Home Blog Page 524

Ubrzavanje i pojeftinjenje postupaka za ugradnju solarnih panela

Foto-ilustracija: Unsplash (Bill-Mead)
Foto-ilustracija: Pixabay

Građani će moći bez plaćanja administrativnih taksi i bez izrade tehničke dokumentacije da postavljaju solarne panele i proizvode električnu energiju za svoje potrebe, do 50 KW.

Kako je istakao Tomislav Momirović, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, ovo je prilika za građane da pokažu ekološku svest i realno doprinesu smanjenju ugljeničnog otiska.

Novim Zakonom o korišćenju obnovljivih izvora energije, koji je stupio na snagu 30. aprila 2021. godine, u cilju povećanja korišćenja energije iz obnovljivih izvora, i posebno aktivnog uključivanja građana u energetsku tranziciju, po prvi put je uveden i institut kupca-proizvođača. Na ovaj način je omogućeno da građani budu aktivni učesnici u proizvodnji električne energije što je praksa u celoj Evropi.

Ministar je dodao da borba za održivu budućnost polazi od svakog od nas, od odluke da se nešto učini u tom pravcu.

“Vlada Srbije je odlučna da obezbedi pokolenjima odgovarajuću infrastrukturu za preradu otpadnih voda i selekciju i reciklažu otpada, što je prioritet ako želimo čistu vodu i vazduh”, naveo je Momirović, piše u saopštenju.

On je naglasio da su nadležne službe izmenile neophodne procedure, baš da bi se smanjili troškovi za građane i da bi podržali u praksi ideju o proizvodnji energije iz obnovljivih izvora.

“Svaki građanin, sada kao kupac-proizvođač, može praktično bez ijednog papira da postavi i proizvodi za svoje sopstvene potrebe električnu energiju iz energije sunca. Želja nam je da svaki građanin pored toga što će uštedeti novac, učestvuje u zaštiti životne sredine korišćenjem solarne energije. U Srbiji danas ima, prema dostupnim procenama, oko 600 km2 krovova, a cilj je da bar 10 odsto navedene površine bude iskorišćeno za postavljanje solarnih panela na krovovima, što bi značilo da će biti proizvedeno 6.000 MW energije iz solarnih panela, odnosno iz energije sunca kao obnovljivog izvora energije. Ako znamo da Srbija trenutno ima samo 11 MW instalisane snage iz energije sunca, značaj je više nego očigedan”, objašnjava Momirović.

Prema njegovim rečima jedino što građani, kupci – proizvođači treba da urade jeste da potpišu ugovor sa nadležnom distribucijom, čime će biti garantovana i tehnička ispravnost izvedenih radova.

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture izmenilo je Pravilnik (Službeni glasnik broj 087/2021) što će za posledicu imati da za radove na postavljanju solarnih panela, kao jednostavnih objekata u smislu Zakona o planiranju i izgradnji nije potreban nikakav akt nadležnog organa, a da se za objekte čija je proizvodnja energije preko 50 kw ubrzaju i pojeftine svi postupci. Pravilnik je objavljen dana 10. septembra 2021. godine i stupio je na snagu dan po objavljivanju u „Službenom glasniku”.

Energetski portal

Ministarstvo: Jednom očišćene deponije moraju ostati čiste

Foto: Opština Vrbas
Foto: Opština Vrbas

Nastavlja se velika akcija čišćenja deponija širom Srbije, tokom vikenda počeli su radovi na uklanjanju smetlišta u selu Kucura u opštini Vrbas. Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine i Predrag Rojević, predsednik opštine Vrbas, obišli su ovu divlju deponiju i ispratili počak radova.

Ukazavši na problem da se više puta iznova čisti ista deponija, ministarka je rekla da je izuzetno važno da jednom očišćene deponije i ostanu čiste i da se zato moraju pojačati kontrole.

Prema njenim rečima, uz podršku Ministarstva u opštini Vrbas biće očišćene četiri divlje deponije, te da je deponija u Savinom selu već očišćena, a pored Kucure, čiste se i smetlišta u Zmajevu i Ravnom selu.

“Za te svrhe sada je izdvojeno oko 1,3 miliona dinara, od čega je sufinansiranje Ministarstva 1,1 milion, dok ostatak čini učešće opštine Vrbas. Ove lokacije su mnogo puta do sada očišćene ali su pojedinci ponovo nepropisno odlagali različit otpad. Zato apelujem na svakog pojedinca u Srbiji, kao i na privredu, da odnose otpad na gradske deponije koje su za to predviđene. Takva deponija postoji i u Vrbasu i može da primi sav otpad koji smo videli na divljoj deponiji. Kako se ne bi stalno vraćali na početak, neodgovorne ćemo kažnjavati”, upozorila je ministarka, navodi se u saopštenju.

