Home Blog Page 36

Kakvo je stanje pogona za prečišćavanje otpadnih voda u Srbiji?

Foto-ilustracija: Unsplash (patrick-federi)
Foto-ilustracija: Unsplash (marco-bicca)

Ministarstvo saobraćaja, građеvinarstva i infrastrukturе saopštilo je da je u pеriodu od avgusta do dеcеmbra 2023. godinе izvršilo tеrеnsku kontrolu rada 40 postrojеnja za prеradu otpadnih voda (PPOV).

Pregledom je utvrđeno da pеt PPOV nijе funkcionalno zbog kvarova ili nikada nisu ni puštana u rad jеr nijе izgrađеna kanalizaciona mrеža za njih. Za dеvеt PPOV jе potrеbna potpuna rеkonstrukcija ili rušеnjе i izgradnja novog, a za ostalih 26 PPOV su potrеbna vеća ili manja dodatna ulaganja u cilju punе funkcionalnosti, navode iz Ministarstva.

U kontrolu nijе uključеno 15 PPOV koja su dеvastirana do tе mеrе da su prеthodnih godina vеć smеštеna u nеki od programa potpunе rеkonstrukcijе ili rušеnja i izgradnjе novog postrojenja na istom mеstu.

Ministarstvo sе za obradu prikupljеnih podataka obratilo Prirodno-matеmatičkom fakultеtu u Novom Sadu (Dеpartman za hеmiju, biohеmiju i zaštitu životnе srеdinе, katеdra za hеmijsku tеhnologiju i zaštitu životnе srеdinе) koji jе izradio Studiju “Analiza stanja u sеktoru upravljanja otpadnim vodama i smеrnicе za dalji razvoj“.

Pročitajte još:

Tokom provеrе rada PPOV su ispitivani nеdostaci u tеhnološkom procеsu postrojеnja i funkcionisanju oprеmе, zatim nеdostaci u građеvinskom i administrativno/finansijskom dеlu, nеdostaci u ljudskim rеsursima, projеktovani kapacitеt postrojеnja u ES i rеalni kapacitеt koji sе koristi, uticaj infiltracijе i kvalitеta kanalizacionе mrеžе na rad postrojеnja, uticaj industrijskih otpadnih voda na rad postrojеnja, način i lokacija zbrinjavanja komunalnog mulja.

Iz Ministarstva dodaju da jе modеl sa osnivanjеm javno-privatnog partnеrstva najpovoljniji za Rеpubliku Srbiju, jеr obеzbеđujе visoko pouzdano ispunjеnjе zadatih kritеrijuma.

„Sadašnji dеcеntralizovani modеl upravljanja jе modеl u komе jе JLS odgovorna za finansiranjе i upravljanjе PPOV samim tim što jе nadlеžna za pružanjе komunalnе uslugе odvođеnja i prеčišćavanja otpadnih voda. On jе u rеalizaciji pokazao znatnе slabosti. Ova pojava sе nе možе smatrati nеočеkivanom imajući u vidu da jе trеnutno i planirano prеčišćavanjе komunalnih otpadnih voda rеlativno ‘nova dеlatnost’ u Rеpublici Srbiji“, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Zbog svega navedenog Ministarstvo ćе u narеdnom pеriodu pristupiti izmеni zakonskе rеgulativе u cilju urеđivanja upravljanja postrojеnjima za prеradu otpadnih voda.

Energetski portal

Rezultati francuskih aukcija za plutajuće vetroelektrane i šta to znači za Evropu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Brigitta Schneiter)

Francuska je 15. maja ove godine objavila rezultate za 250 MW aukcija za plutajuće vetroelektrane, a pobednička ponuda dodeljena je po ceni od 86 evra/MWh.

Iako je ovo rekordno niska cena za vetroelektrane na moru, iz udruženja Wind Europe poručuju da države ne treba da smatraju da je to novo merilo za razvoj plutajućih vetroelektrana u Evropi.

„Vlade moraju uzeti u obzir specifičnosti ove konkretne aukcije kada definišu svoje aukcijske budžete i gornje cene. Ne uzimajte cenu ponude od 86 evra/MWh kao referentnu vrednost. U suprotnom biste se mogli naći u sličnoj situaciji kao Velika Britanija prošle godine. Britanska aukcija vetroelektrana na moru 2023. godine imala je nisku gornju cenu jer su napravili pogrešne pretpostavke o troškovima – i niko nije licitirao“, rekao je direktor Wind Europe-a, Džajls Dikson.

