Home Blog Page 46

Krave i konji na Suvoj planini i ove godine bez vode – stigla pomoć, ali bez trajnog rešenja

Foto-ilustracija: Unsplash (Ryan Graybill)

Suva planina nije slučajno dobila svoje ime. Iako se ubraja među najlepše planine u Srbiji, poznata po raznolikim ekosistemima, specifičnim oblicima reljefa i bogatom biodiverzitetu, upravo njene prirodne karakteristike objašnjavaju naziv. Vode je malo, a dodatni izazov predstavljaju česti i dugi sušni periodi.

Tokom prethodnih dana, na društvenim mrežama i u domaćim medijima pojavila se vest koja je izazvala zabrinutost javnosti — stočari iz ovog kraja upozorili su da oko 1.000 krava i 300 konja, koji se trenutno nalaze na planini, nemaju pristup vodi.

Nažalost, ovo nije prvi put da se Suva planina suočava sa ovakvom situacijom. Problem se ponavlja iz godine u godinu, a trajno rešenje još nije pronađeno.

Prema najnovijim informacijama koje je objavio portal Danas, JKP Mediana danas je dopremila nekoliko cisterni sa vodom. Ipak, ove količine vode su samo privremeno rešenje. 

Pročitajte još:

Građani su u velikom broju reagovali putem društvenih mreža, izražavajući zabrinutost i spremnost da pomognu. Među predlozima se izdvajaju ideje o organizovanom prikupljanju sredstava za iskopavanje bunara, kao i pozivi preduzećima koja raspolažu cisternama za pijaću vodu. 

Istovremeno, udruženja stočara uputila su apel nadležnim institucijama, ali kako pišu mediji, konačnog odgovora još uvek nema.

Kako prenosi Danas, prema mišljenju stočara, a i dela stručnjaka, trajno rešenje bi moglo da bude kopanje bunara i postavljanje kaptaža izvora vode, kako bi se tokom sušnog leta tu pojile životinje.

Energetski portal

Prijevor dobio prvi poluautomatizovani sistem za navodnjavanje u Srbiji

Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

U naselju Prijevor kod Čačka obeležena je prva godina rada modernizovanog sistema za navodnjavanje i očuvanje poljoprivredne proizvodnje. Tom prilikom su otvorene četiri nove crpne stanice i rekonstruisano 5,5 kilometara kanalske mreže, uz razvijenu sekundarnu i tercijarnu mrežu cevi – čime je ovaj sistem postao prvi poluautomatizovani sistem za navodnjavanje u Srbiji.

Broj korisnika sistema za godinu dana povećan je sa šest na 86, a očekuje se da do kraja sezone ovaj broj premaši 110 domaćinstava. Zahvaljujući tzv. hidrokarticama, svaki korisnik ima uvid u količinu utrošene vode, a očekivani godišnji kapacitet korišćenja dostiže i do 700.000 kubika – šest puta više nego prethodne sezone.

Pročitajte još:

Kako je objasnio direktor JVP „Srbijavode“, Goran Puzović, ovakav sistem predstavlja iskorak u upravljanju vodnim resursima i da poljoprivrednici sada raspolažu preciznim i kontrolisanim pristupom vodi, što im omogućava da planiraju proizvodnju i ostvaruju veće i sigurnije prinose, rekao je Puzović.

Kanal je inače izgrađen 1954. godine, ali je decenijama bio van funkcije.

Neki od meštana Prijevora i Trbušana ističu da je novi sistem za navodnjavanje doneo konkretnu razliku na terenu, posebno u sezoni bez padavina. Svetlana Bogdanović iz Trbušana navodi: „Na delovima bez vode prinos je značajno slabiji. Sada imamo toplu vodu iz kanala, što pogoduje biljkama. Ovo nam menja život.“

Energetski portal

Novo upozorenje RHMZ-a: Sutra pljuskovi, grad i jak vetar

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Nakon nekoliko toplih letnjih dana, Republički hidrometeorološki zavod ponovo je izdao upozorenje za područje Srbije na vremenske nepogode.

Pljuskovi i grmljavina očekuju se sutra, 17. jula. Lokalno će biti intenzivniji, ponegde i uz grad i jak vetar. Veća verovatnoća za pojavu ovih nepogoda postoji u centralnoj i južnoj Srbiji, dok će se za preciznije lokacije naknadno izdavati upozorenja – jedan do dva sata unapred.

Podsećanja radi, Srbiju je pre desetak dana zahvatilo snažno nevreme sa jakim udarima vetra, što je dovelo do obaranja brojnih stabala.

Pročitajte još:

Prema podacima JKP „Zelenilo–Beograd“, samo su oni u okviru grada Beograda primili preko 1.300 prijava za saniranje prelomljenih stabala ili grana, a na 132 lokacije zabeležena je i materijalna šteta.

Ovo preduzeće nastavlja sanaciju sve dok je to potrebno, a ističu da se naknada štete može ostvariti samo u slučajevima kada je uzrok štete stablo za koje je, na osnovu redovnog Programa održavanja, nadležno JKP „Zelenilo–Beograd“.

Ukoliko je prilikom pada stabla došlo do materijalne štete ili telesnih povreda, građani mogu pozvati Servisni centar grada Beograda na broj 11011 ili se obratiti putem mejla na info@zelenilo.rs, gde će dobiti precizna uputstva.

Energetski portal

Najveći nemački projekat obrade kanalizacijskog mulja na pola puta do završetka

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Bandura)

Spaljivanje kanalizacijskog mulja kao način za proizvodnju energije i sigurno zbrinjavanje otpada sve je više zastupljen u razvijenim zemljama, a jedno od takvih postrojenja intezivno se gradi u Hamburgu. Ovo će ujedno biti i najveće postrojenje takve vrste u Nemačkoj.

