Home Blog Page 525

Sove – najbolji „saradnici“ poljoprivrednika i žrtve rodenticida

Foto: Daniel Zupanc
Foto-ilustracija: Pixabay

Krupne oči, nečujno krstarenje nebom i oštre kandže – sove su predatori specijalizovani za hvatanje glodara koji zadaju muke poljoprivrednicima. Ipak, u želji da se otarase štetočina, poljoprivrednici koriste otrove ne znajući da tako ugrožavaju opstanak svojih prirodnih saradnika koji, nakon što pojedu otrovanog miša, umiru danima, pa čak i nedljama.

Samo jedna sova za noć može uhvatiti do 12 miševa, a kako pojedine vrste love u grupama, njihova efikasnost time je veća, kažu stručnjaci za ove ptice.

Udruženje za zaštitu sova „The Barn Owl Trust“ objašnjva da rodenticidi funkcionišu kao antikoagulanti odnosno sprečavaju zgrušavanje krvi. Sova koja pojede tek otrovanog miša (što se, nažalost, često dešava) u organizam unosi letalnu dozu otrova koji je zatim polako i bolno ubija.

Stoga bi svaki poljoprivrednik, pre nego što posegne za rodenticidima, trebalo da se zapita da li je moguće da na svoje imanje privuče sove koje će vrlo rado obavljati posao „noćnog čuvara“ useva.

Za prisustvo ovih ptica tokom dana nećete ni znati jer su većinom aktivne isključivo noću, a sve što teba je da im obezbedite skriveno mesto na kome će se gnezditi i vodu koja im je uvek dostupna. Poželjno je da, pre nego što „uposlite“ ove predatore, zapušite rupice u koje se glodari mogu zavući i u dvorište na otvorenom postavite hranilicu sa semenkama koja će služiti kao mamac za glodare.

Milena Maglovski

Emisija sumpor-dioksida iz srpskih termoelektrana veća nego u celoj EU

Foto-ilustracija: Pixabay

Emisija sumpor-dioksida iz srpskih termoelektrana na ugalj je 2020. godine bila veća nego emisije iz svih termoelektrana u Evropskoj uniji, navodi se u izveštaju mreže CEE Benkvoč (CEE Bankwatch Network) i Centra za istraživanje energetike i čistog vazduha.

Procenjuje se da je tokom protekle tri godine zbog zagađenja vazduha iz elektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu umrlo 19.000 ljudi, a od toga je 12.000 smrtnih slučajeva uzrokovano prekoračenjem zakonski obavezujućih limita.

Ukupne emisije sumpor-dioksida (SO2) iz 18 termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu 2020. bile su 2,5 puta veće od emisija iz 221 postrojenja u celoj EU, navodi se u izveštaju “Uskladiti ili zatvoriti”, objavljenom 7. septembra.

Srpske termoelektrane su imale najveće emisije SO2 – 6,1 puta veće od dozvoljenih, što je znatno više nego 2019, kada su bile 5,6 puta veće.

Najveći zagađivač bila je termoelektana Ugljevik u BiH, a zatim Kostolac B1 i B2 u Srbiji. Ta postrojenja su emitovala skoro 12 puta više od dozvoljenih vrednosti SO2, uprkos tome što su imali ugrađenu opremu za odsumporavanje.

Autori izveštaja su pozvali vlasti u Srbiji da “hitno objasne javnosti” zašto oprema za odsumporavanje u termoelektrani Kostolac B nije radila više od tri godine i apelovala da se zaustavi izgradnja TE Kostolac B3, “barem dok ne postane jasno da li postoji problem sa tehnologijom za kontrolu zagađenja životne sredine koju ugrađuje kineska kompanija CMEC”.

“Pad emisija se možda očekivao 2020. godine zbog smanjenja ekonomske aktivnosti kao posledice pandemije kovida-19. Međutim, to je bilo daleko od istine. Za termoelektrane obuhvaćene NERP-om u Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji, Srbiji i na Kosovu, emisije su se povećale a ne smanjile”, ističe se u izveštaju i dodaje da su 2018. i 2019. godini termoelektrane emitovale su oko šest puta više SO2 nego što je dozvoljeno.

Postrojenja su emitovala i oko 1,6 puta više praškaste materije nego što je dozvoljeno tokom sve tri godine između 2018. i 2020. godine.

Samo emisije oksida azota i dalje su bile ispod zbira maksimalnih emisija za zemlje za 2020. godinu – 90 odsto od dozvoljenih, navodi se u izveštaju.

Zbog ukupnih emisija iz termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu bilo je skoro 19.000 smrtnih slučajeva od 2018. do 2020. godine, od čega je 10.800 bilo u zemljama EU, 6.500 na Zapadnom Balkanu, a ostatak u drugim regionima.

Ukupne emisije termoelektrana prouzrokovale su troškove između 25,3 milijarde i 51,8 milijardi evra, a procenjuje se da su troškovi zbog prekoračenja emisija 2020. godine iznosili između 6 i 12,1 milijardi evra.

