Home Blog Page 43

Međunarodni sud objavio obaveze država u vezi s klimatskim promenama

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Međunarodni sud pravde (ICJ) u Hagu, koji je inače glavni sudski organ Ujedinjenih nacija, izdao je savetodavno mišljenje prema kojem države imaju obavezu da zaštite životnu sredinu od emisija gasova sa efektom staklene bašte, delujući s dužnom pažnjom i kroz međusobnu saradnju.

Ovo istorijsko savetodavno mišljenje uspostavlja pravne temelje zaštite država pogođenih klimatskim promenama. To uključuje i obavezu iz Pariškog sporazuma da se globalno zagrevanje ograniči na 1,5°C iznad predindustrijskog nivoa.

Sud je dodatno presudio da u slučaju kršenja ovih obaveza, države snose pravnu odgovornost i mogu biti obavezne da prekinu protivpravne radnje, daju garancije da se takvo ponašanje neće ponoviti  i pruže punu reparaciju u zavisnosti od okolnosti slučaja.

Države moraju hitno delovati što uključuje postavljanje i redovno ažuriranje snažnih nacionalnih klimatskih planova u skladu s Pariškim sporazumom, regulaciju privatnih aktera u emisiji gasova, kao i pružanje pomoći ranjivim državama.

Pročitajte još:

Sud naglašava da štetno delovanje po klimu često ima kumulativni karakter (više država, kroz vreme). Ipak, naučno je moguće utvrditi doprinos svake države ukupnim emisijama, uključujući istorijske.

U pogledu ljudskih prava, Sud je potvrdio da je ljudsko pravo na „čisto, zdravo i održivo okruženje” „ključna” pretpostavka za uživanje drugih ljudskih prava.

Antonio Gutereš, generalni sekretar UN pozdravio je ovu odluku putem video poruke, koja je usledila dan nakon što je održao poseban govor državama članicama o nezaustavljivom globalnom prelasku na obnovljive izvore energije.

„Ovo je pobeda za našu planetu, za klimatsku pravdu i za moć mladih da naprave promenu”, rekao je Gutereš.

Zahtev za savetodavnim mišljenjem upućen je Sudu od strane Generalnog sekretara UN 2023. godine. Tokom pisane faze postupka, u Registar je dostavljeno 91 pismeno izlaganje i 62 pismena komentara od strane država i međunarodnih organizacija. Sud je održao javne rasprave u periodu od 2. do 13. decembra 2024, tokom kojih je 96 država i 11 međunarodnih organizacija iznelo usmene izjave. Ovo predstavlja najviši nivo učešća u postupku u istoriji ovog Suda.

Energetski portal

Vlada pokreće razmenu junadi za cisterne i usvaja mere za unapređenje stočarstva

Foto-ilustracija: Unsplash (Jakob Cotton)

Na održanoj sednici Vlade Republike Srbije donet je niz važnih odluka sa ciljem unapređenja bezbednosti, poljoprivrede i zaštite prirodnih resursa.

Stoka za protivpožarne cisterne

Jedna od važnih odluka odnosi se na razmenu žive stoke – tovne junadi – za specijalizovane traktorske cisterne za gašenje požara, koje će biti namenjene poljoprivrednicima u ruralnim područjima. Mera je uvedena kao odgovor na požare koji pogađaju sela, u slučaju kada su vatrogasne jedinice preopterećene ili udaljene.

Traktorske cisterne, koje će biti opremljene pumpama i dodatnom opremom za brzo reagovanje, trebalo bi da budu prva linija odbrane u slučaju izbijanja požara u poljoprivrednim gazdinstvima. Vrednost ove opreme prelazi 214 miliona dinara, a razmena će se sprovesti bez dodatnog trošenja budžetskih sredstava za 2025. godinu. Mera ima i širi značaj jer omogućava zaštitu domaće proizvodnje i očuvanje stočarskog fonda.

Novi program za unapređenje stočarstva

Vlada je takođe usvojila Uredbu o godišnjem Programu mera za sprovođenje odgajivačkog programa za 2025. godinu, čiji je cilj poboljšanje kvaliteta i genetike u stočarskoj proizvodnji, a odnosi se na unapređenje proizvodnje mesa, mleka, jaja, vune, meda i drugih proizvoda životinjskog porekla.

Program je deo šire strategije za period 2025–2029. godine, a sprovođenje će biti praćeno stručnim izveštajima odgajivačkih organizacija, uz poseban akcenat na zdravstvenu bezbednost i kontrolu kvaliteta.

Pročitajte još:

Jasnije obeležavanje proizvoda s palminim uljem

Usvojene su i izmene i dopune Uredbe o dodatnim zahtevima za plasman proizvoda koji sadrže palmino ulje i druge biljne masti. Novi propisi precizno definišu kategorije proizvoda i tehničke uslove za njihovo obeležavanje, s posebnim pravilima za proizvode u malim pakovanjima.

