Home Blog Page 49

Očuvan jedan hektar zrele šume = 100 tona ugljen dioksida manje

Foto: OTP Banka

Da li ste znali da očuvanjem samo jednog hektara stare, zrele šume sprečavamo emisiju oko 100 tona ugljen-dioksida godišnje? To je približno jednako emisiji koju proizvede 15 automobila tokom cele godine, ili više od 40 interkontinentalnih letova Beograd–Njujork i nazad.

Kada znamo da nove šume upijaju svega oko tri tone ugljenika po hektaru godišnje, postaje jasno zašto je zaštita postojećih šuma naše najefikasnije klimatsko oružje. Ovaj podatak ne umanjuje značaj sadnje novih šuma, već jasno ukazuje da je zaštita postojećih, ekološki bogatih šuma najefikasnija i najhitnija strategija u odgovoru na klimatske promene.

Ključni stubovi klimatske stabilnosti

Šumski ekosistemi predstavljaju kompleksne sisteme čija uloga daleko prevazilazi pukо pokrivanje tla drvećem. One su dom za više od 80 odsto kopnenih biljnih i životinjskih vrsta, ali i ključni rezervoari ugljenika koji je neophodan za održavanje atmosferske stabilnosti i ublažavanje ekstremnih vremenskih fenomena.

Klimatski procesi ne poznaju nacionalne granice, a uticaj šuma u Amazonskoj prašumi, afričkim ili azijskim šumama, reflektuje se i na mikroklimu u našim gradovima poput Beograda, Novog Sada ili Niša. Ova globalna povezanost nas podseća da je planetarno zdravlje neraskidivo povezano sa svakim lokalnim ekosistemom.

Pročitajte još:

Kolektivna odgovornost: od pojedinca do globalnih lidera

Očuvanje životne sredine nije ekskluzivni domen za stručnjake ili ekološke aktiviste, već za sve nas. Sve veći broj osvešćenih kompanija integriše održivost u srž svog poslovnog modela. Naučne procene potvrđuju da korporativne mere usmerene na očuvanje i odgovorno upravljanje šumama mogu doprineti rešavanju do 20 odsto globalne klimatske krize do sredine ovog veka. To nije samo statistika — to je poziv na sistemsku, kolektivnu akciju i dokaz da sinergija svih aktera donosi stvarne, opipljive rezultate.

Kako svako može da pruži svoj doprinos u obnavljanju šuma?

Jedan od najsnažnijih primera kolektivnog angažmana u zaštiti i obnovi šuma dolazi iz finansijskog sektora. OTP banka Srbija, kao prva i jedina banka u zemlji koja se još 2021. godine pridružila globalnoj inicijativi Priceless Planet Coalition (PPC), već petu godinu zaredom aktivno doprinosi obnovi šuma širom sveta.

Ova globalna koalicija, koju je pokrenula kompanija Mastercard u saradnji sa stručnjacima iz organizacija Conservation International i World Resources Institute, ima ambiciju da zasadi 100 miliona stabala tamo gde su najpotrebnija — na čak 22 različite lokacije (od Južne Amerike, preko Afrike, do Azije) koje maksimalno doprinose klimatskoj otpornosti, biodiverzitetu i jačanju lokalnih zajednica.

Učestvovanje u ovoj misiji je jednostavno i dostupno svakome. Do 31. avgusta, aktiviranjem Google Pay ili Apple Pay u OTP banci, ili otvaranjem jednog od paketa računa (Fluo, Praktik, Prestiž ili Klasik) svaka vaša akcija podstiče sadnju novog stabla – OTP banka donira 2 evra organizaciji Conservation International i time u vaše ime sadi jedno stablo. Više od 45.000 ljudi u Srbiji do sada je to već uradilo kroz ovu inicijativu, povezujući ličnu odluku sa globalnim ciljem.

OTP banka je dosledno zauzela mesto lidera u sprovođenju zelene tranzicije i primeni ESG (Environmental, Social, Governance) principa. Svesna da ekonomski rast nema budućnost bez odgovornog odnosa prema prirodnim resursima i životnoj sredini, sistematski procenjuje i umanjuje svoje direktne i indirektne ekološke uticaje, aktivno podržavajući projekte i inicijative koje sprečavaju štetne posledice, a Priceless Planet Coalition jedna je od njih.

Možda ne možemo svi da zasadimo šumu, ali možemo svi da zasadimo promenu. OTP banka i Mastercard pozivaju vas da jednim klikom postanete deo rešenja, jer budućnost počinje od onih koji deluju.

Izvor: OTP banka

RHMZ upozorava: Danas do 40°C i visok rizik od požara, sutra pljuskovi sa gradom i jak vetar

Foto-ilustracija: Pixabay (atya_1)

Republički hidrometeorološki zavod izdao je upozorenje na visoke temperature, ekstremne uslove za nastanak požara i vremenske nepogode koje se očekuju u naredna dva dana.

Na području cele Srbije danas će se zadržati toplotni talas, uz najviše dnevne temperature od 32°C na severu do čak 40°C na jugu i istoku zemlje. U većem delu Srbije sutra se očekuje pad temperature, ali će na jugu i istoku ostati i dalje veoma toplo — do 37°C.

Pročitajte još:

Izuzetno sušni uslovi i visoke temperature stvaraju ekstreman rizik za nastanak i širenje požara na otvorenom. Meteorolozi ističu da produženi period bez padavina, suvo tlo i sunčano vreme predstavljaju ozbiljnu opasnost i pozivaju na pojačan oprez.

