Home Blog Page 659

Investicije kompanije NIS od velikog značaja za Srbiju

Foto-ilustracija: Pixabay (IADE-Michoko)
Foto-ilustracija: Unsplash

Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali razgovarao je danas sa generalnim direktorom kompanije NIS Kirilom Tjurdenjevim o investicijama te kompanije, koje su važne za privredu Srbije i njen budžet.

Tokom sastanka bilo je reči o projektu „Duboka prerada“, koji je ključni deo druge faze modernizacije Rafinerije Pančevo, vrednosti približno 300 miliona evra.

Cilj je da se poveća dubina prerade, odnosno dobiju veće količine najvrednijih derivata, kao što su dizel i benzin, pri čemu projekat ima i ekološke benefite, među kojima je prestanak proizvodnje mazuta sa visokim sadržajem sumpora.

Mali je istakao da su takvi projekti od velikog značaja za Srbiju jer doprinose većoj stopi njenog privrednog rasta, a upravo zbog takvih investicija naša zemlja je apsolutni lider kada je reč o rastu BDP-a.

Ministar je istakao i da će ovako velike kompanije, ali i one manje, uvek imati pouzdanog partnera u državi, što se najbolje pokazalo za vreme pandemije koronavirusa, kada je donet obiman Program ekonomskih mera od 5.8 milijardi evra.

Foto: NIS

Prema njegovim rečima, zahvaljujući donetim merama, zadržana je puna zaposlenost, a nezaposlenost u drugom kvartalu ove godine je na istorijskom minimumu od 7.3 odsto.

On je izrazio zahvalnost predstavnicima kompanije NIS, koja zapošljava više od 11.000 radnika, na održanju nivoa zaposlenosti tokom pandemije, uz ispunjavanje svih obaveza prema državi i zaposlenima i očuvanje odgovarajućeg investicionog ritma koji će obezbediti dalji razvoj kompanije.

Mali je zaključio da je cilj države da ima takav regulatorni okvir koji će da podržava rast i razvoj privrede jer to znači više novih radnih mesta, veće plate i bolji kvalitet života građana Srbije.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Lego uskoro bez jednokratne plastične ambalaže

Foto ilustracija: Pixabay
Foto ilustracija: Pixabay

LEGO grupa najavila je planove da ubuduće svoje proizvode pakuje u reciklirani papir, a ne u plastiku za jednokratnu upotrebu.

Danski proizvođač igračaka saopštio je u utorak da će nove ambalaže početi da se pojavljuju u LEGO kutijama počev od 2021. godine, kao deo investicije od 400 miliona dolara u inicijativu za održivost tokom naredne tri godine. Pakovanje je u razvoju poslednje dve godine.

“Od dece primamo puno pisama u kojima nas pitaju zašto i dalje koristimo plastiku za jednokratnu upotrebu u našim pakovanjima, što nas je inspirisalo da započnemo sa promenom“, rekao je Tim Bruks, potpredsednik za zaštitu životne sredine u LEGO-u.

„Naša ambicija je da svu našu ambalažu učinimo održivom do kraja 2025. godine“, dodao je on.

LEGO grupa, koja je profitirala od velikog porasta prodaje tokom koronavirusa, godišnje koristi oko 5.000 tona plastike za pakovanje svojih proizvoda, što čini 10 odsto ukupne ambalaže. Ipak, mnogo veći problem su sami LEGO komadi, kojima je potrebno 90.000 metričkih tona plastike godišnje.

LEGO godinama radi na razvoju alternativa plastici na bazi nafte koja se može koristiti u njenim kockama. Postignut je određeni napredak, ali većina pojedinačnih komada i dalje je napravljena od plastike.

Foto ilustracija: Pixabay

“Održivo proizvedene LEGO cigle moraju biti jednako sigurne, izdržljive i tehnički ispravne kao i plastična sorta, sa identičnom postojanošću boja i kompatibilnošću sa starijim kockama”, rekao je Bruks.

Komadi moraju biti dovoljno čvrsti da se međusobno kliknu i drže složene strukture, poput zamka Hogvarts, a ipak i dovoljno lagane da bi svako dete moglo lako da ih razdvoji.

Pronalaženje ekološki prihvatljivih alternativa za plastiku, koja je glavni zagađivač okeana i izvora vode, od vitalnog je značaja za borbu protiv vanredne svetske klimatske situacije. Studija u časopisu Science objavljena u julu otkrila je da, čak i ako bi svet smanjio zagađenje plastikom za 80 odsto do 2040. godine, i dalje bi bilo oko 710 miliona metričkih tona plastičnog otpada koji zagađuje životnu sredinu.

Kompanija LEGO teži da sve svoje proizvode do 2030. godine pravi od održivih materijala i da poveća upotrebu “bio opeke”, poput one napravljene od biljnih materijala – poput šećerne trske, koju trenutno čine oko 80 od njenih 3.600 komada, ili oko 2 odsto.

Jovana Canić

Kako funkcioniše Trombov zid i kako može smanjiti troškove grejanja

Foto ilustracija: Pexels

Inovacija stara pola veka aktuelnija je nego ikada jer ovaj konstruktivni sklop može pomoći u poboljšanju energetske efikasnosti objekata.