Postojeći proizvodi koji sadrže palmino ulje mogu ostati na tržištu do kraja roka trajanja, ali najkasnije do 31. decembra 2025. godine. Prodavci će imati obavezu da ih odvoje od proizvoda životinjskog porekla kako bi kupci imali jasan uvid u sadržaj.

Zaštita prirodnog dobra Goliја

Vlada je odlučila da započne izradu Prostornog plana područja posebne namene za Park prirode „Golija”, radi očuvanja jedinstvenih prirodnih vrednosti tog područja, ali i unapređenje uslova života za lokalno stanovništvo.

Energetski portal

Četiri nova sistema za budući rad kopa „Radljevo“

Foto-ilustracija: Unsplash (adriano qCB)

Na površinskom kopu „Radljevo“ u toku je jedna od najvećih montaža rudarske opreme u Srbiji, pripremaju se i postavljaju četiri proizvodna sistema. Ovaj projekat deo je šireg plana modernizacije u okviru kojeg se paralelno radi na opremanju kopa „Radljevo“ i pripremama za ugradnju nove opreme na Polju „E“, navodi se na sajtu Ministarstva rudarstva i energetike.

Kop „Radljevo“ je novi površinski kop koji se razvija kao deo sistema snabdevanja termoelektrana ugljem u okviru Elektroprivrede Srbije. Nalazi se u kolubarskom basenu i predviđen je kao zamena za kopove kojima se bliži kraj eksploatacije. Za njegov rad neophodna je izgradnja novih rudarskih sistema, uključujući bagere, transportere i odlagače.

Pročitajte još:

Pomoćnik ministarke rudarstva i energetike Ivan Janković izjavio je da je proizvodnja uglja u prvih šest meseci 2025. godine porasla za sedam odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine.

Ulaganje od 180 miliona evra u dva nova rudarska sistema trebalo bi da već od naredne godine omogući povećanje proizvodnje otkrivke za 16 do 19 miliona kubnih metara godišnje.

Slovenija pred usvajanjem zakona o većoj zaštiti životinja

Foto-ilustracija: Unsplash (Şahin Sezer Dinçer )

Nakon što je Narodna skupština Republike Slovenije 18. jula 2025. godine usvojila izmene Zakona o zaštiti životinja, Nacionalni savet je nekoliko dana kasnije zatražio ponovno odlučivanje o ovom aktu. Vlada Slovenije, međutim, ostaje pri stavu da zakon treba da bude usvojen, uz obrazloženje da je reč o meri koja je u skladu s evropskim ciljevima, dobro pripremljena i usmerena ka unapređenju dobrobiti životinja.

Jedna od najznačajnijih promena koje zakon predviđa jeste zabrana držanja kokošaka u kavezima. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, većina uzgajivača u Sloveniji već koristi alternativne sisteme, kao što su podni, slobodni i organski uzgoj. Vlada naglašava da zabrana neće dovesti do većih poremećaja na tržištu, jer se i potrošačke navike menjaju – sve više Slovenaca svesno bira jaja iz uzgoja koji omogućava bolji tretman životinja. Trgovci već beleže rast potražnje za takvim proizvodima.

Zakon takođe predviđa zabranu hirurške kastracije prasadi bez upotrebe anestezije i analgezije. Ovaj postupak, koji se i dalje praktikuje u nekim delovima stočarske proizvodnje, izaziva snažan bol i stres kod mladih životinja. Na osnovu brojnih naučnih studija, uvedena je obaveza da se od 1. januara 2026. sve obavlja uz ublažavanje bola. Država će obezbediti dvogodišnju finansijsku podršku proizvođačima za prelazak na nove standarde.

Pročitajte još:

Još jedna važna promena tiče se vlasnika pasa – od novembra 2025. godine trajno vezivanje pasa, odnosno držanje pasa na lancu, biće zabranjeno. Pitanje adekvatnog smeštaja pasa biće posebno regulisano, a pravilnik o zaštiti kućnih ljubimaca biće usklađen s novim zakonskim normama.

U cilju unapređenja odgovornog vlasništva, uvodi se i obavezno mikročipovanje mačaka. Registracija u nacionalnoj bazi podataka omogućavaće lakše praćenje populacije, sprečavanje neplaniranog razmnožavanja i smanjenje broja napuštenih životinja.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i hrane naglašava da su sve predložene mere deo promišljenog i dugoročnog pristupa u kojem je fokus na dobrobiti životinja, odgovornosti vlasnika i održivoj poljoprivredi. Ako zakon dobije zeleno svetlo i nakon ponovnog odlučivanja u parlamentu, Slovenija će postaviti nove standarde u zaštiti životinja na nacionalnom nivou.

