Home Blog Page 45

Tržište koje pokreće tranziciju: SEEPEX u srcu nove energetske ere

Foto: SEEPEX

U godini kada Srpska berza električne energije – SEEPEX obeležava deceniju postojanja, razgovarali smo sa Milošem Mladenovićem, generalnim direktorom ove ključne energetske kompanije, o njenom razvoju, ulozi na domaćem i regionalnom tržištu, kao i o izazovima koje energetska tranzicija postavlja pred sve aktere.

Od osnivanja do današnjih dana, SEEPEX je prešao put od inovativne ideje do važne tačke na evropskoj energetskoj mapi, postavši sinonim za tržišnu efikasnost, transparentnost i održivost. U intervjuu za Energetski portal, Mladenović otkriva kako izgleda izgradnja tržišne infrastrukture u dinamičnom energetskom okruženju, šta integracija u ADEX grupu donosi Srbiji i regionu, ali i kako SEEPEX pomaže u jačanju uloge obnovljivih izvora i sigurnosti elektroenergetskog sistema.

SEEPEX ove godine obeležava deset godina postojanja. Kako su izgledali počeci razvoja organizovanog tržišta električne energije u Srbiji i gde se SEEPEX danas nalazi na mapi evropskih berzi?

Foto: SEEPEX

– Kao generalni direktor SEEPEX-a, s ponosom mogu reći da je naš razvoj od samih početaka, osnivanja 2015. godine i početka funkcionisanja dan-unapred tržišta u februaru 2016. godine, pa do danas, rezultat posvećenosti, inovacija i jasne vizije za stvaranje stabilnog, efikasnog i integrisanog spot tržišta električne energije, kako u Srbiji, tako i šire. Zahvaljujući tome, SEEPEX se u samo par godina profilisao u relevantno, ne samo nacionalno već i regionalno mesto trgovanja, sa kompletno zaokruženim spot tržišnim okvirom, implementiranim u skladu sa najboljom evropskom praksom (da još podsetimo, u saradnji sa EEX-om, 2019. godine „lansiran” je i srpski fjučers produkt koji je listiran direktno na EEX platformi finansijskih derivata), sa 44 učesnika iz 17 evropskih zemalja i obimom trgovanja koji će, kako se očekuje, ove godine dostići nivo od oko 5,8 TWh na dan-unapred tržištu. Važno je napomenuti da su tako izuzetni poslovni rezultati ostvareni u uslovima tzv. izolovanog rada, a što je inače nezabeležen slučaj u regionu gde su sve ostale berze (uključujući tu i berze iz EU okruženja) takve poslovne i finansijske rezultate počele ostvarivati tek nakon implementacije projekata spajanja tržišta i značajnog povećanja likvidnosti koje su ti projekti posledično donosili.

Takođe, integracija SEEPEX-a (inače, jednog od inicijatora tzv. Blue Sky projekta, koji je i doveo do uspostavljanja ADEX-a) u ADEX grupu predstavlja značajan korak ka daljoj regionalnoj i evropskoj integraciji srpskog tržišta električne energije. Pored SEEPEX-a, ADEX grupa obuhvata i HUPX (mađarsku berzu električne energije) i BSP (slovenačku berzu električne energije), čime je ustanovljena jedinstvena platforma koja omogućava veću likvidnost, efikasnost i tržišnu transparentnost. Kroz sinergiju resursa njenih članova i vlasnika, ADEX grupa, sa jasno postavljenom vizijom povezivanja fragmentisanih tržišta u jedinstveno evropsko tržište, pruža snažnu osnovu za dalje unapređenje tržišnih uslova, kao i robustni i pouzdani ekvilibrijum između ponude i potražnje na spot tržištu. Moglo bi se reći da SEEPEX, zajedno sa partnerima iz ADEX grupe, nastavlja da pomera granice i obezbeđuje najviše evropske standarde na polju berzanske poslovne infrastrukture, ali takođe i da je time na neki način i oživotvorio svoju inicijalnu ideju o formiranju jedinstvene regionalne berze.

U FOKUSU:

Od kada poslujete u okviru ADEX grupe, koje konkretne benefite je to donelo SEEPEX-u, a koje učesnicima na tržištu?

– Prvi praktični rezultati planirane sinergije unutar ADEX grupe ostvareni su već nakon nekoliko meseci, tj. uspostavljanjem srpskog unutardnevnog tržišta krajem jula 2023. godine, a nakon toga smo uspešno završili i proces transformacije poslovnog modela slovenačke berze BSP, na način da su funkcija kliringa i platforma za dan-unapred trgovanje harmonizovani sa poslovnim modelom SEEPEX-a.

Uz planirano uvođenje jedinstvenog procesa učlanjenja i cenovnika, kao i harmonizovanih tržišnih pravila, svim učesnicima na ADEX spot tržištima biće pružena tzv. one-stop shop solucija, gde će im na raspolaganju biti svi prateći benefiti jednog takvog rešenja (harmonizovana poslovna i klirinška infrastruktura, netting i cross-margining kolaterala, jedinstvena procedura i smanjeni troškovi pristupanja spot tržištima). Kao prvi konkretan benefit u tom pravcu, ADEX grupa uskoro uvodi jedinstvenu „entry fee” naknadu za učesnike, a koja će stupiti na snagu sredinom ovog meseca. To praktično znači da će svi postojeći učesnici koji već trguju na jednoj od tri berze unutar ADEX grupe, kao i svi novi učesnici, moći da trguju i na preostalim berzama unutar grupe bez dodatne ulazne naknade. Ovaj benefit predstavlja prvi korak u unapređenju usluge učesnicima na tržištu, a u budućnosti ćemo nastaviti da radimo na jačanju sinergije i dodatnoj harmonizaciji procesa unutar ADEX grupe kako bismo izjednačili uslove poslovanja na svim tržištima i omogućili efikasnije i konkurentnije trgovanje.