Autori izveštaja istuču da EU, kao uvoznik električne energije iz zemalja Zapadnog Balkana, snosi ne samo veliki deo zdravstvenih troškova nastalih zbog proizvodnje električne energije iz uglja u regionu, već i deo odgovornosti.

Od 2018. do 2020. godine Zapadni Balkan je izvezao 25 TWh električne energije u EU, što iznosi 8 odsto ukupne proizvodnje električne energije iz postrojenja na ugalj na Zapadnom Balkanu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Moqvist)

“Na taj način EU igra značajnu ulogu u održavanju proizvodnje električne energije iz uglja u regionu”, navodi se u izveštaju.

Lauri Millivirta, vodeća analitičarka u Centru za istraživanje energije i čistog vazduha, navela je da EU mora pomoći zemljama Zapadnog Balkana da prevaziđu ugalj oporezivanjem uvoza električne energije na bazi fosilnih goriva i osiguravanjem efikasne primene Ugovora o energetskoj zajednici.

“Vlade zapadnog Balkana ne mogu sanjati o članstvu u EU ignorišući propise o kontroli zagađenja. Da bi se izbegla ova vrsta flagrantnog nepoštovanja, sprovođenje Ugovora o energetskoj zajednici mora biti prioritet. Evropska komisija i vlade zemalja EU moraju uvesti efikasne kazne”, oceila je Joana Ciuta, energetska koordinatorka za Zapadni Balkan u mreži CEE Benkvoč.

Ceo tekst možete pročitati OVDE.

Izvor: EURACTIV.rs

Kako je Mercedes Benz ostvario Švarcenegerov san

Foto: Mercedez Benz (Promo)
Foto: Mercedez Benz (Promo)

U moju odbranu, svakome je dovoljno par milisekundi da postane zaljubljenik famozne mercedesove G-klase iliti G-vagena, pa se nadam da ću svojim pisanijem odati utisak osednutosti naprednom tehnologijom, ali ne i skupim kolima.

Jer, kada već pričamo o ceni, najviše što mogu da očekujem jeste da, kao pravi čudak, omirišem kožna sedišta “vagena” čiji se vlasnik parkirao da kupi cigarete i sačekam ga tek da čijem prepoznatljivo “klik” kada zatvori vrata.

Zna se ko sedi za volanom ovih ikoničnih terenaca – Kristijano Ronalno, (ne)slavne sestre Kardašijan i verovatno najistaknutiji fan G-klase, Švarceneger!

Ruku na srce, možete li da zamislite terminatora kako vozi nešto drugo do G-klasu (ili eventualno Ladu Nivu, mada o tome drui put)?

E pa vidite, Švarci je na svetskoj premijeri aktuelne generacije modela G-klase  2018. dobio obećanje od tadašnjeg predsednika upravnog odbora ove autokompanije da će se na tržištu pojaviti potpuno električna verzija pomenutog luksuznog terenca.

I pogađate – terminatorov san postao java! Na ovogodišnjem sajmu automobila u Minhenu premijerno je prikazan koncept EQG koji predstavlja uvertiru za potpunu elektrifikaciju G-klase kojoj Mercedes Benz teži do kraja decenije.

Kažu da dobre stvari ne treba menjati, pa je već na prvi pogled jasno da je EQG električni rođak modela G-klase sa SUS motorima. Robustan dizajn i pogon na sva četiri točka sa pravom ga svrstavaju u terence sa visokim performansama, mada ga od dosadašnjih modela izdvajaju svetleće linije koje naglašavaju njegov električni karakter.

Pogledajte kako izgleda EQG, predstavljen pod sloganom “Jači od vremena” budući da se G-klasa, koja je odavno postala zaštitni znak dobrostojeće gospode, proizvodi još od 1979. godine (mada je Lada Niva, dve godine stariji terenac, u fazonu: pridrži mi pivo dok ti pokažem ko je jači od vremena). Uživajte!

https://www.youtube.com/watch?v=WxEx5z55CDg

Milena Maglovski

Mostar dobio prvu javnu punionicu električnih automobila

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrew Roberts)
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Iza Gradske skupštine Grada Mostara postavljena je dvostrana punionica električnih automobila koja bi nejverovatnije iduće nedelje trebalo da bude puštena u rad.

Menadžer koordinator za energetsku efikasnost Mostara Darko Knezović u izjavi za Fenu rekao je da dvostrana punionica znači da se dva električna vozila mogu puniti u isto vreme, a takođe se mogu puniti električni bicikli i skuteri.

”Instalirana punionica je snage dva puta 22 kW, tip utičnice model 3. Probni rad je napravljen i zatražili smo elektroenergetsku saglasnost i mislimo da bi iduće nedelje mogla krenuti sa radom”, rekao je Knezović.

On napominje da je vlasnicima električnih automobila u Bosni i Hercegovini trenutno dostupno svega nekoliko javnih punionica, a ova će biti prva takva u Mostaru. Korišćenje punionice u početku će biti besplatno, a planirano je da se postepeno krene sa naplatom.

Procenjena vrednost projekta je preko 17.000 evra (35.000 KM), a sredstva su obezbedili Fond za zaštitu životne sredine Federacije BiH i Grad Mostar.