Aukcije u Francuskoj specifične su po tome što investitori nisu morali da plaćaju priključak na mrežu, niti za izvozne kablove i priobalne trafostanice, već je troškove pokrio francuski operater prenosnog sistema RTE.

Pročitajte još:

Zatim, uslovi na lokaciji su bili izuzetno dobri sa jakim brzinama vetra i povoljnim dubinama vode, a takođe je i ponuđeni ugovor za razliku robusno indeksiran prema inflaciji, uzimajući u obzir različite cene sirovina. Stvarna cena koja se plaća prilikom izgradnje vetroparka veća je od 86 evra/MWh, naglašavaju iz udruženja Wind Europe.

Takođe dodaju da su plutajuće vetroelektrane relativno mlada industrija gde su tehnički i komercijalni rizici i dalje prilično visoki. Evropa danas ima 208 MW plutajućih vetroelektrana u radu, i to uglavnom raspoređenih u četiri mala vetroparka.

Cene za plutajuće vetroelektrane će se značajno razlikovati širom Evrope – između zemalja, ali i od lokacije do lokacije. Iz udruženja kažu da je prerano reći kakav će biti raspon cena za plutajuće vetroelektrane velikih razmera u Evropi.

Milena Maglovski

Čelinac dobija dve solarne elektrane

Foto: MT-KOMEX
Foto: MT-KOMEX BH

Opština Čelinac nalazi se nedaleko od Banja Luke, jednim delom teritorije prostire se na nadmorskoj visini od 800 metara, u najvećem delu opštine nadmorska visina kreće se od 300 do 600 metara.

Najniža tačka sa nadmorskom visinom od 196 metara je na ušću reke Jošavke u Vrbanju. Predeo i veliki broj sunčanih sati izuzetno su pogodni za gradnju solarnih elektrana. Zato nije čudno što u ovom kraju vlada veliko interesovanje za čistu energiju i sve je više solarnih elektrana koje vlasnicima omogućavaju energetsku nezavisnost.

Na brdima naselja Markovac kompanija MT-KOMEX BH završila je izgradnju solarnih elektrana Markovac Jungići i Markovac Jungići 1. Ukupna snaga ovih solarnih eletrana je 280 kWp i one su izgrađene na površini od 3.000 m2. Prema urađenim procenama njihova godišnja proizvodnja iznosiće 360 MWh, što investitoru obezbeđuje energetsku sigurnost. Za izgradnju ovih solarnih elektrana kompanija je koristila opremu proizvođača Canadian Solar kada je reč o panelima. Postavljeno je 420 panela, koji su pojedinačne snage 660 W.

Fronius invertori, pet komada, pojedinačne snage 50 kW postavljeni su na solarne elektrane. Investitor je odlučio da izgradnju solarnih elektrana poveri kompaniji MT-KOMEX BH koju čini stručni tim inženjera i instalatera. Oni imaju dugogodišnje iskustvo u projektovanju i izgradnji solarnih elektrana. Osim toga, inženjeri poseduju sve neophodne sertifikate i redovno završavaju stručne obuke i usavršavanja. Pružaju usluge od izrade projekta za elektranu, dobijanja dozvola, dopremanja potrebnih materijala, tehnologije i radne snage do lokacije.

U FOKUSU:

Vredni monteri preduzeća su tu da postave konstrukcije i instaliraju panele renomiranih proizvođača, a zatim sledi postavljanje invertora i ostale potrebne infrastrukture. Na kraju sledi provera spremnosti za puštanje u rad – sve su to faze koje su sadržane u frazi „ključ u ruke“ i koje su stoga odgovornost celokupnog tima. U kompaniji čvrsto veruju da će solarna energija i zeleni kilovati tek doživeti ekspanziju na ovim prostorima, a tome svedoče i brojni upiti što privrednika što građana za postavljanjem solarnih panela i na krovovima i na zemlji.

Tome u velikoj meri doprinosi podatak da Bosna i Hercegovina, kao i Srbija, imaju veći broj časova sunčevog zračenja nego mnoge druge evropske zemlje. Takođe, postoje velike površine koje nisu iskorišćene, a na koje bi mogli biti postavljeni solarni paneli. Inženjeri i instalateri kompanije MT-KOMEX BH spremni su za sve izazove koje im donosi poslovanje u Bosni i Hercegovini. Svakodnedno rade na promociji obnovljivih izvora energije, tu su da odgovore na sva pitanja klijenata i da nađu najbolje i najefikasnije rešenje.

Priredila: Jasna Dragojević

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala OČUVANJE PRIRODE.

