Home Blog Page 663

Najveća pasivna kuća na svetu otvara vrata prvim stanarima

Foto: Printscreen Youtube
Foto: Printscreen Youtube

Najveća pasivna kuća na svetu trebalo bi da dočeka svoje prve stanare ovog oktobra, u istorijskom delu River Market, u samom centru grada Kanzas Sitija (SAD). Luksuzna stambena zajednica, nazvana “Second + Delavare”, nudiće vrhunske sadržaje uz energetski efikasne prednosti i uštedu energije od 80 – 90 odsto u poređenju sa konvencionalnim zgradama. Stambeni kompleks je projekat osmišljen zajedničkim snagama Arnold Development Grupe i Jark Developmenta, a nudiće 276 stambenih objekata, uključujući garsonjere, jednosobne i dvosobne stanove koje okružuje centralno dvorište.

Smeštena na šetalištu River Marketa, “Second + Delavare” je jedinstveni proizvod održivog urbanog dizajna. Izvođači radova su se vodili postulatima perspektive stare sto godina dok su osmišljavali imanje veličine 330.000 kvadratnih metara, koje je usredsređeno na veliko i prostrano zajedničko dvorište. Zeleni prostor dominira okolinom zgrade, a u planu je da i krovovi imaju svoje sadnice.

Pročitajte još:

Kako piše portal Inhabitat, udobnost korisnika i energetska efikasnost postižu se trostruko zastakljenim sertifikovanim prozorima koji su  postavljeni u visoko izolovane okvire koji propuštaju obilje prirodne svetlosti bez rizika od gubitka energije. Stalni svež vazduh usmerava se unutra sa Namenskim Sistemom Spoljnog Vazduha, dok se njegov vrhunski kvalitet u zatvorenom prostoru obezbeđuje ventilacionim sistemom i toplotnim pumpama uz pomoć sistema nazvanog Promenljivi protok Rashladnog fluida.

Omotač zgrade je hermetički zatvoren zidovima debelim 40 centrimetra koji uključuju i sloj izolacije od 15 centimetara utisnut u beton.

Foto: Printscreen Youtube

“Sada je vreme da građevinci gledaju u budućnosti više nego ikad pre”, rekao je Džonatan Arnold,  jedan od izvođača radova i direktor Arnold Development Grupe.

“Imamo pristup tehnologijama koje nam omogućavaju da isporučimo sigurnija, odgovornija i jednako lepa rešenja već postojećem sistemu izgradnje koji se koristi svuda u svetu. Nadam se da će projekat “Second + Delavare” biti pionirski projekat koji će pokrenuti celokupnu industriju u novom smeru.”

Pored energetski efikasnih uređaja, stanovnici će imati pristup bazenu sa slanom vodom, baštenskim ležaljkama, salama za fitnes i jogu, skladištima za bicikle i smešajne jedinice za električne automobile.

Jovana Canić

Da li elektroenergetske kompanije “koče” razvoj OIE?

Foto-ilustracija: Unsplash (Bert Sz)

Prema podacima iz najnovije studije objavljene u magazinu “Nature and Energy”, sugeriše se mogućnost da elektroenergetske kompanije usporavaju zaokret prema obnovljivim izvorima energije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bastian Pudill)

Naime, tek svaki deseti dobavljač energije kao prioritet postavlja zelene izvore nasuprot fosilnim gorivima. Otežavajuća okolnost je i u tome što većina kompanija koje koriste čistu energiju istovremeno još uvek ulažu u ugalj i prirodni gas.

U Evropi i Velikoj Britaniji obnovljiva energija počela je da zauzima značajan udeo na tržištu, pri čemu su najviše zaslužne energija vetra i sunca.

Ipak, zbog toga se možemo zahvaliti uglavnom nezavisnim proizvođačima, jer se velike kompanije i državna preduzeća u ovom pravcu znatno sporije razvijaju.

U istraživanju koje je uzelo u obzir ispitivanje rada više od 3.000 elektroenergetskih kompanija širom sveta i njihove aktivnosti tokom poslednjih 20 godina, otkriveno je da je tek 10 odsto kompanija brže proširilo prizvodnju energije iz obnovljivih izvora u odnosu na fosilna goriva. Najveći broj kompanija radio je paralelno, uporedo ulažući i u “čistu”, ali i “prljavu” energiju, uz nešto nižu stopu.

Mnogi su se takođe okrenuli nuklearnoj i hidroenergiji, ali i prirodnom gasu, što dodatno usporava potpuni zaokret ka zelenim izvorima.

Zaključak analize je, svakako, da velika državna preduzeća “koče” globalnu tranziciju prema obnovljivim izvorima energije.

Jelena Cvetić

Fabrika guma u Zrenjaninu nije opasna po zdravlje i okolinu, kaže studija

Foto-ilustracija: Unsplash (Robert Laursoo)

Kako prenosi Nova ekonomija, fabrika guma koju gradi kineska kompanija Linglong nije opasna po zdravlje stanovnika Zrenjanina, sledi iz Studije o uticaju na životnu sredinu ove fabrike o kojoj će u petak u Zrenjaninu biti organizovana javna rasprava.

S obzirom na karakteristike okruženja, veličinu, kapacitet i karakter predmetnog projekta, može se zaključiti da je obim uticaja mali i lokalnog karaktera, tako da realizacija i eksploatacija industrijskog kompleksa za proizvodnju guma neće dovesti do bitnih uticaja na životnu sredinu u neposrednom i širem okruženju, navodi se u studiji.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jon Tyson)

Ukupan proizvodni kapacitet svih pogona za proizvodnju je projektovan na 13,62 miliona pneumatika godišnje. Planirano je da je oni rade 340 dana godišnje, 24 h/dan, u 3 smene, pri čemu je 1 smena na čekanju.

Zrenjaninska fabrika biće prva fabrika ove kompanije van Kine. Podsećamo, lokalna organizacija Građanski preokret već dugo upozorava na štetnost otvaranja fabrike usred Vojvodine, u gradu koji već ima ozbiljne probleme sa vodosnabdevanjem. Otvaranje još jedne fabrike guma, ali japanskog investitora, planirano je u Inđiji.

Podvlači se i da će investitor primeniti i poštovati sve zakonske obaveze po pitanju zaštite životne sredine zbog čega se, takođe, ne očekuje značajniji uticaj niti postoje pretnje po zdravlje stanovništva. Autor studije navodi da aktivnost fabrike neće imati direktan uticaj na režim površinskih i podzemnih voda jer će se vodosnabdevanje vršiti iz gradskog vodovoda.