Energetski portal

Vimbldonske loptice u službi prirode: Novi život u mišjim apartmanima

Foto: OpenAI

U svetu gde luksuzni penthausi niču kao pečurke posle kiše, a stanovi od 30 kvadrata zovu se „urbane oaze”, jedna britanska inicijativa pokazala je kako se pravi domaćin ne meri kvadraturom, već brigom o stanarima. Dobrodošli u najnoviji ekološki hit: teniske loptice kao stambeni kompleks za najmanje sisare Velike Britanije — patuljaste miševe.

U pitanju je pravi projekat očuvanja prirode iza kojeg stoji britanska organizacija za zaštitu divljih vrsta The Wildlife Trusts, a ključni saradnik nije niko drugi do prestižni Vimbldon, rasadnik sportskih legendi i, naravno, korišćenih teniskih loptica. Da, upravo one loptice koje su jurile za Đokovićem i Federerom sada su dobile novu ulogu: postale su mini-kuće za male stanare.

Kako funkcioniše?

Veoma jednostavno i genijalno — uzmete tenisku lopticu, izrežete rupu i zatim je pričvrstite za stub na ivici polja. Patuljasti miševi, vrhunski penjači i još bolji oportunisti, useljavaju se u ove „loptica-kuće” brže nego što prosečan čovek klikne na oglas za stan „blizu centra, renoviran, odmah useljiv”.

Kako piše časopis Core77, Vimbldon svake godine iskoristi oko 55.000 loptica, pa je otuda jasno da potencijalni „mišograd” ima više nego dovoljno materijala da procveta. Dok ljudi muku muče sa tržištem nekretnina, ovi miševi konačno su našli način da izbegnu stambenu krizu.

Zašto uopšte pomažemo miševima?

Patuljasti miševi nisu štetočine — oni su mali, tihi saveznici poljoprivrednika. Pomažu u kontroli populacije pravih štetočina i na taj način smanjuju potrebu za pesticidima, a uz to su i važna stavka u lancu ishrane.

Nažalost, ovi glodari suočeni su sa velikim problemima. Njihova prirodna staništa su uništena ili podeljena na komadiće modernom poljoprivredom. Takođe, kombajni, pesticidi, loše vreme, predatori — sve to stavlja ogroman pritisak na patuljaste miševe, dok se pitanje opstanka ove vrste retko razmatra prilikom planiranja razvoja ili poljoprivrednih praksi.

Srećom, inicijativa sa teniskim lopticama dokazala je da su ovi simpatični glodari i te kako vredni zaštite, iako ih, kako piše britanska organizacija Wildwood, zakon još uvek ne štiti.

Ukratko — patuljasti miševi zaslužuju mesto pod suncem, pa makar to bilo kroz rupu u teniskoj loptici.

Milena Maglovski

Čovečanstvo od danas živi na dug planete Zemlje

Foto-ilustracija: Freepik (freepik) - AI generators

Čovečanstvo će od danas, 24. jula, do kraja 2025. godine živeti na dug planete Zemlje i njenih prirodnih resursa. Ovaj dan obeležava se kao Dan ekološkog duga (Earth Overshoot Day) i predstavlja trenutak kada smo potrošili sve resurse koje Zemlja može da obnovi u toku jedne godine.

Tokom 70-ih godina prošlog veka ovaj momenat je dolazio krajem godine, početkom 21. veka već u septembru, a danas ga dočekujemo u julu. Prošle godine na dug planete počeli smo da živimo od 1. avgusta.

Na globalnom nivou, Katar je država koja je najranije ušla u ekološki dug – već 6. februara, dok se najbolje pozicionirao Urugvaj, sa prognozom da će u dug ući tek 17. decembra. Spisak ostalih zemalja pogledajte ovde

Kada je reč o našem regionu, kako prenosi WWF Adria, Srbija je svoje resurse iscrpela još 8. maja (prošle godine to se dogodilo 23. maja), dok je Bosna i Hercegovina u ekološki dug ušla 17. maja. Ostale zemlje regiona: Hrvatska – 27. april, Crna Gora – 24. april, a Slovenija – 8. maj.

Pročitajte još:

Život na dug planete Zemlje postaje zabrinjavajuć

Dan ekološkog duga određuje organizacija Global Footprint Network, a izračunava se na osnovu Nacionalnih računa ekološkog otiska i biokapaciteta, koji mere koliko resursa Zemlja može da obnovi (biokapacitet) i koliko resursa ljudi troše (ekološki otisak).

Zabrinjavajući podaci pokazuju da čovečanstvo trenutno troši prirodne resurse 80 odsto brže nego što Zemljini ekosistemi mogu da ih obnove. Jednostavnije rečeno, kako objašnjava WWF, živimo kao da imamo gotovo dve planete na raspolaganju.

Procene pokazuju da bi nam, sa trenutnim nagomilanim ekološkim dugom, bilo potrebno 22 godine da planetu oporavimo i ponovo uspostavimo ravnotežu između potrošnje i prirodne obnove.