Koliko je SEEPEX značajan za razvoj obnovljivih izvora energije u Srbiji?

– Kao što je poznato, uloga SEEPEX-a u tom kontekstu je vrlo izražena i vidljiva, pre svega u kontekstu pružanja robustne i relevantne referentne cene na koju se referišu dugoročni finansijski ugovori, važni kako za implementaciju tekućih državnih mera podrške, tako i za implementaciju industrijskih i korporativnih PPA ugovora, kao i u obezbeđivanju dovoljno likvidnog dan-unapred tržišta koje će biti u stanju da prihvati svu količinu proizvedene zelene energije bez značajnog uticaja na cenu. Pored toga, poznato je da je uspostavljanje unutardnevnog spot tržišta prepoznato i u zakonskom okviru kao jedan od najvažnijih preduslova za efikasnu integraciju obnovljivih izvora električne energije i uspešnu realizaciju nove podsticajne šeme bazirane na aukcijama za zaključivanje dugoročnih finansijskih ugovora o otkupu (tzv. ugovori o razlikama), a pored toga ima značajnu ulogu u smanjivanju troškova balansiranja, kako samih obnovljivih izvora energije, tako i elektroenergetskog sistema u celini.

Što se kapaciteta SEEPEX-a tiče, sa sigurnošću se može tvrditi da je, sa ovim poslednjim unapređenjima, ta kompleksna tržišna slagalica uspešno sklopljena i da može uspešno odgovoriti na sve izazove koje zelena tranzicija nameće pred tržište električne energije, a samim tim i podržati planirane akcije državnih institucija, usmerene ka ostvarenju proklamovanih, vrlo zahtevnih ciljeva Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana. Takođe, kroz unapređenje modela tržišta, tj. uključivanje potrošnje kao aktivnog učesnika, kao i uvođenje novih segmenata tržišta, poput tržišta fleksibilnosti ili tzv. peer-to-peer tržišta, pokušaćemo da ubrzamo proces demokratizacije ekonomije koja, u kontekstu elektroenergetskog tržišta, podrazumeva, pre svega, dalju primenu koncepta marginalnih cena na berzama energije, što podrazumeva dobrovoljno učešće učesnika i „demokratsko formiranje referentnih cena”, kao i decentralizaciju energetskih sistema i uvođenje distribuiranih energetskih resursa, a implicitno i osnaživanje pojedinaca i tzv. energetskih zajednica kako bi imali što veći uticaj na što pravednije alociranje, distribuciju i upravljanje ekonomskim resursima.

Intervju vodila: Milena Maglovski

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA

Ukinuta vanredna situacija u Kragujevcu nakon niza požara

Foto-ilustracija: Pixabay

Zbog ekstremno visokih temperatura i povećanog broja požara, na teritoriji grada Kragujevca je 8. jula proglašena vanredna situacija. Najteže su pogođena prigradska i seoska područja, uključujući Desimirovac i Cerovac.

Prema Republičkom štabu, u zemlji je od 1. juna do 9. jula evidentirano preko 6.800 vanrednih događaja, od čega su približno 4.846 bili požari na otvorenom prostoru. Tada su vanredna stanja bila proglašena u najmanje 5 gradova i 11 opština širom Srbije, uključujući i Kragujevac, gde je sada vanredno stanje ukinuto.

Kako se navodi na sajtu grada, na predlog Štaba za vanredne situacije, gradonačelnik Nikola Dašić doneo je odluku o ukidanju vanredne situacije na celoj teritoriji grada, jer je došlo do stabilizacije stanja na terenu i prestanka neposredne opasnosti po život, zdravlje ljudi i imovinu.

Paralelno sa tim, u skladu sa Državnim programom pomoći i obnove izgorelih i oštećenih porodičnih kuća u vlasništvu građana, raspisan je Javni poziv za prijavu štete. Takođe su otvoreni i pozivi za prijavu štete u oblasti poljoprivrede i na ostalim pokretnim i nepokretnim dobrima. Komisije za procenu su na terenu i postupaju po pristiglim prijavama građana, saopšteno je na sajtu grada Kragujevca.

Energetski portal

Planina Jelica proglašena za Predeo izuzetnih odlika – zaštićeno područje od velikog značaja

Foto-ilustracija: Wikipedia (Слободан Рудић)

Vlada Srbije donela je Uredbu o proglašenju Predela izuzetnih odlika „Planina Jelica” za zaštićeno područje II kategorije, odnosno područje od velikog značaja. Ova planina, koja se prostire na teritoriji grada Čačka i opštine Lučani, stavljena je pod zaštitu radi očuvanja geološke, biološke i predeone raznovrsnosti, kulturno-istorijskog nasleđa i atraktivnih morfoloških osobenosti.

Na ovom području zabeleženo je 32 reliktne i sedam endemičnih vrsta biljaka, kao i više zaštićenih i značajnih životinjskih vrsta – među kojima su strogo zaštićene vrste vodozemaca, gmizavaca, ptica i insekata. Prisustvo 100 vrsta ptica čini oko 28 odsto ukupnog ptičjeg diverziteta Srbije, dok se beleži i oko 40 vrsta sisara.