Sanitarno-tehnološke otpadne vode izlivaće se u gradsku kanalizacionu mrežu. Obezbeđen je tretman otpadnih voda do propisanog kvaliteta pre ispuštenja u javnu kanalizaciju, tako da se izbegne negativni uticaj na površinske i podzemne vode.

Radom fabrike dolaziće do ispuštanja emisija u vazduh lakoisparljivih organskih jedinjenja, pre svega iz glavnih proizvodnih pogona. Međutim, ne očekuju se negativni uticaji na kvalitet vazduha u imajući u vidu predložene metode za smanjenje emitovanih koncentracija.

Za rad kotlova koristiće se isključivo prirodni gas kao ekološki najprihvaćenije fosilno gorivo.

Navodi se da će iz fabrike izlaziti neopasni otpad koji ima upotrebnu vrednost kao sekundarna sirovina, neopasni otpad koji nema upotrebnu vrednost, opasni otpad i komunalni otpad.

Imajući u vidu planirane metode ponovnog iskorišćenja gumenog otpada za pravljenje podloga za igrališta i prodaju ovlašćenim kompanijama za preradu gumenog otpada, samo minimalne količine gumenog otpada biće konačno odlagane na deponije, stoji u dokumentu.

Čvrsti opasni otpad se sakuplja i privremeno skladišti unutar ovog skladišta u odgovarajućim kontejnerima, kutijama i kantama.

Namera investitora je da na jednoj lokaciji objedini dve osnovne proizvodne celine u proizvodnji pneumatika – objekat valjare i objekte za izradu guma. Ova studje odnosi se samo na kompleks objekata za proizvodnju guma, ali ne i objekat valjare.

Izvor: Nova ekonomija

Evropa počinje s primenom novih pravila o čistijim i sigurnijim automobilima

Foto-ilustracija: Pixabay

Danas počinje primena Uredba Evropske unije o homologaciji i nadzoru tržišta motornih vozila. Doneta je u maju 2018, a cilj joj je sveobuhvatna reforma dosadašnjeg sistema homologacije i nadzora tržišta. Novim pravilima će se poboljšati kvalitet i nezavisnost homologacije i ispitivanja vozila, biće strožija kontrola automobila koji se već nalaze na tržištu Evropske unije i učvrstiti ceo sistem uvođenjem strožeg evropskog nadzora.

Tijeri Breton, sekretar za unutarnje tržište, izjavio je: “Evropljani s pravom očekuju da će voziti najčistije i najsigurnije automobile. Za to su potrebne stroge kontrole automobila koji se stavljaju na tržište i saobraćaju po našim putevima. Drugi preduslov je stvarna primena pravila i nadzor na evropskom nivou: zbog toga će Komisija odsad moći sprovoditi kontrole ili provere automobila i u slučaju kršenja zakona pokrenuti opoziv vozila na nivou EU-a i izricati novčane kazne u iznosu do 30.000 evra po automobilu. To je još jedan korak prema čistijoj i sigurnijoj mobilnosti, za šta su u kontekstu krize potrebna još veća ulaganja u infrastrukturu i inovacije usmerene na budućnost. Nastojimo obnovi poverenja potrošača i ujedno ojačanju jedinstvenog tržišta i pomoći u izgradnji održivosti i globalne konkurentnosti evropske automobilske industrije.”

Foto-ilustracija: Pixabay

Među najvažnije elemente novih pravila EU-a ubrajaju se:

  • Nezavisnost i kvalitet ispitivanja pre stavljanja automobila na tržište: Kako bi stekle i zadržale svoje imenovanje u pojedinoj državi članici, tehničke službe zadužene za ispitivanje i preglede novih modela automobila prolaze strogi postupak ocenjivanja koji sprovode nezavisni kontrolori. Rad nacionalnih homologacijskih tela ocenjuju stručnjaci kako bi se relevantna pravila rigorozno sprovodila u celoj EU.
  • Kontrola automobila koji su već na tržištu: Novim zakonodavnim okvirom poboljšavaju se i kontrole vozila koja su već u saobraćaju, odnosno dostupna na tržištu. Od sada se od država članica zahteva da redovno sprovode barem najmanji broj ispitivanja na vozilima godišnje i one mogu preduzimati zaštitne mere protiv nedoslednih vozila na svom državnom području i pritom ne moraju čekati da homologacijsko telo preduzme mere.
  • Evropski nadzor: Komisija sad može proveravati vozila u laboratorijskim i u stvarnim, putnim uslovima. Ako neki proizvođač prekrši homologacijske propise, npr. ako ugradi napravu za varanje na ispitivanju ili podnese lažnu izjavu, Komisija može naložiti opoziv vozila u celoj EU i nametnuti sankcije tom proizvođaču u iznosu do 30.000 evra po automobilu. Do danas su samo nacionalna tela koja su homologirala automobil mogla uvesti takve mere.

Od donošenja Uredbe 2018. proizvođači automobila, homologacijska tela i drugi učesnici neumorno rade na sprovođenju novih pravila kako bi se prilagodili strožim zahtevima.

Komisija je osigurala dodatna sredstva za Zajednički istraživački centar (JRC), koji preuzima novu ulogu u nadzoru tržišta, kao i za potrebno dodatno osoblje, operativne troškove i izgradnju dvaju novih laboratorija. JRC sad ima dva nova najsuvremenija laboratorija za provođenje provjera.

Kontekst

Homologacija je postupak za potvrđivanje da vozilo ispunjava sve zahteve za stavljanje na tržište i za strogu proveru kontinuirane usklađenosti proizvođača s pravom EU-a, uključujući ograničenja emisija kako je utvrđeno u zasebnoj uredbi.

Komisija je 2016. predložila nova pravila o homologaciji nakon skandala „Dieselgate”, a Evropski parlament i Veće doneli su ih 2018.

Ta reforma je deo sveobuhvatnog rada Komisije na postizanju čistog, održivog i konkurentnog automobilskog sektora kako je utvrđeno u Komunikaciji Komisije „Evropa u pokretu”. Inicijative Komisije uključuju standarde kvaliteta vazduha i emisija ugljen-dioksida, poboljšanje ispitivanja emisija iz automobila ili potporu za alternativna goriva i proizvodnju baterija i zaštitu konkurentnosti evropske industrije.