Kako je poručila nadležni će nastaviti da čiste divlje deponije i sledeće godine, i svake naredne, sve dok ih sve ne očiste, jer se na taj način popravlja i kvalitet vazduha, zemlje, vode, u zavisnosti od toga gde se smetlišta nalaze.

Vujović je naglasila da je ekologija jedan od glavnih prioriteta Vlade, dodajući da nema grada i opštine u Srbiji u kojima se trenutno ne realizuju ekološki projekti koji su od suštinskog značaja za čistiju budućnost.

Energetski portal

Održan protest „Ustanak za opstanak“ – složni glasovi daleko se čuju

Foto: Fejsbuk skrinšot ( Anica Saleh)
Foto: Fejsbuk skrinšot ( Anica Saleh)

Na jučerašnjem protestu „Ustanak za opstanak“ na hiljade građana, kojima su se pridružile javne ličnosti i mnogobrojne ekološke organizacije, po drugi put su se okupili da složno kažu „ne“ zagađenju vode, vazduha i zemljišta i pozovu na obustavu projekata za koje smatraju da će degradirati životnu sredinu.

Najviše je bilo reči o projektu „Jadar“, a prema rečima Nenada Kostića, člana Srpske akademije nauka, ne postoji zeleno rudarstvo, već su samo šume i livade zelene, javlja RTS.

Jedan od govornika bio je i predstavnik nevladine organizacije Građanski preokret, sociolog Ivan Živkov. On se osvrnuo na kinesku kompaniju Linglong te naveo da je apsurd to što država nije proglasila projektom od nacionalnog značaja izgradnju regionalnih vodovoda i obezbeđivanje zdravstveno ispravne vode svom stanovništvu, nego je projektom od nacionalnog značaja proglasila fabriku automobilskih guma kod Zrenjanina.

Živkov je podsetio da je toj fabrici prljave tehnologije poklonjeno zemljište u sred poljoprivredno-prehrambenog područja i da su joj date velike subvencije iz budžeta, navodi se u saopštenju Građanskog preokreta.

„Kada uzme u obzir šta jesu i šta nisu prioriteti, i na šta se troše naše pare, normalan čovek jedino može da se zapita da li je ovo naša država ili država naših trovača“, rekao je Živkov.

Glumica Svetlana Bojković podsetila je okupljene da ne smemo dozvoliti da se pretvorimo u deponiju za tuđe prljave industrije, dok je naučni savetnik Dragana Đorđević poručila je da su nam reke sve zagađenije i među njima navela je Pek, Borsku reku, te reke oko Bosilegrada, piše RTS.

U subotu se oglasila i kompanija Rio Sava Exploration koja u saopštenju navodi da razume zabrinutost koju građani Srbije iskazuju u pogledu zaštite životne sredine te da prepoznaju značaj da se obezbedi dugoročno poštovanje zakona i standarda koji moraju da važe za sve, i danas i ubuduće.

“Samo u zaštitu životne sredine planiramo da uložimo preko 100 miliona dolara, što će omogućiti da primenimo najbolju praksu upravljanja prirodnim resursima i maksimalno smanjimo naš uticaj na okolinu. U postrojenje za preradu vode uložićemo blizu 40 miliona dolara, a voda koja će biti ispuštana biće istog ili boljeg kvalieta od vode reke Jadar, što je u skladu sa zakonom o očuvanju vodotokova. Takođe, posvećeno radimo na razvoju i ostalih rešenja. Rešenje koje smo razvili podrazumeva suvi otpad umesto tečnog, što je neuporedivo bolje rešenje sa aspekta zaštite životne sredine. Nastavljamo i sa razvojem rešenja za ponovnu upotrebu otpada u poljoprivredi i građevinskoj industriji, tzv. zero waste solution”, navode iz kompanije.

Milena Maglovski

Podnete dve krivične prijave zbog izgradnje MHE Ravni kod Užica

Foto: Facebook (screenshot)
Foto-ilustracija: Unsplash (Peter Gonzalez)

Izgradnja mini hidro-elektrane (MHE) Ravni u istoimenom zlatiborskom selu na reci Prištavici rezultovala je podizanjem dve krivične prijave za oštećenje životne sredine i za prevaru u obavljanju privredne delatnosti.

Njih je podnela nevladina organizacija Građanska čitaonica Libergraf iz Užica koja je prikupljala dokumentaciju o izgradnji tog objekta i uočila brojne nepravilnosti.

U prvoj krivičnoj prijavi  podnetoj Osnovnom javnom tužilaštvu u Užicu protiv preduzeća MHE Ravni DOO navodi se da je taj investitor izazvao oštećenje životne sredine na širem prostoru, tako što je devastirao rečno korito i narušio prirodni ambijent, uništavajući floru i faunu. To je, kako se navodi u tekstu krivične prijave za posledicu imalo nestanak živog sveta iz reke Prištavice.

