Home Blog Page 725

Četrnaest miliona Britanaca želi da zameni automobil biciklom

Foto-ilustracija: Unsplash (Luke Stackpoole)

Velika Britanija mogla bi da doživi pravu saobraćajnu revoluciju izazvanu pandemijom koronavirusa, budući da je 14 miliona ljudi u toj državi spremno da umesto automobila koristi bicikl kao prevozno sredstvo, veruje Britanski biciklizam, telo britanske Vlade nadležno za biciklističke sportove.

Foto-ilustracija: Unsplash (Franco Ruarte)

To bi, međutim, moglo da postane izgubljena prilika ukoliko gradovi ne budu sprovodili smernice Odeljenja za transport, i ne obezbede novu infrastrukturu i tzv. “iskačuće” biciklističke staze, prenosi Rojters.

Uprkos popuštanju mera, putovanje autobusima i vozovima i dalje se obeshrabruje zbog zabrinutosti za fizičko distanciranje.

Vlada je najavila paket finansijskih sredstava od dve milijarde funti (2,42 milijarde dolara) za “aktivna putovanja”, poput biciklizma i šetnje, sa 250 miliona koje su lokalnim vlastima odmah na raspolaganju, kako bi prilagodile puteve.

Premijer Boris Džonson opisao je to kao priliku za “zlatno doba biciklizma”.

“Naša zemlja je nesumnjivo na raskršću i sada se suočavamo sa izborom između stare rutine vožnje automobila, zagušenja i zagađenja ili nove budućnosti zdravih ulica, srećnih ljudi i čistijeg vazduha”, rekla je šefica Britanskog biciklizma Džuli Herington.

Nedavno istraživanje pokazalo je da 28 odsto odraslog stanovništva Britanije vozi bicikl manje od jednom mesečno, ali žele da to rade češće.

Prema tom istraživanju, korišćenjem bicikla kao prevoznog sredstva u 25 odsto svih putovanja u zemlji do 2050. moglo pružiti preko 42 milijarde funti ekonomske koristi, dok bi povećanje vožnje biciklom za tri kilometra na dan i hodanja za jedan kilometar među stanovnicima gradova moglo uštedeti 17 milijardi funti u Nacionalnoj zdravstvenoj službi u narednih 20 godina.

Izvor: RTS

Za poljoprivrednike grada Užica subvencije od 30 miliona dinara

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

Raspisan je konkurs za subvencije u poljoprivredi. Poljoprivrednici sa teritorije grada Užica će od ponedeljka 18. maja moći da podnesu svoje prijave za refundiranje sredstava.

Zamenik gradonačelnika Užica Ivan Stanisavljević rekao je da je poljoprivrednicima na raspolaganju ukupno 30 miliona dinara, 27 miliona iz gradskog budžeta i 3 miliona dinara kojima se subvencioniše plastenička proizvodanja u saradnji sa Fondacijom Ana i Vlade Divac.

„Subvencije se odnose na nabavku grla u stočarstvu, muzilica, protivgradnih mreža i mreža za zasenu, sistema za navodnjavanje, sadnice voća, za plasteničku i organsku proizvodnju“, rekao je Stanisavljević.

Stanisavljević je naveo da je maksimalan iznos koji se odobrava do 280 hiljada dinara, s tim što poljoprivrednici mogu konkurisati za više subvenicija do tog iznosa, dodavši da će se sredstva na konkursu odobravati po redosledu podnošenja zahteva, sve do njihovog utroška.

Konkurs za subvencije u poljoprivredi možete pogledati ovde.

Izvor: Grad Užice

Umesto ugradnje klima uređaja u Beču sade drveće

Foto-ilustracija: Unsplash (Luca Dugaro)

Najzelenija prestonica sveta odlučno nastavlja svoju borbu protiv klimatskih promena. Hlađenje je moguće i bez klima uređaja!