Glavni cilj projekta je smanjenje emisije štetnih gasova iz saobraćaja kroz uvođenje novih tehnologija i vozila na ekološki prihvatljiv pogon u Mostaru i šire.

”Vodeći zagađivači vazduha su konvencionalna vozila s unutrašnjim sagorevanjem, a taj problem je posebno primetan u središnjoj gradskoj zoni gde veliki broj automobila, autobusa i kamiona emituje velike količine štetnih gasova”,  istakao je Knezović.

On je dodao da su glavni razlozi što još uvek ne srećemo dovoljo električnih automobila na ulicama visoka cena vozila, ograničen domet baterije i nedostatak javnih punionica.

Izvor: Bljesak.info

Raspisan Javni poziv za dodelu sredstava za ugradnju solarnih panela na porodičnim kućama

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Sve smo bliži izgradnji solarnih elektrana na krovovima porodičnih kuća koje bi mogle da nam obezbede, uz povoljne uslove, dobar deo električne energije. Naravno, čistiji vazduh predstavlja možda najvažniju korist za čitavu zajednicu.  

Nakon najave Ministarstva rudarstva i energetike da će se finansirati aktivnosti i mere unapređenja efikasnog korišćenja energije u 2021. godini, raspisan je  Javni poziv za dodelu sredstava za finansiranje programa energetske sanacije porodičnih kuća, koji će činiti pojedinačni projekti energetske sanacije porodičnih kuća putem ugradnje solarnih panela i prateće instalacije za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe, koje sprovode jedinice lokalne samouprave kao i gradske opštine, a u cilju ostvarivanja uštede energije i njenog racionalnog korišćenja, te smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Iz poziva naročito izdvajamo informaciju o udelu finansiranja. Naime, građani bi trebalo da pokriju  minimalno 50% vrednosti pojedinačnog projekta energetske sanacije porodičnih kuća. Preostali iznos obezbeđuju lokalna samouprava i Ministarstvo rudarstva i energetike.

  • Pravo na podnošenje prijava imaju jedinice lokalne samouprave i gradske opštine.
  • Datum objavljivanja u dnevnom listu „Politika” 3. septembar 2021. godine.
  • Rok za podnošenje prijava je 1. oktobar 2021. godine do 15 časova. Prijave treba da pristignu na pisarnicu Ministarstva rudarstva i energetike, Nemanjina 22-26, Beograd i budu overene pečatom prijema do 15 časova, 1. oktobra 2021. godine.
  • Odluka o izboru Programa biće objavljena na internet stranici Ministarstva.
  • Za informacije u vezi Javnog poziva možete se obratiti na elektronsku adresu: fondpaneli@mre.gov.rs 
  • Sva pitanja i odgovori biće objavljeni na internet stranici Ministarstva.

Više o javnom pozivu saznajte OVDE.

Obrazce za prijavu pronađite OVDE.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Početkom oktobra potpisivanje prvih ugovora sa lokalnim samoupravama za solarne panele

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo rudarstva i energetike početkom okotobra će potpisati prve ugovore sa gradovima i opštinama, a oni će nakon toga raspisatu dva Javna poziva, najavila je ministarka Zorana Mihajlović.

Ona je podsetila na to da je 3. septembra raspisan Javni poziv za dodelu subvencija za solarne panele, pomoću kojih će računi za električnu energiju biti višestruko manji.

Mihajlovićeva je rekla da je procedura ista kao za dodelu subvencija za zamenu stolarije i da je sledeći korak na jedinicama lokalne samouprave, navodi se u saopštenju.

„Početkom oktobra će Ministarstvo potpisati ugovore sa gradovima i opštinama, koji će posle toga raspisati dva javna poziva, ka kompanijama koje će ugrađivati solarne panele i ka građanima. Realno je da početkom novembra imamo prve ugovore sa građanima. I za ovaj projekat polovinu novca daje država, odnosno Ministarstvo i lokalne samouprave, a 50 odsto plaćaju građani“, rekla je ona. 

Mihajlovićeva je istakla da je procedura, u odnosu na raniji period, maksimalno pojednostavljena, kao i da se investicija isplati za sedam do osam godina.

„Prosečno domaćinstvo u Srbiji troši oko 400 kilovat-sati mesečno, sa računom od oko 3.500 dinara. Jedan solarni panel od pet kilovata može da proizvede oko 430 kilovat-sati, njegova cena je 4.000 evra, a polovinu novca daje država. To znači da se isplati za sedam do osam godina, a rok trajanja panela je 25 godina, pritom će građani mesečno plaćati samo fiksne troškove koji su oko 700 dinara. Drugi bitan deo je da nema administrativnih procedura. Ranije je bilo potrebno i više od 20 koraka i procedura, čekalo se od šest meseci do godinu dana. Mi smo sve sklonili. Kada se instalira sistem, potpiše se ugovor sa snabdevačem, distribucija je dužna da ga u roku od pet dana poveže na mrežu. Nema šaltera, nema čekanja, nema birokratije“, objašnjava ministarka.