Primena solarnog grejanja u arhitekturi postoji još od davnina, kada su ljudi koristili ćerpič i kamene zidove kako bi akumulirali sunčevu toplotu tokom dana i polako je oslobađali noću. Međutim, tek 20ih godina 20. veka, evropske arhitekte su počele da eksperimentišu sa pasivnim solarnim metodama u stambenim objektima. Tako su se varijacije ovog sistema razvijale sve do 1967. godine kada je prvi Trombov zid izveo arhitekta Jacques Michel. Ovaj zid (izmišljen 1956. godine), nazvan po inženjeru Felixu Trombeu, kombinuje staklo i tamni, masivniji materijal koji apsorbuje toplotu kako bi je tokom noći polako prenosio u unutrašnjost objekta.

Trombov zid kombinuje staklo i tamni, masivniji materijal koji apsorbije toplotu kako bi je tokom noći prenosio u unutrašnjost objekta.

Standardni Trombov zid ima staklenu ploču udaljenu otprilike 2 do 5 centimetara od zida debljine od 10 do 40 centimetara, koji se obično pravi od cigle, kamena ili betona. Solarna toplota prolazi kroz staklo i zagreva masivni zid. U slučaju da ne postoji staklo ova apsorbovana energija bi se noću obično otpuštala u spoljašnji prostor. Međutim, staklo joj ne dozvoljava da ode te se toplota postepeno otpušta i tako ona ide u unutrašnjost objekta. Zid debljine 20 centimetara ispuštaće toplotu u periodu od 8 do 10 sati, piše ArchDaily.

Pravilna orijentacija

Kako bi se prikupilo što više solarne energije važno je dobro orijentisati zid u odnosu na strane sveta, a izbor vrste, boje i dimenzije materijala u mnogome može doprineti efikasnosti Trombovog zida.

Cirkulacija vazduha

Cirkulacija vazduha u međuprostoru između staklenog i masivnog zida odvija se preko otvora u donjoj i gornjoj zoni zida. Naime, topao akumuliran vazduh se podiže i kroz gornji otvor odlazi u objekat, dok hladan vazduh iz unutrašnjosti ulazi u međuprostor u donjoj zoni, gde se zagreva i dalje nastavlja da se kreće ka gore i ponovo ulazi u objekat.

Varijacija na temu

Varijacija Trombovog zida je takozvani Drum Wall, koji je razvio Steve Bare, gde se umesto masivnog zida iza staklenih ploča stavljaju čelični rezervoari ispunjeni vodom. Budući da voda ima veći toplotni kapacitet od masivnog zida, ovaj sistem je u teoriji efikasniji, međutim u građevinskoj industriji praktičnija je primena klasičnog Trombovog zida.

Više o varijacijama i pasivnom solarnom grejanju pročitajte OVDE.

 

Korišćenje glifosata u Francuskoj polako ide u zaborav

Foto-ilustracija: Pixabay
njiva_pšenica
Foto-ilustracija: Pixabay

Francuska vlada će do početka 2021. godine delimično zabraniti korišćenje glifosata, trenutno jednog od najkorišćenijih herbicida, najavila je ministarka ekološke tranzicije Barbara Pompili.

“Imamo trajnu misiju, koja prilično brzo napreduje i nadam se da ćemo uskoro imati dobre alternative za ovu hemikaliju“, naglasila je.

Ova država još je 2017. godine sebi postavila cilj da do 2021. prekine većinu upotrebe glifosata, a do 2023. potpuno da zabrani njegovu upotrebu. Iako je 2019. godine predsednik Emanuel Makron izjavio da Francuska neće uspeti u toj nameri, sada, kada se stvari polako privode kraju, ipak je optimista po tom pitanju, navodi From Press.

Uz to, ministarka želi da se pronađu i zamene za neonikotinoid koji se koristi u proizvodnji šećerne repe.

Podsetimo, u Evropskoj uniji na snazi je zabrana tri vrste ovih hemijskih sredstava u usevima – klotianidina, imidakloprida i tiametoksama. Francuska je otišla korak dalje i zabranila još dve vrste, tiakloprid i acetamiprid, ali ne samo na otvorenim poljima nego i u plastenicima.

Photo-illustration: Pixabay

“U ove četiri godine imali smo vremene da pronađemo alternative i za ovu hemikaliju, ali još uvek nismo uspeli. Sektor nije bio dovoljno jak, istraživanja nisu napredovala, a država nije nimalo pomogla. Još uvek mislim da su neonikotinoidi vrlo opasni. Jako sam ponosna što je čak 91 odsto njih već zabranjeno, a sada nam treba poslednji mali korak. Zajedno s ministrom poljoprivrede Žilijenom Dunormandijem smislićemo bolju zamenu“, poručila je Pompili.

Ali, kako ona još uvek nije pronađena, francuski poljoprivrednici već nekoliko meseci pozivaju u pomoć jer im zelene lisne vaši koji su prenosioci virusa žutice uništavaju rod, a što rezultira gubitkom prinosa od 30 do 50 odsto. Takođe, zatražili su i ponovno uvođenje pa upozorili na propast proizvodnje šećerne repe ako se nešto ne preduzme.

Inače, industrija šećera ključni je sektor ekonomije ove zemlje jer osigurava ukupno 46.000 radnih mesta, uključujući 25.000 poljoprivrednika i 21 fabriku šećera.