Nagli preokret i pojava vremenskih nepogoda očekuje se u utorak, 8. jula. Kako je upozorio Republički hidrometeorološki zavod, u većem delu Srbije očekuju se pljuskovi i grmljavina, lokalno intenzivni, uz veliku količinu padavina u kratkom vremenskom intervalu. Moguće su i pojava grada, kao i jak do olujni vetar.

Energetski portal

Pančevački rit – U toku suzbijanje opasne i invazivne vrste Heracleum sosnowskyi

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Na području Pančevačkog rita započeto je suzbijanje invazivne vrste Heracleum sosnowskyi, koja predstavlja ozbiljnu pretnju po biodiverzitet i zdravlje ljudi. Svojim prisustvom, ova biljka potiskuje autohtonu vegetaciju, imajući u vidu da se brzo širi i teško iskorenjuje.

Kako je navedeno na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine, posebno je opasna jer sadrži furanokumarin, a na sunčevoj svetlosti, u dodiru s kožom, izaziva pojavu plikova i opekotina — tj. fotodermatitis.

Aktivnosti na njenom uklanjanju sprovode Ministarstvo uz saradnju sa JP „Srbijašume”, Institutom za zaštitu bilja i životnu sredinu i Zavodom za zaštitu prirode Srbije.

Pročitajte još:

Nakon što su stručnjaci Zavoda i Instituta mapirali prisustvo ove opasne vrste, pristupilo se prvoj fazi njenog uklanjanja. JP „Srbijašume”, kao prethodni korisnik katastarskih parcela, mehanizacijom je uklonio biljku sa oko 80 odsto površina na kojima je utvrđeno njeno prisustvo.

U ovoj fazi suzbijanja, cilj je da se spreči dalje širenje biljke na okolne površine pre nego što formira plod, što se ove godine, usled klimatskih uslova, očekuje ranije nego inače.

Energetski portal

Ekspedicija za novi život plastičnog otpada

Foto-ilustracija: Pixabay (sergeitokmakov)

Plastic Odyssey je globalna inicijativa posvećena rešavanju problema zagađenja plastikom u najpogođenijim regionima sveta, a posebno su usmereni ka borbi protiv zagađenja plastikom u morima i okeanima. U svojoj misiji koriste brod koji je mobilna reciklažna jedinica, a putuju u zemlje s problemima u upravljanju plastičnim otpadom i pomoću tehnologije za reciklažu pretvaraju plastični otpad u korisne materijale.

Tokom osam godina, ova neprofitna organizacija gradila je svetsku mrežu rešenja za reciklažu, doprinoseći tome da plastični otpad ne dospe u okeane.

Sada, ova organizacija ima novi cilj – obnovu biodiverziteta u zaštićenim područjima pogođenim zagađenjem plastikom, počinjući od 50 prioritetnih lokacija koje je odredila Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO). U tu svrhu pokrenuli su jedinstven fond koji bi kroz nekoliko godina trebalo da prikupi sredstva.

– Ova područja deluju kao prirodne zamke za plastiku, akumulirajući plastični otpad u koncentracijama do 400 puta većim od Velike pacifičke plastične mase. Njihova ekstremna udaljenost dugo je činila čišćenje gotovo nemogućim – do sada – saopštili su iz ove organizacije.

Foto-ilustracija: Pixabay (Hamsterfreund) – novi život plastičnog otpada

Tokom februara ove godine najavili su osnivanje neprofitne javne korporacije Plastic Odyssey Fund, sa sedištem u San Francisku. Jedna od njihovih poruka glasi: „Svake minute, 19 tona plastičnog otpada dospe u okean… Mi, građani sveta, imamo sredstva da zaustavimo ovu katastrofu.”

Takođe, podsticaće međunarodnu ekspanziju svoje organizacije angažovanjem filantropskih organizacija, fondacija, korporativnih donatora i vladinih aktera u mobilizaciji resursa i ubrzavanju uticaja.

Tokom 2025. godine, Plastic Odyssey će širom Amerike organizovati više događaja, sve kako bi produbili angažman zajednice koja se bavi okeanima i podigli svest o svojoj misiji.

Ova globalna inicijativa kombinuje metodu mehaničkog uklanjanja plastike, mobilne jedinice za reciklažu i naučna istraživanja kako bi čišćenje velikih razmera bilo izvodljivo, a, kako ističu, trošak uklanjanja plastike smanjen je na samo 10 dolara po kilogramu.

U svojim misijama koriste brodove za čišćenje na jedra, dizajnirane za rad u osetljivim eko-sistemima, sprečavajući dalju razgradnju mikroplastike. Kako bi podržali inicijative koje obnavljaju morsku bioraznovrsnost, pokreću šestogodišnju kampanju za prikupljanje 30 miliona dolara.

Na sajtu plasticodyssey.org predstavili su interaktivnu mapu do koje se dolazi odabirom opcije „pratiti ekspediciju” (eng. Follow The Expedition), koja prikazuje planove puta, plastični otpad na kopnu i regione najviše pogođene zagađenjem plastikom.

U FOKUSU:

Mikrofabrike i edukacije

Nakon dve godine partnerstva u podršci ekspediciji, timovi još jedne slične organizacije, pod imenom Delfingenada se uključuju u terenske projekte koje je razvila Plastic Odyssey Factories. U filipinskim gradovima Sebuu i Manili pokrenuli su dve mikrofabrike za reciklažu kako bi otpad na ostrvu dobio novu vrednost. Kako navode, dva kontejnera sadrže mašine potrebne za transformaciju plastičnog otpada u nove materijale ili predmete. Tokom posete krajem prošle godine, organizovali su obuke za lokalne preduzetnike, koje su održane u Laboratoriji na brodu. U prvoj obuci, koja je trajala tri dana, učestvovalo je deset preduzetnika iz različitih sektora, dok je druga obuka u okviru programa Laboratorije na brodu okupila četiri preduzetnika. Laboratorije na brodu imale su veliki uspeh, sa preduzetnicima koji su već imali solidno iskustvo o reciklaži i koji su dodatno proširili svoje znanje.