Osim što građanima pruža zdravstvene pogodnosti, drveće u gradovima doprinosi i estetskom izgledu ulica i gradskih četvrti, ali podiže i vrednost nekretnina. Bečka gradska uprava toga je itekako svesna pa je prošle godine za sadnju stabala i održavanje postojećeg zelenila izdvojila čak osam miliona evra, a ove je godine za istu namenu dodala još tri. No, u gusto izgrađenim delovima Beča ipak postoje lokacije na kojima se stabla ne mogu saditi.

Foto-ilustracija: Unsplash (Luca N.)

Drveće i zelene površine su, smatraju u bečkoj gradskoj upravi, najbolji klima uređaji. Iako gotovo nema ulice ili dela grada gde u poslednje vreme nisu posađena nova stabla, razmišlja se i o lokacijama gde zbog guste izgrađenosti ili previsokih troškova preuređenja javnih površina i premeštanja podzemnih instalacija to ipak nije moguće. Na takvim lokacijama se u cilju zaštite od letnjih vrućina i štetnog sunčevog zračenja kreće s postavljanjem kreativnih roletni i nadstrešnica nad javnim površinama. Ova mogućnost se pruža svim vlasnicima zgrada jer je Beč, to već i ptice na granama znaju, najzeleniji grad na svetu koji se odlučno prilagođava klimatskim promenama.

Novi projekat gradske uprave pod nazivom „Wiener Schatten“ („Bečke senke“) predstavljen je 10. maja, a sprovodiće se s ciljem zaštite od štetnog delovanja sunčevog zračenja i osigurati dovoljno hlada na javnim gradskim površinama.

Prema podacima Središnjeg austrijskog zavoda za meteorologiju i geodinamiku (ZAMG), prošlo leto je u Beču bilo najtoplije u istoriji merenja. Tako je u samom središtu grada zabeleženo čak 39 izrazito toplih dana s temperaturom vazduha i iznad 30 stepeni Celzijusa.

„Beč, kao jedan od gradova koji je najteže pogođen klimatskom krizom, može očekivati još toplije letnje dane i sve intenzivnije toplotne talase“, izjavila je bečka zamenica gradonačelnika Birdžit Hebajn. „Vrućine su naročito opasne za decu i starije ili bolesne ljude i generalno predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje.“ Projektom koji je predstavljen u nedelju, građani Beča trebali bi se dodatno zaštititi od letnjih vrućina, a u tu su svrhu bečka magistratska odeljenja za zaštitu okoline (MA 22), arhitekturu i urbani dizajn (MA 19) izradili katalog „Wiener Schatten“ koji sadrži ideje i mogućnosti za postavljanje različitih roletni  na gradskim ulicama i trgovima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mike van den Bos)

„Ovaj projekt našem gradu i njegovima građanima i građankama pomaže u prilagođavanju klimatskim promenama i to oblikovanjem novih gradskih pejzaža. Takođe, njime želimo da podstaknemo stanovništvo na učešće i pokretanje vlastitih projekata“, kazala je Birdžit Hebajn. Katalog je namenjen realizaciji raznih umetničkih projekata u gradskim četvrtima, ali i vlasnicima vrtova i kompanijama koje ih održavaju, kao i privatnim osobama i udruženjima.

Tende, roletne, pergole ili umetničke instalacije – sve su to mogućnosti koje su poslednjih nekoliko meseci osmišljavali stručnjaci navedenih bečkih odeljenja, ali i brojni spoljni saradnici i arhitektonska kompanija “Gaupenraub+/-“. Ideje predstavljene u katalogu „Wiener Schatten“ predstavljaju nove mogućnosti zaklanjanja javnih površina i zaštite od sunca, koje neće samo hladiti gradski prostor, već će biti kompatibilne s gradskim pejzažom i dodatno doprineti njegovoj lepoti i živopisnosti.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sereja Ris)