U drugoj krivičnoj prijavi stoji da je razlog njenog podnošenja postojanje osnova sumnje da je MHE Ravni DOO izvršilo krivično delo prevara u obavljanju privredne delatnosti iz člana 223. stav 1. Кrivičnog zakonika, koji za to delo predviđa kaznu od šest meseci do pet godina zatvora, kao i novčanu kaznu. Navodi se da je MHE Ravni DOO to izvršilo u nameri da pribavi protivpravnu imovinsku korist lažnim prikazivanjem i prikrivanjem činjenica.

Time je doveo u zabludu Gradsku upravu za urbanizam, izgradnju i imovinsko-pravne poslove, Odeljenje za sprovođenje planova i izgradnju Grada Užica. Investitor je taj državni organ, kako se dodaje, naveo da izda rešenje kojim se menja pravosnažno rešenje o građevinskoj dozvoli koje je suprotno Vodnim uslovima izdatim od strane JVP Srbijavode.

Ceo tekst možete pročitati OVDE.

Izvor: Libergraf

Mostar – u smeću na divljim deponijama traže dokaze o počiniocima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pored borbe s velikim vetrenjačama i borba s ”malim vetrenjačama” na Bunskim kanalima traje godinama jer neodgovorne osobe redovno izbacuju otpad na kanale.

Stoga su komunalni redari Grada Mostara posetili sve nelegalne deponije na Bunskim kanalima i uzeli dokaze, rekao je za Bljesak.info Oliver Arapović, predsednik udruženja Majski cvijet koja se bori za opstanak spomenika prirode na kojem je planirana izgradnja dve mini-hidroelektrane.

”Uvek se baca na isto mesto isti sadržaj smeća. Pozvao sam komunalne redare, jer ne može konstantno nekoliko jednih te istih vandala dolaziti i bacati smeće iz nekih njihovih razloga. Imena i prezimena nekih ljudi koji to rade i koji su učestali imaju tu. Dosadio nam je taj bezobrazluk pa rasparamo kese i tražimo adresu. Naiđemo uglavnom na neke papire, nalaze ili neke račune”, kazao je Arapović.

Dodaje da su tražili od nadležnih da se preduzmu sve zakonske mere i pokrenu kaznene odgovornosti protiv počinitelja.  Nažalost, dodao je, jedan od počinitelja je i tržni centar koji kosti baca u prirodu, a koji bi zakonski morao da pod strogom kontrolom u komori skladišti otpad i, kad se nakupi dovoljan kontingent, odveze ga na predviđeno odlagalište.

”Ali oni samo bace gde im je lakše”, kaže Arapović dodajući da će pratiti situaciju i proveravati hoće li inspekcija podneti neke prijave.

Izvor: Bljesak.info

Za uređenje kanalske mreže u Vojvodini dodatnih 600 miliona dinara

Foto: Wikipedia/Bormalagurski
Foto: Wikipedia/Pajkmen

U uređenje kanalske mreže u Vojvodini ove godine predviđeno je ulaganje dodatnih 600 miliona dinara. Ova sredstva obezbeđena su kroz Program sufinansiranja radova u kom učestvuju Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, JVP „Vode Vojvodine“ i lokalne samouprave.

Za sada je predviđeno ulaganje u 31 lokalnu samoupravu, a potpisani su ugovori sa 26 opština. U narednom periodu, kada se završi postupak javne nabavke, biće potpisani ugovori za još 5 opština.

Radovi bi trebalo da počnu tokom septembra, prema prioritetima koje su definisale opštine.

Ovo su dodatna sredstva za radove kojima se poboljšava funkcionalnost sistema za odvodnjavanje i sprečava zadržavanje vode na poljoprivrednom zemljištu, što je od izuzetne važnosti za uspešne prinose.

JVP „Vode Vojvodine“ stara se o gotovo 22.000 kilometara meliorativnih kanala, koji sa crpnim stanicama, ustavama i drugim hidrotehničkim objektima čine sisteme za odvodnjavanje u pokrajini.

U zavisnosti od količine padavina, gustine kanalske mreže, te sastava i načina obrade zemljišta, suvišna voda sa njiva najpre stiže do manjih kanala, zatim i do većih, pa do crpnih stanica, Hidrosistema DTD i velikih vodotoka koji su glavni odvodnici. Upravo zbog toga, za Vojvodinu je presudno održavanje kanalske mreže koja utiče ne samo na privredu već i na svakodnevni život građana.

Izvor: Vode Vojvodine

Ministarstvo: briga o životnoj sredini je osnova održivog rudarstva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako gotovo sve rudarske aktivnosti nose rizike po životnu sredinu, održivo rudarstvo nameće se kao imperativ radi zaštite prirodnih dobara i zdravlja ljudi.

Zato je ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović razgovarala sa predstavnicima kompanija „Ziđin majning“ i „Ziđin koper“ o odlaganju otpada, izdavanju upotrebnih dozvola za nove objekte, inspekcijskom nadzoru i svemu onome što će poboljšati uslove rada, navodi se na sajtu Vlade.