Izvor: Evropska komisija Hrvatska

Uspešno dvanaesto podvodno čišćenje Savskog jezera na Adi Ciganliji

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan prisustvovao je proteklog vikenda dvanaestoj po redu ekološkoj akciji podvodnog čišćenja Savskog jezera na Adi Ciganliji u Beogradu, u kojoj su učestvovali ronioci ronilačkih klubova, MUP-a i Vojske Srbije.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar je naglasio punu podršku ovoj akciji koja niz godina doprinosi razvoju svesti naših sugrađana o čistoj i zdravoj životnoj sredini i popularizuje zdrave ekološke navike. On je izrazio očekivanje da će i ove godine biti sakupljeno manje smeća sa dna Savskog jezera nego ranijih godina, što će potvrditi da ekološke akcije i napori koji se ulažu u jačanje svesti javnosti daju rezultate. Nekada smo sa dna Savskog jezera vadili auto-gume i šporete, a sada je tog smeća sve manje, istakao je ministar, što dokazuje da smo napredovali, i da Srbija krupnim koracima kreće ka tome da se veoma ozbiljno pozabavi životnom sredinom.

On je ukazao da je akcija čišćenja dna Savskog jezera važna jer ujedno ukazuje i na neophodnost očuvanja vode kao najznačajnijeg resursa. „Voda je paradigma dobre zdrave životne sredine, i suština borbe za životnu sredinu jeste u vodi“, istakao je, i dodao da je cilj, i ujedno glavni rezultat Ministarstva bio rešavanje pitanja zagađenja voda. Trivan je rekao da je tokom dvogodišnjeg rada Ministarstvo, uz sve postojeće teškoće, uspelo dostići preko 26 gotovih projekata za sisteme za preradu otpadnih voda od oko 350, koliko je potrebno u Srbiji. To je samo početak, naglašava Trivan, jer veliki petogodišnji investicioni plan imaće u fokusu i izgradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda, što će biti početak ekološki sređene Srbije. Srbija je zemlja u regionu sa najmanje površinskih autohtonih voda, što je još jedan razlog više da povedemo računa o tome kako se odnosimo prema vodi koja je globalno ugrožen planetarni resurs, istakao je Trivan.

Ministar je zahvalio roniocima koji godinama učestvuju u ovoj ekološkoj akciji, ukazao da je doprinos ovakvih organizacija, nevladinog sektora i medija dragocen u menjanju svesti, i pozvao građane da menjaju svoje navike i svoj odnos prema životnoj sredini.

Đorđe Višacki, generalni sekretar Olimpijskog saveza Srbije rekao je nemamo drugu planetu, i zato moramo čuvati životnu sredinu, naročito vodu kao resurs. Vode Beograda su dragulj koji nema mnogo gradova u svetu, i zato svi moramo da odgovornim odnosom doprinesemo čistoj i zdravoj životnoj sredini, naglasio je.

Božana Ostojić, predsednica Saveza organizacija podvodnih aktivnosti Republike Srbije (SOPAS), koji je član Svetske ronilačke federacije (CMAS), i predsednica komisije za ekologiju i održivi razvoj Olimpijskog Komiteta Srbije, navela je da je akcija podvodnog čišćenja Savskog jezera veliki finale ekološkog projekta koji je obuhvatio podvodno čišćenje jezera Ćelije kod Kruševca, jezera kod Bele crkve i Zavojskog jezera kod Pirota. Voda je resurs bez kojeg nema života, naglasila je, i izrazila očekivanje da će imati uticaj na svest građana da se drugačije ophode prema otpadu pre svega, i doprinesu uređenijoj i zdravijoj Srbiji.

U akciji podvodnog čišćenja Savskog jezera koja je realizovana u organizaciji SOPAS-a, Olimpijskog komiteta Srbije (OKS), i u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine i ronilačkim klubom „Kalipsoˮ, zbog mera u uslovima pandemije virusa kovid 19 učestvovalo je 65 ronilaca, nešto manje nego proteklih godina.

Partner SOPAS-a u ekološkom projektu podzemnog čišćenja četiri lokacije u Srbiji je kompanija “Henkel”, koja se pridružuje ovakvim organizacijama u podizanju svesti pojedinaca kako mogu da doprinesu životnoj sredini.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Lidl Srbija u velikoj akciji čišćenja Kopaonika prikupila 45 kilograma otpada

Foto: Executive Group

U cilju zaštite i održivog razvoja planinskih područja, kompanija Lidl Srbija je ovog vikenda sprovela akciju čišćenja Kopaonika, kako bi se sakupio otpad koji ugrožava samu prirodu ove planine i narušava njen izgled.

Foto: Executive Group

U saradnji sa spasiocima Gorske službe spasavanja očišćeni su urbani centri, kao i delovi oko i ispod žičara, sakupljeni otpad dalje će procesuirati partnerske akcije Ekostar Pak, koji je specijalizovan za odlaganje otpada.

Tokom Lidlove akcije, koja se održavala u subotu 29. avgusta, sakupljeno je 25 džakova, što čini ukupno 45 kg otpada. Nakon akcija čišćenja na planinama, Kopaonik planira da se nastavi dalje i na drugim planinama, a naredne potencijalne destinacije su Stara planina, Fruška gora i Zlatibor.

“Želimo da doprinesemo zaštiti prirode na taj način što ćemo ovakvim akcijama, ne samo očistiti prirodnu sredinu i planinska područja od otpada, već u saradnji sa našim partnerima GSS-om i Ekostar Pak-om, i dodatno uticati na informisanje i podizanje ekoloških svesti građana . Isticanjem odgovornosti svih nas težimo tome da promovišemo zajednički cilj, a to je zaštita životne sredine, pa pozivamo i druge kompanije, volontere i građane da se priključimo akcijama čišćenja najposećenijih oblasti u Srbiji “, istakla je Jasmina Šrndić iz sektora za korporativne komunikacije kompanije Lidl Srbija .

Ova akcija je samo jedna u nizu društveno odgovornih inicijativa kompanije za implementaciju strategije “REset Plastic”, koja je usmerena je na pet oblasti delovanja: od smanjenja upotrebe plastike, povećane upotrebe reciklirane plastike i uklanjanja otpada iz prirode, do podsticanja ekoloških inovacija i obrazovanja u ovoj oblasti.