Najzagađenija plaža na svetu

Prošle godine, timovi Plastic Odyssey čistili su najzagađeniju plažu na svetu. Reč je o jednom od najvećih ostrva, Pitkern. Analiza iz 2015. godine, koja je objavljena dve godine kasnije, pokazala je da je na obale izbačeno osam tona plastike, što je najveća gustina plastičnog otpada ikada zabeležena u svetu. Ostrvo površine 38 km² ima više od 38 miliona komada plastike na svojim obalama, na koje, prema procenama, svakog dana stigne između 3.500 i 13.500 novih plastičnih predmeta.

Da bi rešili problem odlaganja otpada bez oštećenja grebena, koristili su splav kao plovno vozilo za prenošenje velikih džakova sa obale na brod i padobrane kada su talasi previše snažni, koji podižu otpad iznad vode. Za sedam dana trajanja misije i sa 25 ljudi očišćeno je 6.000 kilograma plastičnog otpada iz 2019. godine i još 3.000 kilograma nastalih posle toga. Nakon toga, svih prikupljenih devet tona otpada reciklirano je na plovećoj laboratoriji Plastic Odyssey.

Priredila: Jasna Dragojević

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala  ODRŽIVA MOBILNOST

Zaboravljeno svetlucanje letnjih noći – zašto je svica sve manje?

Foto-ilustracija: Freepik (freepik) - AI-generated image

Svetlucanje svica tokom letnjih večeri bilo je jedan od onih trenutaka koji su obeležili detinjstvo mnogih od nas. Ali da li će buduće generacije imati priliku da uživaju u ovom prizoru? Iako je leto period kada bi trebalo da najčešće ugledamo svice, svetski naučni i medijski portali sve češće postavljaju pitanje – kada ste ih poslednji put videli? Naučnici i ekolozi upozoravaju da, ukoliko se ne preduzmu hitne mere, ova čudesna pojava prirode mogla bi potpuno nestati.

Zašto je svica sve manje?

Naučnici još uvek nisu dovoljno istražili ovu vrstu, ali na osnovu dosadašnjih saznanja izdvojili su nekoliko glavnih razloga koji utiču na njihov nestanak. Svici su posebno osetljivi na promene u svom okruženju, a kao glavni razlog navodi se svetlosno zagađenje. Svici koriste svetlosne signale kako bi komunicirali među sobom. Mužjaci i ženke kroz te signale pronalaze partnere, a veštačka svetlost iz gradova, automobila i ulične rasvete remeti ovu komunikaciju, što dovodi do smanjenja reprodukcije.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik) – AI-generated image

Gubitak staništa drugi je razlog. Naime, vlažna područja predstavljaju dom za najveći broj vrsta svica – uz reke, u šumama, močvarama i na rubovima bara.

Na larve svica, koje mogu da provedu i više od godinu dana pod zemljom ili u vodi, negativno utiču pesticidi i drugi otrovi, čak i kada larve nisu direktna meta tretmana.

Još jedan važan faktor su klimatske promene. Povišene temperature u periodima kada to nije uobičajeno mogu poremetiti usklađenost sezone parenja, što negativno utiče na reprodukciju svica. Takođe, sve učestaliji sušni periodi narušavaju vlažnost njihovih staništa, što je od ključnog značaja za njihov životni ciklus.

Pored ovih razloga, ugrožavaju ih i invazivne vrste, zagađenje vode i drugi faktori.

Xerces Society, organizacija koja se bavi zaštitom insekata i njihovih staništa, objavila je da je na osnovu procena Crvene liste ugroženih vrsta Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), jedna od tri procenjene vrste svica u Severnoj Americi u opasnosti od izumiranja. Oko 15 odsto procenjenih vrsta svrstano je u kategoriju ugroženih. Ono što dodatno zabrinjava jeste da ovaj broj može biti i veći, jer za polovinu vrsta nema dovoljno podataka.

Pročitajte još:

Zbog čega su svici važni?

Svako živo biće na planeti ima svoju vrednost, ali u očuvanju održivih ekosistema svici igraju posebnu ulogu. Oni su deo složenog lanca ishrane i doprinose prirodnoj ravnoteži – kao larve se hrane puževima, glistama i drugim mekušcima, čime pomažu u kontroli njihovih populacija u zemljištu. Istovremeno, svici su važan izvor hrane za druge vrste poput ptica, slepih miševa i žaba.

Za čoveka, svici su dragocene i u nauci. Njihov enzim luciferaza, koji omogućava da svetle, koristi se u biološkim i medicinskim istraživanjima. Luciferaza ubrzava hemijsku reakciju u kojoj pigment luciferin reaguje sa kiseonikom, pri čemu nastaje svetlost. Ova osobina omogućava naučnicima da prate šta se dešava unutar ćelija i organizama – bez štetnih i invazivnih metoda. Zato se koristi za testiranje lekova, bezbednosti hrane, pa čak i za istraživanje tumora.

Zanimljivosti o svicima i kako im možemo pomoći

Na svetu postoji više od 2.200 vrsta ovih svetlećih bića, a naučnici i dalje otkrivaju nove svake godine. Iako ih smatramo bubama, u ovu širu porodicu spadaju i svetleći crvi, kao i vrste koje uopšte ne svetle. Rasprostranjene su gotovo širom sveta, osim na Antarktiku, a najčešće naseljavaju topla i vlažna staništa. Neke vrste mogu da svetle čak i pod vodom, a zanimljivo je da sve larve svica svetle, dok svetlosnu moć ne zadržavaju sve odrasle jedinke. Postoje i vrste koje svetle sinhronizovano, stvarajući prizore koji podsećaju na vatromet.