Energetski portal

Novi Sad – Akcija uklanjanja divljih deponija i čišćenje javnih površina

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Formiranje divljih deponija na teritoriji Novog Sada predstavlja jedan od izazova u oblasti zaštite životne sredine koji ovah grad pokušava da reši, kako redovnim uklanjanjem i merama prevencije njihovog stvaranja, tako i jačanjem svesti i edukacijom građana o pravilnom postupanju sa otpadom.

Grad Novi Sad – Gradska uprava za zaštitu životne sredine i Javno komunalno preduzeće ”Čistoća”, u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine, pokrenuli su kampanju uklanjanja divljih deponija i čišćenje javnih površina na teritoriji Novog Sada, navodi se na sajtu grada.

U okviru ove akcije do sada je uklonjeno nekoliko divljih deponija u Veterniku kod groblja, u Futogu u Ulici Sonje Marinković, u Petrovaradinu kod „Pobede“. U planu je uklanjanje divljih deponija koja se nalaze na lokaciji Temerinski put br. 100 – kod „Gasne stanice“ i Ulici Majke Jugovića – kod ”Malog Beograda”.

Kako je najavljeno 8. septembra 2021. godine biće uklonjene divlje deponije na lokaciji Čerevićka skela, a 9. septembra u Kaću, na lokaciji u Ulici Moše Pijade – ugao sa Ulicom Stefana Nemanje.

Deo sredstava za realizaciju ove akcije u iznosu od 5.092.584 dinara obezbedilo je Ministarstvo zaštite životne sredine za uklanjanje divljih deponija na sedam različitih lokacija  u Kaću.

Osim uklanjanja divljih deponija, cilj akcije je i da se podigne svest građana da otpad ne odlažu na divlje deponije, već da ga odlažu na za to propisana mesta.

Energetski portal

OIE i poljoprivreda – spoj koji garantuje uspeh

Foto-ilustracija: Unsplash (Science in HD)
Foto-ilustracija: Unsplash (Sungrow Emea)

Obnovljivi izvori energije (OIE) uskoro će postati neizostavna komponenta savremenih poljoprivrednih gazdinstava širom sveta, a to je model koji bi i domaći poljoprivrednici trebalo da slede kako bi ostvarili maksimalne uštede i efikasnu proizvodnju.

Iako je oblast zelene energije u našoj zemlji još uvek relativno nova i za mnoge potpuno strana, novi zakoni i brojni podsticajni programi stvaraju povoljnu atmosferu za razvoj projekata OIE.

U želji da edukuje zainteresovane poljoprivrednike o načinima kako da spoje poljoprivrednu proizvodnju i proizvodnju čiste električne energije, EU info mreža je organizovala vebinar pod nazivom „Obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost u poljoprivredi“ gde su stručnjaci iz pomenutih oblasti pokrili sve relevantne teme vezane za poljoprivredu i OIE.

Jedan od učesnika vebinara, projektni menadžer delegacije EU u Srbiji Boris Ilijevski, istakao je da su mogućnosti poljoprivrednika, kada je reč o realizaciji projekata obnovljivih izvora energije na njihovim gazdinstvima, mnogo veće nego što je to slučaj sa urbanim sredinama. Ipak, to će ih, kako kaže, staviti na „slatke muke“ jer nije lako odabrati pravi spoj obnovljivih izvora koji će dati najbolje rezultate.

Danijela Isailović, menadžerka Udruženja Obnovljivi izvori energije Srbije, savetuje da za početak to budu solarni paneli jer svaki poljoprivrednik lako može realizovati malu solarnu elektranu za svoje potrebe. Za to mu čak nije potrebna posebna parcela, već se solarni paneli mogu nalaziti na istom zemljištu na kome se nalaze zasadi pružajući tako biljkama hlad i smanjujući potrošnju vode.

Ilijevski je dodao da će Evropska unija kroz IPARD program plasirati sredstva opredeljena za realizaciju akcionog plana Zelene agende na koju se obavezala Srbija, kako bi Evropa do 2050. godine postala klimatski neutralan kontinent.

Dobar odnos sa lokalnom zajednicom

Kako objašnjava Danijela Isailović, za uspešnu realizaciju projekata OIE na poljoprivrednim parcelama ključan je dobar odnos sa lokalnim zajednicama.

Navodeći primere izgradnje vetroparkova u Srbiji, ona je istakla da je saradnja sa lokalnim stanovništvom uvek bila prioritet, te da su organizovane brojne prezentacije na kojima su meštani bili detaljno upoznati sa svim koracima u procesu izgradnje, ali i benefitima koje će oni, i čitavo čovečanstvo, imati.

„Mi se bavimo lokalnim stanovništvom najpre profesionalno, a onda to preraste u privatan odnos i druženje. Važno je da osećaju da su i oni deo projekta“, navela je Isailović dodajući da sa MHE, koje su naišle na snažan otpor stanovništva, to nije bio slučaj već da su meštani sa investitorima bili upoznati tek kada su došli da postave cevi.

Biogasne elektrane – kao stvorene za poljoprivrednike

Foto-ilustracija: Pixabay

Poznato je da bavljenje poljoprivredom uvek podrazumeva izvestan otpad – bilo da su to žetveni ostaci, fekalije od životinja ili ostaci od proizvodnje hrane, kao što je surutka.

