razloga kompanija Zelp iz Velike Britanije osmislila je uređaj za krave koji bi mogao da smanji emisiju ovog gasa i do 60 odsto.

Poznato je da krave najviše metana ispuštaju kroz nos i zato je ova startup kompanija osmislila masku koja to sprečava. Izrađena je od plastike koja se savija i slična je gumi. Težina joj je svega 100 grama. Pričvršćuje se na standardni remen i stavlja tik iznad nozdrva goveda.

Grupa ventilatora koje pokreću solarne baterije, apsorbuje metan. Komora unutar maske je nalik onoj u automobilima, dakle, jednom kada je filter zasićen, taj se gas pretvara u ugljen-dioksid. U njih je ubačen i GPS pomoću koje bi poljoprivrednici mogli da prate svoju stoku.

Iz kompanije poručuju da će ovaj proizvod biti komercijalno dostupan sledeće godine, a Majkl Van Ambur, profesor nauke o životinjama za “Economic Times” izjavio je kako su potrebne proverene studije koje potvrđuju njenu efikasnost.

“Poželjno je sve što bi moglo značajno da smanji emisiju metana. O tome razmišljaju i trgovci i farmeri, a to je budućnost i ono čime ćemo morati da se bavimo”, rekao je Džud Kaper, savetnik za održivost stočarstva u Harvelu.

Ova kompanija prikupila je 1,2 miliona dolara i počela da se priprema za certifikaciju svog proizvoda, a nakon što dobiju odobrenje, moraće da uvere stočare da kupe njihov proizvod. Biće to veliki izazov, jer se poljoprivrednici ne nalaze u najboljoj ekonomskoj situaciji i samo će retki to moći sebi da priušte.

Kupci spremni da plate više za klimatski održive proizvode?

Početna godišnja pretplata iznosi 45 USD (oko 4.900 dinara) po kravi, a pristup podacima za praćenje stoke putem GPS-a plaćaće se naknadno.

“Proizvođači mlečnih proizvoda i goveda imaju vrlo male marže, tako da bi svako ulaganje bez vraćanja uloženog za njih bilo pogubno”, kaže Van Ambur.

Vlasnik kompanije Frančesko Noris ističe kako će farmeri taj trošak moć da nadoknadi, jer će njihovi proizvodi odgovarati klimatskim zahtevima na osnovu čega će dobiti certifikat. Iz kompanije kažu da su napravili i sopstvena istraživanja u Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji, a pokazuju da su kupci spremni da plate više za govedinu koja proizvede niže emisije metana.

“Problem se neće rešiti bez radikalnih poteza. Neki će se potrošači odlučiti za vegetarijanstvo, a neki će jesti manje govedine. Želimo da omogućimo ljudima mogućnost da pri kupovini mesa i mlečnih proizvoda izaberu one proizvode s manje štetnim uticajem za klimu”, zaključuje Noris.

Autorka: Martina Popić

Izvor: Agroklub.rs

Lavabo za pranje ruku u Gani radi na solarni pogon

Foto-ilustracija: Unsplash (Gelani Banks)
Foto-ilustracija: Unsplash (Gelani Banks)

Usred krize uslovljene pandemijom koronavirusa, obućar Ričard Kvarteng u Gani i njegov brat došli su na ideju o pravljenju lavaboa za pranje ruku na solarni pogon, koji će pomoći u održavanju higijene u ovoj afričkoj zemlji. Pored toga, podešen je i senzor koji prati savet da se ruke peru 20-ak sekundi kako bi se sprečila mogućnost zaraze.

Dva brata su programirala uređaj da pusti vodu i sapun kada ruke ili neki predmet dođu u kontakt sa senzorom smeštenim ispod slavine. Alarm se gasi nakon 25 sekundi, a zatim se ponovo pušta voda kako bi se ruke isprale od sapunice.

Projekat je bio u fazi izrade čitavih 5 dana, te je vrlo brzo stigao i na tržište.