Foto: hamburgwasser.de

Projekat nazvan VERA II podrazumeva povećanje kapaciteta za spaljivanje kanalizacijskog mulja za 50 odsto, kao i dugoročno saniranje postojećeg. Proširenje postrojenja za spaljivanje kanalizacijskog mulja dostiglo je polovinu planiranog roka gradnje i ulazi u fazu montaže.

U okviru proširenja biće izgrađene tri dodatne linije za sušenje i dva silosa za vlažni mulj viših od 25 metara i zapremine po 1.300 kubnih metara. Nakon završetka radova postepeno puštanje u rad planirano je od 2027. godine.

Proširenjem postrojenja godišnji kapacitet prerade će porasti s 63.000 na 76.000 tona suhe mase mulja – uz mogućnost proširenja na do 97.000 tona.  Takođe, proizvodnja energije iz mulja biće povećana za oko 50 odsto. Dodatna toplota u obliku pare koristiće se za sušenje mulja i doprineće zatvorenim materijalnim ciklusima.

Pročitajte još:

„Proširenje spalionice kanalizacijskog mulja VERA u najveće postrojenje takve vrste u Nemačkoj je nužan i važan projekat za Hamburg. On obezbeđuje zbrinjavanje otpada za naš grad i celu regiju. Ovim inovativnim projektom HAMBURG WASSER ne samo da na vreme ispunjava nove zakonske zahteve u izazovnim vremenima, već i značajno doprinosi zaštiti životne sredine, očuvanju resursa i održivom upravljanju otpadom”, rekla je Katarina Fegebank, zamenica gradonačelnika.

Iz uprave prave HAMBURG WASSER-a navode da se slični projekti u Nemačkoj susreću sa brojnim izazovima, kao što su rast cena, kompleksni uslovi gradnje i problemi s nabavkom materijala.

„Obnova i proširenje našeg velikog postrojenja direktno na lokaciji Köhlbrandhöft u sklopu postrojenja za preradu otpadnih voda je ekološki i ekonomski najrazumniji put. Alternativa – da mulj prevozimo kamionima kroz celu Nemačku i oslanjamo se na vanjske strukture za zbrinjavanje – za nas nije prihvatljiva opcija”, kaže Mihael Bekerajt iz ovog javnog preduzeća.

Zakonska regulativa

Od 2029. godine, upotreba kanalizacijskog mulja na poljoprivrednim površinama biće u velikoj meri zabranjena, a njegova termička obrada postaje zakonski obavezna. Mulj može sadržavati štetne materije poput ostataka lekova i mikroplastike koji može dospeti u tlo i podzemne vode. Nova zakonska regulativa služi zaštiti tla i podzemnih voda, a u isto vreme predstavlja veliki izazov za komunalna preduzeća.

Jasna Dragojević

Reverzibilne hidroelektrane i njihov značaj za našu energetsku budućnost

Foto-ilustracija: Unsplash (Lucas Cetti)

Hidroelektrane su decenijama bile pouzdan oslonac elektroenergetskih sistema, a njihova uloga u savremenoj energetskoj tranziciji postaje još značajnija. 

Paralelno sa postepenim povlačenjem termoelektrana, koje karakterišu stabilna i predvidiva proizvodnja, sve veći deo energetskog miksa zauzimaju solarne i vetroelektrane, čija proizvodnja zavisi od vremenskih prilika zbog čega je nepredvidiva i promenljiva. Iz tih razloga raste potreba za fleksibilnim i pouzdanim balansnim kapacitetima, piše za Klima101, dr Tina Dašić sa Građevinskog fakulteta u Beogradu. 

Reverzibilne hidroelektrane se u tom kontekstu izdvajaju kao jedno od najefikasnijih rešenja, jer omogućavaju i proizvodnju i skladištenje energije, odnosno pravovremeno reagovanje na promene u potrošnji i proizvodnji. 

U tom svetlu, izgradnja nove reverzibilne hidroelektrane u Srbiji – RHE Bistrica, koja se trenutno nalazi u završnim fazama projektovanja, predstavlja važan korak ka stabilnijem i održivijem elektroenergetskom sistemu. Biće to prva velika hidroelektrana (snage veće od 10 MW) koja se gradi u našoj zemlji posle više od tri decenije, još od puštanja u rad HE Pirot davne 1990. godine.

Treba naglasiti da su RHE i HE Bistrica dva odvojena hidroenergetska sistema.

Mašinska zgrada RHE nalazi se oko tri kilometara nizvodno od postojeće mašinske zgrade HE Bistrica. Postojeća HE Bistrica je klasična akumulaciono-derivaciona elektrana. Koristi vodu iz akumulacije Radoinja, koju, nakon energetskog iskorišćenja, ispušta u Lim, odnosno u akumulaciju Potpeć. Postrojenje se sastoji od dve klasične Francisove turbine ukupne snage 104 MW.

Kako funkcioniše reverzibilna hidroelektrana Bistrica

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

RHE Bistrica je reverzibilna hidroelektrana otvorenog tipa, što znači da se i gornja i donja akumulacija nalaze na prirodnim vodotocima. 

Donja akumulacija biće postojeća akumulacija Potpeć na reci Lim, dok će se gornja akumulacija Klak nalaziti na reci Uvac, neposredno nizvodno od postojeće akumulacije Radoinja. 