Sa biogasnim elektranama ostataka nema jer se sve može iskoristiti za proizvodnju električne i toplotne energije, kaže Luka Naglić, tehnički ekspert za GEFF program.

On objašnjava da, iako je ova tehnologija još uvek prilično skupa u našoj zemlji jer dostiže nekoliko miliona evra, udruživanjem više gazdinstava i lokalnih preduzeća, moguće je realizovati ovakav projekat.

Govoreći o principu po kome rade pomenute elektrane, Naglić kaže da sav organski otpad tretiraju bakterije koje izazivaju fermentaciju, a od nastalih gasova se u procesu dalje prerade dobija metan. Čak se ni ostatak organskog otpada ne baca jer on predstavlja visokokvalitetno organsko đubrivo koje može zameniti mineralna đubriva, a uz to je i besplatno, ističe Naglić.

Milena Maglovski

Ulaganje u nove i postojeće kapacitete koji koriste OIE u Malom Zvorniku

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)
Foto: Opština Mali Zvornk

Prilikom obilaska rekonstruisane Hidroelektrane “Zvornik” i nove toplane na biomasu, ministarska rudarstva i energetike Zorana Mihajlović istakla je da su prioriteti Ministarstva ulaganje i podrška kapacitetima koji za proizvodnju električne i toplotne energije koriste obnovljive izvore.

„Toplana u Malom Zvorniku, zajedno sa toplanom koja se gradi u Priboju, biće prve u Srbiji koje koriste biomasu kao energent. Toplana će 1. oktobra početi sa probnim radom kako bi bila spremna za predstojeću grejnu sezonu, tokom koje će građanke i građani Malog Zvornika imati grejanje 24 časa, ali, što je podjednako važno, neće biti gubitaka na mreži i imaćemo zdraviju životnu sredinu”, rekla je ministarka.

Ona je, kao drugu važnu stvar, navela rekonstrukciju hidroelektrane koja će, osim većeg proizvodnog kapaciteta i instalisane snage, imati i produžen vek trajanja za dodatnih 40 godina.

„Ovo zaista jeste primer dobre prakse. Za četiri godine podigli smo snagu, efikanost i pouzdanost. Dobili smo novu mašinsku i elektronsku opremu i produžili rad Hidroelektrane Zvornik“, istakao je Vladimir Marković, pomoćnik direktora EPS-a.

Vladan Krasavac, načelnik Mačvanskog okruga, zahvalio je na podršci u realizaciji projekata koji se realizuju na teritoriji svih opština.

„Usvajanjem seta zakona, Ministarstvo je definisalo novu energetsku politiku i stvorena je osnova da sve lokalne samouprave imaju pomoć i korist, od izgradnje novih toplana, mapiranja Bogatića i Vladimiraca na evropsku energetsku mapu kada su u pitanju geoteramlni izvori i idemo ka tome da budemo prvi zeleni okrug“, rekao je Krasavac.

Energetski portal

Početak trećeg ciklusa projekta “Zasadi drvo“

Foto- ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Početak trećeg ciklusa projekta “Zasadi drvo“ koji nosi naziv “Četiri godišnja doba“ obeležen je u Botaničkoj bašti “Jevremovac“.

Projekat je započet 2019. godine sa namerom da se 50.000 stabala zasadi u jednom danu, a prošle godine je zasađeno 100.000 stabala.

Glavni cilj ove godine je da se u narednih sedam meseci posadi duplo više stabala u odnosu na prethodnu, odnosno 200.000 sadnica širom Srbije, kao i da se nastavi sa aktivnostima u cilju informisanja i edukacije građana.

Događaj je otvorio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović, a skupu su se obratili i Ministar prosvete Branko Ružić, predstavnici kompanije DM drogerie, Šumarskog fakulteta, JP “Srbijašume“, Zavoda za zaštitu prirode, Privredne komore Srbije i drugi.

U svom obraćanju na skupu direktor JP “Vojvodinašume“, Roland Kokai rekao je da ovaj projekat ima za cilj da ulepša i ozeleni urbane delove zemlje, kao i da podigne svest o ekologiji i očuvanju prorode.

Takođe, on je napomenuo da je Vojvodina ravničarski predeo gde nema planina, te da su se ljudi zato odlučili da se bave poljoprivredom i stoga je pošumljavanje Vojvodine veoma teško. Kako je istakao, svaki početak je težak i put pošumljavanja je put od 100 milja, ali ova akcija ima više koraka na tom putu.

Energetski portal

OIE za naše zdravlje i opstanak

Foto - ilustracija: Pixabay
Foto: OIE Srbija

Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije za samo tri meseca je postalo vrlo važan činilac na tržištu zelene energije Srbije, a prepoznato je i kao regionalni igrač.

Naime, reč je o poslovnoj asocijaciji koja je nastala sa ciljem da poveže privredne subjekte zainteresovane za unapređenje poslovnog ambijenta, pravne regulative i javnog privatnog dijaloga u oblasti obnovljivih izvora energije (OIE).