Mogućnosti zaklanjana od sunca su brojne: od tekstilnih tendi i roletni raznih oblika u uskim uličicama, preko pergola, umetničkih instalacija i stvaranja hlada u delovima gradskih četvrti do parkleta i jednostavnih nadstrešnica nad pločnicima. Građani i članovi udruženja sada imaju mogućnost da zaklone pločnike ispred svojih kuća i zgrada i poslovnih prostora. Kao što je već ranije kroz projekat CityMaking! Wien gradska uprava pružala savete i uputstva za projektovanje i izgradnju vlastitih parkleta – produžetaka pločnika koji stanarima obližnjih zgrada pruža više prostora i mogućnosti za odmor i druženje, i sada postoje jasni i detaljno razrađeni kriterijumi koji olakšavaju i ubrzavaju izdavanje odobrenja za postavljanje novih elemenata pravljenja prirodnog hlada. Sve to detaljno je objašnjeno u katalogu „Wiener Schatten“ koji ujedno propisuje sve uslove i upućuje na odgovarajuće odseke gradske uprave kojima treba podneti prijave. Zahvaljujući detaljno pripremljenom projektu prijave se mogu početi podnositi već ove nedelje.

Gradska uprava je već započela s uređenjem trga “Christian-Broda-Platz” u okrugu Mariahilf gde će se do leta završiti postavljanje velikog sunčanog jedra, delimično okačenog na stubovima javne rasvete. Ovaj prostrani trg nalazi se na kraju poznate trgovačke ulice Mariahilfer Straße koja je pre nekoliko godina temeljno preuređena i pretvorena u najveću bečku „zonu susreta“. Na drugi lokacijama, posebno na trgovačkim ulicama, za postavljanje i pričvršćivanje roletni će se koristiti postojeći elementi za postavljanje božićnih dekoracija. U gradskoj upravi takođe napominju kako se tekstilne tende i pergole mogu prvenstveno koristiti na lokacijama na kojima nije moguća sadnja drveća zbog podzemnih vodovodnih cevi, optičkih kablova ili kanalizacijskih cevi.

Katalog „Wiener Schatten“ može se preuzeti na linku.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Kafa – “gorivo” za početak dana, ali i za grejanje stana

Foto-ilustracija: Unsplash (?? Janko Ferlič)
Foto-ilustracija: Pixabay

U svetu se dnevno popije oko dve milijarde šolji kafe, što znači i 6 miliona tona taloga od kafe godišnje, prema podacima iz studije iz 2011. godine.

Mnogi lanci za proizvodnju kafe ispituju načine kako mogu doprineti stvaranju manje količine otpada – na primer, razmatranjem višekratnih šolja za kafu za poneti.

Ipak, britanska kompanija “Bio-bean” otišla je korak dalje, razmatrajući način kako da otpad od kafe pretvori u vredan resurs.

Godine 2017. razvili su mehanizam pomoću kojeg stvaraju biogorivo na bazi kafe, koje se u početku koristilo za autobuse sa dizel motorima u Londonu. Ipak, kako nije bilo u dovoljnoj meri komercijalno održivo, preusmerili su ga na gorivo za domaćinstva i industrijsku upotrebu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Tina Guina)

Za sada je ova kompanija reciklirala više od 20.000 tona kafe.

U fabrici u Kembridžširu talog od kafe se dekontaminira kako bi se uklonili ostaci papirnih ili plastičnih čaša, a zatim prolazi kroz sušilicu i konačno se prerađuje u biomasu u vidu peleta za kućni ogrev.

Smatraju da kafa predstavlja odlično gorivo jer je visokokalorična i talog od kafe sagoreva oko 20 odsto više toplote i za 20 odsto duže od drveta. Pritom, pri sagorevanju kafe beleže se znatno manje emisije štetnih gasova.

Jelena Cvetić

Vredna ekipa sakupila 2 tone otpada na deonici Tomislavgrad-Posušje

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Plastične flaše, limenke, tkanina, papir, staklo – samo su mali deo otpada koji su aktivisti iz Tomislavgrada okupljeni u grupi ”tomislavgrad.public”, zajedno s stanovnicima mesta Mesihovina, prikupili u akciji čišćenja ovog sela.

Vredna ekipa sastavljena od više od 30 članova prikupila je više od 2 tone otpada.

Za 3 sata prešli su više od 5 km duž magistralnog puta M6.1. Meštane nije dao omesti ni nepristupačan teren, a najveća poruka upućena je vozačima koji na putu ove deonice Tomislavgrad-Posušje bacaju smeće svih vrsta.