Očuvanju ovih bića možemo da doprinesemo svi i to već danas – gašenjem svetla u domovima kao i baštenske rasvete tokom noći, korišćenjem prigušenijeg osvetljenja, smanjenjem upotrebe pesticida i ostavljanjem dela zelenih površina nepokošenim.

Katarina Vuinac

Priroda kao analgetik: Kako zelenilo smanjuje osećaj bola

Foto-ilustracija: Unsplash (Appolinary Kalashnikova)

Zamislite da vas boli glava, ali umesto da posegnete za analgetikom, odete u obližnji park, gledate u zelenilo, slušate šum lišća i cvrkut ptica. Najnovije istraživanje je pokazalo da priroda ne samo da opušta, već može da ublaži i fizičku bol. 

Brojne prethodne studije već su pokazale da boravak u prirodi smanjuje nivo stresa, krvni pritisak, pa čak i moždanu aktivnost povezanu sa stresom, piše za Klima101, Sonja Sudimac sa Maks Plank Instituta za ljudski razvoj u Berlinu. 

Ipak, nedavno istraživanje tima naučnika iz Beča, Birmingema i Berlina posebno se bavilo time kako priroda utiče na bol. Rezultati ove studije, objavljene u prestižnom časopisu Nature Communications, pokazali su da gledanje kratkih, virtuelnih simulacija prirode može smanjiti osećaj bola. I to ne samo subjektivno, već i na nivou moždane aktivnosti.

Ispitanici su posmatrali snimke prirode dok su bili u magnetnoj rezonanci

Da bi ispitali kako priroda utiče na obradu bola u mozgu, naučnici su sproveli eksperiment koristeći magnetnu rezonancu i fokusirali se na regije mozga koje se aktiviraju kada osećamo bol. 

U studiji je učestvovalo 49 ispitanika. Svako od njih je, dok je bio u magnetnoj rezonanci, primao blage električne impulse koji izazivaju kratkotrajan bol. Istovremeno su im prikazani petominutni snimci tri različita, kompjuterski kreirana, virtuelna okruženja: prirodnog (jezero okruženo drvećem i pticama), urbanog (jezero okruženo zgradama, ulicama i automobilima) i zatvorenog prostora (kancelarija). 

Nakon što bi primili električni impuls, učesnici su odgovarali na dva pitanja: „Koliko je električni impuls bio bolan?” i „Koliko je električni impuls bio neprijatan?” na skali od „uopšte nije” do „veoma”. Pošto ljudi različito doživljavaju bol, jačina električnih impulsa bila je individualno prilagođena – svaki ispitanik je prethodno ocenio jačinu bola na skali od „ne osećam ništa” do „nepodnošljiv bol”.

Rezultati su pokazali da su ispitanici, dok su gledali snimke prirode, bol doživljavali kao manje intenzivan i manje neprijatan nego kada su gledali snimke urbane sredine ili kancelarije. 

Ono što je još zanimljivije jeste da se ta razlika nije pokazala samo u odgovorima ispitanika, već i na neuralnom nivou. To jest, gledanje prirode smanjilo je ne samo subjektivni doživljaj bola, već i procesuiranje bola u mozgu. Iako su prethodna istraživanja pokazala da priroda može da ublaži subjektivni osećaj bola, ova studija je prva koja je taj efekat potvrdila i u mozgu, koristeći magnetnu rezonancu, kao objektivnu metoda merenja, umesto oslanjanja isključivo na subjektivne odgovore ispitanika.

Pročitajte još:

Priroda utiče na fizičku percepciju bola

Istraživači su se zatim pitali – koji tačno delovi mozga manje obrađuju bol dok smo izloženi prirodi? Da li su to regije povezane sa tzv. „nižim” aspektima bola, odnosno one koje se bave senzornim procesima o tome gde boli, koliko boli i kakav je to bol? Ili su možda u pitanju „viši” nivoi obrade bola, tj. regije mozga koje učestvuju u emocionalnom i kognitivnom doživljaju bola? 

Rezultati studije su pokazali da razlika u moždanoj aktivnosti tokom gledanja prirodne i urbane sredine postoji upravo u onim regijama mozga zaduženim za „niže” aspekta bola, tj. u onima koji su vezani za primarnu, fizičku percepciju bola, ali ne u regijama vezanim za „više” aspekte bola, zaduženim za naknadno tumačenje doživljaja bola. 

Drugim rečima, priroda deluje pre svega na osnovni, telesni nivo obrade bola, a ne na emocionalnu procenu ili očekivanje da će priroda ublažiti bol. Prema tome, ovi rezultati pokazuju da dok smo izloženi prirodi ne samo da subjektivno manje doživljavamo bol, već naš mozak u manjoj meri bol i obrađuje. 

Tekst u celosti pročitajte ovde.

Izvor: Klima101

Savet za klimu Slovenije: Potrebne ambicioznije mere u predlogu Zakona o klimi

Foto-ilustracija: Unsplash (Miguel Henriques)

Na 16. redovnoj sednici Saveta za klimu Slovenije, održanoj 2. jula, glavna tema rasprave bio je nacrt novog Zakona o klimi, koji bi uskoro trebalo da se nađe pred poslanicima Državne skupštine. Savet, kao naučno savetodavno telo Vlade Republike Slovenije, izrazio je podršku donošenju zakona, ali je istovremeno uputio niz preporuka za njegovo poboljšanje.