U konkurenciji više od 170 inovativnih rešenja za StarTech grantove od 50.000 dolara

Foto-ilustracija: Unsplash ( kvalifik)
Foto-ilustracija: Pixabay

Na ovogodišnjem konkursu StarTech programa za razvoj inovacija i digitalnu transformaciju privrede Srbije prijavilo se više od 170 preduzetnika, mikro, malih i srednjih preduzeća.

Ogromno interesovanje za grantove, koji iznose 50.000 dolara, četvrtu godinu zaredom potvrđuje značaj ovakvih inicijativa u podršci domaćim inovatorima. Sa samo oko deset grantova na raspolaganju, konkurencija je izuzetno oštra, kaže Dušan Vasiljević, direktor za konkurentnost i investicije u NALED-u.

Među 177 prijava, više od polovine je usmereno na razvoj aplikacija, digitalnih plaftormi i softvera koji unapređuju poslovne procese. Na drugom mestu su inovacije u domenu veštačke inteligencije, zatim slede poljoprivreda, multimedija, građevina i biotehenologija. Prijave su stigle iz 29 gradova i opština, od Beograda, Novog Sada, Niša i drugih većih gradova sve do manjih opština kao što su Bogatić, Osečina, Bački Petrovac, Sjenica, Kovačica i Knjaževac, u kojima novi biznisi i radna mesta mogu značajno da doprinesu boljem kvalitetu života.

Vasiljević naglašava da je odličan odziv i ove godine dokaz atraktivnosti programa koji nudi mnoštvo mogućnosti uz minimalne administrativne zahteve za prijavu i sprovođenje projekta.

Pročitajte još:

„Na konkurs se javilo 30 preduzetnika i 147 privrednih društava. Ponovni interes firmi koje prošle godine nisu dobile sredstva potvrda je poverenja u naš program“, dodaje Vasiljević i zaključuje da je na četvrti StarTech javni poziv stigao najveći broj prijava pravnih lica do sada.

Prijave su bile otvorene do 31. maja, a inovatori su do 15. maja mogli da apliciraju i za podršku u izradi biznis plana i tu pomoć je iskoristilo 75 prijavljenih. Pred konkursnom komisijom sada je nekoliko krugova selekcije. Imena finalista biće poznata do kraja leta, a konačnu odluku o dobitnicima grantova do septembra će doneti tim od osam stručnjaka u oblasti inovacija, digitalne transformacije i preduzetništva.

Podsetimo, StarTech je do sada podržao 82 inovacije kroz grantove ukupne vrednosti tri miliona dolara. Među nagrađenim su uređaji za rehabilitaciju kod neuroloških oboljenja, merenje temperature beba, praćenje pasa, mobilni skener glave, softver za automatsko prevođenje na znakovni jezik, aplikacije za praćenje poljoprivredne proizvodnje, probiotik za dijabetes, suplement protiv helikobakterije, sistem za prevenciju šumskih požara.

StarTech je šestogodišnji projekat podrške inovacijama i digitalnoj transformaciji privrede koji sprovodi NALED u saradnji sa Vladom Srbije, a koji finansira kompanija Philip Morris. Opšti cilj programa je ubrzanje rasta srpskih kompanija i transformacija tradicionalne ekonomije u digitalnu, izvozno orijentisanu ekonomiju zasnovanu na znanju i inovacijama.

Izvor: NALED

Šest znakova toplotnog stresa i šest načina kako pomoći biljkama

Foto-ilustracija: Pixabay (mobi99)
Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)

Ove nedelje očekuje nas prvi ovogodišnji toplotni talas, a ponegde će temperatura dostići i 40°C. Većini biljaka najviše odgovara raspon od 15 do 30°C. Kada su one duže vreme iznad 32°C, njihov rast se usporava, a neke pokazuju znakove stresa.

Iznad 40°C će preživeti, ali uz mnoge znakove toplotnog stresa zavisno od vrste, fazi rasta i drugim faktorima kao što je nedostatak padavina ili jak i suvi vetar i slično.

U svakom slučaju, ekstremne temperature vazduha, a onda i zemljište usporavaju hemijske aktivnosti i rast biljaka.

Znakovi toplotnog stresa

Uvijanje listova jedan je od prvih znakova, a koji je možda najočitiji kod kukuruza i paradajza. Puči listova se zatvaraju kako bi zadržali što više vlage u biljci zbog čega se oni uvijaju prema unutra ili van.

Do uvenuća dolazi kada biljci nedostaje vlage, a najočiglednije je u najtoplijem delu dana. Ona se preko noći, do jutra uglavnom oporavi.