Inače, aktivisti sprovode ekološke akcije u svih 59 tomislavgradskih naseljenih mesta, a odziv njihovih sugrađana je odličan.

Izvor: Bljesak.info

Opština Mali Zvornik izmiruje umesto građana račune za smeće i vodu za april?

Foto: Wikipedia/Vanilica

Štab za vanredne situacije Opštine Mali Zvornik je pokrenuo procedure za pružanje direktne pomoći i podrške lokalnom stanovništvu usled epidemije koronavirusa.

Foto: Wikipedia/Vanilica

Jedna od usvojenih odluka jeste i zaključak na osnovu kojeg će Opštinskoj upravi biti upućen zahtev da iz budžeta opštine izdvoji sredstva, u iznosu od 2.700.000 dinara, za izmirenje računa fizičkih lica prema Javnom komunalnom preduzeću „Drina” za usluge odnošenja smeća i vodosnabdevanja za mesec april 2020. godine.

Dopunom ranije donetog zaključka, utvrđeno je da će Mali Zvornik ugroženim sugrađanima, za koje se opštinska komisija izjasni da ispunjavaju kriterijume za dodelu novčane pomoći, obezbediti i po par rukavica i zaštitnu masku, radi sprečavanja širenja zarazne bolesti KOVID-19.

Za najugroženije, lokalna samouprava, u partnerstvu sa Asocijacijom „Duga”, obezbediće 50 humanitarnih paketa osnovnih životnih namirnica.

Prema rečima komandanta Štaba za vanredne situacije i predsednika Opštine Mali Zvornik Zorana Jevtića, račune za usluge odnošenja smeća i vodosnabdevanja u prošlom mesecu opština Mali Zvornik izmiriće umesto građana i na ime toga Javnom komunalnom preduzeću „Drina” iz lokalnog budžeta isplatiti subvenciju u iznosu od 2.700.000 dinara, u nameri da bar malo olakša ekonomsku situaciju na lokalnom nivou, nastalu usled aktuelne epidemije.

Jevtić je rekao da borba sa virusom još nije okončana, iako su zaštitne mere znatno relaksirane, i da je i dalje najvažnije očuvanje zdravlja svakog pojedinca.

Predsednik Malog Zvornika zatražio je od sugrađana da i nakon ukidanja vanrednog stanja u Republici Srbiji pokažu maksimalnu socijalnu odgovornost i nastave da primenjuju preporučene mere zaštite, napominjući da time štite prvenstveno sebe i svoje najmilije, a onda i čitavu zajednicu.

On je rekao da veruje da će navedena podrška veoma značiti građanima i istakao da će lokalna samouprava težiti da u narednom periodu i na druge načine pomogne svom stanovništvu.

Značajan vid podrške biće i obezbeđivanje humanitarnih paketa za 50 ugroženih sugrađana, u okviru projekta „Odgovor na pandemiju KOVID-19 na teritoriji Mačvanskog i Kolubarskog okruga”, koji preko Asocijacije „Duga” finansira Švajcarska agencija za razvoj i saradnju, a sufinansira Opština Mali Zvornik.

U okviru navedenog projekta, koji će trajati šest meseci, na teritoriji Mačvanskog i Kolubarskog okruga biće podeljeno ukupno 1.000 humanitarnih paketa. Nakon podele humanitarnih paketa, projektni tim u odabranim lokalnim zajednicama stanovništvu će pružiti i čitav set usluga koje treba da doprinesu lakšem prevazilaženju krize usled epidemije, kao što je psihološka podrška, socijalne intervencije, praćenje i upućivanje korisnika, te izrada bezbednosnih planova, u skladu sa konceptom bezbednosne kulture.

Izvor: Opština Mali Zvornik

Nove vetroelektrane u Škotskoj napajaće 100.000 domova i otvoriti 280 radnih mesta

Foto-ilustracija: Pixabay

Energetska kompanija “Scottish Power” planira izgradnju dve vetroelektrane, snage 165 MW, u škotskom okrugu Južni Lanarkšir. Investicija uključuje i obnovu prve vetroelektrane ove kompanije pod nazivom “Hagshaw Hill”, izgrađene 1996. godine, i vredna je 150 miliona funti (oko 168 miliona evra).