“Sigurna sam da zajedničkim radom Ministarstva, lokalne samouprave, Instituta za rudarstvo i metalurgiju i kompanija možemo da budemo još efikasniji i da zajedno unapredimo razvoj i iskoristimo sve potencijale”, istakla je Mihajlović.

Ona je sa generalnim direktorom „Ziđin majning“ Fu Feilongom i generalnim direktorom „Ziđin koper“ Đan Simingom razgovarala i o toku realizacije projekta novog rudnika „Čukaru Peki“ naglasivši da je otvaranje rudnika bitno ne samo za rudarstvo i privredu u Srbiji, već i za odnose dveju država.

Ukazala je na to da dobra saradnja Srbije i Kine otvara mogućnost realizacije velikih projekata u oblasti rudarstva, uz napomenu da je od presudne važnosti saradnja, kao i poštovanje svih propisa i standarda zaštite životne sredine.

“Nastavićemo sastanke na nedeljnom nivou kako bismo otklonili sve prepreke i kako bi bili zadovoljni i radnici i uprava, ali i svi ljudi koji žive u Boru“, rekla je ministarka.

Energetski portal

Oduzimanje poljoprivrednog zemljišta zarad očuvanja prirode u Holandiji

Photo-illustration: Unsplash (Jordan Opel)
Foto-ilustracija: Unsplash (Henry Be)

Kako bi smanjili emisije azotnih jedinjenja, Vlada Holandije planira eksproprijacijom da otkupi zemlju od poljoprivrednika. Reč je o administrativnoj proceduri kojom organ vlasti oduzima imovinu od vlasnika (najčešće privatnog) uz odgovarajuću naknadu, radi nekog javnog interesa.

Prema holandskom zakonu postoji mogućnost da država preuzme zemljište te na njemu zaustavi poljoprivrednu proizvodnju. Ali, kako piše nrc, reč je o politički osetljivom modelu i državu bi mogla da košta dve do tri milijarde evra.

Kako je do ovoga došlo? Još je 2019. godine najviši holandski sud doneo odluku prema kojoj je pogrešno izračunata emisija gasova koji zagađuju životnu sredinu. Na vrhu zagađivača uz poljoprivredu je i građevinarstvo. Već je tada zaustavljeno stotine građevinskih projekata, a osim toga, postavljena su i nova ograničenja brzine na auto-putevima na 100 km/h tokom dana. Te su jeseni u znak protesta holandski poljoprivrednici traktorima izašli na ulice širom zemlje.

Iako je država poljoprivrednicima namenila određenu naknadu za prestanak bavljenja poljoprivredom, do sada se na taj korak odlučilo 280 uzgajivača svinja umesto očekivanih 500. Za ostale sektore još uvek nema informacija.

Holandsko udruženje poljoprivrednika (LTO) kritikuje ovakve predloge jer smatraju da bi eksproprijacija mogla da traje decenijama i jako skupo košta holandsku vladu.

Ceo tekst možete pročitati OVDE.

Izvor: Agroklub

 

Srbija usvojila “Kigali amandman” za zaštitu ozonskog omotača

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)
Foto ilustracija: Pexels

Poslanici u Skupštini Srbije jednoglasno  su usvojili Peti amandman na Montrealski protokol o supstancama koje oštećuju ozonski omotač  – „Kigali amandman“, kojim države potpisnice preuzimaju obavezu da uspostave kontrolu potrošnje i upotrebe fluorovanih gasova sa efektom staklene bašte, saopštilo je Ministarstvo zaštite životne sredine.

Prema rečima ministarke Irene Vujović, Montrealski protokol je jedan od najuspešnijih međunarodnih sporazuma u oblasti zaštite životne sredine, a „Kigali amandman“ do sada je ratifikovalo 124 država.

“Usvajanjem ‘Kigali amandmana’ Srbija je preuzela obavezu da postepeno smanjuje potrošnju fluorovanih gasova sa efektom staklene bašte do određenog nivoa i po određenoj dinamici. Ratifikacija takođe otvara mogućnost da Srbija aplicira za  finansijsku i tehničku podršku Multilateralnog fonda za implementaciju Montrealskog protokola, što mnogo znači u procesu pridruživanja EU”, pojasnila je Vujović.

Ratifikacijom amandmana preuzima se i obaveza dostavljanja godišnjeg izveštaja o potrošnji i upotrebi fluorovanih gasova Ozonskom sekretarijatu i Sekretarijatu za Multilateralni fond.

“Fluorovani gasovi ne oštećuju ozonski omotač, ali utiču na globalno zagrevanje i klimatske promene, najvažnije globalne probleme koji su i pred našim vratima. Imajući u vidu da su posledice koje danas osećamo rezultat ponašanja od pre 50 i više godina, mi ćemo danas raditi više nego ikad, za čistiju budućnost generacija koje dolaze”, rekla je Vujović.