Izvor: Agroklub

Koji energetski izvori su na raspolaganju Srbiji?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Tian Kuan)

Jedna od tački Vašingtonskog sporazuma i ono na čemu godinama insistira Evropska unija jeste da Srbija obezbedi veću raznolikost energetskih izvora. Dalekovodima smo već povezani, ne samo sa okruženjem već i sa evropskim prenosnim sistemom. Čitavoj Evropi, već neko vreme, Amerika otvoreno nudi svoj tečni prirodni gas tzv. LNG u zamenu za ruski. Svet osvajaju obnovljivi izvori energije, a na njima se ubrzano radi i kod nas.

Balkanski tok, koji je u završnoj fazi, Srbiji otvara novi pravac snabdevanja gasom – pre svega, iz Rusije.

Računa se da će gas iz drugih izvora obezbediti interkonektor od Niša do Sofije na koji se nastavlja gasovod koji grade Bugarska i Grčka, a koji će biti i veza sa terminalom za LNG gas koji se priprema u luci u Aleksandropolisu. Projekat srpske deonice interkonektora je u završnoj fazi eksproprijacije.

“Na proleće 2021. godine mogli bismo da počnemo gradnju gasovoda Niš-Dimitrovgrad-Sofija i da ga završimo do 2022. godine. Na LNG terminalu u Aleksandropolisu, gde i počinje gradnja, Srbija je rezervisala 500 miliona kubnih metra i to je ono što smo mi procenili da nam je dovoljno iz tog pravca, bilo da je to LNG iz Amerike, Katra ili možda gas iz Rusije”, kaže direktor “Srbijagasa” Dušan Bajatović.

LNG gas je dobra opcija, ali je za evropske potrošače za sada preskup.

Kada je reč o struji, najbolji primer isplativog interkonektora je “Transbalkanski koridor” koji će dalekovodima povezati Rumuniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Italiju.

Jadranski podmorski kabl već je u fukciji. U našoj zemlji završena je prva deonica tog koridora, a ceo posao biće gotov 2025. godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Joakim Honkasalo)

“Povezivanje sistema znači veću pouzdanost i sigurnost snabdevanja, što je najbitnije za nas, a znači i povezivanje i mogućnost efikasnog korišćenja obnovljivih izvora energije iz okolnih zemlja i iz naše zemlje”, navodi Nadica Stojanović, izvršni direktor za investicije i strategiju u AD Elektromreža Srbije.

Svet se okreće obnovljivoj energiji, ne samo da su ekološka alternativa uglju i nafti već im i finansijski konkurišu. Projekti vezani za zelene izvore energije sve su isplativiji i bez državnih subvencija.

“U odnosu na 2010. godinu vidimo da je trošak investicija po instaliranom megavatu za solarne elektrane umanjen  za čak 70 odsto, kod vetroelektrana je to čak 30 odsto, dok se kod tradicionalnih izvora taj trošak praktično nije promenio. Dolazak Američke razvojne agencije će svakako smanjiti trošak kapitala i doprineti većoj konkurenciji potecijalne podrške tim investicijama”, ističe Miloš Mladenović, izvršni direktor berze električne energije SEEPEX.

Ka novim obnovljivim izvorima električne i toplotne energije stremi čitav Balkan, a nedavni dogovori u Vašingtonu obećavaju dolazak američkih investitora koji su već najavili prva ulagnja u solarna postrojenja.

Izvor: RTS

Naučnici u Beču gaje kožu od gljiva

Foto: Alexander Bismarck
Foto: Alexander Bismarck

Međunarodni tim hemičara na čelu sa Aleksandrom Bizmarkom i Mičelom Džonasom sa Bečkog univerziteta objavili su u časopisu „Nature Sustainability“ članak o obimnom potencijalu obnovljivog i održivog materijala dobijenog od gljiva koji se može koristiti kao zamena za kožu.

Koža važi za izuzetno trajan i na različite načine upotrebljiv materijal u mnogim sferama svakodnevnog života kao što su industrija nameštaja ili tekstilna industrija. Međutim, proizvodnja kako prirodne tako i veštačke kože ostavlja ekološki otisak. Iako dobijanje prirodne kože može da se posmatra kao rezultat proizvodnje mesa, gajenje životinja u tu svrhu i proces proizvodnje kože smatraju se etički i ekološki problematičnim iz više razloga: sečenje šuma radi stvaranja pašnjaka, emisija gasova sa efektom staklene bašte, upotreba neekoloških materijala u procesu štavljenja kože. U proizvodnji veštačke kože, koja se dobija iz sintetičkih polimera, koriste se hemikalije koje nastaju iz fosilnih izvora energije.

Koža koja se proizvodi od gljiva može da bude rešenje, pošto ne emituje ugljen-dioksid i biološki je potpuno razgradiva. Materijal od gljiva kao zamena za kožu proizvodi se od ostataka poljoprivrednih i šumarskih proizvoda kao što je piljevina. Takvi proizvodi služe kao osnova za uzgoj gljivičnog micelijuma, vegetativnog tela gljiva. Posle određenog vremena biomasa nastala od gljiva može fizički i hemijski da se obrađuje. Gotov proizvod izgleda kao koža, ima slična svojstva i na dodir je sličan koži.