Savet ističe da predlog zakona mora jasnije da definiše dugoročne i srednjoročne klimatske ciljeve i obaveze države kako bi se izbegli povećani troškovi adaptacije, regresija u klimatskoj politici i ugrožavanje prava budućih generacija, navodi se u saopštenju Vlade Slovenije.

Pročitajte još:

Posebno su ukazali na potrebu da se u zakon vrati odredba o ukidanju subvencija za fosilna goriva i da se jasno utemelji princip zelenog budžetiranja.

Naime, Savet je zatražio i brisanje spornog člana 152, koji omogućava nastavak subvencionisanja fosilnih goriva, čime se, kako su istakli, narušava princip „zagađivač plaća” i ugrožava pravedna tranzicija ka niskougljeničnoj ekonomiji.

Pored toga, na sednici je bilo reči i o uvođenju klimatske takse u avio-saobraćaju, uz apel da se emisije iz ovog sektora – naročito iz privatnih letova – preciznije oporezuju. U okviru rasprave o ekološkim porezima, članovi Saveta su ukazali na sve veće društvene troškove emisije CO₂ i potrebu za pravednijim i transparentnijim sistemom oporezivanja, koji bi eliminisao postojeće sistemske praznine.

Energetski portal

Niska izloženost zagađenju vazduha takođe može oštetiti srce, pokazala nova studija

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Čak i niski nivoi zagađenja vazduha, koji se prema važećim standardima smatraju bezbednim, mogu tiho i neprimetno oštetiti srčani mišić, otkriva nova studija objavljena u prestižnom časopisu Radiology. Korišćenjem napredne magnetne rezonance (MRI), istraživači su otkrili rane znake ožiljaka na srcu – tzv. miokardne fibroze – koji mogu predstavljati prvi korak ka razvoju srčane insuficijencije.

Studija je pokazala da je dugoročna izloženost finim česticama zagađenja (PM 2,5) povezana sa strukturnim promenama u srcu, i to ne samo kod pacijenata sa već postojećim srčanim bolestima, već i kod potpuno zdravih osoba. Najizraženiji efekti primećeni su kod žena, pušača i osoba sa povišenim krvnim pritiskom, saopštilo je Radiološko društvo Severne Amerike.

„Znamo da izloženost zagađenju povećava rizik od infarkta i drugih srčanih oboljenja. Želeli smo da otkrijemo šta se dešava unutar tkiva srca”, objasnila je autorka studije dr Kejt Haneman sa Univerziteta u Torontu.

Tim je koristio neinvazivnu tehniku snimanja kako bi kvantifikovao fibrozu srca i povezao je sa dugoročnom izloženošću PM 2,5 česticama – mikroskopski sitnim česticama koje potiču iz saobraćaja, industrijskih postrojenja i požara.

Pročitajte još:

U istraživanju je učestvovalo više od 690 ispitanika, uključujući i 201 zdravu osobu i 493 pacijenta sa dijagnozom dilatativne kardiomiopatije – stanja koje slabi sposobnost srca da pumpa krv. Kod svih grupa zabeležen je porast znakova fibroze srca sa većim nivoima izloženosti zagađenju.

Ova otkrića dodatno potvrđuju da kvalitet vazduha igra ključnu ulogu u zdravlju srca, a stručnjaci pozivaju na reviziju postojećih normi koje definišu „bezbedne” nivoe zagađenja.

„Naša studija pokazuje da čak i blago povišen nivo zagađenja može imati merljive posledice po srce. Razumevanje lične istorije izloženosti zagađenju može pomoći lekarima u preciznijem određivanju rizika od bolesti”, poručuje dr Haneman.

Ovi nalazi dodatno naglašavaju potrebu za strožim propisima o kvalitetu vazduha i ukazuju na važnost uvođenja zaštitnih mera, naročito za rizične grupe stanovništva koje žive ili rade u zagađenim sredinama.

Energetski portal

Kukuruzovina kao izvor inspiracije i praktičnosti

Foto: Ljubaznošću Dušanke Medved

Prirodni materijali oduvek su bili izvor inspiracije za čoveka, a s rastom ekološke svesti sve više nastojimo da ih iskoristimo na više načina i u različite svrhe. Kukuruzovina je jedan od takvih materijala – najčešće se koristi kao stočna hrana ili za proizvodnju komposta, koji služi kao ekološko đubrivo. Ipak, njena upotreba tu ne prestaje. Ova priča otkriva kako se kukuruzovina može iskoristiti na inovativne i neobične načine.

Zima je period koji se najviše koristi za pletenje cegera jer je to idealno vreme za rad na ovom procesu. Tokom hladnih meseci žene imaju dovoljno vremena da se posvete pletenju, pripremi kukuruzovine i bojenju, stvarajući trajne i lepe cegere. Cegeri od kukuruzovine nastali u Hrvatskoj, tačnije Međimurju, putovali su čak do Dubaija.

Tradiciju na moderan način predstavlja nekoliko žena u Udruženju žena Nedelišće, a kako se pletu, koliko traju i sve druge detalje, za Magazin Energetskog portala otkrila je Dušanka Medved, predsednica Udruženja.

Cegeri i kukuruzovina / Foto: Ljubaznošću Dušanke Medved

Priprema materijala počinje u jesen, s berbom kukuruza, kada počinje obnavljanje zalihe kukuruzovine. Uglavnom se kukuruzovina, koju još u Međimurju zovu luščije, priprema za dve godine unapred jer nikada se ne zna kakva će biti iduća, a sezona pletenja mora biti spremno dočekana.