Lepe vesti za vozače električnih automobila – omogućeno besplatno punjenje u Beogradu na vodi

Foto: Executive Group

Punjenje električnih automobila u Beogradu dostupno je na nekoliko javnih lokacija širom grada, a najnovija među njima nalazi se u okviru Beograda na vodi.

Dobra vest za sve koji voze popularne “nečujne četvorotočkaše” je da sada mogu da siđu do omiljenog gradskog šetališta Sava Promenade i napune svoje vozilo svakog dana od 6 do 22 časa.

Na parkingu pored Sava Plej parka postavljen je punjač na kojem mogu da se pune dva automobila istovremeno. Operater na parkingu izdaje kartice za besplatno korišćenje ove pogodnosti, uz maksimalno zadržavanje jednog vozila do četiri sata.

Foto: Executive Group

Poršeov najnoviji, potpuno električni model Porše Tajkan, imao je privilegiju da prvi proba savremeni punjač postavljen na poznatom beogradskom šetalištu.

Beograd na vodi posvećuje veliku pažnju svim održivim vidovima saobraćaja. Prioritet u planiranju saobraćaja u okviru projekta dat je biciklistima i pešacima, a uvođenje punjača za električne automobile je još jedan doprinos kompanije stvaranju zdravog životnog okruženja.

Nova atrakcija u Baru – solarno stablo

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Solarno stablo se sastoji se od devet „grana“ sa stilizovanim „listovima“ koji u večernjim satima imaju i dekorativnu rasvetu.

Skulptura je izrađena u skladu s logotipom i bojama Turističke zajednice opštine Bar, a ovaj savremeni urbani nameštaj opremljen je USB i bežičnim punjačima za mobilne telefone i ostale prenosive pametne uređaje.

Takođe, osim opuštanja na klupi, novo solarno stablo posetiocima nudi i besplatni Wi-Fi pristup internetu. Osim praktične upotrebe, solarno stablo ima za cilj podizanje nivao svesti građana Bara o prednostima primene obnovljivih izvora energije, kao i važnosti očuvanja životne sredine. U TZO Bar se nadaju kako će novo solarno stablo postati mesto okupljanja građana Bara i njihovih gostiju, a u narednom periodu planira se realizacija novih projekata i atrakcija.

Izvor: Ekovjesnik

U legalne tokove uvedeno 47 odsto sezonskih radnika u poljoprivredi

Foto-ilustracija: Unsplash (Tony Pham)

Pojednostavljena procedura prijave putem portala i aplikacije uvela je u legalne tokove 47 odsto sezonskih radnika u poljoprivredi. Za godinu i po dana primene novog sistema poslodavci su angažovali ukupno 37.597 sezonaca i tako doprineli da ostvare pravo na penzijski staž i zdravstvenu zaštitu u slučaju povrede na radu. Rezultat nove procedure je utoliko važniji što je do pre dve godine ugovor imalo svega 5 odsto od oko 80.000 sezonaca koliko se procenjuje da radi u poljoprivredi u Srbiji.

Foto-ilustracija: Unsplash (Lambros Lyrarakis)

Analiza o efektima primene Zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima, koju su za potrebe Ministarstva rada zajednički sproveli NALED i GIZ, pokazala je da su poslodavci prihvatili novi sistem. To se posebno vidi po broju elektronskih prijava u odnosu na broj zaključenih ugovora o privremenim i povremenim poslovima, koji se zadržao na proseku od oko 3.000 godišnje, i to pre svega za radnike angažovane na duži period (od 90 do 95 dana). Brzinu prijavljivanja i fiksni iznos poreza, koji se plaća putem onlajn registracije, istakli su u analizi kao ključnu prednost u odnosu na skuplju i komplikovaniju proceduru potpisivanje ugovora na papiru.

“Portal i aplikaciju je koristilo 413 poslodavaca, od čega su 127 fizička lica odnosno vlasnici poljoprivrednih gazdinstava, i na ime poreza i doprinosa dosad su uplatili više od 400 miliona dinara u budžet Republike Srbije. Novi, jednostavniji način prijave i odjave u samo par minuta, koji podrazumeva da poreze i doprinose plate samo za one dane kada je sezonski radnik zaista radio, motivisao je poslodavce da ih prijave. Nasa želja je da novi sistem postane uspešna regionalna priča. Zato GIZ i NALED pružaju podršku Vladama država u regionu da se iskustva uvođenja ovakvog modela dobre prakse prenesu u Crnu Goru, Albaniju i Severnu Makedoniju“, kaže Amira Omanović, zamenica menadžera GIZ Otvorenog regionalnog fonda za modernizaciju opštinskih usluga u jugoistočnoj Evropi.

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Statistika pokazuje da su poljoprivredna gazdinstva sezonske radnike angažovala u proseku na 15 dana, a kompanije na 21. Prosečan broj sezonaca angažovanih na gazdinstvima bio je 46 dok je firmama bilo potrebno u proseku i do 3,5 puta više radnika (167). Najviše prijavljenih sezonaca bilo je u dobi od 46 do 60 godina, kao i između 18 i 30.

Za dalje uvođenje sezonskih radnika u legalne tokove biće potrebno da resorni organi dodatno informišu o postojanju i prednostima nove procedure i poslodavce i radnike. Analiza je pokazala da je neinformisanost o benefitima koji se stiču, ukoliko bi bili prijavljeni, ključni razlog zašto deo sezonaca i dalje pristaje da radi neprijavljeno. Polovina je istakla da bi želeli da budu prijavljeni, a kao najveće benefite prijave vide ostvarivanje prava na penziju (37,5 odsto), veću sigurnost (29 odsto) i zdravstvenu zaštitu u slučaju povrede na radu (20 odsto).

NALED i GIZ se od početka projekta „Povećanje prilika za zapošljavanje sezonskih radnika” zalažu za proširenje sistema i na druge delatnosti sa velikim udelom neformalnog angažovanja, kao što su poslovi u kući, turizam i ugostiteljstvo i građevinarstvo. Osim što bi doprinelo smanjenju sive ekonomije, proširenje postojećeg zakona pomoglo bi građanima, koji usled posledica epidemije KOVID-19 ostaju bez posla, da lakše nađu novi angažman.