Kao najveći izazov u proizvodnji materijala od gljiva naučnici navode postizanje homogenog micelijuma koji bi ravnomerno rastao, imao konzistentnu debljinu, boju i mehanička svojstva. U budućnosti ovaj materijal bi mogao da bude ekološka alternativa za goveđu i veštačku kožu, naročito za društveno osvešćene kupce i preduzeća i za sve više prisutne vegane.

Izvor: Eurocomm-PR

Da li je ovo limuzina koja će srušiti “Teslu”?

Foto: Twitter/Printscreen/Lucid Motors

Američka firma Lucid Motors predstavila je svoj luksuzni električni automobil – limuzinu Air, koja može da se pohvali snagom od preko 1.000 „konja“ i autonomijom od preko 800 kilometara. Ovo je prvi ozbiljan udarac „Tesli“ i po ceni i po karakteristikama automobila. Ovo su do sada najbolje performanse kada je u pitanju automobil na električni pogon, a njegova cena ne prelazi 160.000 dolara.

U poslednjih nekoliko godina, u Americi se dešava pravi bum kada je reč o elektrifikaciji vozila, gde kao pečurke niču kompanije koje nude svoje prve automobile sa električnim pogonom.

Najpoznatija je svakako „Tesla“, a zatim kompanija „Nikola“, „Rivian“, „Lordston motors“, a sada im se pridružuje i firma „Lusid motors“ sa  svojim prvim projekatom koji je po mnogo čemu fantastičan.

“Pogonski sistem u Dream Edition izdanju pruža gotovo neverovatnih 1.080 konjskih snaga, pogon na sva četiri točka, ubrzanje od 0 do 100 kilometara na čas za manje od tri sekunde, a sve to po ceni od 161.500 dolara“, kaže marketing menadžer Johan Peter.

One sa nešto skromnijim ambicijama zadovoljiće i Air Grand Touring verzija, koja raspolaže sa 800 konjskih snaga, ali zato obećava autonomiju od preko 800 kilometara. Njena cena iznosi 131.500 dolara.

Za „plići“ džep verzije “Air Touring” i “Air”

„Ako ipak ne želite da potrošite više od 100.000 dolara za luksuznu elektro-limuzinu, tu je Air Touring verzija koja obezbeđuje 620 konjskih snaga i 650 kilometara autonomije po ceni od “samo” 87.500 dolara“, navodi konstruktor Don Raden.

Najskromnija verzija je Air koja startuje sa cenom od 52.100 dolara sa elektromotorom od 400 konjskih snaga koji pokreće zadnje točkove. Zahvaljujući baterijama kapaciteta 75 kilovat časova, obezbeđena je autonomija od oko 385 kilometara.

Izvor: RTS

Australija i Nemačka potpisale savez za zeleni vodonik

Foto ilustracija: Pexels

Australijska i nemačka vlada najavile su novu alijansu zelenog vodonika koja će uraditi procenu za dalji razvoj lanaca snabdevanja vodonikom.

Sporazum je postignut između Ministarstva za spoljne poslove za trgovinu i industriju, nauku, energiju i resurse Australije i Saveznog ministarstva obrazovanja i istraživanja Savezne Republike Nemačke. Sporazum uključuje zajedničku studiju izvodljivosti o potencijalu za bližu saradnju i budući razvoj lanca snabdevanja vodonikom između dve zemlje.

Ključne tačke:

– Australija i Nemačka su se složile da ispitaju održivost industrije snabdevanja vodonikom
-Vodonik nosi više energije od prirodnog gasa, ali njegovo sagorevanje ne proizvodi emisiju ugljenika
– U čitavoj zemlji su u toku ispitivanja koja koriste vodonik za čistiju energiju

Studija će proceniti trenutne mogućnosti tehnologije vodonika i mogućnosti za istraživanje u lancu snabdevanja, kao i australijski potencijal za proizvodnju vodonika i nosača energije na bazi vodonika iz obnovljivih izvora za izvoz u Nemačku i na povezana tržišta.

Photo: Wikipedia/EERE

Takođe će istražiti ekonomske, tehnološke i regulatorne zahteve za transport i promet vodonika i nosača energije zasnovanih na vodoniku proizvedenih iz obnovljivih izvora i identifikovati ekonomske, naučne, tehnološke, regulatorne i logističke prepreke izvodljivosti lanca snabdevanja, kao i poslovni model za vodonik i nosače energije zasnovane na vodoniku proizvedene iz obnovljivih izvora.

„Istraživanje mogućnosti za buduću saradnju u komercijalnim operacijama i ulaganja u proizvodnju vodonika su od vitalnog značaja ako Australija želi da shvati značaj ekonomske koristi i mogućnosti za otvaranje novih radnih mesta koje vodonik donosi“, komentarisao je Simon Birmingham, australijski Ministar trgovine, turizma i investicija.

„Ova studija pokreće razvoj budućeg lanca snabdevanja vodonikom sa Nemačkom, što bi Australiji moglo doneti i do milijardu dolara zarade od izvoza i pomoći joj da ispuni sve svoje ambicije o čistoj energiji.“

Australijski ministar za energetiku i smanjenje emisije Angus Tejlor, naveo je da buduća australijska industrija vodonika ima potencijal da generiše 7.600 novih radnih mesta do 2050. godine, a najviše u regionalnoj Australiji, što će se odraziti pozitivno i na BDP. “Zbog toga je australijska vlada odobrila više od 500 miliona američkih dolara za podršku razvoja ove industrije“, objasnio je Tejlor.