Pročitajte još:

Na području Jelice utvrđena su tri stepena zaštite:

Režim zaštite I stepena obuhvata površinu od 259,96 ha, odnosno 4,20 odsto ukupne površine Predela izuzetnih odlika „Planina Jelica”. U okviru ovog režima nalaze se sledeći lokaliteti:

    1. Zovljak – ukupne površine 138,07 ha, na teritoriji grada Čačka (KO Atenica, Trnava) i opštine Lučani (KO Goračići);
    2. Neboška kosa – površine 81,57 ha, na teritoriji grada Čačka (KO Trnava);
    3. Stjenik – površine 40,32 ha, na teritoriji grada Čačka (KO Trnava).

Režim zaštite II stepena obuhvata površinu od 926,53 ha, odnosno 14,95 odsto ukupne površine, i to lokalitet Jelica – ukupne površine 926,52 ha, na teritoriji grada Čačka (KO Atenica, Banjica, Trnava i Ježevica) i opštine Lučani (KO Goračići).

Režim zaštite III stepena odnosi se na preostali deo zaštićenog područja i obuhvata ukupno 5.009,13 ha, što predstavlja 80,85 odsto površine Predela izuzetnih odlika „Planina Jelica”.

Energetski portal

Jermenija planira da produži rad svoje nuklearne elektrane za još deset godina

Foto-ilustracija: Unsplash (charlie harland)

Jermenija je svoju prvu i jedinu nuklearnu elektranu pustila u rad 1976. godine. Elektrana se sastoji od dva bloka sovjetskog dizajna tipa VVER, kapaciteta po 376 MWe. Prvi blok je počeo s radom 1976, a drugi 1980. godine, a oba reaktora su isključena 1988. godine iz bezbednosnih razloga povezanih sa seizmičkim razlozima. Međutim, blok 2 je reaktiviran 1995. godine i danas proizvodi oko 39 odsto ukupne električne energije u zemlji od 2,9 miliona stanovnika, dok je blok 1 u fazi dekomisije i zatvaranja.

Foto-ilustracija: Unsplash (sergio perez mateo)

Vek trajanja bloka 2 prvobitno je produžen do 2026. godine nakon modernizacije sprovedene u saradnji sa ruskim Rosatomom, navodi World Nuclear News.

U julu 2024. godine, Rosatom je saopštio da su tokom planiranog zastoja instalirani uzorci materijala identični onima u reaktorskoj posudi, kako bi se pratilo njihovo ponašanje pod radnim uslovima i time osigurala dugoročna bezbednost.

Pročitajte još:

Vlada Jermenije odlučila je da produži rad bloka 2 za još deset godina, a tokom zatvaranja, Rosatom servis je obavio detaljne inspekcije objekata, električne opreme i sistema za pretovar goriva, a takođe je naručen novi sistem hlađenja za ključne bezbednosne prostorije. Pored ruskih stručnjaka, u radovima su učestvovali i predstavnici iz Češke, Hrvatske, Slovačke i Ukrajine.

U junu 2024. zvaničnici EU i SAD posetili su elektranu u okviru međunarodnih aktivnosti podrške nuklearnoj bezbednosti. Tom prilikom je pušten u rad i simulator punog opsega, vredan 3,4 miliona dolara, namenjen obuci operatera i unapređenju bezbednog rada postrojenja.

Rosatom i Jermenija su u januaru 2022. godine potpisali i memorandum o razmatranju mogućnosti izgradnje novih nuklearnih jedinica na mestu postojeće elektrane u Mecamoru. 

Energetski portal

Kako do većih i kvalitetnijih jagoda – Uz pomoć AI i bumbara

Foto-ilustracija: Unsplash (Jez Timms)

Proizvodnja većih i kvalitetnijih jagoda zahvaljujući preciznom oprašivanju, korišćenje biouglja za preradu poljoprivrednog otpada, uzgoj pšenice sa neto nultom emisijom – samo su neki od projekata koje najavljuje Marks & Spencer, trgovinski lanac iz Velike Britanije, u cilju dostizanja neto nulte emisije do 2040. godine.

Kompanija je obezbedila milion funti za nove projekte koji prednjače u inovacijama u industriji. Svi projekti koriste nove tehnologije i inovacije kako bi ubrzali smanjenje emisija iz obima 3 (scope 3), saopštila je kompanija.

Preciznim oprašivanjem do većih jagoda

Jedan od pilot projekata koji je već u toku ima za cilj proizvodnju većih i kvalitetnijih britanskih jagoda, jednog od najpoznatijih proizvoda M&S Food linije. Tajna uspeha jagoda krije se u kombinaciji veštačke inteligencije i bumbara.

M&S sarađuje sa malim brojem proizvođača na testiranju preciznog oprašivanja, inovativne poljoprivredne tehnike koja prati i poboljšava aktivnost oprašivača kako bi se dobilo više plodova i kvalitetnije jagode, a istovremeno unapredio biodiverzitet.

Korišćenjem pametne tehnologije za slušanje u realnom vremenu, četiri farme su mogle da preduzmu ciljane mere u korist prirode, poput dodavanja više bumbara, promene mesta kutija sa pčelama ili sadnje dodatnih biljaka koje privlače oprašivače.