Energetski portal

Skandinavske zemlje pomažu Srbiji u prelasku na cirkularnu ekonomiju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Projekat “Jačanje cirkularne ekonomije u Srbiji – nordijska iskustva” predstavljen je u rezidenciji ambasadora Norveške u Beogradu. To je zajednički projekat ambasada Danske, Finske, Norveške i Švedske, uz podršku Nordijskog saveta ministara, koji za cilj ima da pomogne Srbiji u usvajanju principa i prelasku na cirkularnu ekonomiju.

U cirkularnoj ili kružnoj ekonomiji u kojoj se otpad pretvara u novac i pri tome čuva životna sredina, skandinavske zemlje su bile pioniri. Sada žele da podele svoja iskustva i pomognu Srbiji u usvajanju principa održivog razvoja i cirkularne ekonomije na putu ka zelenijoj budućnosti.

“Uveren sam da je prelazak sa linearne na cirkularnu ekonomiju, ključ pozicioniranja na evropskom tržištu. Srećan sam da vidim spremnost u Srbiji za ovu specifičnu tranziciju”, kaže ambasador Norveške u Beogradu Jern Jelsta.

Tokom septembra i oktobra održaće se radionice u Novom Sadu, Kragujevcu, Nišu i Beogradu, na kojima će stručnjaci iz nordijskih zemalja prikazati primere dobre prakse kako bi ključni akteri, a to su građani i poslovni sektor razumeli da je otpad iz jedne industrije sirovina za drugu industriju.

“To je dobro za razvoj postojećih biznisa, kreiranje novih biznisa i otvaranje novih radnih mesta u Srbiji”, ističe ambasador Finske u Beogradu Kimo Lahdevirta.

Ovom prilikom, književniku, prevodicu i izdavaču Vladislavu Bajecu ukazom norveškog kralja, uručen je orden za doprinos promociji norveške književnosti i kulture.

Izvor: RTS

„Zelena“ politika kao osnovni postulat poslovanja kompanije Strauss Adriatic

Foto: Strauss Adriatic
Foto: Strauss Adriatic

Kompanija Strauss Adriatic već godinama postavlja standarde u ekspertizi proizvodnje kafe, ali i konstantno radi na poboljšanju održivog razvoja, kao i brizi o očuvanju životne sredine, svesna sve većeg značaja ekoloških poslovnih inicijativa.

Jedan od prioriteta kompanije jeste podizanje svesti o važnosti održivog poslovanja ne samo među zaposlenima, već i među partnerima i potrošačima. O tome svedoči i činjenica da se u zaštiti životne sredine kompanija rukovodi principima  standarda ISO 14001.

Borivoje Petrović, menadžer održavanja, ističe da je kompanija još pre deset godina prva  počela da koristi kafenu plevicu kao biomasu za grejanje kompletnog pogona i administrativnog dela fabrike u Šimanovcima. Kafena plevica predstavlja nus proizvod iz procesa prerade kafe i kao takva je ranije predstavljala otpad i bila neiskorišćena, tako da otkriće njene toplotne moći i njena primena predstavljaju kuriozitet kojim se rešava problem odlaganja otpada i pronalazi njegova nova namena.

“Inicijalna investicija je iznosila 100.000 evra, a samo tokom prve sezone napravljena je ušteda od 83.000 evra čime je otplaćeno 80 odsto investicije. Troškovi grejanja su se drastično smanjili, jer smo uvođenjem ovog sistema grejanja sveli potrošnju  TNG-a na minimum. Korišćenje briketa plevice kao energenta pruža ne samo finansijski već i ekološki benefit jer je njihovom upotrebom smanjena emisija ugljen-dioksida za čak 11 odsto, a sami produkti sagoveranja biomase su bez štetnog uticaja na okolinu i rešava se pitanje odlaganja otpada. Godišnjom preradom sirove kafe dobija se oko 120 tona kafene plevice koja greje fabriku“, nastavlja Petrović.

Foto: Strauss Adriatic

Predlog za upotrebu kafene plevice je stigao od jednog od zaposlenih u kompaniji i predstavlja izuzetan primer primene Kaizen-a, japanske poslovne filozofije koju kompanija primenjuje, a koja se zasniva na principu da sve aspekte poslovanja treba stalno unapređivati, uz optimalnu upotrebu svih raspoloživih resursa i sa akcentom na razvoju ljudskih kvaliteta. Kako Kaizen predstavlja kontinuiran proces, fokusiran na konstantna poboljšanja, briga o životnoj okolini je okosnica poslovanja fabrike u Šimanovcima.

U želji da se poboljšaju uslovi rada, poveća produktivnost i bezbednost, uredi prostor kao i da se poboljša komunikacija među zaposlenima, kompanija Strauss Adriatic je jedna od retkih u Srbiji koja već duži niz godina primenjuje Kaizen poslovnu filozofiju. Zaposleni se motivišu da daju predloge, podstiču se da predlažu najbolja rešenja za određene probleme sa kojima se susreću tokom radnog procesa, od menadžera na visokim pozicijama do osoblja za održavanje higijene prostorija. Reklo bi se da se briga o zaštiti životne sredine tu završava, ali ona zapravo tu tek počinje.