„Nakon što je prikupimo, kukuruzovina se suši dva-tri dana, nakon čega je pripremimo. Za pletenje nam treba drveni kalup, čavlići i klešta. Prvo se plete osnovna struktura, koja se sastoji od tračica, a zatim sledi pletenje pozadine. Nakon toga se obrube rubovi, a potom se pletu ručke. Tako izrađeni ceger ostavlja se da se suši dva dana na toplome, a zatim se skida sa kalupa. Gotovi cegeri se stavljaju u sumpor”, kaže naša sagovornica.

Ona ističe da je kukuruzovinu pre pletenja važno dobro natopiti i ocediti, jer bi u suprotnom mogla pucati tokom rada. Kako bi se eliminisali potencijalni štetni organizmi i produžila trajnost cegera, koristi se sumpor, koji istovremeno služi i za izbeljivanje materijala. Za bojenje se koriste boje za tkanine – voda se prvo prokuva, zatim se dodaju boja i vlažna kukuruzovina. Proces kuvanja traje oko dva sata kako bi boja duboko prodrla u vlakna. Na kraju se kukuruzovina temeljno ispere kako ne bi ostavljala tragove na rukama ili odeći.

U FOKUSU:

Spoj tradicije i ekologije

Ovaj modni detalj potpuno je izrađen od prirodnog materijala, odnosno nema lepljenja. Za izradu jednog komada potrebno je oko pet kilograma kukuruzovine. Tokom pletenja može se dodati cveće, koje se može napraviti kako od same kukuruzovine, tako i platna.

Naša sagovornica kaže i da je kvalitetnu kukuruzovinu sve teže naći jer se retko sade izvorne sorte kukuruza. Hibridni kukuruz ima kraće klipove i kraće listove. Lome se, nisu mekani i podobni kao nekadašnji kukuruz. Osim toga, potrebno ga je i ručno brati, što se sve manje čini.

Cegere u Udruženju žena Nedelišće pletu od najmanjih do najvećih, u raznim oblicima, od četvrtastih do okruglih. Ako se ceger dobro čuva od vlage, može da potraje i do 15 godina, a ukoliko se slučajno pokvasi, potrebno je osušiti ga na prozračnom mestu.

Zainteresovanih za ovaj zanat ima, ali neki probaju i odustanu. Obučavale su decu u osnovnim školama i gimnaziji, a imale su radionicu u muzeju. Iznenadilo ih je da su dečaci bili zainteresovani više od devojčica.

Prošle godine imale su festival cegera, a sve do poslednjeg komada su prodale. Umeće izrade upotrebnih predmeta od kukuruzovine na području Međimurja osamnaesto je nematerijalno dobro na ovom prostoru koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske sa statusom trajne zaštite.

Priredila: Jasna Dragojević

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala  ODRŽIVA MOBILNOST

Predstavljen Geoportal AP Vojvodine

Foto-ilustracija: Freepik (AI)

Geoportal prostornih podataka AP Vojvodine, koji ima za cilj da omogući razmenu velikog broja podataka u vezi sa poljoprivredom, zaštitom životne sredine, energetikom, putevima i svim što čini neki prostor i životnu sredinu, predstavljen je u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode.

Prezentacija je održana kako bi se zaposleni u državnim institucijama upoznali sa funkcionalnostima te platforme i njenim unapređenjima.

Tom prilikom prisutnima se obratio Dragan Đurica, pomoćnik pokrajinskog sekretara za urbanizam i zaštitu životne sredine, koji je istakao da Geoportal može da bude od pomoći i korisnicima i građanima, koji putem njega mogu da vide sve informacije koje ih zanimaju u vezi sa oblastima kojima se bave.

Kako je dodao, portal omogućava javnosti da, između ostalog, bude upoznata sa mestima gde se meri nivo buke, gde se nalaze divlje deponije, kakvo je stanje zemljišta kada je u pitanju poljoprivreda i slično.

Pročitajte još:

Geoportal – deo geografskog informacionog sistema

Pomoćnik pokrajinskog sekretara rekao je da u razvoju Geoportala od samog početka aktivno učestvuju Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj, „Vojvodinašume”, JP „Zavod za urbanizam Vojvodine”, „Vode Vojvodine”, kao i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. 

Geoportal je deo geografskog informacionog sistema (GIS) koji predstavlja platformu za razmenu georeferenciranih prostornih podataka između institucija sa teritorije AP Vojvodine i predstavlja važan element Nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka, navodi se na sajtu Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine.

Energetski portal

Usvojene nove uredbe o cenama hleba i ukidanju ograničenja za osnovne namirnice

Photo-illustration: Pixabay

Vlada Republike Srbije je na sednici donela dve uredbe koje se tiču tržišta osnovnih životnih namirnica. Prvom se menja Uredba o obaveznoj proizvodnji i prometu hleba od brašna „T-500”, dok se drugom ukida važenje Uredbe o ograničenju visine cena osnovnih životnih namirnica.

Prema novim izmenama, maksimalna maloprodajna cena hleba od brašna „T-500” sada iznosi 62,00 dinara, dok je maksimalna proizvođačka cena određena na 53,17 dinara.

Istovremeno, Vlada je donela odluku o prestanku važenja Uredbe o ograničenju visine cena osnovnih životnih namirnica, koja je bila uvedena kao privremena mera.

Ove odluke stupaju na snagu osam dana od objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

Energetski portal

Zakon iz 2022. pod znakom pitanja: SAD ubrzavaju ukidanje poreskih olakšica za čistu energiju

Foto-ilustracija: Unsplash (sander-weeteling)

Američki Senat usvojio je tesnom većinom republikanski zakon kojim se ubrzava ukidanje poreskih olakšica za solarne i vetroelektrane uvedenih kroz Zakon o smanjenju inflacije (IRA) iz 2022. godine.