Na ovim farmama zabeležen je gotovo dvostruki porast aktivnosti bumbara, što je u ranim fazama pokazalo ravnomerniju raspodelu jagoda. To može značiti veći broj plodova ili ujednačeniju veličinu jagoda, saopštio je M&S.

Bolja upotreba poljoprivrednog otpada

Drugi projekat testira kružni pristup boljoj upotrebi poljoprivrednog otpada kroz upotrebu visokokvalitetnog biouglja na farmama pilića. Biougalj je specifičan proizvod sličan uglju, koji se pravi zagrevanjem biljnih materijala pri niskom nivou kiseonika, procesom koji „zaključava“ ugljenik.

Pilot projekat „ChickenChar“ kombinuje visokokvalitetni biougalj sa podlogom u kokošinjcima kako bi se smanjile emisije amonijaka i eventualno poboljšalo zadržavanje fosfata iz pilećeg đubriva.

Pročitajte još:

Niže emisije amonijaka znače suvlju podlogu, što poboljšava uslove i dobrobit životinja. Zadržavanje hranljivih materija u đubrivu, efikasnom organskom đubrivu, moglo bi dodatno doprineti smanjenju zagađenja, naročito smanjenjem ispiranja u reke.

Osim toga, postepeno oslobađanje hranljivih materija može poboljšati efikasnost organskog đubriva, dok istovremeno podržava rast useva i uklanja ugljenik iz atmosfere.

Od stočarstva do energetske efikasnosti

Kako se navodi, dalji projekti obuhvataju:

Stočarstvo: Merenje emisije metana kod potomstva goveda rase Aberdeen Angus, kako bi se razumela genetska povezanost i utvrdilo može li se selekcijom u uzgoju smanjiti emisija.

Poljoprivreda: Uzgoj pšenice sa neto nultom emisijom za potencijalnu upotrebu u stočnoj hrani i pekarskim proizvodima.

Tehnologija: Testiranje novih tehnologija za energetsku efikasnost u prodavnicama.

Praćenje plastične ambalaže do postrojenja za reciklažu

Ranija sredstva su podržala razne projekte, uključujući testiranje tehnologije za efikasnije rashladne uređaje u radnjama, uslugu popravke odeće u partnerstvu sa vodećim stručnjakom za popravke Sojo.

M&S Food je stvorio svoje prvo autonomno obrađivano polje, podržavajući poljoprivrednike u testiranju robota i dronova za uzgoj paštrnaka sa manjim ugljeničnim otiskom.

Još jedan projekat je uključivao reciklažu, pri čemu je M&S postao prvi maloprodajni lanac koji sarađuje sa Polytag tehnologijom za praćenje plastične ambalaže do postrojenja za reciklažu širom Velike Britanije, kako bi se obezbedili bolji podaci i uvid.

Grad Leskovac daje subvencije za bušenje bunara i nabavku mehanizacije

Foto-ilustracija: Pexels

Grad Leskovac će i ove godine iz budžeta izdvojiti 80 miliona dinara namenjenih podsticaju razvoja proizvodnje registrovanim poljoprivredim gazdinstavima. Konkurs za raspodelu ovih sredstava otvoren je do ponedeljka, 21. jula, odnosno do utroška planirane sume, a realizuje se posredstvom Budžetskog fonda za razvoj poljoprivrede.

„Najveći deo budžetskih sredstava namenjen je sufinansiranju investicija u fizičku imovinu domaćinstava, a biće podržano i bušenje bunara za navodnjavanje, do dubine od 100 metara. Planirana je i podrška učešću članova udruženja poljoprivrednika na manifestacijama, sajmovima i izložbama”, saopšteno je iz Gradske uprave Leskovca.

Gazdinstva koja su uložila sredstva u kupovinu nove opreme i mehanizacije za stočarsku, voćarsko-vinogradarsku i povrtarsku proizvodnju, ali i nabavku priključnih mašina, opreme za pčelarstvo i podizanje zasada u voćarstvu moći će da računaju na ukupan iznos, nešto veći od 78,5 miliona dinara.

Pročitajte još:

„Maksimalni iznos sredstava koje poljoprivrednici mogu da dobiju po jednoj od mera podrške iznosi 125.000 dinara, odnosno od 30 do 60 odsto prihvaćenih troškova, dok će za podizanje zasada u voćarstvu dobijati iznose koji nisu veći od 130.000 dinara.”

Za bušenje bunara mogu se ostvariti subvencije do 180.000, dok je ukupan budžet namenjen udruženjima 300.000 dinara. A šta je sve potrebno priložiti od dokumentacije pogledajte ovde.

Izvor: Agroklub

Države članice EU i dalje nisu sprovele pravila za pojednostavljeno izdavanje dozvola za OIE

Foto-ilustracija: Pixabay (Michael_Pointner)

Države članice imale su obavezu da u svoje nacionalne zakone prenesu pravila Evropske unije za pojednostavljeno i ubrzano izdavanje dozvola za projekte obnovljivih izvora energije (OIE).

Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath) – izdavanje dozvola

Prema revidiranoj Direktivi o obnovljivim izvorima energije (REDIII), koja je usvojena krajem 2023. godine, postavljen je obavezujući minimalni cilj da udeo OIE u energetskom miksu Evropske unije dostigne najmanje 42,5 odsto do 2030. godine.

Međutim, godinu dana nakon isteka roka za ovu obavezu, analiza je pokazala da je stepen prenosa ovih pravila u nacionalna zakonodavstva između 13 i 78 odsto. Od 2023. godine napredak je ostvaren u šest od osam mera koje se tiču planiranja i izdavanja dozvola. Ipak, nešto manje od 50 odsto analiziranih mera trenutno je preneto u zakonodavstva država članica, navodi organizacija SolarPower Europe.