Katarina Vuinac

Srbija dobija 40,8 miliona evra iz EU Plana za Zapadni Balkan – još dve zemlje u paketu

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Nakon što je početkom jula Evropska komisija predložila paket podrške, Odbor za operativna pitanja Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) odobrio je prvi investicioni paket u vrednosti od 87,7 miliona evra za osam projekata iz oblasti čiste energije u Srbiji, Crnoj Gori i Albaniji, čija ukupna vrednost iznosi 487,3 miliona evra. Ovo su prvi projekti koji će biti finansirani iz Instrumenta za reformu i rast (RGF), namenjenog sprovođenju EU Plana rasta za Zapadni Balkan.

Za dva projekta u Srbiji odobreno je ukupno 40,8 miliona evra. Prvi obuhvata izgradnju nove generacione jedinice i modernizaciju postojećih u hidroelektrani Potpeć, čiji je završetak planiran za 2030. godinu, čime će se povećati godišnja proizvodnja na 236 GWh i smanjiti emisije ugljen-dioksida. Za ovaj projekat opredeljeno je 15,8 miliona evra, a njegova ukupna vrednost iznosi 72,1 milion evra.

Kada je reč o drugom projektu, izdvojeno je 25 miliona evra za izgradnju solarno-termalne elektrane snage 31 MW i toplotne pumpe od 17 MW u Novom Sadu, što će doprineti dekarbonizaciji sistema daljinskog grejanja i smanjenju emisije CO₂ za oko 17 kilotona godišnje. Ukupna vrednost projekta iznosi 114,3 miliona evra, a planirano je da bude završen do 2028. godine.

Pročitajte još:

Zapadni Balkan – ostale zemlje 

Ukupno 14,3 miliona evra opredeljeno je za finansiranje tri energetska projekta u Crnoj Gori. Za izgradnju nadzemne prenosne linije od 110 kV i dužine 38 kilometara između Vilusija i Herceg Novog izdvojeno je 3,1 milion evra. Za modernizaciju elektrodistributivne mreže kroz uvođenje pametnih brojila namenjeno je pet miliona evra, dok će 6,3 miliona evra biti uloženo u unapređenje trafostanice Brezna na 400/110/35 kV, što će doprineti smanjenju gubitaka i jačanju mreže za prihvat energije iz obnovljivih izvora.

Za tri projekta u Albaniji opredeljeno je 32,1 milion evra. Podrška od 13,6 miliona evra usmerena je na digitalizaciju 40 visokonaponskih trafostanica širom zemlje, dok će za drugu fazu modernizacije hidroelektrane Fierza, kojom se produžava radni vek postrojenja i povećava efikasnost, biti opredeljeno 10,5 miliona evra. Dodatnih osam miliona evra biće uloženo u izgradnju nove nadzemne prenosne linije 400/220 kV između Tirane i Rrashbulla.

Ova ulaganja deo su šireg paketa Plana rasta za Zapadni Balkan.

Energetski portal

Četiri godine Plana za oporavak i otpornost – kako je Slovenija iskoristila milione EU

Foto: Pixabay/Efraimstochter

Sloveniji je pre četiri godine Savet EU odobrio Plan za oporavak i otpornost (POO), a tokom proteklog perioda ova zemlja je realizovala brojne aktivnosti koje vode ka njegovoj punoj realizaciji. POO usvojen je tokom pandemije COVID-19, s ciljem da ublaži posledice krize, smanji zavisnost od ruskih fosilnih goriva i ubrza tzv. zeleni prelaz.

Zahvaljujući evropskim sredstvima modernizovane su železničke stanice, unapređeni vodovodni i kanalizacioni sistemi, brojna preduzeća su podstaknuta na prelazak ka zelenijoj i efikasnijoj proizvodnji, više od 500 mladih je dobilo prvo zaposlenje. Izgrađuju se širokopojasne mreže, razvija turistička infrastruktura i otvaraju novi kulturni sadržaji. 

Od početka sprovođenja Plana, Slovenija je podnela četiri zahteva za isplatu sredstava, i to za šest tranši nepovratnih sredstava i tri tranše zajmova. Prema proceni nadležnih ministarstava, realizovano je 296 projekta, odnosno 78 odsto Plana.

Pročitajte još:

Za Sloveniju je rezervisano ukupno 2,23 milijarde evra evropskih sredstava – 1,61 milijarda evra su nepovratna sredstva, a 613 miliona evra su zajmovi. Ova sredstva se isplaćuju tek kada Evropska komisija potvrdi da su zadati ciljevi i prekretnice zadovoljavajuće ispunjeni.

Do sada je Slovenija zajedno sa predplaćanjima primila 1,1 milijardu evra iz Mehanizma za oporavak i otpornost, od čega 673 miliona evra nepovratno, a 426 miliona evra kroz zajmove.