Posebna pažnja biće posvećena edukaciji i informisanju građana, odnosno podizanju svesti o važnosti zelene energije za zdravlje ljudi, zaštitu životne sredine, energetiku i ekonomiju. O Udruženju koje je nastalo uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kao i o investicionom ambijentu u Srbiji razgovarali smo sa Danijelom Isailović, menadžerkom Udruženja OIE Srbija.

EP: Za samo tri meseca postojanja privukli ste pažnju građanstva i stručne javnosti?

Danijela Isailović: Pažnju smo privukli jer je Srbiji dugo trebalo ovakvo Udruženje. Tajming je bio dobar jer smo osnovani u vreme donošenja Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije. Osnivači su licencirani proizvođači električne energije, a veoma nam je značajna i podrška Evropske banke za obnovu i razvoju. Sve su to reference. Ipak, dobra energija kojom doprinosimo obnovljivoj energiji je nešto što nas izdvaja. Otvoreni smo za sve, trudimo se da odgovorimo na sve upite, kao i da stalno budemo dostupni medijima. Veoma poštujemo lokalne zajednice i lokalne medije. Udruženje je poslovna asocijacija, ali se obnovljivi izvori energije tiču se, pre svega, običnog čoveka zbog čijeg zdravlja i opstanka se moraju zaustaviti klimatske promene.

EP: Ko su članovi Udruženja, osim najvećih vetroparkova koji su osnivači?

Danijela Isailović: Udruženju su se pridružili najveći proizvođači solarne energije kod nas, kompanije MT-KOMEX i Solaris Energy, advokati, konsultanti, građevinske i izvođačke kompanije. Uskoro ćemo, na redovnoj sednici Upravnog odbora, primiti još nekoliko članova.

EP: Potpisali ste sporazum o saradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike. Šta je sadržaj sporazuma i da li je počela realizacija? Da li su i ostali državni organi pozitivno reagovali na osnivanje Udruženja?

Foto-ilustracija: Pixabay

Danijela Isailović: OIE Srbija i Ministarstvo rudarstva i energetike dele iste vrednosti i ciljeve – želimo više čiste, zelene energije. U skladu sa tim možemo preduzimati zajedničke korake – kao što su kreiranje regulative, održavanje radionica, konferencija, promovisanje ideje zelene Srbije. Realizacija tog sporazuma je već počela, postali smo članovi Radne grupe za podzakonska akta i verujem da će epidemiološke mere dozvoliti održavanje velike OIE konferencije u septembru ove godine. Na naše osnivanje su pozitivno reagovale, za nas, dve najvažnije kompanije u javnom vlasništvu: Elektroprivreda Srbije (EPS) i Elektromreža Srbije (EMS). Sa obe kompanije smo postigli dogovor o saradnji. Pokrajinske institucije koje su izdale dozvole za sve izgrađene vetroparkove, takođe su pozitivno ocenile naše osnivanje, kao i drugi državni organi. Uputili smo i pismo Privrednoj komori Srbije u kom smo iskazali želju da unapredimo saradnju i da svoje interese ostvarujemo i kroz komoru. Naši članovi su do sada bili vrlo aktivni u Privrednoj komori Srbije, davali su legitimitet i zelenu prepoznatljivost Udruženju za energetiku PKS. Osnivanjem OIE Srbija članovi, koji plaćaju vrlo visoku članarinu u PKS, nisu se odrekli ni prava, ni obaveza u komori, već i kroz novu formu žele da doprinesu industriji OIE u Srbiji.

EP: Usvojen je novi Zakon o korišćenju o obnovljivih izvora energije. Da li će zakon dovesti do investicionog buma? 

Danijela Isailović: Zakon je jedna jasna poruka da je Srbija odlučila da ide zelenim putem. Posle zakona, dolaze uredbe, uvođenje aukcijskog modela i komercijalnog ugovora o otkupu električne energije. A onda će se videti ko su ozbiljni investitori, šta su dobri projekti, ko je u stanju da kupi vetroturbinu, solarne panele, a ko ima mogućnosti i sposobnosti da obezbedi finansiranje banaka. Nije država bunar lepih želja da svima sve obezbedi. Vladavina prava i bankabilna regulativa su nešto što je država dužna da obezbedi. Investitori moraju da preuzmu određene rizike ako žele i imaju projekte.

Intervju vodila: Nevena Đukić

Tekst u celini možete pročitati u Magazinu Energetskog portala VODNI RESURSI

 

Kampanja „Ne pali strnjiku!“ u sedam gradova i opština

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarstvo zaštite životne sredine je u protekle dve nedelje u okviru kampanje „Ne pali strnjiku!“, a u saradnji sa poljoprivrednim savetodavnim i stručnim službama, Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstvom unutrašnjih poslova, održalo edukativne radionice u Požarevcu, Valjevu, Bačkoj Topoli, Sremskoj Mitrovici, Nišu, Arilju i Jagodini.

Edukativne radionice okupile su poljoprivrednike, predstavnike medija i druge zainteresovane građane koji su imali priliku da razgovaraju o negativnim posledicama koje izaziva protivzakonito paljenje strnjike na otvorenom.