Analiza je pokazala da najbolje rezultate u prenošenju do sada imaju Italija, Rumunija i Slovenija, sa 78 odsto prenesenih i započetih mera. Sa druge strane, Letonija ima svega 13 odsto, dok Francuska, Hrvatska, Holandija i Slovačka beleže po 22 odsto.

Pročitajte još:

Zašto pojednostavljeno izdavanje dozvola nije sprovedeno?

Prema analizi iz izveštaja ove organizacije, i dalje postoji niz ključnih problema u praksi, uprkos donošenju REDIII direktive.

Pre svega, države članice ne poštuju rokove koje REDIII propisuje za izdavanje dozvola. Takođe, tamo gde su uvedene tzv. zone ubrzanja – područja u kojima bi postupci trebalo da budu jednostavniji – neretko dolazi do dodatnih komplikacija i prekomerno složenih procedura.

Iako je relativno jednostavno instalirati solarne panele na zgradama, parkinzima i drugim veštačkim površinama, zemlje često ne koriste mogućnosti pojednostavljenih dozvola, čime se propuštaju značajne prilike za razvoj solarne energije.

Na kraju, izveštaj ukazuje i na to da se načelo da su projekti obnovljivih izvora energije od preovlađujućeg javnog interesa često ne primenjuje u praksi, iako bi ono moglo znatno ubrzati i olakšati procedure.

Lina Dubina, savetnica za politiku održivosti u SolarPower Europe, poziva Evropsku komisiju da bliže sarađuje sa državama članicama kako bi se zakonodavne ambicije što pre pretočile u konkretan napredak na terenu.

Dodatni problem jeste to što prenošenje pravila ne znači nužno i njihovu efikasnu primenu na terenu.

U izveštaju su date i konkretne preporuke za Evropsku komisiju – više o tome možete pročitati ovde.

Pojednostavljenje procedura za izdavanje dozvola ključno je za uspešnu implementaciju obnovljivih izvora energije širom Evrope i za tranziciju ka čistoj energiji, zaključuje SolarPower Europe.

Energetski portal

Grad Užice najavio nekoliko značajnih projekata – među najvažnijima rekonstrukcija cevovoda

Foto: Wikipedia (en:Bolonium (Ivan M))

Grad Užice najavio je nekoliko značajnih projekata na čijoj realizaciji će se raditi u narednom periodu.

Među najvažnijima ističe se rekonstrukcija cevovoda u visokoj zoni na potezu Cerovića brdo – Pora – Gluvaći – Kapetanovina, čime se rešava višedecenijski problem snabdevanja vodom u tom delu grada.

Prema rečima dr Jelene Raković Radivojević, gradonačelnice Užica, ovime će se rešiti problem pucanja cevi u ulicama u kojima su u prethodnom periodu zabeležene brojne havarije, a nekoliko puta su rađene i rekonstrukcije ulica. U tim situacijama, većina građana visoke zone, oko 20.000 potrošača, ostajalo je bez vode.

Pročitajte još:

„Veoma važno je i to što konačno, na ovoj deonici dugoj 4,7 kilometara, iz upotrebe izbacujemo cevi od azbesta. Svi radovi biće izvedeni tehnologijom provlačenja novih cevi kroz već postojeće”, rekla je gradonačelnica, dodajući da zahvaljujući primeni ove tehnologije neće biti prekida u vodosnabdevanju.

Tender za izvođača radova otvoren je do 5. avgusta 2025. godine. 

Pored ovog, kako je istakla gradonačelnica, nastaviće se sa naporima da se obezbede sredstva i za ostale ključne projekte. U njih pre svega spadaju kotlarnica „Međaj”, izgradnja kanalizacione mreže u pojedinim delovima grada, kao i rešavanje problema odlaganja komunalnog otpada i parkiranja, kao i drugi.

Energetski portal

Završni radovi na izgradnji kompostane u Pirotu

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U toku su završni radovi na izgradnji kompostane u Regionalnom centru za upravljanje otpadom u Pirotu, prve ovog tipa u Srbiji.

Reč je o jednom od ukupno sedam regionalnih centara koji se realizuju uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Francuske agencije za razvoj (AFD), u okviru kreditne linije od 300 miliona evra.

Prema rečima Sare Pavkov, ministarke zaštite životne sredine, kompostana je važan alat za primenu cirkularne ekonomije, jer što se više otpada bude tretiralo i ponovo upotrebilo, to će se manje količine odlagati na deponiju, čime se produžava vek njenog korišćenja.

Pročitajte još:

Kako je istakla, ovde nije reč samo o pilot projektu, već pionirskom – koji može da bude model za celu Srbiju i region. 

„Uz pomoć informacionih tehnologija možemo da pratimo parametre koji su značajni za količinu zelenog otpada, organskog otpada i otpada koji dolazi sa linije mulja iz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda”, rekla je ministarka.

Energetski portal

Zašto EREV vozila nisu korak napred – Oslanjanje na punjač ili rezervoar?

Foto-ilustracija: Unsplash ( Priscilla Du Preez 🇨🇦)

Zamislite automobil koji se kreće na struju kroz grad, a kada mu ponestanu kilovati prelazi na benzin. U teoriji zvuči kao idealan kompromis. U praksi, ova dva u jedan vozila, poznata kao električna vozila sa produženim dometom (EREV), donose više nedoumica nego rešenja o kojima je više objašnjeno u izveštaju organizacije Transport & Environment.