Prethodnim rešenjem bilo je planirano spajanje akumulacija Klak i Radoinja, ali se od toga odustalo. Osnovni razlog je lošiji kvalitet vode reke Lim koji ne treba mešati sa čistim vodama akumulacije Radoinja, koja se pored proizvodnje hidroenergije (u HE Bistrica) koristi i za vodosnabdevanje Priboja i okolnih naselja. Pored toga, kvalitet vode reke Lim nije moguće kontrolisati, jer se radi o tranzitnoj reci, koja u Srbiju dotiče iz susedne Crne Gore. 

Kako bi se sprečilo mešanje voda iz dve akumulacije, novim rešenjem predviđena je kota normalnog uspora u akumulaciji Klak od 810 mnm, što je za dva metra niže od kote krune preliva brane Radoinja.

RHE Bistrica koristi bruto pad od oko 380 metara. Sastoji se od četiri reverzibilna agregata, ukupnog instalisanog protoka u turbinskom režimu od 216 m³/s i snage 650 MW.

Pročitajte još:

Značaj hidroelektrana za elektroenergetski sistem

Da bi se razumeo značaj hidroelektrana za jedan tako složen sistem kakav je elektroenergetski sistem, važno je znati neke osnovne osobine električne energije. Radi se o prelaznom obliku energije, što znači da se može koristiti (trošiti) samo u trenutku dok se proizvodi, a pored toga isporučena energija mora biti tačno određenog kvaliteta (napona i frekvencije). 

Iz ova dva uslova sledi ključni postulat za normalno funkcionisanje elektroenergetskog sistema: proizvodnja električne energije u svakom trenutku mora biti jednaka zbiru potrošnje i gubitaka, odnosno

Proizvodnja = Potrošnja + Gubici u mreži

Ovaj uslov ne bi bilo toliko teško zadovoljiti kada bi zahtevi potrošača bili relativno ujednačeni i unapred poznati. 

Međutim, potrošnja je slučajna (stohastička) veličina, koja se menja na godišnjem, sezonskom i dnevnom nivou. Na nju utiču različite meteorološke pojave, radne i životne navike stanovništva, kao i različiti slučajni događaji, a posebno su opasni oni koji, bez prethodnog nagoveštaja, naglo podižu potrošnju. 

To znači da elektroenergetski sistem mora u svakom trenutku da proizvede tačno onoliko energije koliki su zahtevi potrošača, a da se unapred ne zna koliko će to biti. 

Pri tome, sistem mora da bude u stanju da neutrališe sve slučajne poremećaje u sferi proizvodnje i prenosa, uključujući i havarije na proizvodnom i prenosnom sistemu. 

Da bi elektroenergetski sistem mogao da ispuni zahteve pouzdane isporuke energije visokog kvaliteta, neophodno je da uvek na raspolaganju ima različite vrste rezerve snage – od onih koje reaguju trenutno (rotirajuća rezerva), preko onih koje se uključuju u roku od nekoliko minuta (rezerva u pripravnosti) do onih koje za ulazak u pogon imaju više vremena do nekoliko sati (topla i hladna rezerva). 

Prve dve rezerve mogu da obave samo tzv. startne elektrane, odnosno agregati sa visokom manevarskom sposobnošću (koji imaju mogućnost veoma brzog ulaska u sistem i promene opterećenja), upravo kakvi su agregati hidroelektrana.

Tekst u celosti pročitajte ovde.

Izvor: Klima101

Delta Holding predstavio novi Izveštaj o održivom poslovanju

Foto: EP

Uloga kompanija u savremenom društvu više se ne meri isključivo kroz finansijske rezultate. Danas se od njih očekuje da preuzmu odgovornost za svoj uticaj na životnu sredinu, društvo i način donošenja odluka. Delta Holding već godinama u svoje poslovanje integriše principe održivosti, a sada su predstavili najznačajnije momente svog 16. Izveštaja o održivom poslovanju.

Foto: EP

Na događaju koji je okupio partnere, one koji podržavaju njihov rad i prepoznaju značaj ovakvog poslovanja, govorilo se o strateškim okvirima ESG poslovanja ove kompanije, postignutim rezultatima, kao i o širim društvenim i regulatornim okvirima.

Marija Desivojević Cvetković, viši potpredsednik za strategiju i razvoj Delta Holdinga, na samom početku istakla je da se znanje u ovoj kompaniji pozicionira na najviše mesto. Kako je objasnila, samo obrazovani ljudi, svesni ciljeva koje treba dostići, mogu aktivno doprineti njihovom ostvarenju. Upravo iz tog razloga, tokom prethodne godine sprovedeno je čak 23.000 sati edukacije zaposlenih.

Jedna od tema koja je zauzela značajno mesto u predstavljanju izveštaja jeste veštačka inteligencija (AI). Marija Desivojević Cvetković navela je da je ključ bio u tome da se AI predstavi ljudima na prijatan i nenametljiv način. Rezultat takvog pristupa je više od 20 uspešno realizovanih projekata u kojima je AI integrisana u poslovne procese.

Posebna pažnja usmerena je i na delatnosti kao što su moderna poljoprivreda, zelena gradnja, elektrifikacija voznog parka, ali i održiva energija. U tom kontekstu, do 2024. godine Delta Holding je imao izgrađeno 20 solarnih elektrana, a danas ih je već 27.

Pored zaštite životne sredine, kompanija veliku pažnju posvećuje i zaštiti ljudi – ne samo fizičkoj, koja se podrazumeva, već i digitalnoj, kroz očuvanje ličnih podataka. IT sektor kompanije razvija rešenja u ovoj oblasti, a kao primer dobre prakse izdvaja se platforma Ananas, koja je na bezbednosnoj reviziji dobila ocenu 9,4 – što je znatno iznad proseka koji iznosi nešto više od 7.