Borivoje Petrović  ističe da su samo tokom ovog leta završena dva „zelena“ projekta. Najpre je instalirana još jedna solarna elektrana od 66 kW instalisane snage, tako da je sada ukupni kapacitet instaliranih solarnih panela 109kW, a završen je i projekat rekuperacije toplotne  energije na sistemu za klimatizaciju proizvodnog pogona te su obezbeđeni dodatni efekti uštede i obezbeđeni bolji uslovi za rad zaposlenih.

Solarni paneli na Doncafé fabrici u Šimanovcima

Foto: Strauss Adriatic

„Grejanje na kafenu plevicu je bio prvi u nizu izuzetnih ekoloških projekata koji su okrenuti održivom poslovanju i ‘zelenim’ ciljevima. Na krovu Doncafé fabrike u Šimanovcima su instalirane dve solarne elektrane koje imaju kapacitet da proizvedu skoro 100kW solarne energije. Ostatak električne energije koji koristimo iz mreže je iz 100 odsto obnovljivih izvora za šta kao potvrdu na godišnjem nivou dobijamo sertifikat od EPS-a. Ovakva ,’zelena’ električna energija ima nešto višu cenu nego regularna, ali bez obzira na to naše je opredeljenje da svojim delima dajemo primer drugima i da budemo pokretač u ovoj oblasti. S tim u vezi, postali smo član Zelene alijanse, grupe koju je oformila Privredna komora Srbije a koja za cilj ima razvoj cirkularne ekonomije i deljenje pozitivnih primera prakse. Započeli smo projekat zamene dela voznog parka vozilima sa hibridnim pogonom. Najviše se menjamo „iznutra“. Plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu, kao što su čaše i slamčice, izbačeni su iz upotrebe. Za svakog zaposlenog su obezbeđene personalizovane EcoCareCup čaše od šećerne trske i instalirana je presa za plastične flaše, a pojedinačne kante za otpatke u kancelarijama su zamenjene onima za sortiranje otpada“, napominje Borivoje Petrović.

On dodaje da kontinuiranim ulaganjem u zaštitu životne sredine, kompanija istovremeno radi na unapređenju energetske efikasnosti. Vodeći računa o emisiji štetnih gasova, potrošnji vode, utrošku energije i generisanju komunalnog otpada, poštuju se visoko postavljeni standardi Strauss Grupe čiji je deo.

Izvor: Strauss Adriatic

Na putevima u Srbiji osam punjača za električne automobile, dogodine još deset

Foto: MSGI.gov.rs
Foto: MSGI.gov.rs

Ove turističke sezone punjači za električne automobile na Koridoru 10 radili su punom parom. Besplatno punjenje privlači strance, kažu u Javnom preduzeću “Putevi Srbije”. Raspisan je i novi poziv da se kompletna trasa koridora snabde punjačima, tako da se dogodine očekuje još više elektroautomobila bez čekanja na stanicama.

U našoj zemlji trenutno se koristi oko 4.000 električnih i hibridnih vozila, procena je Ministarstva zaštite životne sredine. Iako su vozila na taj pogon već duže na tržištu i u upotrebi, očekuje se da će njihova proizvodnja i korišćenje tek doživeti pravu ekspanziju. “Putevi Srbije” prvi su na koridorima postavili punjače.

Šefica Naplate putarine JP “Putevi Srbije” Jelena Puzović kaže da je do sada instalirano osam elektropunjača od kojih su tri ultrabrza sa kapacitetom većim od 175 kilovata.

Postavljeni su na naplatnoj stanici Beograd i na naplatnoj stanici Niš jedan u smeru ka Nišu, a drugi u smeru ka Beogradu.

“Ostalih pet je instalirano na naplatnoj stanici Subotica, Šid, Dimitrovgrad, Preševo i odmorištu u Boljkovcu koje se nalazi na deonici auto-puta Beograd–Čačak kod naplatne stanice Ljig”, poručuje Puzovićeva.

Električni autmobili mogu se dopuniti i na nekim pumpama, ali se negde ono plaća, a negde ne. Cilj “Puteva Srbije” je proširenje beslatne mreže punjača.

“U narednom periodu planiramo instalaciju još deset punjača duž puteva prvog A reda”, navodi Puzovićeva.

U okruženju u Hrvatskoj, Sloveniji i drugim zemljama ima punjača, ali za sada morate plaćati struju koju napunite ili na benzinskoj stanici potrošiti određenu sumu na piće i hranu. Pojedini proizvođači automobila postavljaju punjače u servise i tu je punjenje besplatno.