Dok Evropa žuri ka elektrifikaciji saobraćaja, i prodaje na desetine sve pristupačnijih električnih automobila, EREV se tiho vraća na scenu kao tehnološki hibrid između stare i nove ere. Deluju kao logičan most između baterije i rezervoara, ali sve više analiza ukazuje da bi ova rešenja mogla više da usporavaju, nego da ubrzavaju prelazak ka čistoj mobilnosti.

Za razliku od klasičnih plug-in hibrida (PHEV), kod kojih i motor s unutrašnjim sagorevanjem i elektromotor mogu pokretati vozilo, EREV točkove pokreće isključivo električni pogon. Kada se baterija isprazni, pali se mali motor koji funkcioniše kao generator – puni bateriju, ali ne pokreće direktno auto. Na prvi pogled, sve deluje električno. U stvarnosti, rezerva vrlo brzo postaje glavni pogon. Tako EREV postaje vozilo koje se daleko ređe vozi na struju.

Pročitajte još:

Kina je prva ozbiljno prigrlila ovu tehnologiju. Samo tokom 2024. godine, prodato je oko 1,2 miliona EREV modela – što predstavlja rast od 79 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Među njima su i SUV modeli sa kombinovanim dometima od preko 900 kilometara.

Međutim, kada se razdvoje električni i fosilni deo tog dometa, slika se menja: prosečan električni domet kod najprodavanijih modela u Kini iznosi oko 185 km. Ostatak puta prelazi se uz pomoć goriva.

U proseku, kada rade na benzin, EREV vozila troše oko 6,4 litra na 100 km – što je uporedivo sa konvencionalnim SUV-ovima. Isti obrazac već smo videli kod plug-in hibrida: ako ih korisnici ne pune redovno, ponašaju se kao klasična vozila s unutrašnjim sagorevanjem, samo skuplja i komplikovanija.

Evropski podaci potvrđuju zabrinutost, a to je da stvarne emisije CO₂ kod plug-in hibridnih vozila  mogu biti i do 3,6 puta više od zvaničnih testova. Razlog je jednostavan – većina vozača ne koristi električni režim onoliko često koliko se pretpostavlja. Ako se slična praksa prenese i na EREV, izgubljena je još jedna prilika za smanjenje emisija.

Da li je to ipak komplikovano nuditi kao zeleno rešenje?

Možda je EREV imao više smisla pre deset godina, dok su dometi električnih automobila bili skromni, a infrastruktura za punjenje nedovoljna. Danas, kada postoje modeli sa dometom većim od 400 kilometara, pristupačnije cene i sve gušća mreža punjača – dodatni motor ne zvuči više potrebno.

Može li EREV imati korisnu ulogu? Da – ako zamenjuje stari benzinac. Ali ukoliko odlaže kupovinu potpuno električnog automobila, onda postaje prepreka, a ne rešenje, jer za evropske i globalne planove ne predstavlja kompromis, već korak unazad.

Energetski portal

Naučnici zabrinuti – reka Rajna bi mogla dostići kritične temperature

Foto: Pixabay/ trixtammy

Istraživači Nemačkog instituta za hidrologiju (BfG) i holandskog instituta Deltares, u okviru rada za Međunarodnu komisiju za zaštitu Rajne (ICPR) upozorili su da se ova reka značajno zagreva kao rezultat klimatskih promena.

Zbog toga kako ističu već su vidljivi prvi uticaji na ekologiju i privredu, a očekuje se da će se oni u budućnosti dodatno pojačati.

Analiza merenja za period 1978–2023 pokazuje jasan trend zagrevanja,  a naročito su pogođeni južni delovi od Švajcarske do Karlsruja.

Istražujući očekivani porast temperature vode u Rajni naučnici su došli do saznanja da do sredine veka temperatura može porasti od 1,1 do 1,8 °C, a do 2100. godine prosečna godišnja temperatura vode mogla bi porasti za 2,9 do 4,2 °C u odnosu na referentni period 1990–2010.

To znači da će se do kraja veka broj dana s temperaturom vode ispod 10 °C smanjiti s današnjih prosečnih 170 dana na svega 104 dana. Istovremeno broj dana s temperaturama iznad 21,5 °C prema procenama, porašće s trenutnih 32 na čak 106 dana godišnje. Skoro 50 dana godišnje očekuju se temperature iznad 25 °C, a maksimalne vrednosti bi mogle dosegnuti i 28 °C.

Pročitajte još:

„Porast temperature vode značajno utiče na uslove života u Rajni. Ako kritične temperaturne granice budu dugo nadmašene, može doći do ozbiljnih ekoloških šteta. Vodeni organizmi tada trpe toplotni stres, postaju slabiji i podložniji bolestima”, objašnjava Tanja Berkfelt-Videman, naučnica iz BfG-a i jedna od autorki studije.

Dodaje da se sa višim temperaturama manja količina kiseonika rastvara u vodi, što dodatno otežava opstanak vodenim životinjama.

Kao jednu od mera za ublažavanje zagrevanja navode obnovu obalnih šuma i zdravih poplavnih ekosistema na manjim pritokama, dok u glavnom toku Rajne i velikim pritokama to nije moguće.

U slučaju da temperatura vode pređe određene kritične vrednosti, nadležne institucije mogle bi biti primorane da ograniče korištenje vode, na primer, za industriju ili poljoprivredu.