Tijana Koprivica, direktorka održivog poslovanja Delta Holdinga, istakla je ključne oblasti koje su se izdvojile u procesu određivanja matrice materijalnosti – energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije, upravljanje otpadom i vodama, poštovanje ljudskih i radnih prava, brigu o ravnopravnosti, bezbednosti i zdravlju na radu, kao i uticaj ekonomskih rezultata kompanije na širu zajednicu.

Prema njenim rečima, u kompaniji postoji jasna svest o tome da mogu imati značajan uticaj na smanjenje negativnih efekata klimatskih promena, zbog čega su postavili cilj da do 2030. godine smanje emisije štetnih gasova za 50 odsto. Pored izgradnje solarnih elektrana, korišćenjem biomase na pojedinim lokacijama uspeli su da spreče emisiju gotovo 40.000 tona ugljen-dioksida. Ilustrativno, da bi se ta količina CO₂ apsorbovala tokom jedne godine, bilo bi potrebno čak 1,5 miliona stabala.

Kada je reč o ulaganju u zajednicu, od osnivanja Delta Fondacije do danas uloženo je 40 miliona evra. Trenutno su usmereni na svoje tradicionalne projekte, među kojima se izdvaja program Treći roditelj, namenjen podršci porodicama koje su u riziku od razdvajanja. Kroz osnaživanje roditelja da zadrže decu u okviru porodice, od početka realizacije ovog projekta obuhvaćeno je više od 80 dece, dok je preko 50 porodica u potpunosti osnaženo.

Tijana Koprivica naglasila je da ni ruralna područja nisu zaboravljena. U okviru projekta Digitalno selo razvijena je digitalna platforma koja poljoprivrednicima omogućava lak i brz pristup svim relevantnim informacijama za poslovanje.

Kroz projekat Naše selo, koji Delta Holding sprovodi od 2018. godine, prošlo je više od 150 poljoprivrednih proizvođača koji su, uz podršku stručnjaka Delta Agrara, imali priliku da steknu važna znanja o modernoj poljoprivredi.

Poseban segment rada posvećen je i osnaživanju žena na selu, kroz organizovanu prodaju njihovih proizvoda, kao i najmlađima – za koje se organizuju pozorišne predstave i pruža podrška u renoviranju škola.

Foto: EP

Kompanija EY, partner u izradi izveštaja, pružila je stručnu podršku u oblasti nefinansijskog izveštavanja. Danijela Mirković, rukovodilac odeljenja revizije u ovoj kompaniji, istakla je da najavljene izmene evropske regulative ne umanjuju značaj izveštavanja o održivosti, kao i da kompanije koje primenjuju najviše standarde i dalje imaju prednost na evropskom tržištu. Kako se Srbija nalazi u procesu usklađivanja sa evropskim propisima, očekuje se da standardi izveštavanja uskoro budu primenjeni i na domaćem tržištu.

Razgovor o predstavljanju ESG izveštaja završen je svečanim potpisivanjem Partnerstva za ravnopravnost, čime je potvrđena posvećenost Delta Holdinga principima jednakih šansi, različitosti i inkluzije.

Tom prilikom, Brankica Janković, poverenica za zaštitu ravnopravnosti, istakla je da su ljudima potrebna dela, a ne velike reči, te da su ključni dobri odnosi među ljudima, etika i poverenje. U tom kontekstu zahvalila se Delta Holdingu na ukazanom poverenju.

Energetski portal

Azijsko tržište predvodilo je rast isporuka PV invertora u 2024.

Foto-ilustracija: Unsplash (Virtue Solar )

Globalne isporuke solarnih invertora porasle su za 10 odsto tokom 2024. godine, dosegnuvši ukupno 589 gigavata naizmenične struje (GWac), pokazuje najnoviji izveštaj kompanije Wood Mackenzie.

Glavni pokretač ovog rasta bila je azijsko-pacifička regija (APAC), na čijem čelu je Kina, dok su tržišta u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama zabeležila pad potražnje.

Pomenuti region obuhvatajući Kinu, Indiju i jugoistočnu Aziju, činio je čak 69 odsto ukupno isporučene snage, dok je Kina imala ključnu ulogu, sa porastom od 14 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Pročitajte još:

Na listi najvećih svetskih proizvođača invertora dominiraju kineske kompanije – čak devet od deset vodećih ima sedište u Kini. Huawei je tokom 2024. godine isporučio 176 GWac i zadržao vodeću poziciju zahvaljujući snažnim rezultatima ne samo u Kini, već i u Evropi, Latinskoj Americi i Africi.

U Evropi je došlo do dvocifrenog pada isporuka invertera za stambeni i komercijalni sektor, delom zbog viškova zaliha kod distributera, naročito u Nemačkoj i Holandiji. U SAD je pad bio jednocifren, usled usporavanja stambenih instalacija i slabije godine za centralne invertore.

Energetski portal

Otvoren konkurs za sredstva za zaštitu i uređenje poljoprivrednog zemljišta

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za poljoprivredno zemljište raspisalo je konkurs za raspodelu sredstava namenjenih izvođenju radova na zaštiti, uređenju i korišćenju poljoprivrednog zemljišta u 2025. godini.

Konkurs obuhvata tri vrste aktivnosti: kontrolu plodnosti obradivog zemljišta, komasaciju (uključujući investicione i geodetsko-tehničke radove kao i izradu programa komasacije), kao i nabavku nove opreme za navodnjavanje.