Foto-ilustracija: Pixabay

Direktor Kit Anderson je naglasio da je korišćenje energije vetra na kopnu ključno sredstvo u borbi protiv klimatskih promena, kao i da obnovljivi izvori postaju okosnica energetskog miksa Ujedinjenog Kraljevstva. “Kao jedan od predvodnika razvoja OIE u Ujedinjenom Kraljevstvu, ‘Scottish Power’ je posvećen zelenom ekonomskom razvoju koji će ubrzati napredak privrede ka nultim emisijama. Dvadeset pet godina ranije, otvorili smo prvi škotski vetropark za komercijalnu upotrebu, što je pomoglo pokretanju industrije čiste energije koja danas upošljava 250.000 ljudi u našoj zemlji. Obnovu tog projekta posmatramo kao katalizator zelenog oporavka ekonomije Ujedinjenog Kraljevstva”, kazao je on.

Tokom izgradnje novih vetroparkova biće otvoreno 600 zelenih radnih mesta, a po njenom okončanju još 280 dugoročnih poslova. Postrojenja će proizvoditi dovoljno energije za napajanje 100.000 domova u Škotskoj.

Snaga vetroelektrane “Hagshaw Hill” biće povećana na 65 MW, a obnova uključuje i dodavanje baterijskog skladišta kapaciteta 20 MW.

Jelena Kozbašić

Efikasnost resursa i kružna ekonomija u Evropi 2019. – još više od manje

Foto-ilustracija: Unsplash (Jasmin Sessler)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jasmin Sessler)

Izveštaj Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) pod nazivom “Efikasnost resursa i kružna ekonomija u Evropi 2019. – još više od manje” daje pregled i ocenu rezultata istraživanja EEA pristupima evropskih zemalja za poboljšanje efikasnosti resursa, u kom su učestvovale 32 evropske zemlje iz Evropske mreže za informisanje i osmatranje o životnoj sredini (Eionet).

Od 2016. godine primetan je pomak u fokusu politika, od poboljšanja efikasnosti resursa – do šire perspektive kružne ekonomije. Mnogi aspekti ova dva pristupa se preklapaju u politikama, kao što su upravljanje otpadom i sprečavanje otpada, zajedno sa strategijama zaštite životne sredine i održivog razvoja, inovacijskim politikama i ekonomskim programima. Očekuje se da će se ovaj pomak u fokusu još više učvrstiti jer su u ovom trenutku u toku šire akcije EU, posebno sa novo usvojenim Akcionim planom za kružnu ekonomiju u EU, koji je jedan od ključnih delova Evropskog zelenog sporazuma.

Pročitajte još:

Istraživanje pokazuje nedostatak postavljenih ciljeva širom Evrope, koji su potrebni za poboljšanje efikasnosti resursa i pokretanje kružne ekonomije. Države učesnice su primetile da je usvajanje nacionalnih ciljeva često politički teško. Istraživanje EEA je takođe zaključilo da će uspostavljanje jedinstvenih indikatora, koji bi pratili različite aspekte kružne ekonomije, poboljšati usvajanje i upotrebu ciljeva u ovoj oblasti, kao i informisanje o sveobuhvatnijem sistemu monitoringa.

Izveštaj je baziran na istraživanju EEA, zasnovanom na odgovorima zemalja članica mreže Eionet, prikazanim u nacionalnim profilima.

Link publikacije je dostupan OVDE.

Izvor: Agencija za zaštitu životne sredine

Zašto Kanada vraća pande Kini?

Foto-ilustracija: Unsplash (Sid Balachandran)

Zoološki vrt u kanadskom gradu Kalgariju će vratiti dve velike pande pozajmljene od Kine zbog teškoća u dopremanju njihove hrane – bambusa usled drastično smanjenog avio-prevoza u jeku pandemije koronavirusa.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jay Wennington)

Pande Er Šun i Da Mao stigle su u Kalgari 2018. posle provedenih pet godina u Zoološkom vrtu u Torontu, i trebalo je tu da ostanu do 2023. godine.