Izvor: RTS

Ekološke organizacije i javne ličnosti vas pozivaju na sutrašnji “Ustanak za opstanak”

Foto: Fejsbuk / Odbranimo reke Stare planine

“Oni nam otimaju šume, planine, njive, zemlju, otimaju vazduh, reke i vodu, koje sve manje ima u svetu, pa i kod nas… Zaista, svako mora da unese delić svoje energije i doprinese borbi za opstanak, borbi za život” – ovim rečima je glumica Jelisaveta Seka Sablić, jedna od brojnih javnih lićnosti koji će se sutra u 14 časova pojaviti na protestu “Ustanak za opstanak”, pozvala sve građane da svojim prisustvom podrže ovu borbu.

Ekološki problemi u našoj zemlji već dugo se akumuliraju, pa će na protestu biti reči o zagađenju vazduha, seči šuma, mini-hidroelektranama, nesanitarnim deponijama, radu postrojenja bez filtera i ostalim temama zbog kojih će se brojni građani okupiti da iskažu svoje nezadovoljstvo.

Među organizatorima protesta je mreža organizacija Pravo na vodu, pokret Odbranimo reke Stare planine, nevladine organizacije Građanski preokret i Internet radnici Srbije, Pokret odbranimo šume Fruške gore i brojne druge organizacije, a “Ustanku” će se priključiti i pokret Ne davimo Beograd, udruženje Bitka za Vlasinu, Društvo za zaštitu životne sredine “Stara planina”, neformalna grupa građana “Eko straža” i drugi.


“Građanski preokret poziva sve građane da se pridruže protestu “Ustanak za opstanak”, koji će biti održan u subotu 11. septembra, u 14 časova, ispred Predsedništva Srbije. Nezadovoljstvo građana izazvano katastrofalnim stanjem životne sredine je opravdano. Širom države se sve više ugrožavaju vazduh, voda, zemljište, šume, reke i druga prirodna bogatstva. Borba za zdravu životnu sredinu je istovremeno borba za institucije koje će raditi u opštem interesu, po propisima, uz uvažavanje građana, njihovih potreba i stavova”, navodi se u saopštenju ove nevladine organizacije.

Podsetimo, na prvom ekološkom ustanku održanom 10. aprila u Beogradu, nekoliko hiljada ljudi se okupilo kako bi zajedno insistirali na poštvanju Ustava i Zakona o zaštiti prirode, usklađivanju propisa sa najvišim ekološkim standardima i obustavi svih projekata koji su štetni po životnu sredinu.

Milena Maglovski

10 miliona funti za čišćenje žvaka sa britanskih ulica

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Ricky Han)

Vodeći proizvođači žvaka investiraju 10 miliona funti u čišćenje britanskih ulica od bačenih žvaka. Godišnja cena čišćenja je procenjena na sedam miliona funti, a ovim otpadom prekriveno je 87 odsto ulica, procenjuje udruženje Za čistu Britaniju (Keep Britain Tidy), koje će i upravljati organizacijom čišćenja.

Sredstva će obezbediti kompanije poput Mars Wrigley, GlaxoSmithKline i Perfetti Van Melle. Inicijativu je pokrenulo odeljenje za ekologiju britanske vlade koje ističe da će novac biti upotrebljen za samo čišćenje ulica, ali i razvoj drugačijih navika kako bi se ljudi motivisali da na adekvatan način odlažu otpad od korišćenih žvaka. Raniji pilot programi pokazali su da se otpad od žvaka smanjio za 64 odsto. 

Ministarka ekologije Rebecca Pow istakla je da mrlje od žvaka kvare izgled ulica, ali i troše milione funti novca poreskih obveznika.

“Nova šema znači da proizvođači žvaka ne samo da pomažu u čišćenju gradova, već i rade na prevenciji bacanja ove vrste otpada. Želimo da centre gradova učinimo atraktivnijim mestima što je deo dugoročne strategije da udahnemo novi život našim zajednicama”, istakla je ministarka. 

Inače, odeljenje za ekologiju britanske vlade podseća da je bacanje smeća na ulicu prestup. Vlada je savetovala lokalnim vlastima da povećaju kazne za prestupnike na 150 funti, pa sve do 2.500 funti ako budu osuđeni.

Izvor: Centar za promociju cirkularne ekonomije

 “Behtel“ zainteresovan za ulaganja u OIE u Srbiji 

Foto-ilustracija: Unsplash (TJ K)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

O saradnji u oblasti rudarstva, novim investicima u oblasti energetike, kao i o postojećim projektima komanije “Behtel“ u Srbiji, razgovarale su ministarka rudarstva i energetike, Zorana Mihajlović i Eli Mekadam, predsednica ove kompanije za rudarstvo.

Zelena agenda je model rasta, a iz energetske tranzicije ćemo izaći snažniji i razvijeniji. Hoćemo da unapredimo rudarski sektor, jer je mnogo mogućnosti za nova ulaganja i nove kompanije, poput „Behtela“, što znači i veći udeo rudarstva u BDP-u, nova radna mesta. Nadam se da ćemo nastaviti dobru saradnju, koju smo započeli u vreme dok sam vodila Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture“, rekla je Mihajlovićeva, navodi se u saopštenju.