Nakon što je video ovog izuma dospeo na društvene mreže i do velikog broja stanovništva, Ministarstvo životne sredine, nauke, tehnologije i inovacija u Gani kontaktiralo je dvojicu braće, kako bi razmotrili na koji način se ovi uređaji mogu smestiti širom zemlje. U planu je da bude dostupan u čitavoj Africi, kako bi pomogao u sprečavanju širenja virusa.

U Gani trenutno ima gotovo 5.000 slučajeva koronavirusa.

Jelena Cvetić

EU ulaže 100 milijardi evra za pravednu tranziciju ka klimatskoj neutralnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (Science in HD)
Foto-ilustracija: Unsplash (Science in HD)

U decembru 2019. godine, Evropska komisija je predstavila Evropski zeleni dogovor kojim je zacrtala da bude prva klimatski neutralna zajednica zemalja do 2050. godine. Kako bi ostvarila taj naum, neophodna su ulaganja, te je finansijski okvir za zaokret privrede svetlost dana ugledao u januaru ove godine. Komisija je nedavno odobrila svih 18 zahteva članica Evropske unije za pomoć u pripremi planova za dostizanje klimatske neutralnosti, čime je nastavljen put ka ostvarenju pomenutog cilja.

Zahtevi su podneti u sklopu poziva, objavljenog u februaru, pod okrijem Programa podrške strukturnim reformama.

U okviru mehanizma namenjenog pravednoj tranziciji biće izdvojeno najmanje 100 milijardi evra kako bi se pružila neophodna potpora regionima Evropske unije koji će biti najteže pogođeni privrednom transformacijom i koji imaju manje kapacitete za suočavanje sa novonastalim okolnostima.

Evropska komesarka za koheziju i reforme Elisa Fereira je naglasila da se rad na ispunjavanju Evropskog zelenog dogovora nastavlja i da su klimatske promene i dalje deo naše stvarnosti koji nas pritiska jednakim intenzitetom kao u prošlosti. “Komisija pruža snažan oslonac zemljama članicama kako bi osigurala pravednu tranziciju svih regiona. Ovaj podvig pri Programu podrške strukturnim reformama je važan korak – njime će se ustanoviti planovi, a zemlje članice će imati koristi od ustanovljenog mehanizma. To će osigurati da se prelazak na zelenu ekonomiju odvija pravedno i da nikoga ne ostavi u zaostatku”, kazala je Fereira.

Klimatske promene i uništavanje životne sredine predstavljaju životne pretnje, kako za Evropu, tako i za čitav svet. Kako bi prevazišla te izazove, Evropska unija želi da osmisli strategiju “preoblikovanja” u savremenu i konkurentnu ekonomiju, koja raspoloživim zalihama raspolaže na odgovoran način. Postulati te strategije jesu:

  • namera da do polovine 21. veka neto emisija gasova sa efektom staklene bašte bude nula,
  • razdvajanje ekonomskog rasta od korišćenja resursa i
  • težnja da nijedna osoba, ili mesto, ne zaostaje za promenama.

U središtu tranzicije ka klimatskoj neutralnosti se nalazi podsticaj efikasnoj upotrebi sirovina i dobara, cirkularna ekonomija, obnavljanje biodiverziteta i smanjenje zagađenja.

Jelena Kozbašić

Užičanin počistio nered u parku koji su napravili njegovi sugrađani

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Posle ukidanja vanrednog stanja u Užicu, veliki broj građana odlučilo je da provede neko vreme napolju. Najviše mladih okupilo se u gradskom parku.

Stanovništvo se požalilo na veliki nered i otpad koji je ostao nakon što su se grupe omladine okupile u parku, provodeći vreme u druženju. Za sobom su ostavili plastične flaše i limenke, koje su svima zasmetale.

Ipak, jedan mladić je rešio da sam očisti čitav park.

Mladi Užičanin Uroš Ješić sredio je ostavljeni nered i očistio park za nešto više od pola sata. Smatra da je svako to trebao da učini i jedina želja mu je bila da se o njegovom rodnom gradu ne širi ružna slika.

Jelena Cvetić

Pčelinji otrov štiti od koronavirusa?