Vlada Srbije početkom avgusta pozitivno je odgovorila na predlog i formirana je radna grupa koja će raditi na proširenju obuhvata. Analiza NALED-a pokazuje da u građevinarstvu trećina angažovanih radnika radi bez ugovora, u turizmu i ugostiteljstvu oko 20 odsto, a najveća nepoznanica su kućni poslovi. Procenjuje da oko 55.000 porodica u Srbiji angažuje osobu za neki vid pomoći u kući (čuvanje dece, čišćenje, gerontodomaćice, itd).

Izvor: NALED

Zelena digitalizacija olakšava investicije u zaštitu životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay

Sve kompanije u Srbiji koje generišu otpad i emituju zagađujuće materije u vodu i vazduh i uvoze proizvode koji će nakon upotrebe postati otpad, dužne su da podnesu izveštaj Agenciji za zaštitu životne sredine.

Foto-ilustracija: Pixabay

Sledeći preporuke Evropske komisije o cirkularnoj ekonomiji razvijen je projekat zelene digitalizacije koji će omogućiti bržu i lakšu razmenu podataka i njihovu dostupnost i onima koji žele da investiraju u zaštitu životne sredine. Umesto dosadašnjih 120.000 izveštaja godišnje arhiviranih u 25 kartonskih kutija, mejlova i telefonskih poziva, sve informacije biće dostupne preko digitalnog servisa.

Svi podaci, osim onih koji su poslovna tajna, biće dostupni na platformi. To je vrlo važno za one koji žele da investiraju ili žele da se povežu sa određenom kompanijom i odlože svoj otpad, pronađu sirovinu.

“To će unaprediti poslovanje jer nećemo gubiti više vremena na slanje tih papira i kontrolu da li su sva dokumenta o kretanju otpada validno popunjena i potpisana”, kaže Ivan Jordović iz Ceneksa, nacionalnog operatera za upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom.

Prema njegovim rečima na ovaj način elektronskog podnošenja dokumenata je vrlo lako ispraviti uočenu grešku i nema potrebe da se čeka za original pečatom i potpisom kad će to moći elektronski da se potpisuje.

U okviru zelenog dogovora, evropske kompanije moraju da pređu na koncept cirkularne ekonomije koji prati digitalizaciju da bi ostale konkurentne na tržištu.

Jordović kaže da država može da dodatno digitalizuje svoje servise da prikupljanje podataka učini potpuno elektronski, da se ne završi sve na prikupljanju podataka već da te podatke ukrste i na osnovu podataka odrade pravu analizu rizika koja će kasnije koristiti inspekcijama za redovne i vanredne kontrole.

“Samo na taj način možemo imati prevenciju stvaranja incidenata u životnoj sredini”, smatra Ivan Jordović.

Praksa je pokazala da su, nakon početnih ulaganja, elektronski servisi jeftiniji, efikasni i da smanjuju korupciju.

Elektronski sistem inspekcija mogao bi, uz podatke Nacionalnog registra izvora zagađivanja, da doprinese da se smanji zagađenje životne sredine.

Izvor: RTS

RB Kolubara i TENT proizvode više od 50 odsto električne energije u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: EPS

Milorad Grčić, v. d. direktora „Elektroprivrede Srbije“ posetio je rudare noćne smene u Rudarskom basenu „Kolubara“ u okviru redovne razmene iskustava za unapređenje proizvodnje uglja i električne energije i poboljšanja uslova rada.

“EPS je veliki sistem. Mi u najvećoj kompaniji u Srbiji objedinjujemo rudare u kopu, inženjere u elektranama i montere u distribuciji. Okuplja nas isti zadatak, da proizvedemo i isporučimo dovoljno električne energije za stabilno i pouzdano snabdevanje domaćinstava i privrede. Noćas sam ovde sa inženjerima iz TENT-a da bi videli kako se rudari bore za svaku tonu uglja iz koje se proizvodi struja u obrenovačkim elektranama. Da podelimo iskustva i da se upoznamo sa izazovima u proizvodnji jer samo tako će svi delovi EPS-a raditi još bolje i efikasnije”, rekao je Grčić u poseti RB ‘Kolubara’ u noći između 27. i 28. avgusta.

Rudare su sa Grčićem i inženjerima termoelektrana „Nikola Tesla A i B“, posetili i Miodrag Ranković, predsednik Sindikata „Kolubare“, Savo Bezmarević, izvršni direktor EPS-a za proizvodnju električne energije, Dejan Milijanović, izvršni direktor EPS-a za proizvodnju uglja, Milan Mišković, direktor proizvodnje uglja RB „Kolubara“. Oni su prisustvovali primopredaji smene, vozili se sa rudarima u specijalnim vozilima za transport na kopovima, razgovarali sa bageristima u kabini bagera koji otkriva ugalj.

“I rudari ‘Kolubare’ su bili u poseti kolegama u termoelektranama. ‘Kolubara’ i TENT su oslonjeni jedno na drugo i zajedno proizvode više od 50 odsto električne energije za Srbiju. Ovom razmenom iskustva želimo da se još više povežemo unutar EPS-a i zadržimo poziciju stabilnog oslonca privrednog razvoja Srbije”, istakao je Grčić.

Izvor: Elektroprivreda Srbije

Dolina hramova na Siciliji oživljena poljoprivredom

Foto-ilustracija: Unsplash (Emre Gencer)
Foto-ilustracija: Unsplash (Don Fontijn)

U Živom muzeju stabala badema u blizini hrama Konkordije, rimske boginje sporazuma, glavni eksponati su živi ljudi, proizvođači badema, ali i drugog voća, vina, pa i maslinovog ulja. Uzgajaju i koze, retke crne pčele, te proizvode mleko, sir i med.

Na području Agrigenta u Siciliji, poznatom još i kao Dolina hramova, nalazi se ogromno arheološko nalazište staro više od 2.500 godina. Okruženo je stablima masline i badema, pod čijom senkom počivaju antički grčki hramovi. Ostaci desetak hramova smatraju se među očuvanijim u svetu, a još od vremena romantizma, turisti ovamo dolaze da se dive njihovim dorskim stubovima.

Uprkos tome, posetioci teško mogu da zamisle kako je izgledao život domorodaca pre više od 2.500 godina. Odgovor na to pitanje daje jedan od najneobičnijih muzeja na svetu koji je istovremeno park i poljoprivredno imanje.

“Sve što se ovde uzgaja, uzgajalo se i za vreme kada je u Dolini vrvelo od života, ali i nakon antičkog razdoblja, za vreme mavarske kulture“, tvrdi Roberto Skjarata, direktor ovog arheološkog imanja.