Zakon o smanjenju inflacije (Inflation Reduction Act – IRA), koji je usvojen 2022. godine, predstavljao je najambiciozniji klimatski i energetski zakon u istoriji Sjedinjenih Američkih Država. Njime su obezbeđena sredstva od oko 369 milijardi dolara za podsticanje ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost, električna vozila i druge tehnologije sa niskim emisijama. Ključna odredba zakona bila je uvođenje poreskih olakšica od 30 odsto za investitore u solarne i vetroelektrane, čime je IRA stvorila predvidivo i dugoročno finansijsko okruženje za razvoj čiste energije do 2032. godine.

Međutim, republikanski predloženi zakon predviđa da će samo projekti obnovljivih izvora koji započnu izgradnju u roku od godinu dana moći da u potpunosti koriste važeće poreske olakšice od 30 odsto odsto. Za ostale, rok za završetak pomeren je sa 2032. na kraj 2027. godine. Time se praktično skraćuje period primene jednog od ključnih instrumenata američke energetske tranzicije, navode svetski mediji.

Pročitajte još:

Pored promene poreskih olakšica, zakon uvodi i niz pogodnosti za fosilne izvore energije. Ukida se poreski kredit od 7.500 dolara za kupovinu električnih automobila, a predviđena taksa na emisije metana iz 2022. godine se blokira na deset godina. Proširuju se mogućnosti eksploatacije nafte i gasa na saveznoj zemlji, uključujući obnovu dozvola za rudarstvo uglja.

Zakon sada ide na razmatranje u Predstavnički dom, gde će se odlučivati o senatskim amandmanima. Njegovo konačno usvajanje značilo bi zaokret u američkoj energetskoj politici – sa pomakom od obnovljivih ka tradicionalnim izvorima, što bi imalo direktne posledice za investitore, lokalne zajednice i klimatske ciljeve zemlje. 

Energetski portal

Visok rizik od požara zbog suše i vrućine – vatrogasci na terenu, građani na oprezu

Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Chacon)

Samo tokom jučerašnjeg dana buknulo je nekoliko požara u Srbiji. Republički hidrometeorološki zavod izdao je upozorenje o povoljnim uslovima za iniciranje i širenje požara na otvorenom usled isušenog tla i dugog perioda bez padavina. Nikola Maksimović iz Sektora za vanredne situacije MUP-a Srbije rekao je za RTS da su svi požari u fazi likvidacije i apeluje na građane da budu savesni.

Inspektor u Upravi za vatrogasno-spasilačke jedinice Sektora za vanredne situacije Nikola Maksimović rekao je da su požari, koji su izbili u Čajetini i na planini Jelici, pod kontrolom.

„Požar u Čajetini je u fazi likvidacije, lokalizovan je oko 18 časova. Na planini Jelici je slična situacija, likvidirano je oko deset hektara šume i rastinja”, istakao je Maksimović.

Sve više je i požara na njivama. Maksimović je naveo da je od početka godine bilo preko 17.000 vanrednih događaja.

Pročitajte još:

„Na otvorenom prostoru bilo je oko 8.500 vanrednih događaja, stradalo je pet lica”, rekao je Maksimović.

Prethodnih dana gorele su deponije u Kragujevcu, Smederevu, Loznici i Valjevu.

„To su vrlo kompleksni požari zbog količine materije i gasova. Rešenje je u korenu problema, apelujemo na građane da budu oprezni sa plamenom na otvorenom i budu savesni”, istakao je Maksimović.

Zabranjeno je paljenje vatre u šumi i na 200 metara od nje. Ukoliko se građani odluče za roštiljanje u prirodi, Maksimović savetuje da se nosi dovoljna količina vode kako bi se vatra brzo ugasila ukoliko se nešto zapali.

Izvor: RTS

Vlada usvojila uredbu – samoočitavanje brojila za korisnike bez daljinskog očitavanja

Foto.ilustracija: Unsplash (arthur-lambillotte)

Vlada Republike Srbije usvojila je na sednici 3. jula 2025. godine Uredbu o dopunama Uredbe o uslovima isporuke i snabdevanja električnom energijom, kojom se omogućava krajnjim kupcima da redovno sami očitavaju svoja brojila, ukoliko ne poseduju uređaje za daljinsko očitavanje. Uredba je doneta na osnovu člana 214. Zakona o energetici, a stupa na snagu dan nakon objavljivanja u „Službenom glasniku”.

Mogućnost samoočitavanja uvodi se za domaćinstva i druge krajnje kupce koji nemaju brojila koja omogućavaju daljinsko očitavanje ili kod kojih ta funkcionalnost trenutno nije dostupna. To znači da samoočitavanje mogu koristiti isključivo korisnici čija brojila ne komuniciraju automatski sa operatorom sistema. Građani će imati više načina da dostave očitano stanje brojila: putem posebne aplikacije, pozivom kol centru, popunjavanjem obrasca, SMS porukom ili slanjem e-mejla operatoru sistema.

Kupci koji se opredele za ovu opciju moraće da dostavljaju stanje brojila najkasnije do 6. u mesecu za prethodni mesec. Datum kada se podatak pošalje smatraće se danom očitavanja. U suprotnom, gube pravo da koriste sistem samoočitavanja, a operator sistema će sam izvršiti očitavanje i obavestiti snabdevača o potrošnji.