Čisti vodonik je transformaciono gorivo koje se može koristiti za pogon vozila, proizvodnju toplote i električne energije i kao hemijska sirovina u glavnim industrijskim granama.

Jovana Canić

Razvoj cirkularne ekonomije mogao bi Srbiji da donese 30 hiljada novih radnih mesta

Foto ilustracija: Pexels
Foto-ilustracija: Pixabay

Cirkularana ekonomija, podrazumeva vraćanje otpada kao sirovine ponovo u proizvodnju – novi je koncept privrednog razvoja koji daje odlične rezultate u Evropskoj uniji. Velika je šansa i za našu zemlju, Srbija bi za samo tri godine razvojem te oblasti mogla da otvori 30 hiljada novih radnih mesta.

Komunalni, plastični, ambalažni, elektronski, energetski, rudrski otpad – u Srbiji ga godišnje skupimo 12 miliona tona. A tek 15 odsto te količine se tretira, mada su mogućnosti ogromne.

Samo od njive do trpeze sakupimo milion tona otpada i umesto da ga preradimo u biogorivo, ta količina završi na deponiji isparavajući metan u atmosferu.

“Sa druge strane, velika količina industrijskog otpada ostaje neiskorišćena. Nekoliko miliona letećeg pepela iz termoelektrana završi na deponijama od čega se iskoristi samo mala količina koju preuzme neka od cementara. Postoje propisi o obaveznom korišćenju letećeg pepela u putogradnji u građevinarstvu, ali se slabo primenjuju”, kaže Aleksandar Jovović, profesor Mašinskog fakulteta u Beogradu.

Prioritet Srbije je sređivanje deponija, jer i pored više od 2.000 divljih deponija u našoj zemlji postoji samo 10 sanitarnih odlagališta i 120 opštinskih koja ne zadovoljavaju ni minimalne standarde.

“S obzirom da je sve ostavljeno na entuzijazmu lokalnih opština, vrlo su male kazne ukoliko se opštine ne organizuju za primarnu selekciju. Smatram da je potrebno uvesti oštrije ekonomske mere”, kaže Jelena Kiš iz Saveza za životnu sredinu – NALED.

I naši privrednici rešenje vide u cirkularnoj ekonomiji, jer taj koncept povećava udeo obnovljive i zelene energije, preduzećima smanjuje troškove proizvodnje, a državi povećava BDP.

Foto ilustracija: Pixabay

Nemačka, Austrija i zemlje Skandinavije velike količine svog otpada spaljuju i koriste kao energent. Krajnji cilj je da otpad iskoristite kao sirovinu, a ne samo da ga smeste na deponiju”, kaže Jovović.

Siniša Mitrović iz Centra za cirkularnu ekonomiju PKS-a kaže da je najbolja šansa za proces tranzicije srpske ekonomije napuštanje linearne ekonomije “proizvedi-upotrebi-baci” i prelazak na proces cirkularne ekonomije “proizvedi-upotrebi-proizvedi”.

“Mi vidimo šansu da ono što je otpad u velikim kompanijama postane sirovina za neku novu industriju u malim, srednjim i mikro preduzećima”, kaže Mitrović.

Jelena Kiš objašnjava kako je bitno podsticati proces recikliranja i zbog mogućnosti plasiranja proizvoda na tržište Evropske unije, gde je to jedna od obaveznih stavki.

Domaćinstva, ugostiteljski i javni sektor su najveći proizvođači komunalnog otpada, a kontejnera za odvajanje ambalažnog i papirnog otpada od ostataka hrane još je nedovoljno. Za početak treba krenuti od najosnovnijeg – ubrzati obaveznu selekciju otpada, ne samo u gradovima već i u selima.

Izvor: RTS

Otvoren umetnički konkurs BLACK BOX u Mikseru

Foto ilustracija: Pexels
Foto: Promo/Mikser

Mikser Festival i Fakultet primenjenih umetnosti (FPU) u Beogradu pozivaju mlade autore da učestvuju na umetničkom konkursu BLACK BOX i do 1. oktobra dostave svoja konceptualna rešenja kao odgovore na aktuelnu ovogodišnju temu: SPOMENIK.

“Poreklo reči „spomenik“ potiče od grčkog mnemosinona i latinskog moneo, monere, što znači „podsetiti“, „savetovati“ ili „upozoriti“, sugerišući da nam spomenik pomaže da razumemo prošlost i na taj način omogućava da sagledamo ono što dolazi u budućnosti.” (Wikipedia)

Kakvu budućnost najavljuje vaš Spomenik? Vreme ekološke, društvene, kulturne i ekonomske održivosti? Eru vrtoglavog ekonomskog progresa pojedinaca po cenu urušavanja kvaliteta života većine? Procvat svesti o ličnoj i kolektivnoj odgovornosti, kulturu transparentnosti? Korupcioni raj, kraljevstvo nekompetncije, nerazmrsiv matriks lažni i dezinformacija? Društvo pravičnosti, empatije, tolerancije, uključivanja i saradnje, poštovanja različitosti i raznolikosti? Eskalaciju diskrimacije po političkom, nacionalnom, rodnom, rasnom ili bilo kojem drugom osnovu? Civilizaciju oslonjenu na lokalne resurse, zajednicu sa dovoljno hrane za sve, sela i gradove sa jednakim pravima na zdravu okolinu, čist vazduh, vodu i tle? Nastavak nekontrolisane uzurpacije prirodnih resursa i javnih dobara?