Održana predavanja od strane predstavnika više ministarstava i stručnih službi još jednom su pokazatelj da je sagledavanje ovog problema neophodno iz ugla više sektora. Zaključak je da je paljenje žetvenih ostataka na otvorenom agrotehnička mera koja stvara veliku opasnost za okolinu, zagađuje životnu sredinu, nanosi štetu poljoprivrednom zemljištu i ugrožava biodiverzitet.

Učesnici su tokom radionice upoznati i sa načinima pravilnog zbrinjavanja žetvenih ostataka, a Ministarstvo zaštite životne sredine još jednom je apelovalo na odgovorno i savesno postupanje sa žetvenim ostacima, jer paljenje strnjike i nekontrolisani požari mogu dovesti do ozbiljnih posledica.

Energetski portal

Reka Blatašnica jedna od najzagađenijih u Srbiji, od nje beže i životinje i ljudi

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Schimmeck)

Reka Blatašnica, koja protiče kroz Blace i uliva se u Rasinu, u blizini ušća u jezero Ćelije, već decenijama je mrtva reka kojom se širi nesnosni smrad. Kada će ovaj ekološki problem početi da se rešava?

Može li Blatašnica ponovo postati izvor života, umesto jedne od najzagađenijih reka u Srbiji, od koje beže i životinje i ljudi, pitanje je koje muči meštane ovdašnjih sela već decenijama.

“Svojevremeno, to je bila zlatna reka i čista voda, tu su imale ribe i kupali smo se, sve živo, a sad je samo đubre, nema ništa u njoj, crna je k‘o gavran i smrdi”, priča Srboljub Makragić iz  Čučala.

“Tu nisi u stanju da boraviš, moraš da bežiš kući, ‘oćeš-nećeš. Meni kuća sa one strane, visoko gore, 180 metara od puta, i oseća se”, dodaje Lazar Anđić iz Blaca.

Rade Bogićević iz Džepnice kaže da se ljudi na pijaci samo okrenu i odu kad čuju da se bašta nalazi pored Blatašnice, neće da kupuju proizvode.

Mala toplička opština Blace, nije sve vreme sedela skrštenih ruku kada je reč o rešavanju ekoloških problema, ali je sada očigledno da je ovo preveliki zalogaj za skromni opštinski budžet. 

Osamdesetih godina prošlog veka, Blace je izgradilo postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, što ju je tada svrstalo u jednu od najnaprednijih ekoloških opština u Srbiji.

Nažalost, ovo postrojenje radilo je kratko, samo nekoliko godina, zbog, kako su nam rekli u lokalnoj samoupravi, izuzetno visokih troškova.

U lokalnoj samoupravi kažu da su izvukli pouke i da sada rade zajedno za Opštinom Brus i Gradom Kruševcom u okviru projekta zaštite jezera Ćelije, čiji je najveći zagađivač upravo Blatašnica.

“Ako znamo da su sredstva obezbeđena, znači da nikad nismo bliži ovom rešenju. Mogu da vam kažem da će izvođač radova biti izabran do kraja novembra meseca, a početak radova se očekuje početkom naredne godine”, ističe Ivan Burgić, predsednik Opštine Blace.

Projekat izgradnje zajedničkog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Blacu i Brusu, ali i izgradnju i rekonstrukciju kolektorskih i kanalizacionih mreža na teritoriji ove dve opštine, finansiraće sa trinaest miliona evra Evropska unija iz pretpristupnih fondova.

Izvor: RTS

Preko 38.000 vrsta na ivici opstanka – na kongresu IUCN-a predstavljena nova „Crvena lista“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na ovogodišnjem kongresu, koji organizuje Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN) u Marseju, predstavljena je ažurirana „Crvena lista“ ugroženih vrsta. Na njoj je sada pobrojano 138.374 vrsta, od kojih se 38.543 nalazi na korak do izumiranja.

Ipak, javnost je upoznata i sa neočekivano dobrim vestima jer su četiri vrste tune, ribe koja se masovno izlovljava, na putu ka oporavku zahvaljujući poštovanju ribolovnih kvota u proteklih deset godina.

„Današnje ažuriranje Crvene liste IUCN -a snažan je znak da se, uprkos sve većim pritiscima na naše okeane, vrste mogu oporaviti ako se države zaista posvete održivoj praksi“, rekao je dr Bruno Oberle, generalni direktor IUCN -a.

Nažalost, isto se ne može reći za ajkule i raže koje su takođe na meti nekontrolisanog ribolova i ugrožavanja njihovih staništa, pa za 37 odsto ovih morskih životinja preti izumiranje.

„Države i drugi koji su sada okupljeni na IUCN -ovom Svetskom kongresu za očuvanje prirode u Marseju moraju iskoristiti priliku da povećaju ambicije u pogledu očuvanja biodiverziteta i rade na postizanju obavezujućih ciljeva zasnovanih na zdravim naučnim podacima. Ove procene sa Crvene liste pokazuju koliko su naši životi i sredstva za život isprepleteni sa biodiverzitetom“, poručio je Oberle.