Pročitajte još:

Ukoliko kupac tri meseca zaredom ne dostavi podatke na vreme ili se utvrdi da su odstupanja u očitanju veća od 30 odsto, gubi pravo na korišćenje sistema u trajanju od šest meseci. O svakom prestanku prava operator je dužan da obavesti potrošača.

Softverska aplikacija namenjena ovom sistemu biće dostupna na sajtu operatora sistema, uz jasno uputstvo za korišćenje. Uputstva i obrasci moraće da budu dostupni i u fizičkim prostorijama operatora.

Operator sistema mora da vodi ažurnu evidenciju svih korisnika samoočitavanja i da najmanje jednom u tri meseca proverava tačnost podataka koje su korisnici dostavili. Takođe, mora omogućiti besplatnu prijavu i odjavu iz sistema, bez dodatnih troškova za potrošače.

Energetski portal

Velika investicija u Nemačkoj: baterijski park od 600 miliona evra

Photo-illustration: Unsplash (Science in HD)

Veliki sistemi za skladištenje energije u baterijama (BESS) igraju ključnu ulogu u integraciji električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sistem. Jedan od najvećih baterijskih projekata u Nemačkoj planira se graditi u gradu Valtropu,  u saveznoj pokrajini Severna Rajna-Vestfalija nedaleko od Dortmunda.

U početnoj fazi razvoja, park će imati izlaznu snagu od 900 MW i kapacitet skladištenja od 1.800 MWh. Projekat još uvek mora odobriti Saveza kancelarija za zaštitu tržišnog takmičenja Nemačke (Bundeskartellamt).

Radovi na izgradnji planirani su za početak sledeće godine, dok je puštanje u rad planirano za prvi kvartal 2028. godine. Ovo bi mogao  postati  najveći baterijski skladišni sistem u Nemačkoj do sada.  

Projekat obuhvata razvoj, izgradnju i upravljanje velikim sistemom za skladištenje energije. Izgradnja je planirana na bivšoj industrijskoj lokaciji u neposrednoj blizini prenosne mreže, koje je idealna lokacija za sisteme skladištenja.

Pročitajte još:

Iz energetske kompanije BKW, koja će uz  Trianel i Luxcara, realizovati ovaj baterijski park saopštili su da vrednost njihovog ulaganja prelazi 200 miliona evra. To znači da će ukupni projekat verojatno iznositi preko  600 miliona evra.

„S projektom u Valtropu činimo veliki korak ka stvaranju fleksibilnijeg i stabilnijeg energetskog sistema u Evropi. Velike baterije omogućuju nam pametno skladištenje obnovljive energije i ciljano delovanje. Možemo iskoristiti svoje bogato iskustvo duž celog lanca vrednosti energetske tranzicije, od planiranja, izgradnje i upravljanja velikom infrastrukturom, do plasmana energije na tržištu”, rekao je Robert Itšner, direktor BKW.

Prema podacima platforme Battery Charts Tehničkog univerziteta Aachen, trenutno u Nemačkoj postoji 317 velikih baterijskih sistema, svaki kapaciteta većeg od 1.000 kWh.

Energetski portal

Povećanje proizvodnje pšenice, pad roda malina i višanja: RZS objavio procene za 2025.

Foto-ilustracija: Unsplash (Melissa Askew)

Republički zavod za statistiku objavio je procenu očekivane proizvodnje za pšenicu, maline i višnje, kao i pregled površina pod kukuruzom, šećernom repom, suncokretom i sojom, prema stanju useva na dan 23. maja 2025. godine.

Najveći rast zabeležen je kod pšenice – očekivana proizvodnja iznosi 3,6 miliona tona, što je 24,3 odsto više u odnosu na prošlu godinu i 25 odsto više u odnosu na desetogodišnji prosek (2015–2024). Najveći doprinos ukupnoj proizvodnji daje Vojvodina, sa više od 2,3 miliona tona i najvišim prosečnim prinosom od 6,4 tone po hektaru. Značajan doprinos dolazi i iz Šumadije i Zapadne Srbije, koja učestvuje sa preko milion tona, iako sa nešto nižim prosečnim prinosom od 5,2 tone po hektaru.

Oštri padovi kod voćarskih kultura

Za razliku od žitarica, proizvodnja malina i višanja beleži značajan pad. Očekuje se da će malina biti proizvedeno 82.577 tona, što je 12,2 odsto manje nego prošle godine. Pad je još izraženiji kod višanja, sa očekivanom proizvodnjom od 78.959 tona – čak 42,3 odsto manje. Najveći pad zabeležen je u regionu Južne i Istočne Srbije.

Pročitajte još:

Manje zasejanih površina u prolećnoj setvi

U poređenju sa prethodnom godinom, zasejane površine smanjene su za četiri analizirane kulture:

  • Kukuruz: smanjenje za 2,7 odsto, sa ukupno 961.215 ha

  • Šećerna repa: pad od čak 26,6 odsto, na svega 34.382 ha

  • Suncokret: blagi pad od 2,5 odsto, ukupno 242.585 ha

  • Soja: smanjenje za 5,8 odsto, sa 206.485 ha

Kada se uporedi sa desetogodišnjim prosekom, i dalje se beleži manji obim setve kukuruza, šećerne repe i soje, dok je suncokret jedini zabeležio rast – 9,3 odsto iznad proseka.

Otkupna cena

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopštilo je da je Vlada Republike Srbije na sednici usvojila zaključak kojim se odobrava da Direkcija za robne rezerve otkupi određene količine pšenice roda 2025. godine, u cilju očuvanja stabilnosti tržišta i zaštite domaćih poljoprivrednih proizvođača.

Otkupljivaće se pšenica po ceni od 23 dinara po kilogramu, bez PDV-a.

Energetski portal