Foto-ilustracija: Unsplash (Anggi Nurjaman)

Prema podacima Centra za praćenje koronavirusa na čuvenom Univerzitetu Džon Hopkins (Baltimor, SAD), dana 15. aprila, broj potvrđenih slučajeva obolelih od KOVID-19 u svetu premašio je dva miliona, dok je sada već više od četiri miliona ljudi zaraženo virusom. Nekoliko lekara istraživača iz Kine (Vei Yeng, Fu-liang Hu, Sjao-feng Sju) pokušalo je da odgovori na pitanje iz naslova, te da ispita potencijalnu preventivnu i terapijsku primenu pčelinjeg otrova kod infekcija izazvanih novim koronavirusom SARS-CoV-2.

Foto-ilustracija: Unsplash (Caroline)

Naime, ovi lekari su sa nama podelili jedno otkriće. U Hubei provinciji, epicentru KOVID-19 u Kini, lokalno udruženje pčelara sprovelo je specifično istraživanje među pčelarima. Od 23. februara do 8. marta anketirano je ukupno 5115 pčelara, uključujući 723 u Vuhanu, gradu koji je bio epicentar epidemije u provinciji Hubei. Nijedan anketirani pčelar nije razvio simptome povezane sa KOVID-19, niti je bili ko od njih imao neki zdravstveni problem u tom periodu. Nakon toga, anketirano je petoro apiterapeuta u Vuhanu, i praćen je 121 pacijent njihove Klinike za apiterapiju u Vuhanu. Ovi pacijenti su bili na apitoksinoterapiji (terapija pčelinjim otrovom – ubodi pčela) od oktobra 2019. godine do decembra 2019. godine, ali i sami apiterapeuti su na sebi primenjivali istu terapiju, jer im je to godinama sastavni deo sopstvene zdravstvene nege.

Bez ikakve zaštitne opreme, dvoje od petoro apiterapeuta bilo je izloženo sumnjivim slučajevima KOVID-19, a drugi su bili izloženi potvrđenim slučajevima virusa (u kontaktu sa obolelim pacijentima), i niko od njih na kraju nije bio zaražen niti je pokazao simptome bolesti. Nijedan od 121 pacijenta nije bio zaražen virusom SARS-CoV-2, a troje od njih su imali bliski i neposredni kontakt sa članovima najbliže porodice kojima je potvrđena infekcija novim korona virusom SARS-CoV-2.

Moglo bi se se pretpostaviti da su pčelari manje izloženi novom koronavirusu, jer mnogi žive u manje naseljenim ruralnim područjima, ali pet pomenutih apiterapeuta i njihovi pacijenti žive u Vuhanu, gusto naseljenom gradu sa više miliona stanovnika.

Kao što je poznato, ubod pčele može izazvati alergijske reakcije, čak i one ozbiljne koje mogu dovesti do smrtnog ishoda zbog prekomernog odgovora imunološkog sistema čoveka. Pčelinji otrov može uticati na taj isti imunološki sistem čoveka na više načina, između ostalog i tako što pojačava diferencijaciju regulatornih T ćelija, koje igraju važnu ulogu u kontroli SARS-CoV-2 infekcije.

Da li stimulacija imunološkog sistema uzrokovana pčelinjim otrovom smanjuje osetljivost organizma na SARS-CoV-2? Da bi se došlo do odgovora, smatra se da su potrebni eksperimenti na životinjama. Majmuni bi mogli biti pogodni za ovo istraživanje. Majmuni se mogu podeliti u dve eksperimentalne grupe, i to majmuni iste vrste i istog uzrasta. Jedna grupa bi mogla biti tretirana pčelinjim otrovom svakodnevnim ubodima pčela, dok druga grupa ne bi bila podvrgnuta takvom tretmanu. Zatim bi majmuni i iz jedne i iz druge grupe mogli da se odgajaju u istom okruženju, kontaminiranom novim korona virusom SARS-CoV-2, a onda bi bila vršena testiranja na infekciju pomenutim virusom.