Suvi krajevi listova još su jedan znak da se biljka bori sa stresom, a češće se dogaša kod biljaka sa velikim lišćem poput tikvi i bundeva gde je veća površina lista kojom se može održavati njegova funkcija.

Javlja se i odbacivanje cveta, ali i ploda, čime biljka čuva resurse za preživljavanje. Najčešće se događa kod mahunarki, paradajza, paprike, tikvica i bundeva.

Ožegotine na plodovima koji su okrenuti suncu u najtoplijem delu su jedan od simptoma i ne treba ih zameniti sa virusnim i bakterijskim oboljenjima. Mogu se pojaviti kao vodenaste mrlje, u vidu promene boje, mehurića kao kod opekotina, nekrotiranih područja i slično.

Vršna trulež plodova povezana je sa nedostatkom kalcijuma, a još je više potencirana usled visoke temperature. Ova je pojava najočiglednija kod paradajza i paprike. Rešenje je u redovinim zalivanju.

Pročitajte još:

Šest načina kako pomoći biljkama

U ovom periodu redovno zalivajte biljke, najbolje u jutarnjim satima, a po potrebi i večernjim. Dajte im dovoljno vode koja će dopreti do dubljih površina. Bolje je obilno zaliti biljke svaki drugi dan nego svaki dan po malo jer takva će voda zapravo brzo ispariti i neće doći do korena. Mlade biljke sa slabije razvijenim korenom tražiće češće vodu od starijih.

Biljke zagrnite zemljom, kako bi što više stabljike bilo pokriveno zemljom te malčirajte, posebno one koje imaju plitko korenje. Neka malč bude debeo pet do 10 cm jer će samo tako zadržati vlagu i samo tlo hladnijim.

Pomoću agritekstila ili mreže za voćarstvo zasenite najosetljivije povrće. Pazite da usled vetra ili nevremena tekstil ne padne na povrće te ga ošteti. Redovno pregledavajte ovakvu zasenu i namestite ih po potrebi te uklonite kada previsoke temperature prođu.

Između biljaka redovno uklanjajte korov i ostavite ga na zemlji jer će čuvati vlagu i tlo od isušivanja. Ali, ako korov raste odmah uz povrće i nije previsoko, nemojte ga čupati jer on pravi prirodan hlad.

Berbu obavljajte rano ujutro ili još bolje, navečer kako bi se lišće tokom noći „namestilo“ u pravi položaj. Ovo je posebno važno kod mahunarki i krastavaca.

S đubrenjem pričekajte hladnije razdoblje jer pri ovakvim uslovima nije dobro podsticati novi rast biljke. Odložite i primenu insekticida, pa i onih prirodnih jer možete oštetiti list.

Izvor: Agroklub

Koje zemlje EU neće ispuniti nacionalne klimatske ciljeve za 2030. i kakve su posledice?

Foto-ilustracija: Freepik (nuraghies)
Foto-ilustracija: Unsplash (Marek Piwnicki)

Najnovija analiza nacionalnih i klimatskih planova, pokazala je da 12 zemalja Evropske unije neće ispuniti svoje nacionalne ciljeve prema Regulativi o raspodeli napora (ESR), ukoliko se ne budu preduzele hitne mere.

Kako se navodi na sajtu Transport & Environment, još sedam zemalja je u opasnosti da ne ostvari svoje postavljene ciljeve.

Najlošije pozicionirane zemlje jesu Nemačka i Italija. Procene su da Nemačka zaostaje za ciljem za 10, a Italija za 7,7 odsto.

Ukoliko ove dve države ne budu ispunile svoje ciljeve koji se odnose na smanjenje emisija CO2, mogle bi da potroše sve raspoložive karbonske kredite koji su dostupni za trgovinu između zemalja Evropske unije. To znači da druge zemlje mogu da se nađu u nezavidnom položaju, suočene sa sudskim postupcima. Pojašnjenja radi, druge zemlje koje budu uspele da ostvare svoje ciljeve, možda neće moći da kupe dovoljno kredita kako bi nadoknadile svoje emisije.

Ako dođe do takve situacije, kako se objašnjava, Nemačka i Italija bi morale da kupe karbonske kredite od drugih zemalja Evropske unije koje su ostvarile svoje ciljeve. Na taj način će kompenzovati višak svojih emisija. Neke procene su da bi Nemačka mogla da plati za kupovinu više od 16 milijardi evra, a Italija oko 15.5 milijardi evra.