„Isplata četvrtog zahteva, koji obuhvata 27 prekretnica i ciljeva, očekuje se na jesen. Ukupna bruto vrednost ovog zahteva je 502 miliona evra”, saopšteno je iz Vlade Slovenije.

U poslednjoj godini sprovođenja Plana, fokus će biti na ispunjavanju prekretnica i ciljeva u delu ulaganja, a trenutno je angažovano oko 1.300 projekata širom Slovenije.

Energetski portal

BiH: Pametne tehnologije štitiće Hutovo blato od požara

Foto-ilustracija: Pixabay (Fotoblend)

Svake godine, hiljade hektara šuma i močvarnih područja nestaju u plamenu, s nepovratnim gubicima za ekosisteme, privredu i lokalne zajednice.

Međutim, šta kada bi postojala tehnologija koja omogućava pravovremeno prepoznavanje potencijalnih žarišta i sprečavanje štete pre nego što se vatrena pretnja uopšte pojavi?

Upravo tim pristupom vodi se međunarodni projekat KEEP-GREEN, (akronim za “weighting and ranKing thE forEstry Places accordinG to the wildfiRE occurancE potaNtial”), koji zajednički sprovode Centar za investicije i razvoj preduzetništva (CIRP) i Ankara Yıldırım Beyazıt Univerzitet.

Povodom početka projekta u Ankari je održan službeni kick-off sastanak, čime je započela aktivna faza implementacije i strateško usklađivanje među partnerima.

Projekat se sprovodi u sklopu evropske inicijative FUTURAL, sufinansirane sredstvima Evropske unije kroz program Horizon Europe te je usmeren na razvoj inteligentnog sistema za upravljanje rizicima od požara, posebno na području Čapljine i Parka prirode Hutovo Blato — močvarnog područja od izuzetne ekološke vrednosti, zaštićenog Ramsarskom konvencijom.

Pročitajte još:

Kroz primenu naprednih tehnologija kao što su GIS sistemi, dronovi, IoT senzori i višekriterijsko odlučivanje (MCDM), projekat će omogućiti ranu identifikaciju područja pod visokim rizikom od požara, klasifikaciju po nivoima rizika, kao i predlaganje konkretnih preventivnih mera.

Cilj je smanjiti ekološke i privredne štete, istovremeno povećavajući otpornost prirodnih sistema i lokalne zajednice.

„U vremenu kada su klimatske promene sve manje predvidive, inovativni pristupi poput KEEP-GREEN-a nude ključ za očuvanje najosetljivijih prirodnih resursa. Saradnja s AYBU-om garantuje ekspertizu i naučnu podlogu potrebnu za kvalitetnu sprovedbu. Verujemo da integracija naprednih tehnologija za zaštitu životne sredine predstavlja snažan korak prema održivoj budućnosti, ne samo za lokalnu zajednicu, već i za evropski kontekst”, poručila je Dijana Bošnjak, direktorka CIRP-a.

S tehnološkom spremnošću koja će dosegnuti nivo TRL 7, KEEP-GREEN cilja postati operativno rešenje primenjivo širom Evrope.

Izvor: Čapljinski portal

Crna Gora unapređuje ENP sistem uz video tolling – Preko 280.000 elektronskih prolazaka u 2025.

Foto-ilustracija: Unsplash (anton lukin)

Kompanija Monteput u Crnoj Gori proširila je svoj sistem elektronske naplate putarine (ENP) uvođenjem usluge video tollinga, koja omogućava vozačima da prolaze kroz naplatne stanice bez upotrebe TAG uređaja. Sistem funkcioniše na osnovu automatskog prepoznavanja registarskih tablica, dok se iznos putarine direktno naplaćuje sa korisničkog računa. Usluga je dostupna za sva vozila, uključujući i ona sa inostranim tablicama, pod uslovom da su registarske oznake čiste i lako čitljive.

Video tolling se koristi na postojećim ENP trakama, dok TAG ostaje na raspolaganju korisnicima koji ga preferiraju. Zadržava se i pogodnost od 10 odsto popusta na putarinu pri svakom prolasku.

Monteput je takođe razvio mobilnu aplikaciju za Android i iOS uređaje, koja korisnicima omogućava otvaranje naloga, dopunu i praćenje stanja na računu, registraciju tablica za video tolling, kao i pregled istorije prolazaka.

Pročitajte još:

Rast popularnosti elektronske naplate potvrđuju i statistike objavljene na sajtu kompanije: broj korisnika porastao je sa 68.107 u 2022. godini na više od 202.000 tokom 2023., dok je u 2024. zabeleženo gotovo pola miliona elektronskih prolazaka. U prvoj polovini 2025. godine registrovano je preko 281.000 prolazaka, što ukazuje na nastavak uzlaznog trenda.