Ideja lekara koji su došli do nekih saznanja i podelili ih s nama jeste da ovim motiviše naučnike istraživače da u odgovarajućim uslovima testiraju ovu pretpostavku. U nedostatku vakcine protiv novog korona virusa, pčelinji otrov bi mogao da pruži nadu da će se čovečanstvo uspešno izboriti sa novom bolešću nazvanom KOVID-19.

Izvor: Savez pčelarskih organizacija Srbije

Za projekat procene smanjenja rizika od katastrofa u Hrvatskoj osigurano 17,5 miliona evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Kelly Sikkema)

Sporazum o dodeli bespovratnih sredstava za projekat “Multisensor aerodromske fotografije Republike Hrvatske u svrhu procene rizika od katastrofe” potpisali su ministar zaštite okoline i energetike dr sc. Tomislav Ćorić, generalni direktor Hrvatskih voda mr sc. dr Zoran Đuroković i generalni direktor Državne geodetske uprave dr Damir Šantek. Potpisivanju ugovora u ime partnera na projektu prisustvovali su delegati Grada Zagreba, dr sc. Pavle Kalinić, šef Kancelarije za upravljanje u hitnim situacijama, Jasna Jezerčić Cvitković, upravnica Gradske kanelarije za katastar i geodetske poslove i Mirjana Zubak, upravnica Kancelarije za programe i projekte Evropske unije i dekanka Geodetskog fakulteta doc. dr sc. Almin Japo. Ukupna vrednost projekta je 135.045.851,70 kuna (17,5 miliona evra). Iz nepovratnih sredstava Evropske unije iz operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014-2020. Sufinansiraće se 85 odsto opravdanih troškova, odnosno 114.788.973,93 kuna (gotovo 15 miliona evra). Preostalih 20.256.877,77 kuna (2,6 miliona evra) osiguraće Državna geodetska uprava, Grad Zagreb i Hrvatske vode.

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske

Cilj projekta je osigurati homogene baze zasnovane na prostornim podacima odgovarajuće kvalitete, koji će poslužiti kao osnova za modeliranje i procenu rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj. Istovremeno, po prvi put će se razviti jedinstvene specifikacije na nivou cele Republike Hrvatske za snimanje LiDAR-om, s posebnim naglaskom na ispunjavanje potreba kao što su pravovremenost, pouzdanost i geometrijska i prostorna tačnost podataka u modelu.

„Multisenzorno snimanje iz vazduha pomoću LiDAR tehnologije prvi put će snimiti čitavu teritoriju Republike Hrvatske, tako da će snimanje biti mnogo obimnije nego u prethodnim tehnologijama. To će nam omogućiti da utvrdimo rizične tačke na području Republike Hrvatske u vezi s potencijalnim problemom poplava, ali i na području Grada Zagreba u pogledu otpornosti pojedinih objekata na zemljotrese “- istaknula je ministrica okoliša i energetike dr sc. Tomislav Ćorić. Generalni direktor Hrvatskih voda mr sc. Zoran Đuroković naglasio je da su kvalitetni supstrati osnova za svaki projekat.

“Do sada nismo imali taj nivo preciznosti, tačnosti digitalnih modela terena. Zahvaljujući ovom projektu imaćemo mnogo preciznije modele, moći ćemo bolje predvideti visinu vodenih talasa, uspostaviti liniju odbrane od poplava na vreme i ovi podaci moći će da se koriste za bolji dizajn, jer je svaki projekat zasnovan na dobroj osnovi“, rekao je Đuroković. Direktor Državne geodetske uprave dr sc. Damir Šantek najavio je da će institucija razviti digitalni model reljefa visoke tačnosti od 10 cm na osnovu podataka laserskog skeniranja iz vazduha u okviru ovog projekta.

“Rezultati projekta moći će se koristiti u različitim oblastima i aktivnostima, a projekat će značajno doprineti poboljšanju kvaliteta i pravovremenosti službenih državnih karata i geoprostornih sistema podataka Državne geodetske uprave”, rekao je direktor Santek.