Lokalna vlast je zaslužna što je na ovom nalazištu pod zaštitom Uneska, počeo novi život drevnog kamenja kroz jedinstven projekt revitalizacije sa ciljem vraćanja biljnih i životinjskih kultura koje su uzgajane u antičkoj i srednjovekovnoj prošlosti.

Tradicija nestaje sa nestankom ljudi

Skjarata objašnjava da se zaštita kulturne baštine uglavnom svodi na materijalne ostatke bivših civilizacija, ali da je ona daleko širi pojam od kamenja i posuda koje su iskopali arheolozi. Između ostalog, uključuje poljoprivredne useve, od kojih su mnogi nestali jer su nestali i ljudi koji su ih uzgajali.

Zbog toga je uprava ovog arheološkog nalazišta donela odluku da lokalnu zajednicu poveže s lokalitetom kroz oživljavanje poljoprivredne tradicije koja seže u drevnu Grčku i da upravlja Dolinom hramova na sasvim drugačiji način.

Ideja za oživljavanje okoline drevnih hramova došla je od stručnjaka sa Univerziteta u Firenci. Ostaci bivših seoskih kuća i imanja na krajevima ovog terena, vekovima su uništavani, jer za razliku od hramova nisu zaštićeni kao kulturna baština. Uz to, lokalno stanovništvo masovno se iseljavalo u potrazi za boljim životom u gradovima, pa su napušteni hramovi u moderno doba dodatno ostali bez života.

Džem koji miriše na prošlost

Poljoprivrednici zaposleni na ovoj farmi pakuju deo voća u sanduke koji se dostavljaju u oko 200 domaćinstava širom Italije, a od ostatka proizvode džem. Roberto priznaje da na početku projekta nije planirana komercijalna prodaja za šire tržište, ali je imanje postalo toliko produktivno da su se predomislili.

Lokalna uprava je stoga uložila dodatna sredstva, uključujući podsticaje za zapošljavanje dodatnih sezonskih radnika. Kada su farmeri prvi put počeli da proizvode džem, proizveli su 1.500 tegli, a ove godine su dosegli čak 42.000, uprkos činjenici da je angažman sezonskih radnika bio vrlo otežan zbog državnih mera za suzbijanje pandemije.

Stari maslinjaci i novi vinogradi

Foto-ilustracija: Unsplash (David Köhler)

Skjarata je takođe bio na čelu tima koji je 2005. pokrenuo projekt brendiranja najkvalitetnijih proizvoda s arheološkog imanja. Za sada je marka Diodoros odobrena za dve vrste proizvoda, a to su masline i vino.

Val Paradiso, obližnji proizvođač organskog maslinovog ulja, odabran je kao certifikovani proizvođač. Masline beru sa stabala starih oko 700 godina, gnječe ih i prešaju neposredno nakon berbe kako bi se dobilo vrlo kvalitetno devičansko ulje. Stari Grci, osim kulta maslina, sa sobom su na Siciliju doneli i kult vina. Ta je tradicija obnovljena u vinogradima kojima upravlja lokalna zadruga Kanićati, sa oko 300 uzgajivača grožđa. Trenutno proizvode 4.000 boca, ali park i zadruga proširili su plantaže, što će im omogućiti da proizvedu 13.000 boca u roku od tri godine“, ističe direktor.

Povratak crne pčele i retke autohtone ovce

Sledeći poduhvat u održivoj poljoprivredi je ponovni uzgoj vrlo retke sicilijanske crne pčele koja je bila pred izumiranjem. Godine 2012. istraživači su pronašli košnicu na Eolskim ostrvima severno do Sicilije, gde su te pčele migrirale kako bi izbegle ukrštanje sa drugim vrstama. Tada je uprava parka uspela da okupi tim koji je ponovo počeo da ih uzgaja.

“Vlada je takođe obezbedila sredstva koja bi uglavnom zapošljavala osobe s invaliditetom i najsiromašnije stanovnike ovoga područja. Iako u početku nije bilo lako pronaći tržište, njihov prvi pčelar sada proizvodi med čak dva puta godišnje. Prodaja ide sve bolje zahvaljujući i turistima koji su počeli da ga promovišu”, kaže predsednik pčelarskog udruženja Karmelo Rokaro.

Uprava parka podstiče i poljoprivrednike na uzgoj useva ili životinja koji su se ovde uzgajali i držali. Trenutno imaju u planu da vrate retku autohtonu vrstu koze pod nazivom Girgentana za proizvodnju mleka. Reč je o retkoj pasmini, azijskog porekla sa izuzetno velikim rogovima koju su Arapi uvezli na ostrvo u VIII veku.

Autorka: Lucija Bencaric

Izvor: Agroklub.rs

Hrvatski grad Gospić opremljen kontejnerima za odvojeno prikupljanje otpada

Foto: Grad Gospić

U Komunalac Gospić stigli su metalni kontejneri za odvojeno prikupljanje otpada (papir/karton, plastika) namenjeni stambenim zgradama.

Foto: Grad Gospić

Kontejneri su nabavljeni u sklopu projekta “Nabavka kontejnera za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada” vrednog 2.130.000 kuna (277.000 evra). Nabavka kontejnera sufinansira se s 85 odsto bespovratnih sredstava Evropske unije, dok ostatak finansira Grad Gospić i to u iznosu od 320.000 kuna (41.600 evra). Ovim projektom nabavljaju se kontejneri za odvojeno prikupljanje otpadnog papira i kartona, otpadne plastike, otpadnog stakla i biootpada, raznih zapremina, označenih oznakom EU vidljivosti.

Cilj ovog projekta je uspostava odvajanja otpada na mestu nastanka kako bi se smanjila količina mešanog komunalnog otpada koji nastaje, smanjio udeo biorazgradivog komunalnog otpada u nastalom mešanom komunalnom otpadu, povećale količine reciklabilnog otpada i ispunila obaveza Republike Hrvatske da osigura odvojeno prikupljanje i recikliranje otpadnog papira i kartona, otpadne plastike, otpadnog stakla i biootpada, kao i otpada koji se svrstava u posebne kategorije otpada.

Ciljne grupe u ovom projektu su jedinice lokalne samouprave, koje sprovode svoje zakonske obaveze i kojima se kontejneri ustupaju i ostaju u njihovom vlasništvu za period nakon završetka projekta (minimalno 5 godina) i korisnici javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom, kojima će se kontejneri predati na dalje korišćenje.