Predsednik zoo vrta Kleman Lantije rekao je ove nedelje da su mesecima pokušavali da prevaziđu prepreke u prevozu i nabavci svežeg bambusa i da su odlučili da je najbolje za životinje da budu u Kini, gde njihove osnovne hrane ima u izobilju.

“Radi se o životinjama. Na kraju ne možemo da se pravimo da brinemo za životinje ako ne donosimo te teške odluke. Mislimo da je najbolje i najbezbednije mesto za Er Šun i Da Mao u ovim izazovnim vremenima bez presedana da budu tamo gde bambusa ima puno i gde je lako dostupan”, rekao je Lantije.

Kako je rekao, svake nedelje ili svakih deset dana nailazili su na sve više problema oko prevoza bambusa do Kalgarija i dodao da je taj rizik neprihvatljiv i da ne mogu da ga dozvole da rizikuju zdravlje i dobrobit panda.

Svež bambus predstavlja 99 odsto dijete pandi. Svaka odrasla panda sažvaće po 40 kilograma bambusa dnevno.

Lantije je rekao da je ova vest izazvala mali šok u kineskoj vladi. U drugim mestima gde se izlažu pande kao što su Francuska, Španija i delovi Azije bambus može lokalno da se gaji.

On je rekao da su pande bile među navećim atrakcijama zoo vrta u Kalgariju, ali da odluka o njihovom vraćanju nema veze sa poslovanjem, već se radi o dobrobiti životinja.

Izvor: Zelena Srbija

Noćenje u plutajućoj solarnoj vili u Australiji – i do 2.000 dolara

Foto: Facebook (screenshot)

Luksuzna plutajuća vila “Lilypad” koja se u potpunosti napaja na solarni pogon nalazi se u Palm Biču, u Australiji. Smatraju je idealnim izolovanim prostorom u kome dvoje mogu uživati i odmarati se.

Foto: YouTube (screenshot)

Vilu je dizajnirao poznati arhitekta Kuk Anderson.

Popularno je nazivaju i “Lilypad Palm Beach Villa”. Izgrađena je od održivih materijala, ima dve etaže i ukomponovana je u morski ambijent okoline.

Poseduje dnevni boravak sa kaminom, potpuno opremljenu kuhinju i vinski podrum. Trem je osmišljen kao otvorena terasa, za sunčanje i sedenje.

Osim boravka u zatvorenom prostoru, vlasnik vile nudi i aktivnosti na otvorenom, ronjenje, ribolov, vožnju čamcem.

Smeštaj je namenjen boravku za dve osobe, a u kući možete da ugostite oko 15 gostiju.

Cena je nešto manje povoljna – sredinom nedelje kreće se oko 1.650 dolara po noćenju, dok je tokom vikenda oko 2.000.

Izvor: RTS

Pomor riba nakon ispuštanja vode iz Jablaničkog jezera

Foto: Wikipedia/Akutyambuksi
Foto: Wikipedia/Akutyambuksi

Došlo je do pomora na hiljade riba u Jablaničkom jezeru, nakon što je ispuštena voda iz brane na akumulaciji.

Ovaj potez uzrokovao je novu ekološku katastrofu za ovo područje.

Treba se podsetiti da ovo nije prvi slučaj pomora ribe nakon isušivanja Jablaničkog jezera. Slični scenariji dogodili su se i prošle godine, a 2017. je, zajedno s Jablaničkim jezerom, nestalo i dva miliona riba.

Izvor: Bljesak.info

Danci obaraju sopstvene rekorde – prošle godine reciklirali 92 odsto povratne ambalaže

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U većini danskih supermarketa zateći ćete automate za povraćaj ambalaže u zamenu za koju dobijete određeni novčani iznos. Depozitni sistem je godinama unazad ukorenjen u njihovoj potrošačkoj kulturi i poslovanju, a Danci su prošle godine nadmašili sami sebe.