Ona je, govoreći o novim projektima u oblasti rudarstva, rekla da će realizacija svih projekata biti uslovljena ispunjenjem visokih standarda zaštite životne sredine

„Projekat „Jadar“ je strateški važan ne samo za rudarstvo, već za kompletnu privredu u Srbiji i verujemo da će biti ispunjeni svi uslovi u skladu sa najvišim standardima zaštite životne sredine i da ćemo imati rudnik jadarita, odnosno litijuma. Ipak, naš cilj je da imamo kompletan lanac proizvodnje litijuma, fabriku litijumskih baterija i fabriku električnih vozila“, napomenula je ministarka.

Mihajlovićeva je istakla da novi Zakon o korišćenju OIE predstavlja osnovu za novi investicioni okvir, kao i da postoji prostor za saradnju sa „Behtelom“ u realizaciji projekata u izgradnji novih HE, vetroelektrana i solarnih elektrana

“Podržavamo viziju i ciljeve koje ste zacrtali u procesu energetske tranzicije i drago nam je da postoji mogućnost da budemo deo te vizije o zelenom rudarstvu, zelenoj energetici i održivoj ekonomiji. Nadam se da će iskustvo kompanije i moje lično iskustvo pomoći u narednim projektima, posebno jer već imamo odlično iskustvo kada je u pitanju saradnja sa Vama u prethodnom Ministarstvu“, rekla je Eli Mekadam, predsednica „Behtela“ za rudarstvo. 

Sastanku, na kojem je dogovoreno da razgovori o saradnji kompanije „Behtel“ sa Ministastvom budu intenzivirani, prisustvovao je i ambasador SAD u Srbiji Entoni Godfri.

„Postoji nekoliko načina na koje možemo da produbimo saradnju. Jedan od prioriteta naše Vlade su održiv rast, zelena ekonomija i neophodnost povećanja proizvodnje zelene energije, o čemu je i predsednik Bajden govorio, a imajući u vidu vašu viziju i posvećenost transformaciji energetskog miksa, odnosno rastu kapaciteta koji koriste OIE, postoji veliki prostor da Srbija postane primamljivije mesto za nove investicije, ne samo iz SAD, već i iz EU“, rekao je Godfri.

Energetski portal

Nautički turizam razvojna šansa Srbije

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Holyoake)
Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Kníže)

Ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić i direktor Agencije za upravljanje lukama Vuk Perović potpisali su  Memorandum o razumevanju u oblasti nautičkog turizma u unutrašnjim plovnim putevima.

Memorandumom se unapređuje privredni ambijent i podstiču investicije u razvoj turizma i vodnog saobraćaja. Na taj način povećaće se vidljivost nautičkih potencijala Srbije, a domaćim i inostranim turistima približiće se kulturne znamenitosti i prirodne lepote naše zemlje.

Matić je tim povodom ukazala na to da su proizvodi nautičkog/rečnog turizma Srbije u velikom raskoraku sa trenutnim potrebama turističkog tržišta.

Prema njenim rečima, nautički turizam je razvojna šansa Srbije, čiji se veliki potencijal ogleda u mreži rečnih tokova od približno 1.600 kilometara dužine i Dunavu.

“Potpisivanje Memoranduma je veoma značajno i doprineće podsticanju investicione aktivnosti. Resorno ministarstvo je u prethodnih šest godina za pristane opredelilo ukupno 327,9 miliona dinara”, navela je ministarka, piše u saopštenju.

Perović je ocenio da će Memorandum umnogome unaprediti nautički turizam u Srbiji, budući da je njime prepoznat značaj izgradnje i otvaranja novih međunarodnih putničkih pristaništa i marina.

“Srbija je zemlja velikih nautičkih potencijala i saradnja sa Ministarstvom doprineće tome da oni budu vidljiviji i dostupniji turistima. U narednom periodu zajednički ćemo intenzivno raditi na planiranju i poboljšanju turističke infrastrukture. Marine i međunarodna putnička pristaništa upotpuniće nautičku ponudu Srbije”, kaže Perović.

Prema njegovim rečima aktivnosti Agencije će biti usmerene ka planiranju kapitalnih i prioritetnih projekata i njihovoj realizaciji.

“Uvereni smo u to da će razmena znanja, iskustva i informacija sa Ministarstvom biti od ključnog značaja da se, nakon više decenija, u potpunosti iskoriste turistički potencijali Dunava i Save”, predočio je on.

Perović i Matić su ocenili da će se kroz saradnju dveju institucija efikasnije realizovati projekti u oblasti nautičkog turizma.

Izgradnja i otvaranje novih međunarodnih putničkih pristaništa i marina doprineće razvoju lokalnih samouprava i povećanju ukupnih prihoda od turizma u Srbiji.

Energetski portal