Nabavkom kontejnera koji se finansiraju iz sredstava OPKK putem Fonda za zaštitu okoline i energetsku efikasnost, osigurava se pomoć jedinicama lokalne samouprave da sprovedu svoje zakonske obaveze odnosno osiguraju sprovođenje ciljeva i zadataka iz usvojenih planova upravljanja otpadom, a time i Republici Hrvatskoj da izvrši svoje obaveze preuzete Ugovorom o pristupanju Evropskoj uniji.

U prvoj fazi projekta nabavljeni su kontejneri većih zapremnina, dok će se u drugoj fazi projekta nabaviti kontejneri za odvojeno prikupljanje otpada za domaćinstva, odnosno kante. Postupak nabave kontejnera za domaćinstva je u završnoj fazi te se isporuka 1.182.835 kontejnera za 385 gradova i opština očekuje na jesen.

Izvor: Grad Gospić

Zašto Amazonija sve više gori?

Foto: Wikipedia/Phil P Harris

Čini se da je prašuma u Amazoniji uvek “pod lupom”, naročito kad se uzme u obzir činjenica da predstavlja jednu  od najznačajnih oblasti kad je reč o borbi protiv klimatskih promena pročišćavajući vazduh apsorbovanjem ogromnih količina ugljen-dioksida, dok je istovremeno izuzetno ugrožena.

Foto: Wikipedia/Jorge.kike.medina

Pored konstantnog krčenja šume zarad pravljenja prostora za uzgoj poljoprivrednih dobara i razvoj stočarstva, Amazonija se svake godine nalazi pod pretnjom šumskih požara.

Čak 60 odsto prašume pripada teritoriji Brazila. Ipak, u ovoj zemlji beleži se sve više požara na teritoriji Amazonije, a naučnici procenjuju da je broj požara u julu ove godine povećan za oko 55,6 odsto u odnosu na prosečan broj požara u julu u periodu od 2010. do 2019.

Takođe, požari tokom meseca juna su takođe bili u porastu 2020, i to za gotovo 20 odsto u odnosu na prošlu godinu i za oko 36 odsto u odnosu na period 2010-2019.

Samo tokom ove godine spaljeno je više od 13.000 kvadratnih kilometara Amazonije na prostoru Brazila, odnosno površina osam puta veća od Londona.

Pored toga, zabeleženo je da je ovogodišnja sušna sezona znatno izraženija i da je temperatura voda severnog Atlantika povišena, što uglavnom uslovljava manje padavina u južnom predelu Amazona.

Broj šumskih požara povećan je i u Kolumbiji, Peruu i Venecueli.

Jelena Cvetić

Počelo je dodeljivanje EU grantova za otklanjanje posledica pandemije koronavirusa u turizmu

Foto Ilustracija: Pixabay

Online događaj obeležio je zvanični početak dodeljivanja ukupno 120 grantova u okviru projekta “#EUzaTebe – za kulturno nasleđe i turizam”, usmerenih na otklanjanje posledica koronavirus pandemije u sektoru turizma. Кorisnici pomoći su mala i mikro preduzeća, porodična preduzetništva, poljoprivredna gazdinstva i firme iz 12 gradova i opština na istoku i jugoistoku Srbije. Ukupan budžet koji je Evropska unija odvojila za ovu namenu iznosi milion evra.

Foto: EU info centar

“Ovog proleća, sa izbijanjem koronavirusa, Evropska unija je pružila Srbiji neposrednu pomoć́u vidu medicinske i zaštitne opreme – respiratora, maski, kiseonika i trijažnih kontejnera, kao i paketa sa hranom i higijenom za marginalizovane grupe. Sada radimo na pružanju kratkoročne i srednjoročne pomoći za ekonomski oporavak, za šta smo ukupno opredelili 78 miliona evra bespovratnih sredstava. Кroz ovaj projekat EU pruža podršku sektoru turizma u istočnoj Srbiji i donjem Podunavlju kako bi se ublažile negativne ekonomske i finansijske posledice koje je pandemija izazvala. Posebno se fokusiramo na one turističke operatere i preduzetnike koji su najteže pogođeni pandemijom: mala i srednja preduzeća, porodična preduzeća, ljude sa inovativnim idejama koji doprinose srpskoj turističkoj ponudi. U narednoj fazi pružićemo turističkim operaterima pomoć za “čiste i sigurne” protokole koji će im pomoći da zadovolje potrebe i očekivanja budućih posetilaca. Ovaj projekat je deo šireg dugoročnog plana podrške srpskom turizmu i kulturnom nasleđu, koji je deo dugogodišnje podrške Evropske unije u Srbiji. Ne tako davno EU je podržala obnovu tvrđave Golubac, takođe u ovom regionu, koji danas privlači brojne domaće i međunarodne turiste. Nadamo se da će novim projektima Srbija postati još atraktivnija globalna destinacija”, rekao je ambasador Sem Fabrici, šef Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji.

Najveći broj budućih korisnika bespovratne pomoći, u visini do 10.000 evra po projektu, je u kategoriji pružalaca privatnog smeštaja (70), a podržani su projekti 21 restorana/keteringa, osam hotela/hostela/pansiona, osam turističkih agencija, četiri projekta iz pčelarstva, tri kampa, tri vinarije, dva iz proizvodnje suvenira i jedan izletnički projekat sa lokalnim atrakcijama.

„Pored ovih 120 projekata koje smo podržali, bilo je bar još toliko koji su zavredeli našu podršku. Iskoristiću priliku da najavim da će naš projekat “#EUzaTebe – za kulturno nasleđe i turizam” narednih meseci objaviti još jedan konkurs, koji će biti prilika za one koji nisu sada prošli konkurenciju, da ponovo konkurišu. Ovaj paket bespovratne pomoći je izuzetno bitan, jer je on usmeren na male i porodične aktere u turističkom sektoru, ljude koji su verovatno najteže pogođeni koronavirus pandemijom i opštim smanjenjem putovanja. Mi se nadamo da će naša podrška, njima omogućiti da unaprede svoju turističku ponudu, da uz našu pomoć i sopstvene resurse mogu da investiraju i da se pripreme za predstojeću zimsku turističku sezonu, a posebno za letnju sezonu 2021 (dve hiljade dvadeset prve). Sa unapređenjem smeštajnih kapaciteta, sa predstojećom dodelom bespovratne pomoći turističkim delatnicima, lokalnim samoupravama, Regionalnim agencijama za razvoj, inovatorima i asocijacijama mi želimo da ovaj deo Srbije podignemo na nivo, da postane nezaobilazna turistička destinacija. Кako za domaće turiste, tako i za inostrane “, rekao je Aleksander BEC, vođa projekta “#EUzaTebe – za kulturno nasleđe i turizam”.