Komodski zmaj ugrožen usled klimatskih promena

Najveći živi gušter na svetu, komodski zmaj, donedavno je spadao u kategoriju osetljivih vrsta, ali se sada nalazi IUCN-ovoj Crvenoj listi ugroženih vrsta.

Vrsta, koja je endemična za Indoneziju i javlja se samo u Nacionalnom parku Komodo i susednom Floresu, sve je ugroženija usled klimatskih promena, upozorava IUCN.

Očekuje se da će porast globalne temperature i naknadni nivo mora smanjiti pogodno stanište komodskih zmajeva za najmanje 30 odsto u narednih 45 godina.

Osim toga, dok je subpopulacija u Nacionalnom parku Komodo trenutno stabilna i dobro zaštićena, komodskim zmajevima izvan zaštićenih područja preti i značajan gubitak staništa zbog ljudskih aktivnosti.

Izvor: IUCN

UN partner Srbije u sprovođenju Ciljeva održivog razvoja

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)
Foto-ilustracija: Pixabay

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je sa predstavnicom generalnog sekretara Ujedinjenih nacija i rezidentnim koordinatorom UN u Srbiji Fransoaz Žakob o partnerstvu sa ovom organizacijom i okviru saradnje UN i Srbije za održivi razvoj za period 2021 – 2025. godine.

Brnabić je istakla da očekuje da će okvir razvojne saradnje, dokument koji predstavlja sveobuhvatni osnov za saradnju, nakon konsultacija sa relevantnim ministarstvima, uskoro biti usvojen.

Dokument je, kako je objasnila, usklađen sa nacionalnim prioritetima i Agendom održivog razvoja UN do 2030. godine i kroz pitanja zelene transformacije i vladavine prava u najširem smislu, predstavlja i ključne ciljeve Vlade Srbije.

Koordinatorka UN u Srbiji navela je da je suštinski cilj delovanja u Srbiji pronalaženje načina i obezbeđivanje adekvatne strategije u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, zaštite životne sredine i iskorenjivanju siromaštva, ali i oblasti klimatskih promena, koja predstavlja novi globalni izazov.

Premijerka je, govoreći o zaštiti životne sredine kao jednom od najvažnijih prioriteta, istakla da Vlada strateški radi na planiranju i investicijama u ovaj sektor i da su teme poput kvaliteta vazduha i zaštite voda od zagađenja postale nezaobilazne u daljem razvoju države.

Brnabić je ocenila da je tim UN jedan od glavnih partnera u sprovođenju Ciljeva održivog razvoja u Srbiji, i iskazala zahvalnost na predanom radu, uz očekivanje da će, kroz zajednički rad institucija i civilnog društva, okvir razvojne saradnje biti uspešno sproveden u interesu naših građana.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Počinju radovi na zameni kotlova u toplani u Kragujevcu

Foto: Wikipedia/Струјајое
Foto-ilustracija: Pixabay

Radovi na zameni dotrajalih 50 godina starih kotlova u toplanama u Kragujevcu mogu da počnu, ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović potpisala je ugovor sa izvođačem radova. Zamena kotlova doprineće boljem kvalitetu vazduha u ovom gradu.

Ona je precizirala da će radove izvoditi konzorcijum koji čine “Energotehnika Južna Bačka”, “Reming”, “Jadran” i “AG institut”, u okviru projekta kompletne rekonstrukcije toplane „Energetika“ u Kragujevcu, koja se sprovodi uz podršku EBRD.

“Ovo su odlične vesti, posebno ako imamo u vidu to da je gradska toplana jedan od najvećih zagađivača u Kragujevcu. Cilj je da kompletna toplana pređe na ekološki prihvatljiviji energent, što će u značajnoj meri poboljšati kvalitet vazduha, a samim tim i kvalitet života građana”, objašnjava ministarka, navodi se u saopštenju.

Vujović je iskazala zahvalnost Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) koja je prepoznala problem i što su zajedno, maksimalno ubrzali rešavanje.

“Otkad smo u januaru konstatovali koliki je ovo problem za građane Kragujevca, uspeli smo da u veoma kratkom roku prođemo kroz sve potrebne predradnje i da već sada potpišemo ugovor sa izvođačem”, ukazala je ministarka.

Ona je podvukla da se izvođač obavezao da završi radove u roku od 120 dana kako bi nova, energetski efikasnija toplana, mogla da bude puštena u probni rad već u predstojećoj grejnoj sezoni.

Prema njenim rečima, procene su da će, kada se realizuje ovaj veliki projekat, emisije ugljen-dioksida u centru grada biti smanjene za 66 odsto, azot oksida za približno 90 odsto, dok će emisija čestica biti eliminisana.

Vujović je prenela zahvalnost partnerima iz EBRD što nas podržavaju u sprovođenju ekoloških projekata i aktivnosti kojima je cilj poboljšanje kvaliteta vazduha, objasnivši da ovakvim kapitalnim projektima, osim što rešavamo decenijske probleme, unapređujemo i stanje životne sredine.

Kako je precizirala modernizacija kotlova je samo prva faza projekta, dok će u drugoj biti rešen i problem deponije pepela koja se nalazi u kompleksu toplane “Energetika”, za koju se trenutno radi studija.

Energetski portal