Reciklažom 1,4 milijarde flaša i limenki u okviru depozitnog sistema u Danskoj tokom 2019. godine, emisije ugljen-dioksida su smanjene za više od 150.000 tona. Stanovnici su vratili 61 milion flaša i limenki više nego u 2018. godini, na taj način povećavši procenat reciklaže sa 89 odsto na 92 odsto.

Od 2002. godine, kada je zaživeo sistem povraćaja nalik današnjem, Danska je napravila značajan pomak s obzirom na to da su kupci, prve godine uvođenja, vratili tek 41,2 miliona ispražnjenih flaša i limenki.

Srž uspeha leži u domaćinstvima, voljnim da odnesu ambalažu u reciklažne centre ili automate. “Danski depozitni sistem je jedan od najboljih na svetu baš zato što Danci podržavaju njegovo funkcionisanje. Rekordno visok procenat povraćaja u 2019. godini je nešto čime se svi mogu ponositi zbog svog pojedinačnog doprinosa”, kazao je Lars Krejberg Petersen, generalni direktor kompanije “Dansk Retursystem”.

Najviše se vraćaju i recikliraju plastične flaše, pomoću čega ova skandinavska zemlja štiti okeane od zagađenja otpadom. Procenat povraćaja i reciklaže je uvećan i zahvaljujući proširenju spiska proizvoda u sklopu depozitnog sistema – i to sa 1.700 novih pakovanja različitih tipova.

Pored toga što je “isplativa” po okruženje, cirkularna ekonomija je isplativa i po reciklere. “Dansk Retursystem” je 2019. godine ostvario neto prihod od 290 miliona evra.

Jelena Kozbašić

Gde se gradi najveća solarna elektrana sa koncentrovanim sunčevim zračenjem na svetu?

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Izgradnja najveće solarne elektrane sa koncentrovanim sunčevim zračenjem (CSP) na svetu, postrojenja “Noor Energy” u Dubaiju, napreduje uprkos promenama u načinu poslovanja koje je nametnula pandemija koronavirusa.

“Noor Energy 1” gradi se za Električnu i vodnu upravu u Dubaiju (DEWA).

Hibridno postrojenje obuhvata CSP snage 700 MW i fotonaponsku elektranu snage 250 megavati. Vrednost projekta iznosi oko 4,4 milijarde dolara.

Očekuje se da će projekat uvećati udeo čiste energije grada na 25 odsto do 2030. godine, te da će uštedeti oko 1,6 miliona tona ugljen-dioksida.

Tokom specifičnih okolnosti u kojima su se kompanije našle tokom prethodnih meseci tokom globalne pandemije, usled sprovedenih ograničenja kretanja, organizator projekta “Šangaj Elektrik” uglavnom je angažovao lokalne radnike za projekat na terenu.

Jelena Cvetić

 

Šabac u junu dobija novi gradski prevoz na gas

Foto: Grad Šabac

Od 1. juna građani Šapca će moći gradskim prevozom da dođu od jednog dela grada do drugog. Zbog epidemiološke situacije i preventivnih mera, raspored vožnje će biti po letnjem režimu, odnosno neće odmah početi punim kapacitetom, dok će od 1. septembra polasci biti na svakih 20 minuta.

Svi autobusi novog gradskog prevoza idu na gas.

Foto: Grad Šabac

“Mislim da nigde u Srbiji nećete imati takav slučaj da javni prevoz koristi gorivo koje najmanje zagađuje životnu sredinu. U ovim okolnostima, s obzirom na to da se borimo i dalje sa epidemijom, saobraćaj se odvija na izmenjen način, u letnjem režimu. Čim pobedimo epidemiju, čim se život normalizuje, imaćemo prevoz koji ide na 20 minuta, novih šest gradskih linija pored postojećih koje voze do prigradskih i seoskih mesnih zajednica. Ovo će biti najbolji prevoz u Srbiji i ja se zahvaljujem svim građanima koji ga sada koriste zato što poštuju mere, zato što drže odstojanje, zato što nose zaštitne maske, zato što vodimo računa jedni o drugima”, rekao je juče, 14. maja, gradonačelnik Šapca Nebojša Zelenović.