Da li je vaš spomenik megalomanskih razmera ili humanih dimenzija, anahronog ili savremenog izraza, napadno figuralan ili apstraktan, banalno realističan ili stilizovan, od skupocenih materijala ili efemeran? Da li izaziva strahopoštovanje, parališe posmatrača ili budi empatiju i poziva na interakciju? Otelotvoljuje li ljudsku glupost, želju za dominacijom, neukus, kič ili ga podižete idejama društvenog ozdravljenja i emancipacije?

Konkursna rešenja treba da pruže neverbalni komentar na postojeće spomeničke prakse, da jasno izraze vrednosni sistem autora i preispitaju odnose autora i spomenika, spomenika i posmatrača, konflit ili saglasje spomenika i okruženja.

Sve detalje o prijavama i roku konkursa možete pročitati OVDE.

Izvor: MIKSER

UNEP pokreće svet na snažnije akcije za bolju životnu sredinu

Photo-illustration: Pixabay

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan u svojstvu potpredsednika zasedanja Skupštine UN za životnu sredinu (UNEA), učestvovao je danas na video-sastanku Biroa Petog zasedanja Skupštine UN za životnu sredinu (UNEA -5) i Кomiteta stalnih predstavnika država članica Programa Ujedinjenih Nacija za životnu sredinu (UNEP) koji je održan na poziv predsedavajućeg UNEA 5, ministra klime i životne sredine Кraljevine Norveške Svenunga Rotvatena. Zajednički sastanak posvećen je, između ostalog, procesu pripreme ministarske deklaracije za UNEA -5, za koju je planirano da, pod nazivom „Jačanje aktivnosti u oblasti zaštite prirode kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja“, bude održana poslednje nedelje februara 2021. godine u Najrobiju, Кenija.

Ministar Goran Trivan, u svom obraćanju na sastanku, istakao je da je Srbija blagovremeno uputila svoje predloge i komentare na tekst ministarske deklaracije, i izrazio uverenje da je priprema ovog međunarodnog dokumenta značajan proces u kojem će predstavnici 192 države članice UNEP-a, svojim predlozima pokrenuti svet na snažnije akcije za bolju životnu sredinu.

Ministarska deklaracija biće jedan od najvećih rezultata UNEA 5 kao jednom od najznačajnijih međunarodnih skupova koji će usmeriti svet dalje, ka ostvarivanju Agende 2030 i ciljeva Ujedinjenih nacija o održivom razvoju, ka međunarodnoj saradnji i solidarnosti, istakao je.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

On je ukratko ukazao da postoje opravdana strahovanja da će pandemija izazvana koronavirusom pred svet staviti još veće izazove u rešavanju globalnih problema u smanjenju i zaustavljanju posledica klimatskih promena, zaustavljanju nestajanja biodiverziteta i drugih globalnih pitanja koja su neposredno vezana za zaštitu životne sredine, ali i za zdravlje ljudi.

Na sastanku se razgovaralo i o modalitetima održavanja predstojećeg UNEA -5, u kontekstu aktuelne svetske pandemije. Predložene su četiri različite moguće organizacione forme, koje podrazumevaju ili odlaganje termina održavanja, ili smanjenje broja učesnika, odnosno zasedanje potpunosti u formi video-sesije. O modalitetima održavanja UNEA -5 predstavnici zemalja učesnica moći će se izjašnjavati do decembra ove godine, kada će biti doneta konačna odluka o organizacionoj formi UNEA -5.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Otvoren foto-konkurs Natura 2000 u kadru

Ukoliko ste ljubitelj prirode i borite se za njeno očuvanje – ovo je pravo mesto za Vas!

Ako volite fotografiju i uživate u slikanju zanimljivih trenutaka u prirodi – nećete pogrešiti!

Ukoliko ste od onih koji brinu o zaštiti prirode i retkih biljnih i životinjskih vrsta – Vas tražimo!

Pozivamo Vas da učestvujete na eko foto-konkursu „Natura 2000 u kadru“ koji počinje danas 14. septembra i traje do 27. novembra 2020.

OVDE se možete prijaviti na konkurs.

Fokusirajte se na prirodu i osvojite vredne nagrade u vaučerima za foto-opremu:
1. Nagrada 60.000 dinara
2. Nagrada 45.000 dinara
3. Nagrada 35.000 dinara

Broj poslatih fotografija nije ograničen, a pravo učešća imaju svi punoletni državljani Republike Srbije koji prihvate i ispune sve uslove i zahteve propisane Pravilnikom.* 

Naša je namera da pokažemo važnost očuvanja biodiverziteta u Srbiji, a istovremeno i da prikažemo lepote naše prirode i raznovrsnost pejzaža u okviru mreže Natura 2000.