Projekat uključuje istraživanje celokupne teritorije Hrvatske vazdušnom fotogrametrijom i LiDAR (detekcija svetlosti i dometom) metodom, koridorski pregled svih nasipa dugačkih oko 4.100 km, hiperspektralni i termički pregled poplavnih odbrambenih nasipa na koridorima reka Kupe, Save, Drave i Dunava, 1.350 km i analiza i obrada prikupljenih podataka. Tako će se uspostaviti baze podataka i VEB GIS portal za podatke o snimanju multisenzora Republike Hrvatske. Osim toga, ovim projektom će se uspostaviti i opremiti Centar za analizu i obradu podataka multisenzorskog vazdušnog snimanja na Geodetskom fakultetu u Zagrebu, a za grad Zagreb biće utvrđen specifičan seizmički rizik, odnosno pripremiće se karte rizika od zemljotresa. Planirani završetak projekta je 2023. godine.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske

Organizacije za zaštitu prirode predlažu vlasti kako da ubrza prelazak na klimatski neutralnu privredu

Foto-ilustracija: Unsplash (Emma Simpson)
Foto-ilustracija: Unsplash (Leigh Cooper)

Smislena, dosledna i stalna primena principa transparentnosti i dobrog upravljanja važna je u ovim izazovnim vremenima kako se ne bi narušili temelji demokratskog društva – ljudska prava, vladavina prava i demokratsko odlučivanje. Ovo je poruka koju je WWF, zajedno sa partnerskim organizacijama, prošle nedelje uputio predsedniku Republike i predsednicama Vlade i Skupštine Srbije.

Organizacije razumeju da donosioci odluka rade u teškim uslovima koji su uzrokovani SARS-CoV-2 virusom, ali ipak pozivaju vlast da odloži svako donošenje odluka koje nije neposredno relevantno za zdravlje i sigurnost ljudi, a za koje nije moguće osigurati transparentnost i učešće zainteresovane javnosti.

U pismu upućenom Vladi, Skupštini i Predsedniku, organizacije – WWF, Beogradska otvorena škola, Alternativa za bezbedne hemikalije (Alhem), Mreža za klimatske akcije (CAN Europe), Centar za unapređenje životne sredine, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, Inženjeri zaštite životne sredine, Udruženje Jedan stepen Srbija i Mladi istraživači Srbije, predlažu nekoliko pristupa koji će pomoći Srbiji da ubrza proces prelaska na klimatski neutralnu privredu, koja štiti i obnavlja naš prirodni svet, čuva naše zdravlje i ne stvara otpad – na pravičan i pravedan način koji ne isključuje niti jednog člana društva.

Organizacije smatraju da je neophodno:

  • Podržati i ojačati primenu i finansiranje postojećih ekoloških standarda i politika za suzbijanje klimatske krize, gubitka biološke raznovrsnosti i zagađenja životne sredine;
  • Uložiti u podizanje svesti i obrazovanje o ljudskim pravima, održivom razvoju i očuvanju prirode, jačajući naše društvo kako bi se suočilo s budućim izazovima;
  • Obezbediti raspodelu podsticajnih sredstava i državne pomoći u skladu sa Evropskim zelenim planom i Pariskim sporazumom, kako bi se reforma naše privrede usmerila prema održivosti;
  • Pokrenuti velike održive inicijative u skladu sa javnim interesom;
  • Pružiti podršku (lokalnim) organizacijama civilnog društva.

Pismo možete preuzeti ovde.

Izvor: WWF Adria

Istorijski pad potražnje za energijom uz istovremeno povećanje obnovljivih izvora

Foto-ilustracija: Unsplash (Grahame Jenkins)

Pandemija KOVID-19 izazvala je najveći šok za globalni energetski sistem kakav nije zabeležen tokom proteklih sedam decenija, a ovogodišnji pad potražnje za energijom trebao bi da umanji uticaj finansijske krize iz 2008. godine i rezultira rekordnim godišnjim padom emisija ugljen-dioksida od gotovo 8 odsto.