U okviru konkursa definisana je potrebna dokumentacija, uslovi za ostvarivanje prava na sredstva, kao i način rešavanja prijava u slučaju da ukupan iznos zahteva premašuje raspoloživa sredstva.

Rokovi za podnošenje prijava su sledeći:

  • za kontrolu plodnosti zemljišta: do 10. oktobra 2025. godine,

  • za komasaciju: do 28. jula 2025. godine,

  • za opremu za navodnjavanje: do 1. avgusta 2025. godine.

Prijave se podnose od 15. jula 2025. godine na obrascu dostupnom na sajtovima Ministarstva (www.minpolj.gov.rs) i Uprave za poljoprivredno zemljište (www.upz.minpolj.gov.rs).

Dokumentacija se šalje poštom u zatvorenoj koverti na adresu:

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Uprava za poljoprivredno zemljište
ul. Nemanjina 22–26, 11000 Beograd

Koverta mora biti obeležena:
Za KONKURS ZA RASPODELU SREDSTAVA ZA IZVOĐENJE RADOVA NA ZAŠTITI, UREĐENJU I KORIŠĆENJU POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U 2025. GODINI – Prijava na konkurs za raspodelu sredstava za (navesti vrstu radova) u 2025. godini (NE OTVARATI)

Prijava se može predati i lično, u pisarnici Uprave za zajedničke poslove republičkih organa na istoj adresi. Na poleđini koverte potrebno je navesti naziv i adresu podnosioca.

Energetski portal

U Kostolcu počeo probni rad solarne elektrane „Petka”

Foto: „Elektroprivreda Srbije”

U Kostolcu je solarna elektrana „Petka”, snage 10 megavata, zvanično puštena u probni rad. Nalazi se na mestu nekadašnjeg rudarskog odlagališta, a prema rečima Dubravke Đedović Handanović, ministarke rudarstva i energetike, ovo predstavlja prekretnicu i početak energetske tranzicije „Elektroprivrede Srbije”. 

Ministarka je podsetila da se u ovom rudarskom kraju, pored solarne elektrane „Petka”, grade i vetrogeneratori prvog EPS-ovog vetroparka, koji su takođe podignuti uglavnom na rekultivisanim odlagalištima jalovine.

Kako je navela, u avgustu se očekuje priključenje vetroelektrane na mrežu i početak testne faze, kada će se elise zavrteti. Time će elektroenergetski sistem biti ojačan za dodatnih 76 megavata zelene energije.

Strateški cilj koji je Srbija postavila, a koji je definisan Strategijom razvoja energetike, jeste da do 2030. godine udeo obnovljivih izvora energije dostigne 45 odsto.

Pročitajte još:

Ipak, kako je ministarka naglasila, potrebno je da se još mnogo toga uradi i ulože maksimalni napori, jer Srbiju očekuju strateški projekti koji će u značajnoj meri promeniti elektroenergetski krvotok.

„To su, pre svega, izgradnja reverzibilne hidroelektrane „Bistrica” i projekat solarnih elektrana ukupne snage 1 GW sa baterijskim skladištima. Neophodne investicije u energetiku u narednih deset godina procenjene su na oko 14 milijardi evra”, rekla je Đedović Handanović.

Dušan Živković, generalni direktor EPS-a, istakao je da sa ovom prvom solarnom elektranom snage 10 megavata, zatim vetroparkom koji će uskoro biti priključen na mrežu, kao i blokom B3 snage 350 megavata koji je u funkciji od kraja prošle godine, ovaj kraj postaje energetski jači za ukupno 426 megavata.

On je naglasio da je svaki novi megavat važan za EPS i za elektroenergetski sistem, posebno tokom tropskih dana kada je potražnja za električnom energijom sve veća.

Energetski portal

Velike kompanije kao glavni pokretači prelaska na kamione bez emisija u EU

Foto-ilustracija: Unsplash (marcin-jozwiak)

Velike kompanije naručuju gotovo polovinu ukupnog drumskog teretnog prevoza u Evropskoj uniji, iako čine svega 0,2 odsto svih kompanija u tom sektoru. Reč je o firmama koje imaju više od 250 zaposlenih i prihod veći od 50 miliona evra.

Zbog toga organizacija Transport & Environment ističe da bi uvođenje kamiona bez emisija moglo znatno da se ubrza ukoliko ove kompanije preuzmu aktivnu ulogu u tranziciji.

Čak iako ne poseduju sopstveni vozni park, kroz naručivanje prevoza imaju potencijal da utiču na tržište. Na primer, mogu postavljati uslove da se roba prevozi vozilima bez emisija, sklapati dugoročne ugovore sa prevoznicima koji koriste električne kamione ili davati prednost održivim logističkim rešenjima u javnim nabavkama.

Pročitajte još:

Predlog obavezujućih ciljeva za velike kompanije

Organizacija Transport & Environment predlaže da Evropska unija uvede obavezujuće ciljeve za velike kompanije koje naručuju drumski transport. Prema tom predlogu, do 2030. godine deo prevoza koji naručuju trebalo bi da se obavlja kamionima bez emisija, dok bi do 2039. celokupan drumski transport za te firme morao biti električni ili zasnovan na drugim tehnologijama bez emisija.

Ovakve obaveze pomogle bi i proizvođačima kamiona u ostvarivanju ciljeva koje im postavlja Evropska unija u vezi sa emisijama CO₂, jer bi se povećala potražnja za kamionima bez emisija.