Kompanija Monteput upravlja autoputem A1, koji je trenutno jedini funkcionalni autoput u Crnoj Gori. U saobraćaju je trenutno prva deonica ovog autoputa, između Smokovca (kod Podgorice) i Mateševa (blizu Kolašina), u dužini od oko 41 kilometar. Deonica je otvorena u julu 2022. godine i predstavlja jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u oblasti drumskog saobraćaja u zemlji.

Autoput A1 često se naziva i Princeza Ksenija, a poznat je i kao autoput Bar–Boljare, jer je planiran da poveže luku Bar sa granicom sa Srbijom kod Boljara, čime bi se uspostavio savremeni drumski koridor između Beograda i Bara. Pored ove otvorene deonice, planira se izgradnja još nekoliko faza autoputa koje još nisu izgrađene, već se nalaze u fazama projektovanja, pripreme ili obezbeđivanja finansiranja.

Energetski portal

Od septembra skuplja struja u FBiH

Foto-ilustracija: Pixabay (qimono)

Regulatorna komisija za energiju Federacije Bosne i Hercegovine (FERK) prihvatila je na dašnjoj sednici u Mostaru zahtev Elektroprivrede BiH ( EP BiH) za poskupljenje električne energije.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenim novinama Federacije BiH”, a primenjivaće se od 1. septembra.

Predlog EP BiH podrazumeva tri blok tarife – zelenu, plavu i crvenu, koje bi se u obračunu primenjivale u zavisnosti od količine utrošene energije.

U grupi zelenih su domaćinstva čija potrošnja ne premašuje 350 kWh, plava su oni  koji mesečno troše između 350 i 1.000 kWh.  U crvene spadaju sva domaćinstva koja mesečno troše više od 1.000 kWh mesečno.

Pročitajte još:

To znači da ukupno prosečno povećanje za kategoriju domaćinstva iznosi 6,85 odsto, za kategoriju ostala potrošnja 3,67 odsto i za kategoriju javna rasveta 5,08 odsto.

Na 14. redovnoj sednici donesena je i Odluka o zamenskoj tržišnoj ceni za mesec avgust koja iznosi 16,7741 feninga/kWh.

Zamenska tržišna cena je cena po kojoj privilegovanii proizvođač električne energije iz OIEiEK, koji je ostvario pravo na podsticaj na osnovu premije utvrđene procesom aukcije za velika postrojenja – FIP aukcije, prodaje električnu energiju Operatoru za OIEiEK do uspostave organizovanog dan unapred tržišta električne energije.

Energetski portal

Mađarska ulaže više od 100 milijardi forinti u modernizaciju daljinskog grejanja

Foto-ilustracija: Freepik (WangXiNa) - AI-generated

U okviru Energetskog programa Jedlik Ányos, Mađarska je pokrenula nove javne pozive vredne 51 milijardu forinti (oko 125 miliona evra), namenjene modernizaciji sistema daljinskog grejanja. Modernizacija će se zasnivati na upotrebi obnovljivih izvora energije poput geotermalne energije, biomase i toplotnih pumpi.

Javni pozivi imaju za cilj smanjenje zavisnosti od uvoza gasa i jačanje energetske bezbednosti, a namenjeni su kompanijama koje pružaju usluge daljinskog grejanja.

Ukupna državna podrška za unapređenje sistema daljinskog grejanja tokom leta 2025, zajedno sa već aktivnim pozivima, iznosi više od 100 milijardi forinti (oko 245 miliona evra), navodi se na sajtu Vlade Mađarske.

Pročitajte još:

Mađarska – značaj geotermalne energije

Mađarska ulaže značajne napore u razvoj ovih sistema – trenutno postoji preko 210 sistema daljinskog grejanja koji obuhvataju oko 700.000 domaćinstava i 12.000 javnih objekata.

Pored toga, geotermalna energija ima sve značajniji udeo – sa 5,3 odsto u 2018. godini porasla je na osam odsto u 2023. Prema nacionalnim planovima, do 2030. godine udeo obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji energije treba da dostigne 30 odsto.

Takođe, Mađarska podržava i domaćinstva kroz subvencije za ugradnju pametnih brojila u stambene zgrade, sa 100 odsto bespovratnim sredstvima.

Energetski portal

GreenCleanS kao odgovor na ekološke izazove regeneracije ulja

Foto-ilustracija: Unsplash (ralph rishi)

Projekat GreenCleanS, finansiran u okviru Zelenog programa saradnje nauke i privrede, Fonda za nauku Republike Srbije, realizuje Elektrotehnički institut Nikola Tesla akcionarsko društvo Beograd, kao nosilac projekta zajedno sa partnerima, Tehnološko-metalurškim fakultetom i Institutom za hemiju, tehnologiju i metalurgiju Univerziteta u Beogradu.