Ova studija je prva koja koristi modeliranje koje objedinjuje nacionalne rezultate Švajcarske, Nemačke i Holandije.

Energetski portal

Jedan čovek pliva za ajkule – i menja način na koji ih doživljavamo

Foto-ilustracija: Unsplash (Ali Abdul Rahman)

Leto je period godine kada najveći broj ljudi posećuje plaže i uživa u moru, zbog čega je ovo idealan trenutak da razgovaramo o situacijama u kojima je potreban veći oprez – ali i o onima koje su zasnovane na mitovima. Mnogi gaje duboko usađen strah od ajkula, najčešće oblikovan predrasudama, neznanjem i filmovima koji ih prikazuju kao krvoločne neprijatelje. Ali da li je taj strah zaista opravdan?

Ajkule su daleko od zastrašujućih bića iz filmskih scenarija – one su ključan deo zdravih i održivih morskih ekosistema. U ovom blogu predstaviću vam priču jednog od najistaknutijih boraca za istinu o ajkulama i njihovu zaštitu.

Luis Puh, poznati okeanski plivač i aktivista, u maju ove godine zaplivao je sa jasnim ciljem – da promeni način na koji ljudi doživljavaju ajkule i da podigne svest o njihovoj ugroženosti. Nije slučajno što je to učinio baš sada, jer se ove godine obeležava 50 godina od snimanja filma Jaws, američkog trilera koji je doprineo oblikovanju straha kroz generacije koje su ga gledale, prikazujući belu ajkulu kao nemilosrdnog ubicu. Na mestu gde su snimane scene filma – oko ostrva Martha’s Vineyard – Luis je preplivao 96 kilometara u okviru akcije The Shark Swim, koja je deo šire kampanje njegove fondacije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jakob Owens)

Misija fondacije je zaštita morskih predatora, ali i promocija stvaranja većeg broja zaštićenih morskih područja – kojih danas ima manje od tri odsto na globalnom nivou.

Tokom dvanaest dana, u hladnoj vodi i pod nepovoljnim vremenskim uslovima, Luis je poslao snažnu poruku: ajkule nisu naši neprijatelji, već saveznici u očuvanju okeana.

Podaci sa zvanične stranice njegove fondacije su uznemirujući – svakog dana širom sveta ubije se oko 275.000 ajkula, najčešće zbog prekomernog i nekontrolisanog ribolova. Zbog toga je pre same akcije, ali i tokom nje, Luis razgovarao sa naučnicima, lokalnim vlastima, medijima i širom javnošću – kako bi skrenuo pažnju na ovu važnu temu.

Zato je važno da razgovaramo, posebno sa najmlađima, o ajkulama kao korisnim i neophodnim bićima, a ne o neprijateljima. Treba da podstičemo razvoj generacije koja neće rasti uz mitove i strahove, već uz razumevanje i poštovanje prirode.

Ajkule, naravno, mogu biti opasne – kao i svaka divlja životinja kada se čovek nađe u njenoj neposrednoj blizini. Ali ne smemo da zaboravimo, da kada uđemo u more, mi smo ti koji se nalaze na njihovoj teritoriji. Zbog toga je veoma važno da se ponašamo odgovorno – informisanjem o njihovom prisustvu na destinaciji koju posećujemo, poštovanjem lokalnih bezbednosnih mera, ali i razumevanjem njihove uloge u prirodi.

Katarina Vuinac

U Severnoj Makedoniji počela izgradnja najvećeg vetroparka na Zapadnom Balkanu

Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath) - kontra-garancije

Ministarstvo za energetiku, rudarstvo i mineralne sirovine Severne Makedonije zvanično je najavilo početak izgradnje vetroparka kod Štipa, koji će biti najveći na Zapadnom Balkanu.

Na površini od 326 hektara biće postavljeno 55 vetrenjača, a procenjuje se da će godišnje proizvoditi električnu energiju dovoljnu za snabdevanje oko 100.000 domaćinstava. Ovaj projekat predstavlja ključni korak u energetskoj tranziciji zemlje.

Elena Božinovska-Najdovska, ministarka za energetiku, rudarstvo i mineralne sirovine Severne Makedonije, istakla je da je za Vladu ova oblast stub daljeg razvoja zemlje.

Pročitajte još:

Iz ministarstva navode da će projekat doneti višestruke koristi – od proizvodnje čiste i stabilne energije, preko smanjenja emisije ugljen-dioksida, do otvaranja oko 50 novih radnih mesta tokom faze izgradnje, kao i dodatnih u fazi eksploatacije.

Projekat realizuje kompanija Alcazar Energy Partners, a podržan je investicijom vrednom 500 miliona dolara.

Nakon završetka izgradnje, vetropark će doprineti stabilnosti ne samo energetskog bilansa Severne Makedonije, već i jačanju zelene ekonomije celog Zapadnog Balkana.

Energetski portal

Električni automobili čine svega 0,98 odsto tržišta novih putničkih vozila u Srbiji

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

U prvih šest meseci 2025. godine, u Srbiji je zabeležen rast tržišta novih putničkih automobila, uz istovremeni snažan pad prodaje lakih komercijalnih vozila. Kada je reč o vozilima kategorije „L”, u koju spadaju motocikli, skuteri i mopedi, ostvaren je primetan rast.