Dodatno, predlaže se i veća transparentnost. Ukoliko bi kompanije javno izveštavale o procentu ovakvih vozila koje koriste, omogućilo bi se poređenje i dodatno podstakla konkurencija u održivosti.

Preporuke dolaze u trenutku kada Evropska komisija priprema predloge zakona koji će pratiti industrijski paket za dekarbonizaciju. Uvođenje pomenutih ciljeva moglo bi da postane deo šireg okvira klimatske politike i ciljeva za 2040. godinu.

Energetski portal

Javni poziv za finansiranje energetskih zajednica na Zapadnom Balkanu

Foto-ilustracija: Pixabay (Charlie Wilde)

Region Emilija – Romanja iz Italije finansijski podržava formiranje i jačanje zajednica za obnovljive izvore energije (RECs) u pet zemalja Zapadnog Balkana. Svaki od deset projekata može da dobije po 200.000 evra, kao i tehničku i drugu podršku.

Na poziv se mogu prijaviti profitni i neprofitni subjekti iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije. Projekat finansira Direktorat‑General Evropske komisije za regionalnu i urbanu politiku (DG Regio), a realizuje se uz podršku regiona Emilija‑Romanja i partnera.

Sredstva će biti dodeljena u okviru inicijative „Bolja kohezija kroz razvoj energetskih zajednica”.

Prva faza projekta namenjena je za pokretanje novih zajednica, od mobilizacije zainteresovanih strana do pravnog osnivanja. Projekti moraju biti neprofitni, a eventualni višak sredstava mora se reinvestirati u zajednicu. Moguće je raditi i na prekograničnim projektima sa partnerima iz Hrvatske, Grčke, Slovenije i Italije.

Pročitajte još:

Druga faza namenjena je zajednicama koje već deluju, a mogu se prijaviti za podršku u proceni izvodljivosti i za manje investicije u energetsku infrastrukturu.

Ceo proces će se odvijati u dva kruga, kako bi bilo omogućeno učešće i onima koji možda nisu u potpunosti spremni za prvi krug, dok istovremeno obezbeđuje da svaka zemlja Zapadnog Balkana može biti zastupljena sa najviše dva odabrana projekta.

U prvom krugu nacrti prijava dostavljaju se do 16. jula, komentari do 22. avgusta, a finalne prijave do 8. septembra.

U drugom krugu nacrti se podnose do 20. oktobra, komentari do 21. novembra, a  finalne prijave do 5. decembra.

Građanske energetske zajednice (CECs) mogu se baviti isključivo električnom energijom, uključujući i onu proizvedenu iz fosilnih goriva. Njihovo delovanje uključuje proizvodnju, distribuciju, snabdevanje, skladištenje, energetsku efikasnost, agregaciju i punjenje električnih vozila.

Dokumenti potrebni za učešće dostupni su OVDE.

Energetski portal

Solarna energija po prvi put najveći izvor struje u EU

Foto-ilustracija: Freepik (tawatchai07)

Solarna energija je u junu 2025. po prvi put postala najveći pojedinačni izvor električne energije u Evropskoj uniji, prema analizi think tanka Ember. Pri tome je 13. zemalja zabeležilo najvišu mesečnu proizvodnju iz solarnih izvora do sada.

Solarne elektrane su u junu proizvele 45,4 TWh električne energije, što čini 22,1 odsto ukupne proizvodnje u EU i predstavlja povećanje od 22 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine. To je pomoglo elektroenergetskom sistemu EU da se nosi s povećanom potražnjom izazvanom toplotnim talasima koji su zahvatili kontinent krajem juna.

Vetroelektrane su takođe snažno započele leto, ostvarivši najvišu proizvodnju za mesece maj i juni. Tokom ova dva meseca vetroelektrane su proizvele rekordnih 16,6 odsto (33,7 TWh) i 15,8 odsto (32,4 TWh) električne energije u EU.

„Ovo predstavlja značajan preokret nakon loših vetrovnih uslova početkom 2025. Glavni razlog rasta su povoljniji vremenski uslovi, ali i nastavak izgradnje novih kapaciteta, uključujući nekoliko velikih morskih vetroelektrana puštenih u rad od juna 2024”, navodi se u saopštenju.

Pročitajte još:

Zahvaljujući visokoj proizvodnji iz obnovljivih izvora, ugalj je u junu 2025. ostvario najniži udeo u proizvodnji električne energije u EU do sada.

Ugalj je u junu 2025. proizveo samo 6,1 odsto (12,6 TWh) električne energije u EU, što je pad u odnosu na 8,8 odsto u junu 2024. Dvije zemlje koje čine veliku većinu proizvodnje iz uglja u EU (79 odsto u junu) zabilježile su rekordno niske udjele: Njemačka je proizvela samo 12,4 odsto (4,8 TWh) svoje električne energije iz uglja, a Poljska 42,9 odsto (5,1 TWh). Nizak udio proizvodnje iz uglja bilježi Češka (17,9), Bugarska (16,7), Danska (3,3) i Španija (0,6 odsto).

U prvoj polovini 2025. godine potrošeno je 1.313 TWh električne energije, što je povećanje od 2,2 odsto u odnosu na prošlu godinu. U prvih pet mjeseci  zabilježena je veća potrošnja nego u istim mjesecima 2024.