U okviru GreenCleanS projekta razvijena je inovativna niskotemperaturna tehnologija za uklanjanje elementarnog sumpora iz mineralnih transformatorskih ulja. Prisustvo elementarnog sumpora u mineralnom ulju, čak i u veoma niskim koncentracijama, dovodi do formiranja provodnih naslaga srebro (I) sulfida na srebrnim kontaktima biračkog dela teretne regulacione preklopke, pri niskim radnim temperaturama. Na ovaj način se stvaraju elektroprovodne staze, što može dovesti do havarije elektroenergetske opreme.

Motiv za razvoj inovativne tehnologije je napuštanje rizične prakse regeneracije ulja primenom reaktivirajućih adsorbenata, koja uzrokuje višestruke negativne posledice, kao što je generisanje emisija dioksina i furana, veoma toksičnih za život i zdravlje ljudi. Pored ekološke i zdravstvene opasnosti usled regeneracije ulja, ne smemo izostaviti ni tehnički rizik koje tehnologije sa reaktivirajućim adsorbentom nose. Naime, u želji da uklone dibenzil-disulfid, ove tehnologije generišu elementarni sumpor kao sporedni proizvod, ostavljajući eskalirajući problem za sobom.

U FOKUSU:

Razvoj GreenCleanS tehnologije obuhvatao je više sukcesivnih koraka, počevši od laboratorijske obrade ulja, nakon čega je usledila optimizacija procesnih parametara na pilot-postrojenju (TRL 4) i finalna demonstracija nove tehnologije u realnim uslovima na lokaciji Termoelektrane Kolubara A, kroz tretman 3 tone korozivnog ulja u mobilnom postrojenju Instituta Nikola Tesla (INT), pri čemu je dostignut viši stepen tehnološke spremnosti TRL 7.

Novorazvijena patentirana tehnologija GreenCleanS, zajedno sa prethodno patentiranim postupcima Instituta Nikola Tesla za uklanjanje polihlorovanih bifenila (PCB) i korozivnih jedinjenja (DBDS), čini 3PINT jedinstvenu multifunkcionalnu tehnologiju.

INT tehnologija omogućava PCB dekontaminaciju, desulfurizaciju i rerafinaciju ulja sa jedne strane i doprinosi sprečavanju havarija transformatora usled prisustva korozivnog sumpora sa druge strane.

Implementacijom GreenCleanS tehnologije, uz poštovanje zakonske regulative i postulata cirkularne ekonomije, produžava se životni vek transformatora. Proces hemijske konverzije, razvijen u okviru ove tehnologije, u skladu je sa principima najbolje ekološke prakse (BEP). Kompetitivna prednost GreenCleanS tehnologije je znatno niži ugljenični i zbirni ekološki otisak u odnosu na konkurentsku praksu zamene korozivnih ulja. Uključivanje GreenCleanS tehnologije u standardnu proceduru održavanja elektroenergetske opreme doprinosi zelenoj i održivoj proizvodnji, distribuciji i isporuci električne energije.

Elektrotehnički institut Nikola Tesla

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA

Planirana izgradnja vetroelektrane „Samoš” ušla u fazu javnog uvida

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

Na teritoriji opština Alibunar i Kovačica u južnom Banatu planira se izgradnja vetroelektrane „Samoš”, a tim povodom otvoren je javni uvid u Nacrt Prostornog plana područja posebne namene, kao i u prateći Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu. Proces će trajati od 22. jula do 20. avgusta 2025. godine.

Tokom trajanja javnog uvida, građani, institucije i druge zainteresovane strane imaju priliku da se upoznaju s dokumentacijom koja detaljno opisuje planiranu izgradnju vetroelektrane, uključujući raspored infrastrukture, mere zaštite prirodnih resursa i kulturnih dobara, kao i način sprovođenja planiranih aktivnosti. Primedbe na nacrt mogu se dostaviti isključivo u pisanom obliku do kraja trajanja javnog uvida, najkasnije do 20. avgusta. One se podnose Pokrajinskom sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine u Novom Sadu ili preko nadležnih organa u opštinama Alibunar i Kovačica.

Detalji nacrta i svi prateći dokumenti dostupni su na sajtu Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine:
Javni uvid – Vetorelektrana Samoš

Pročitajte još:

Tehničke specifikacije vetroelektrane „Samoš”

Planirani vetropark „Samoš” predstavlja trenutno najveći projekat ove vrste u Srbiji, sa ukupno 142 vetroturbine i očekivanom instalisanom snagom od 923 megavata. Smešten na teritoriji opština Kovačica i Alibunar, vetropark obuhvata područje poznato po povoljnom vetropotencijalu i intenzivnoj poljoprivrednoj aktivnosti. Projekat se razvija u neposrednoj blizini već izgrađenog vetroparka „Kovačica“ (38 turbina, 104,5 MW) i planiranog vetroparka „Crepaja” (30 turbina, do 220 MW), što doprinosi koncentraciji vetroenergetskih kapaciteta u južnom Banatu.