Teme na koje treba da se fokusirate su: priroda (nacionalni parkovi, prirodne lepote, biljni i životinjski svet, vodni resursi) i održivost ljudskih aktivnosti u zaštićenim područjima, održiva poljoprivreda, održivi turizam i druge komercijalne aktivnosti.

Pristigle radove svake nedelje ocenjivaće naš stručni žiri u sastavu: Vođa projektnog tima EU za Naturu 2000 u Srbiji Ana Injigo, projektni menadžer u Delegaciji EU u Srbiji Antoan Avinjon, koordinator projekta u Ministarstvu zaštite životne sredine Snežana Prokić, fotograf Bojan Džodan, multimedijalna umetnica Mina Radović i urednica Energetskog portala Nevena Đukić.

Najbolje fotografije pristigle tokom nedelje objavljivaćemo na našem sajtu.

Foto-konkurs zajednički organizuju Energetski portal i EU projekat Natura 2000. Mreža Natura 2000 je mreža zaštićenih područja u svim evropskim zemljama koja ima za cilj da se sačuvaju najvrednije vrste i staništa.

Ukadrirajte neki važan trenutak u prirodi, očekujemo Vaše fotografije – dobro došli! 

Prijavite se ovde 

*Da bi se izbegao potencijalni sukob interesa, na foto-konkursu ne mogu učestvovati organizatori foto-konkursa – zaposleni u Energetskom portalu i stručnjaci angažovani na projektu EU za Naturu 2000 u Srbiji.

Uskoro otvaranje prvog akvarijuma u Crnoj Gori

Photo - illustration: Pexels
Foto: Printescreen/RTCG

Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore otvoriće vrlo brzo prvi akvarijum u Crnoj Gori, saopštio je direktor te institucije Aleksandar Joksimović. Korona je stopirala radove, ali za dvadesetak dana biće završeno uređenje dvorišta, kojim će se ulaziti u budući akvarijum.

“Uređenje dvorišta je skoro pri kraju. Ostaje da se sada to malo ozeleni, i da hortikulturom oplemenimo taj prostor, nadamo se da ćemo za dvadesetak dana imati spremno sve, novu lepu zelenu površinu”, naveo je on.

Joksimović ističe da je to je nastavak šetališne zone kojom će se ulaziti u budući akvarijum.

“Taj prostor je planiran da bude jedna interaktivna radionica. Cilj nam je edukacija dece školskog uzrasta, ali i studentata. Kada turisti obiđu sve vrednosti Starog grada u Kotoru, onda će neko morskim putem, a neko šetalištem doći da obiđe akvarijum”, naveo je on.

On veruje da će nakon izlaska iz dvorišta akvarijuma i deca i odrasli biti puni utisaka.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Želimo da naš Institut nakon dugo godina bude otvoren za javnost, da pokažemo šta imamo u našem Jadranu i da djeca od malena shvate koliko je važno da čuvamo živi svet i prirodu na planeti,” naveo je on.

Poseban deo akvarijuma biće posvećen oporavku kornjača, a u akvarijumu neće biti ništa što nije poreklom iz Jadrana.

“Naši saradnici i ribari kad nešto ulove moći će da donesu kod nas da mi time naselimo naš akvarijum. Posebno smo ponosni na deo akvarijuma koji će biti posvećen oporavku kornjača, koje ćemo nakon što im pomognemo vratiti ih u more”, ističe Joksimović.

Direktor Instituta podsetio je da su priroda i živi svet u sinhronizaciji, a da jedino čovek remeti taj sistem, kao i brodovi, jahte, pa i sam turizam.

“Mi treba da se zamislimo o našem budućem ponašanju i da obustavimo ugrožavanje prirode i živog sveta,” zaključio je Joksimović.

Izvor: RTCG

9. Splitska biciklijada kreće u akciju rešavanja biciklističke infrastrukture

Foto-ilustracija: Unsplash (Dovile Ramoskaite)
Foto: Promo/Splitska biciklijada

Ovogodišnja, 9. Splitska biciklijada u organizaciji Udruženja Sunce Split kreće u nedelju, 27. septembra 2020. u 16.00 časova, vozi se od Spinutskih vrata preko Marjana, a cilj je na Zvončacu.

Kao i svake godine, Udruženje Sunce Split pridružuje se obeležavanju Svetskog dana bez automobila, koji predstavlja završnicu inicijative Europske nedelje mobilnosti, a obeležava se od 16. do 22. septembra. Ove godine, zbog uticaja spoljnih faktora, Splitska biciklijada organizuje se i sprovodi kao kampanja, čiji je cilj rešavanje biciklističke infrastrukture u gradu, kao i uvođenje povoljnije cene prevoza bicikla Jadrolinijinim trajektima.

Za razliku od prethodnih godina kada je nakon vožnje bilo organizovano javno okupljanje sa bogatim edukativno-zabavnim programom, 9. Splitska biciklijada sastoji se od simbolične vožnje Marjanom, a učesnici će na cilju imati priliku zaigraju nagradni kviz.

Kampanja se sprovodi i putem društvenih mreža Udruženja Sunce Split, pa ćemo tako nakon Splitske biciklijade odgovornima poslati i predloge učesnika za poboljšanje sigurnosti biciklista i pešaka na splitskim ulicama.