Foto-ilustracija: Unsplash (Asia Chang)

Međunarodna agencija za energiju (IEA) je prošlog ponedeljka objavila svoj najnoviji izveštaj “Global Energy Review” i iznela predviđanja za 2020. godinu, uzimajući u obzir ekonomsku krizu uzrokovanu globalnom pandemijom KOVID-19. Naime, očekuje se da će potrošnja energije doživeti istorijski pad od 6 odsto u odnosu na 2019. godinu, uz istovremeno povećanje obnovljivih izvora energije za gotovo 1 odsto. Promene u korišćenju električne energije tokom sprovođenja mera ograničenja kretanja i karantina rezultirale su značajnim padom ukupne potražnje za električnom energijom, a nivo potrošnje radnim danima bio je na nedeljnim nivooima.

Uticaj krize na potražnju za energijom uveliko zavisi od trajanja i sprovođenja strogih mera suzbijanja širenja virusa. Na primer, IEA je temeljem nivoa potrošnje zabeleženih početkom aprila utvrdila da svaki mesec globalnog zastoja u svetu smanjuje godišnju globalnu potražnju za energijom za oko 1,5 odsto. Najrigoroznije mere su tako smanjile potražnju za električnom energijom za 20 odsto, pa bi se potražnja za električnom energijom u 2020. godini trebala smanjiti za 5 odsto u odnosu na prošlu godinu, što je u apsolutnim brojkama svakako najveći pad još od Velike depresije 1929. godine.

Crna godina za energetiku, ali zelena za obnovljive izvore?

Prema izvorima energije, IEA predviđa dramatičan pad potražnje za naftom (9 odsto), što je već objavljeno u ranijem izveštaju “April Oil Market Report”, kao i ugljenik (8 odsto). Potrošnja gasa je stabilnija, ali se predviđa i njegov pad za 5 odsto. Zbog toga se očekuje da će se emisije CO2 u 2020. godini smanjiti za 8 odsto, što je takođe najveći pad u istoriji – gotovo šest puta veći od prethodnog rekordnog pada od 400 miliona tona u 2009. godini, čime će se emisije vratiti na nivou iz 2010. godine. Nuklearna energija se pokazala „otpornijom“ na pandemiju jer ima prioritetni pristup mrežama u odnosu na termoelektrane. No ipak, IEA u ovoj godini predviđa i pad potrošnje nuklearne energije i to za nešto više od 2 odsto.

Unatoč krizi, obnovljivi izvori energije zadržavaju svoj rast

Foto-ilustracija: Pixabay

S druge strane, obnovljivi izvori energije trebali bi zadržati svoj rast zahvaljujući dovršetku novih projekata krajem 2019. i početkom 2020. godine. Njihov porast od 1,5 odsto u prvom tromesečju 2020. godine trebao bi se na celogodišnjem nivou spustiti na nešto ispod 1 odsto, i to zahvaljujući prioritetnom pristupu mrežama i niskim operativnim troškovima. Tri glavna razloga za to su: prvo, kad se jednom instaliraju, obnovljivi izvori energije često proizvode jeftiniju električnu energiju od klasičnih elektrana. Zatim, s ciljem potpore energetskoj tranziciji, mnogi regulatori obnovljivim izvorima energije daju prioritet u pristupu mrežama. Konačno, zahvaljujući posebno izraženoj snazi vetra i sunca u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama početkom 2020, generalno je proizvedeno više energije iz obnovljivih izvora.

Zbog svega navedenog, udeo obnovljivih izvora energije u globalnom snabdevanju električnom energijom trebao bi u 2020. godini dostići 30 odsto u poređenju s 26 odsto prošle godine. Međutim, kako svetski proizvođači opreme obnovljivih izvora energije usporavaju proizvodnju to će tokom godine uticati na smanjenje rasta instalirane snage obnovljive energije. „Još je prerano za utvrđivanje dugoročnih uticaja krize, ali energetski sektor će iz nje izaći potpuno drugačiji“, zaključio je Fatih Birol, direktor IEA-e.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

U toku je takmičenje s fokusom na održiviju poljoprivredu i proizvodnju hrane

Foto-ilustracija: Pixabay

Ove godine će se po prvi put u Srbiji održati RIS Innovation Prizes takmičenje u organizaciji Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju u oblasti hrane (EIT Food) i Startita.