Udaljenost između najbližih turbina ovih sistema kreće se između 4 i 5,5 kilometara, dok prostorni obuhvat vetroparka „Samoš” doprinosi stvaranju kontinuiranog pojasa vetroelektrana u pravcu severozapad–jugoistok. U dokumentaciji se posebno ističe značajan kumulativni uticaj na pejzažno-vizuelni identitet područja, fragmentaciju poljoprivrednih površina i moguću promenu u kvalitetu životnog prostora stanovnika naselja u blizini, poput Kovačice, Crepaje, Alibunara, Samoša i Ilandže. Analize horizonta ukazuju da će turbine biti vidljive i sa udaljenosti veće od 30 kilometara.

Energetski portal

Građanima Knjaževca dodeljeno 88 ugovora o subvencijama za unapređenje energetske efikasnosti

Foto-ilustracija: Pixabay (Charlie Wilde)

Državna sekretarka u Ministarstvu rudarstva i energetike Sonja Vlahović i predsednik opštine Кnjaževac Milan Đokić uručili su juče 88 ugovora građanima u toj opštini koji su na prošlogodišnjem javnom pozivu dobili subvencije za unapređenje energetske efikasnosti u stanovima i porodičnim kućama.

„Država je omogućila finansijsku podršku građanima u iznosu od 50 do 65 odsto vrednosti ulaganja u zamenu stolarije, izolaciju fasade, zamenu neefikasnih kotlova, ugradnju toplotnih pumpi, solarnih kolektora ili panela za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe”, rekla je Vlahović i dodala da je najveće interesovanje za zamenu prozora, ugradnju toplotnih pumpi, izolaciju fasade i solarne panele.

Istakla je da zamenom stolarije građani mogu da ostvare uštede od 25 odsto toplotne energije potrebne za grejanje, ugradnjom toplotnih pumpi 70 odsto energije dok solarni paneli mogu da nadomeste kompletnu godišnju potrošnju električne energije.

„Primenom ovih mera vodimo računa i o svom kućnom budžetu, povećavamo komfor stanovanja, ali i smanjujemo emisije štetnih gasova, čime više vodimo računa o životnoj sredini”, rekla je ona, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Pročitajte još:

Građani Кnjaževca, kako je navela, moći da učestvuju i u novom javnom pozivu za subvencije na kome će biti dostupno 47 miliona dinara, 58 odsto više nego prethodne godine.

Vlahović je rekla da se u Srbiji troši tri i po puta više energije u odnosu na evropski prosek zbog čega je u prethodne četiri godine više od 35.000 domaćinstava širom zemlje dobilo subvencije države za unapređenje energetske efikasnosti.

„Cilj je da do kraja 2027. energetski saniramo ukupno više od 70.000 domaćinstava”, rekla je ona.

U Кnjaževcu su pre mesec dana završeni radovi na unapređenju energetske efikasnosti „Tehničke škole” vrednosti 22,5 miliona dinara, za šta je Ministarstvo rudarstva i energetike dalo subvenciju.

„Gotovo 500 učenika, nastavnika i zaposlenih od jeseni će imati značajno prijatnije uslove za učenje i rad dok će se potrošnja energije smanjiti za 42 odsto, a emisije ugljen-dioksida za 73 odsto”, rekla je Vlahović.

Izvor: Beta Zelena Srbija

Užice: Subvencije građanima do 80 odsto za zamenu kotlova

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

Građani Užica imaju mogućnost da zamene svoje ložne uređaje, uz subvencije do 80 odsto za kotlove na gas i do 60 odsto za kotlove na pelet.

Javni poziv u okviru projekta „Zameni energent, smanji zagađenje”, otvoren je do 5. avgusta, a u ove svrhe Grad Užice i Ministarstvo zaštite životne sredine, opredelili su 17 miliona dinara.

Kako je istakla Dušanka Selaković, gradska većnica za zaštitu životne sredine i turizam, pravo na učešće nemaju oni koji se trenutno greju na ekološki prihvatljiva goriva – električnu energiju i pelet.

Pročitajte još:

Za nabavku kotlova na pelet opredeljeno je 3.250.000  dinara, uz maksimalno učešće grada Užica do 60 posto ukupne vrednosti kotla sa PDV-om, a za nabavku kotlova na prirodni gas,  planirana su veća sredstva i to u iznosu od 13.750.000 dinara i maksimalno učešće grada Užica je do 80 posto ukupne vrednosti sa PDV-om.

Celokupna konkursna dokumentacija je objavljena na sajtu grada, a može se preuzeti i svakog radnog dana u Ulici Petra Ćelovića u Centru za energetsko savetovanje i to u vremenu od 8 do 10 časova.

Više informacija o Javnom pozivu i načinu prijave, pročitajte ovde.

Energetski portal