Problemi zbog korišćenja velikog broja automobila u gradovima, kao što su zagađenje vazuha, buka i saobraćajne gužve, bili su i razlog za organizaciju Europske nedelje mobilnosti, koja je postala najmasovnija inicijativa posvećena održivoj mobilnosti.

Izvor: Udruženje Sunce Split

Na deponiji Jovanovac gradiće se postrojenje za mehaničko biološki tretman otpada

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Kragujevac i pet susednih opština, Aranđelovac, Batočina, Rača, Knić i Rekovac, koje čine Regionalni centar za upravljanje otpadom uradili su studiju analiza opcija, na osnovu koje je utvrđeno da je za deponiju u Jovanovcu najprimerenije rešenje mehaničko biološki tretman otpada.

Kao nosilac regionalnog projekta prikupljanja i tretmana otpada grad Kragujevac je sa pet susednih opština uradio studiju analiza opcija i u skladu sa Nacionalnom strategijom i evropskim direktivama, kao optimalno i najprimerenije rešenje, odabrao jednu od sedam opcija – mehaničko biološki tretman otpada. To znači da nećemo praviti novu deponiju regiona, već postrojenje na postojećoj koja će sušiti komunalni otpad. Ovim tretmanom dobija se nov proizvod – briket koji se kao gorivo koristi u proizvodnji cementa, pojasnio je za RTS Vladimir Maksimović, član Gradskog veća za komunalne delatnosti.

Na osnovu plana zatvaranja deponije Jovanovac koji je uradio JKP Šumadija uradiće se sanacija i revitalizacija lokacije, jer će postrojenje za tretman otpada biti na mestu sadašnje deponije, a kako bi se iskoristio deponijski gas i narednih deset godina snabdevao fabriku toplotnom i elektičnom energijom, kazao je Maksimović.

Vrednost investicije je 40 miliona evra i na listi smo prioritetnih projekata nadležnog ministarstva. Imajući u vidu da je nerealno da grad finansira kompletan projekat, namera je da konkurišemo za sredstva iz pretpristupnih fondova Evropske unije, a nadamo se kazao je Maksimović da ćemo 2021. godine dobiti izvor finansiranja.

Izvor: Grad Kragujevac

Odloženo usvajanje nove uredbe za organsku proizvodnju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Usvajanje uredbe za organsku proizvodnju odlaže se na godinu dana, a Evropska komisija je pokrenula javno savetovanje o svom budućem akcijskom planu za ovaj vid poljoprivrede.

Najava je deo napora Komisije da podrži ovaj sektor koji igra ključnu ulogu u postizanju ciljeva strategije Od njive do trpeze, kao i one za biološku raznovrsnost, uključujući onaj da do 2030. godine 25 odsto ukupnog poljoprivrednog zemljišta bude u organskom uzgoju.

Cilj akcijskog plana jeste da ispita kako ova vrsta proizvodnje može da pomogne poljoprivredno-prehrambenom sektoru da poboljša svoju održivost u lancu snabdevanja, razvijajući i potražnju za takvim proizvodima. Savetovanje o planu, koji bi se trebalo usvojiti početkom 2021. godine, prikupiće povratne informacije od građana, državnih vlasti i relevantnih učesnika, a otvoren je do 27. novembra.

Posebno, novi set pravila za ekološku poljoprivredu, odobren 2018. godine nakon dugogodišnjih pregovora između zastupnika u Evropskom parlamentu i ministara poljoprivrede, osmišljen je kako bi obezbedio pošteno tržišno takmičenje, istovremeno sprečio prevare i održalo poverenje potrošača u sektor koji se brzo menja i raste.

Nova uredba je prvobitno trebalo da stupi na snagu 1. januara 2021. godine, ali zakonodavci i pregovarači zalažu se za jednogodišnje odlaganje njene primene, dakle, do 1. januara 2022. Smatraju da je do tada potrebno obezbediti neometanu tranziciju i omogućiti proizvođačima, kontrolnim i nadležnim telima da se pravilno pripreme.

Komisija je podržala ovo stanovište, rekavši da, iako nova uredba pruža solidnu osnovu, podzakonski akti koje tek treba usvojiti moraju biti jednako prilagođeni.

Foto-ilustracija: Unsplash (Tony Pham)

“Organska poljoprivreda biće ključni saveznik u tranziciji koju vodimo prema održivijem prehrambenom sistemu i boljoj zaštiti naše bioraznovrsnosti”, komentarisao je poverenik za poljoprivredu, Januš Vojčehovski, reagujući na ovu vest koju je pozdravio i Norbet Lins, predsednik Odbora za poljoprivredu u Evropskom parlamentu. Lins tvrdi da će ovo odlaganje dati poljoprivrednicima i nacionalnim vlastima više vremena da se prilagode.

Istog su stava i u udruženja ekološke proizvodnje EU IFOAM, čiji je predsednik Jan Plage kazao da je novi Akcijski plan presudan da Evropu učini “zelenijom”.

“Potreban nam je ovakav konkretan korak kako bismo povećali potražnju i podigli svest o prednostima eko proizvodnje, što je ključni aspekt akcijskog plana”, rekao je.

Eduardo Kuoko, direktor IFOAM-a, dodao je da je odlaganje novog propisa “mudra odluka” koja će državama članicama omogućiti da pravilno završe rad na zakonodavstvu.

Izvor: Agroklub