Prema podacima Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova, u periodu januar–jun 2025. godine, registrovano je ukupno 18.902 nova vozila (putnička i laka komercijalna), što predstavlja rast od 3,54 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Pročitajte još:

Prodaja prema vrsti pogona – udeo u novoprodatim vozilima

Putnička vozila (M1)

Benzin ostaje i dalje najzastupljenija vrsta pogona među novim putničkim automobilima, sa udelom od 47,6 odsto. Udeo dizel vozila opao je za gotovo trećinu i sada iznosi 12,8 odsto. Hibridi beleže značajan porast i čine 36,7 odsto svih novoregistrovanih putničkih vozila, dok su električna vozila zabeležila samo blagi rast – i dalje su ispod jedan odsto, sa ukupnim udelom od 0,98 odsto, odnosno 161 vozilom. Ostale vrste pogona učestvuju sa oko dva odsto.

Laka komercijalna vozila (N1)

S obzirom na ukupan pad tržišta lakih komercijalnih vozila, u prvoj polovini godine smanjenje obima prodaje zabeleženo je kod gotovo svih vrsta pogona. Vozila na benzin beleže pad od preko 50 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Nasuprot tome, dizel vozila ostvaruju blagi rast i zadržavaju vodeću poziciju sa udelom od 74,7 odsto u ukupnoj prodaji novih vozila ove kategorije. Električna vozila čine 1,98 odsto, a hibridi 2,5 odsto, uz pad u odnosu na prethodnu godinu. Ostali pogoni učestvuju sa 8,5 odsto, takođe beležeći pad.

Mopedi, skuteri i motocikli (L)

U kategoriji „L” vozila (motocikli, skuteri i mopedi), benzin ubedljivo dominira sa udelom od preko 99 odsto u novoprodatim vozilima. U prvoj polovini 2025. godine prodato je svega osam električnih, pet dizel motocikala i tri sa pogonom na mešavinu, prema podacima sa sajta Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova.

Energetski portal

Zeleni zajam EBRD-a od 40 miliona evra za održive investicije malih i srednjih preduzeća u Srbiji

Foto-ilustracija: Freepik (atlascompany)

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) obezbediće zajam do 40 miliona evra UniCredit Leasing Srbija u okviru novouspostavljenog okvira WB GOLD (Western Balkans Green Outcomes-Linked Debt Financing Framework), finansijskog mehanizma koji ima za cilj povećanje ulaganja u zelene tehnologije kod malih i srednjih preduzeća (MSP).

WB GOLD uvodi model finansiranja zasnovan na konkretnim ishodima i postignutim rezultatima, podstičući finansijski sektor da poveća broj zelenih zajmova i unapredi standarde u oblasti održivog finansiranja. Time se omogućava preduzećima da investiraju u energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije i druge održive tehnologije, navodi se na sajtu EBRD-a.

Kako je izjavio Matteo Patrone, potpredsednik EBRD-a za bankarstvo, cilj ove saradnje je da se „inovativno zeleno finansiranje usmeri u srce sektora malih i srednjih preduzeća u Srbiji.

EBRD je vodeći institucionalni investitor u Srbiji, sa više od 10 milijardi evra uloženih kroz 382 projekta, uz poseban fokus na konkurentnost privatnog sektora, zelenu ekonomiju i održivu infrastrukturu. 

Energetski portal

U Osijeku počelo istraživanje geotermalnog potencijala

Foto: Grad Osijek

U Osijeku je počelo istraživanje geotermalnog potencijala na bušotini Osijek GT-1 (OsGT-1), drugoj po redu u sklopu projekta Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu daljinskog grejanja.

Ovo istraživanje nastavlja se na nedavno u Velikoj Gorici gde je potvrđena ležišna temperatura viša od 100 °C i potencijal za pokrivanje gotovo 60 odsto potreba gradskog toplotnog sistema.

Konačna dubina planirane bušotine u Osijeku biće 2000 (+200) metara, ciljajući geotermalno ležište s temperaturom vode višom od 80°C. Za ovaj projekat obezbeđeno je 50,8 miliona evra iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. 

„Osijek je predvodnik zelene tranzicije u Hrvatskoj, a geotermalna energija novi je iskorak prema održivom i lokalno dostupnom izvoru grejanja. Osim što će grejati domove naših sugrađana, te Klinički bolnički centar Osijek, toplotnu energiju u budućnosti planiramo koristiti i u različite privredne svrhe”,  rekao je Ivan Radić, gradonačelnik Osijeka.

Pročitajte još:

Geotermalna energija jedan je od retkih obnovljivih izvora koji je stabilan, lokalno dostupan i nezavisan o vremenskim ili tržišnim uslovima.

Agencija za ugljovodonike provodi istraživanja u Velikoj Gorici, Osijeku, Vinkovcima i Zaprešiću.

„Za sve četiri lokacije u ovom projektu napravili smo geološko-geofizičke analize sa snimanjima i merenjima u 2023. godini i ti su podaci, u kombinaciji s informacijama koje imamo od ranije, omogućili preciznu interpretaciju podzemnih slojeva i identifikovali potencijalna geotermalna ležišta. Međutim, potencijal mogu potvrditi samo konkretna istraživanja”, izjavio je Marijan Krpan, predsednik Uprave Agencije za ugljovodonike.

Dodaje da će u septembru ove godine, po završetku istraživanja više znati  o mogućnostima primene geotermalne energije u Osijeku. Nakon završetka ovih radova bušenje se nastavlja u Vinkovcima gde su već počeli pripremni radovi za istraživanje bušotine VinGT-1.

Energetski portal