Energetski portal

Slovenija oblikuje prvi Zakon o klimi: Fokus na neutralnosti, subvencijama i avijaciji

Foto-ilustracija: Unsplash (eugene-kuznetsov)

Slovenija je u završnoj fazi pripreme svog prvog Zakona o klimi, strateškog dokumenta koji bi trebalo da uspostavi pravno obavezujući okvir za postizanje klimatske neutralnosti i efikasno prilagođavanje klimatskim promenama. Na sednici Odbora za infrastrukturu, životnu sredinu i prostorno planiranje, zakazanoj za 14. jul 2025, nacrt zakona biće razmatran uz prisustvo Savetа za klimu – naučno-savetodavnog tela Vlade Republike Slovenije, koje je zaduženo za oblikovanje klimatske politike.

Savet za klimu ističe tri ključna zahteva: uvođenje privremenih mernih ciljeva za 2030. godinu, 2035. i 2040. godinu, postepeno ukidanje subvencija za fosilna goriva, kao i pravednije oporezivanje privatne avijacije.

Uprkos generalno pozitivnim pomacima, Savet upozorava da predloženi zakon ostavlja previše prostora za odlaganja i zadržavanje štetnih praksi koje direktno podrivaju ciljeve klimatske tranzicije.

Jedan od glavnih prigovora odnosi se na izostanak obaveznih srednjoročnih ciljeva, koji su ključni za redovno praćenje napretka i pravovremeno prilagođavanje politika. Bez takvih ciljeva, kako navode, postoji rizik od zakašnjelog delovanja i veće ukupne cene tranzicije.

Pročitajte još:

Još oštriju kritiku izaziva zadržavanje i uvođenje novih subvencija za fosilna goriva. Iako međunarodni i evropski dokumenti zahtevaju njihovo ukidanje, zakon ne predviđa ovu obavezu. Posebno je problematičan predlog da se rast troškova emisija CO₂ kompenzuje smanjenjem akciza na fosilna goriva, što Savet ocenjuje kao kontraproduktivno i u suprotnosti s ciljevima energetske efikasnosti i dekarbonizacije.

Kao dodatnu slabost zakona, Savet za klimu navodi prenisku taksu za privatnu avijaciju, koja, iako uvedena, ostaje simbolična i neefikasna. Predlog Saveta je da taksa iznosi najmanje 250 evra po putniku po letu, kako bi se uvela stvarna ekonomska odgovornost za oblik putovanja koji ima značajan ekološki otisak.

Među pozitivnim aspektima, Savet pozdravlja pomeranje cilja klimatske neutralnosti sa 2050. na 2045. godinu, što bolje odražava naučne preporuke. Takođe, predloženi zakon transponuje EU Direktivu o trgovini emisijama (EU ETS) u slovenačko zakonodavstvo, što otvara pristup fondovima EU i učvršćuje regulatorni okvir za sprovođenje klimatske politike.

Energetski portal

Završena Preliminarna tehnička studija o mirnodopskoj primeni nukelarne energije u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath)

Preliminarna tehnička studija, predstavlja prvi korak koji Srbiji daje smernice sa fokusom na neophodne rane korake i prioritetna infrastrukturna pitanja kako bi se izgradila čvrsta osnova za efikasan razvoj nuklearnog programa, navodi se na sajtu Ministarstva rudarstva i energetike. 

Izradu studije predvodila je Elektroprivreda Francuske (EDF), a njeni zaključci predstavljeni su na sastanku ministarke rudarstva i energetike Dubravke Đedović Handanović sa delegacijom EDF-a.

„U tom smislu, utvrđene su preporuke za svako od prioritetnih pitanja, vremenska dinamika, analizirane su mogućnosti za integraciju u naš elektroenergetski sistem i dostupne tržišne tehnologije, pitanje obučavanja kadrova, oslanjajući se na smernice Međunarodne agencije za atomsku energiju i značajno iskustvo Elektroprivrede Francuske kao vodećeg svetskog nuklearnog operatera”, rekla je Đedović Handanović.

Ministarka je navela da je procena da će Srbiji biti potrebno pet do sedam godina za realizaciju prve dve faze razvoja nuklearnog programa, u skladu sa pristupom koji propisuje Međunarodna agencija za atomsku energiju.

Kako je istakla, prva faza obuhvata ispitivanje opravdanosti pristupa razvoju nuklearne energije pre donošenja odluke o pokretanju nuklearnog programa, postavljanje osnovnog pravnog i regulatornog okvira, uz formiranje tela koje će biti nadležno za implementaciju programa nuklearne energije. U studiju su integrisana saznanja sa tri zajedničke radionice srpskih i francuskih ekperata održane u Beogradu krajem prošle i početkom ove godine.

Pročitajte još:

Studija je sprovela i preliminarnu tržišnu analizu dostupnih konvencionalnih i malih modularnih tehnologija nuklearnih reaktora, rekla je ministarka i dodala da je u toku formiranje Međuresorne ekspertske radne grupe za nuklearnu energiju u okviru Ministarstva rudarstva i energetike.

Ovo Ministarstvo je prošle godine potpisalo Memorandum sa predstavnicima pet ministarstava i 20 fakulteta, naučnih instituta i energetskih preduzeća, sa ciljem okupljanja stručnih kadrova iz zemlje i inostranstva kao podršku razvoju mirnodopske primene nuklearne energije.

„Posebnu pažnju ćemo posvetiti izradi strategije za razvoj stručnih kadrova i privlačenju domaćih stručnjaka iz zemlje i inostranstva koji imaju bogato iskustvo u razvoju nuklearnih tehnologija”, naglasila je ministarka.

Preliminarna tehnička studija radi razmatranja mirnodopske primene nukelarne energije u Republici Srbiji navodi i procenu troškova za sprovođenje prve dve faze nuklernog programa i analizira mogućnosti integracije nukleranog postrojenja u elektroenergetski sistem Srbije.