Foto-ilustracija: Pixabay

RIS Innovation Prizes jedno je od najvećih takmičenja startapova u poljoprivredi i proizvodnji hrane u Jugoistočnoj Evropi s ciljem da podrži startapove i preduzetnike u ranoj fazi koji mogu doprineti transformaciji našeg sistema hrane, čineći je zdravijom, održivijom i pouzdanijom.

Za RIS Innovation Prizes se možete prijaviti putem ovog linka, a prijave su otvorene do 24. maja.

Saznajte više OVDE.

Izvor: Startit

Otkud sve više flamingosa u Albaniji?

Foto-ilustracija: Unsplash (Ryan Cheng)
Foto-ilustracija: Unsplash (Erick Su)

Zabrana kretanja radi suzbijanja novog koronavirusa možda se nije svidela mnogim ljudima u Albaniji, ali jeste flamingosima, i drugim pticama, čiji je broj znatno porastao u jednoj laguni pored Jadranskog mora.

Lokalni zvaničnici i stanovnici navode da sada ima i do 3.000 flamingosa u laguni Narta, važnom staništu vodenih ptica, gde su se vratili posle dugog odsustva.

Promatrači ptica su ovog proleća takođe primetili više pelikana, čaplji i drugih vrsta u laguni od 28 kvadratnih kilometara, 145 kilometara od Tirane.

Smanjena aktivnost ljudi zbog zabrana tokom pandemije koronavirusa objašnjenje je za dolazak ptica u lagunu, smatra regionalni stručnjak za biodiverzitet Nedžip Hisolokaj.

Hisolokaj navodi da je ptica flamingo “veoma nežna vrsta” i da im prija kada u njihovoj blizini nema ni vozila ni ljudi.

“Našli su hranu i mir, i to je verovatno pomoglo da im se poveća brojnost”, kazao je Hisolokaj.

Izvor: Zelena Srbija

Negativna posledica vraćanja kineske privrede u pogon – zagađenje vazduha

Foto-ilustracija: Unsplash (Adi Constantin)
Foto-ilustracija: Unsplash (Hanny Naibaho)

Kineska ekonomija polako staje na noge posle izlaska iz pandemije, kako prenosi Nova ekonomija, što je jedna od najboljih vesti ove nedelje u Kini. Međutim, u isto vreme se pojavljuju satelitski snimci koji pokazuju da se uporedo sa tim vraća i zagađenje vazduha koje je i pre pandemije bilo veliki problem, javljaju Južnokineske jutarnje novosti.

U poslednjih par meseci, usled karantina i obustavljanja rada fabrika, kvalitet vazduha u Kini se drastično poboljšao.

Nivo azot-dioksida u vazduhu je opao tokom perioda karantina na 150 mikromola po kvadratnom metru (umol/m2) i bio je na tom nivou do kraja marta. Ali nakog ukidanja karantina i nastavka rada fabrika, nivo azot-dioksida je skočio na 300 umol/m2 već u aprilu.

Iako je pandemija koronavirusa u tim oblastima gotova, neki građani navode da će zbog zagađenja vazduha nastaviti da nose maske.

Nadležni u oblasti o prevencije zagađivanja vazduha upozoravaju ostale delove sveta da će, ako ne budu pazili, da naprave istu grešku kao Kina.

Uprkos smogu, povećani broj biznisa koju su krenuli da rade daju nadu da će se ekonomija ubrzo oporaviti nakon udarca koji je primila tokom pandemije. Najveći udarac su pretpeli tržni centri, prodavnice, restorani i hoteli.

U Šangaju je vlast objavila dvomesečni šoping festival kako bi podstakla građane da kupuju. Ishod je bio pozitivan, što se da videti po tome što je u prvih 24 časa festivala zarađeno 15,6 milijardi juana (2,2 milijarde dolara). Kombinovana onlajn i oflajn kupovina ukupno su zaradili 2,3 milijarde dolara.

Izvor: Nova ekonomija