Foto Ilustracija: Pixabay

U opštini Golubac gde je podržano osam preduzetničkih projekata, u ukupnoj vrednosti od 7.6 miliona dinara, jedna od korisnica je i Milena Vasić, iz kampa “Asin”. “Nama je cilj da dodeljenim sredstvima poboljšamo infrastrukturu u kampu, kako bi posetioci duže ostajali kod nas, unošenjem zabavnih i rekreativnih sadržaja, kao što su stoni tenis, prateću opremu za bicikliste, stanicu za popravku bicikala, i slično.”

Zoran Milenović, vlasnik “Ville Milenović” nedaleko od Rajačkih Pivnica u Negotinu, opštini u kojoj je podržano 12 preduzetničkih projekata, ukupne od 12 miliona dinara, dodeljena sredstva namerava da uloži modernizaciju svojih smeštajnih kapaciteta. “Кonačno da i naša istočna Srbija dobije neka sredstva. Znamo da je zapadna Srbija prilično odmakla od nas, zato nam ova sredstva i te kako znače. Znamo da za Rajačke pimnice koje imaju mnogo toga da ponude treba mnogo toga da se uradi, da one treba da zažive, pa pa se nadamo da će projekat koji vodite doprineti u tom pogledu”, rekao je Milenović, ističući da će njihov fokus biti na privlačenje kako domaćih, tako i stranih turista, prvenstveni iz zemalja u okruženju,” rekao je Milenović.

Кorisnici grantova mogu očekivati da u narednim danima i nedeljama dobiju ugovore na potpis, a potom će krenuti i isplata novčanih sredstava, rečeno je na današnjoj konferenciji.

“#EUzaTebe – za kulturno nasleđe i turizam” je projekat usmeren na razvoj turizma kao značajnog privrednog potencijala za podsticanje ekonomskog razvoja istočne Srbije i Donjeg Podunavlja. Projekat finansira Evropska unija sa 15 miliona evra, sufinansira nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj sa 1,6 miliona evra, a sprovodi Nemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ) GmbH.

Pravo učešća na konkursu imala su fizička lica koja pružaju usluge smeštaja, poljoprivredna gazdinstva i preduzetnici/mikro i mala preduzeća čije se aktivnosti iz oblasti turizma odvijaju na teritoriji Boljevca, Bora, Golupca, Кladova, Кnjaževca, Majdanpeka, Negotina, Požarevca, Smedereva, Sokobanje, Velikog Gradišta i Zaječara.

Na konkurs je pristiglo ukupno 464 projektnih zahteva.

Spisak odobrenih projekata možete videti na http://eu-za-kulturno-nasledje.euinfo.rs/konkurs-za-bespovratnu-pomoc-za-prevazilazenje-posledica-kovid-19-pandemije-u-sektoru-turizma/

Izvor: EU info centar

Norveška ne odustaje od eksploatacije nafte na Arktiku

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

Norveška planira da proširi operacije eksploatacije nafte u prethodno netaknuta područja Arktika, potez za koji ekološki aktivisti upozoravaju da bi mogao da ugrozi osetljiv ekosistem i čak započne vojni spor sa Rusijom, prenosi Nova ekonomija, a piše Gardijan.

Javna konsultacija po pitanju otvaranja devet novih norveških bušotina zatvorena prethodne nedelje, a navedena područja su znatno više severno na Arktiku nego područja za eksploataciju koje je američki predsednik Donald Tramp najavio na Aljasci.

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

Stručnjaci kažu da je područje smatrano veoma rizičnim, kako po pitanju očuvanja životne sredine, tako i u smislu profitabilnosti.

Takođe navode da odluku prati rizik od suprotstavljanja drugim nacijama koje su potpisale Svalbardski sporazum, koji reguliše aktivnost u arhipelagu.

Ilan Kelman, profesor na norveškom Agder Univerzitetu, kaže da ne postoji siguran način eksploatacije nafte u arktičkim uslovima.

“Nezavisno od promena životne sredine, Arktik je veoma surovo mesto. Mnogo toga može poći po zlu, a kad se to desi može izazvati znatnu štetu na duže vreme”, naveo je.

Helge Rigvik, istoričar proizvodnje nafte Univerziteta u Oslu, kaže da je potez Norveške posledica krize u industriji, koja se nedavno pogoršala usled pandemije koronavirusa.

“Kada je vlada premijerke Erne Solberg najavila aukciju zakupa, to je bila kulminacija procesa od više decenija u kojem je Norveška išla sve više prema severu”, kaže ona.

Norveška je u junu postavila očekivanu granicu kod ivice okeanskog leda južno od Svalbarda. Ekploatacija nafte severno od ivice leda nije dozvoljena.

Ekološke grupe WWF, Grinpis i “Nature & Youth” poslale su vladi Norveške otvoreno pismo u kojem je navedeno da je u svih 24 prethodnih koncesija između 2002. i 2019. godine vlada odobrila licence za rad u područjima gde se vladina organizacija odgovorna za regulaciju naftnih resursa protivila istraživanju.

“Budući da još uvek nemamo tehnologiju potrebnu za čišćenje izlivanja nafte u artktičkoj sredini, stvarno nema smisla da se nastavi sa ’offshore’ bušenjem tamo”, rekao je Kelman.

Potez Norveške takođe nosi rizik od povećanja tenzija sa Rusijom, za koju područje ima ogroman strateški značaj.

“U prethodnih par godina Rusija je modernizovala svoju severnu flotu nuklearnih podmornica i proširila svoje vojno prisustvo na obližnjem Franc Jozef arhipelagu. Zvanično, Rusija podržava Svalbard sporazum, ali bi norveške operacije u prethodno netaknutoj teritoriji mogle biti smatrane agresivnim”, kaže Rigvik.

Krajnji rok za podnošenje prijava za koncesije je početak 2021. godine, sa planiranim odobrenjem nedugo nakon toga.

Izvor: Nova ekonomija