„Najvažnije je da li i kako naš prenosni sistem može da integriše nuklearno postrojenje. U svakom od scenarija koji studija predlaže uključivanje nuklearnih reaktora ne bi ugrozilo našu prenosnu mrežu, prema preliminarnim procenama, koje je potrebno da potvrde dodatne analize u daljem procesu. U jednom od scenarija nakon 2045. uz nuklearnu energiju možemo biti i neto izvoznik električne energije uz značajnu dekarbonizaciju energetskog sektora”, rekla je ona.

Đedović Handanović je navela da je prema procenama francuskih partnera potrebno oko 30 miliona evra za sprovođenje prve dve faze nuklearnog programa u narednih pet do sedam godina.

Energetski portal

Potražnja za ogrevom veća nego prethodnih godina, kolike su cene

Foto-ilustracija: Unsplash (Nipun Jagtap)

U jeku letnjih žega povećana je potražnja za ogrevnim drvetom. Snabdevenost je dobra, a cene uglavnom stare. Stručnjaci ocenjuju da su pojedinačni slučajevi povećanja cene peleta – neopravdani.

Iako su tropske vreline ovog leta, interesovanje za kupovinu ogreva je veće nego ranijih godina. A i stručnjaci savetuju da je sada pravo vreme za nabavku, kako bi efekat grejanja tokom zime bio bolji.

Iako su tropske vreline ovog leta, interesovanje za kupovinu ogreva je veće nego ranijih godina. A i stručnjaci savetuju da je sada pravo vreme za nabavku, kako bi efekat grejanja tokom zime bio bolji.

Profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu Branko Glavonjić ističe da je za kvalitetno grejanje neophodno koristiti suvo i prosušeno drvo.

„Ona domaćinstva koja koriste suvo drvo potrošiće manje količine, što znači i niže troškove”, navodi Glavonjić.

Gotovo polovina domaćinstava u Srbiji i dalje se greje na drva, od čega se oko 160.000 domaćinstava greje na pelet.

Pročitajte još:

U većem delu Srbije cene drva su uglavnom na nivou prošlogodišnjih i kreću se od 6.500 do 9.000 dinara, dok je prosečna cena tone peleta od 28.000 do 30.000 dinara.

Kod nekih snabdevača cene su nešto više, a neki neosnovano traže i 35.000 dinara.

„Kvalitet A1 je skuplji od 2.000 do 4.000 dinara po toni. Postoje zaista i stovarišta u kojima je pelet značajno skuplji od ovog opsega, ali su to pojedinačni, neopravdani slučajevi”, napominje Glavonjić.

Šta donosi novi pravilnik

Od septembra na snagu stupa novi pravilnik koji će obuhvatiti sav ogrev od drvne mase.

Od novog pravilnika koji obuhvata sav ogrev od drvne mase i stupa na snagu u septembru, očekuje se da uredi tržište ogreva.

To znači: drva moraju imati deklarciju koja garantuje tačnost kupljenih kubika sa vlažnoću do 35 odsto i može se prodavati samo pelet propisanog kvaliteta – klase A1 i A2.

Izvor: RTS

SMO upozorava na sve veći uticaj peščanih i prašinskih oluja na zdravlje i ekonomiju

Foto-ilustracija: Unsplash (Max Tcvetkov)

Svetska meteorološka organizacija (SMO) upozorila je u najnovijem izveštaju da peščane i prašinske oluje predstavljaju ozbiljnu i rastuću pretnju po zdravlje ljudi, ekonomsku stabilnost i životnu sredinu širom sveta. U godišnjem biltenu o prašini u vazduhu istaknuta su globalna žarišta i posledice ove pojave, koja pogađa oko 330 miliona ljudi u više od 150 zemalja.

Uprkos nešto nižem globalnom proseku godišnjih srednjih koncentracija površinske prašine u 2024. u poređenju sa 2023. godinom, izveštaj beleži značajne regionalne razlike. U najpogođenijim područjima koncentracija prašine je i dalje viša od dugoročnog proseka zabeleženog u periodu od 1981. do 2010. godine.

Procene pokazuju da svake godine oko 2.000 miliona tona peska i prašine dospeva u atmosferu, što odgovara masi 307 Velikih piramida u Gizi. Više od 80 odsto ukupne količine potiče iz pustinjskih oblasti Severne Afrike i Bliskog istoka, a oluje mogu preneti čestice prašine na hiljade kilometara preko kontinenata i okeana.

Pročitajte još:

Iako su peščane i prašinske oluje delimično prirodni fenomen, SMO upozorava da ljudski faktori kao što su neadekvatno upravljanje zemljištem i vodnim resursima, degradacija okoline i suše doprinose njihovom intenzitetu i učestalosti.

Ove oluje imaju višestruke negativne posledice – od pogoršanja kvaliteta vazduha i respiratornih bolesti, do velikih ekonomskih gubitaka izazvanih poremećajima u saobraćaju, poljoprivredi i proizvodnji solarne energije.

SMO ističe važnost daljeg razvoja sistema za praćenje, prognoziranje i rano upozoravanje na oluje od peska i prašine. Organizacija već koordinira međunarodna istraživanja i upravlja regionalnim centrima za praćenje ovih pojava.

Izveštaj je objavljen u susret Međunarodnom danu borbe protiv peščanih i prašnjavih oluja, koji se obeležava 12. jula, i deo je šire inicijative „Rana upozorenja za sve”, kojom se nastoji unaprediti globalna spremnost na ovakve i slične prirodne opasnosti.

Energetski portal