Načelnik Gradske uprave Milan Vasić kazao je da je evidentno da je smanjen broj putnika u autobusima zbog epidemiološke situacije.

“Svih deset gradskih mesnih zajednica biće povezano gradskim prevozom. Naši sugrađani će iz bilo koje ulice u gradu moći da stignu do željene tačke, a posebno do javnih ustanova, preduzeća gde moraju da obavljaju poslove, ali i do svojih radnih mesta, mesta za rekreaciju kao što je bazen ili ustanova kulture”, objasnio je Vasić.

On je dodao da je jedan od prioriteta tokom procedure za privatno partnerstvo bio zaštita životne sredine.

Izvor: Grad Šabac

Uskoro zaštitne barijere duž vodotoka Ribnice radi sprečavanja odlaganja otpada

Foto: Glavni grad Podgorica
Foto: Glavni grad Podgorica

Korito reke Ribnice i pored brojnih apela i velikog broja akcija čišćenja, na pojedinim mestima nesavesnim pojedincima i dalje služi za odlaganje otpada.

Radnici “Čistoće” redovno održavaju obale reka, a ovi poslovi su najintenzivniji tokom leta, odnosno u mesecima kada je nivo vode nizak.

Prethodnih par dana radnici su detaljno očistili šetalište od mosta Kapadžića do knjižare Karver i ovaj prostor uredili kako bi građani mogli da provode vreme uz reku.

Imajući u vidu iskustva iz prethodnih godina, kako bi smanjili količinu nepropisno odloženog otpada na obalama tokom letnjih meseci, planirano je da do kraja maja na nekoliko lokacija duž vodotoka Ribnice budu postavljene zaštitne barijere.

Namena ovih barijera, za koje je već urađena specifikacija, biće sprečavanje prodiranja otpada ka obali Morače – Skalinama, a istovremeno će omogućiti da se otpad lakše i brže uklanja.

Vlasti se nadaju da će postići očekivani rezultat, a istovremeno podstaći promene nesavesnog ponašanja pojedinaca, ali i aktivno uključivanje građana u očuvanje gradskih reka, prvenstveno Ribnice i Morače. Takođe, želja je da se na ovaj način ukaže na vrednost reka i doprinese povratku građana prirodi.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Evropa namerava da prepolovi upotrebu pesticida do 2030.

Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska komisija namerava da prepolovi upotrebu hemijskih pesticida do kraja ove decenije. Osnovni razlog za zabranu brojnih pesticida jeste zaustavljanje smanjivanja populacije oprašivača. Članice Evropske unije biće u obavezi da do 2030. godine prepolove korišćenje visokorizičnih pesticida. Još uvek, međutim, nije definisano šta se tačno podrazumeva pod visokim rizikom niti na koji način će odluka biti sprovedena.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sandy Millar)

Trenutno su u pitanju neobjavljeni i nezvanični radni dokumenti Evropske komisije, a objavljivanje nacrta dokumenta očekuje se 20. maja.

Očekuje se da će ova odluka izazvati kritike mnogih poljoprivrednika iz straha od propadanja useva, ali i onih koji traže postepeno ukidanje hemikalija u poljoprivredi.

Cilj je učiniti poljoprivredu održivijom, ali i sačuvati brojne vrste oprašivača, kojih je tokom godina sve manje. Jedan od ciljeva u nacrtu je i sadnja tri milijarde stabala na teritoriji Evropske unije kako bi se apsorbovala što veća količina ugljen-dioksida i ujedno doprinelo ozelenjavanju gradova.

Prema podacima Evropske agencije za sigurnost hrane koja prati izveštaje pčelara i gubicima u pčelinjim kolonijama, postoji opasnost da, ukoliko se taj trend nastavi, bude ugroženo 76 odsto proizvodnje hrane u Evropi koja zavisi upravo od oprašivanja.

Organizacija za organsku hranu i uzgoj IFOAM predlaže još drastičniju meru – smanjenje sintetičkih pesticida za 80 odsto do 2030. i potpuno ukidanje do 2035.

Jelena Cvetić