Pročitajte još:

Transport & Environment upozorava da bi ovakva situacija mogla da dovede do nestašice kredita na tržištu, što dalje može da utiče na povećanje cena. Takođe, može dovesti do toga da druge zemlje imaju otežane uslove za ispunjenje svojih obaveza u vezi sa smanjenjem emisija CO2.

Na drugoj strani lestvice, nalaze se Španija, Grčka i Poljska, koje će najverovatnije i premašiti svoje ciljeve smanjenja emisija CO2 do 2030. godine. Na ovaj način, tri pomenute zemlje mogle bi da profitiraju od prodaje viška karbonskih kredita drugim zemljama.

Prisećanja radi, ukupni cilj emisija jeste smanjenje za 40 odsto do 2030. godine u sektorima drumskog transporta, otpada, zgrada, poljoprivrede i malih industrijskih sektora.

Energetski portal

Uz Luxen Solar do zdravije životne sredine

Foto: Luxen Solar
Foto: Luxen Solar

Živimo u vremenu u kome se suočavamo sa velikim globalnim izazovima da sprečimo dalje zagađenje životne sredine i da obezbedimo zdravu i ekološki čistu životnu sredinu. Dužnost je svakog pojedinca da doprinese ovom cilju, ali i svake kompanije, bez obzira na industriju.

Luxen Solar, kao kompanija u oblasti obnovljivih energija, ne samo da proizvodi solarne panele najnovije generacije koji omogućavaju brz i efikasan prelazak na čistu energiju, već se istovremeno trudi da na svaki način dodatno doprinese globalnom cilju očuvanja životne sredine, u skladu sa 17 Globalnih ciljeva za održiv razvoj Ujedinjenih nacija, REACH propisa i RoHS direktiva.

Priznanja za očuvanje životne sredine

U oblasti očuvanja životne sredine kompanija Luxen Solar 2023. godine dobila je tri odlikovanja. Najviše priznanje države za doprinos razvoju zelene industrije, priznanje za poseban doprinos u procesu zelene proizvodnje i priznanje za inteligentnu transformaciju i proizvodnju.

Jedan od glavnih zagađivača u proizvodnim pogonima su hemikalije.

– Kao kompanija koja ima sopstvenu fabriku, posebno obraća pažnju na očuvanje zdravlja radnika i životne okoline gde proizvodi panele. Jedan od glavnih zagađivača u proizvodnim pogonima su hemikalije. Luxen Solar se striktno pridržava RoHS direktive o ograničenju upotrebe opasnih supstanci u električnoj i elektronskoj opremi kao i REACH propisa Evropske unije o registraciji, proceni, odobrenju i ograničenju hemikalija, te stoga zahteva i pridržavanje istih od strane svojih dobavljača sa obavezom dostavljanja izveštaja da proizvodi koje od njih nabavlja nemaju opasne supstance u sebi, ni po zdravlje radnika, ni po životnu sredinu – navode iz kompanije i dodaju – u svojim naporima kompanija, uzima u obzir sve aspekte relevantne za zaštitu životne sredine i održivog razvoja, uključujući upravljanje energijom i resursima, kontrolu kvaliteta, bezbednost podataka i informacija, uticaj proizvodnje na okolinu, poslovnu etiku, recikliranje i upotrebu reciklabilnog materijala, upravljanje otpadnim vodama, poštovanje ljudskih prava, društvenu odgovornost i druge aspekte vezane za očuvanje životne sredine i održivog razvoja u skladu sa nacionalnim i EU regulativama.

U FOKUSU:

„Zelena“ fabrika

Foto: Luxen Solar

U okruženju fabrike Luxen Solar postavljene su solarne ulične svetiljke i PV nadstrešnice za punjenje električnih automobila i skutera zaposlenih. Godišnja proizvodnja nadstrešnica ekvivalentna je uštedi od skoro 57 tona CO2, ili recimo kao korišćenje 13 putničkih vozila tokom jedne godine ili skoro 20 tona recikliranog otpada umesto deponovanog.

PV nadstrešnice za punjenje električnih automobila i skutera zaposlenih.

Solarna krovna instalacija sa TOPCon najsavremenijim modulima najnovije tehnologije LECO (laserom poboljšane kontaktne optimizacije) doprineće uštedi od 246 tona CO2, 120.000 kg spaljenog uglja godišnje ili 85 tona recikliranog otpada umesto deponovanog.

Nova 210 mm proizvodna linija, kojom upravlja veštačka inteligencija, koju karakteriše visoka preciznost, brzina i pametna obrada podataka, praćenje 24 sata i kontrola kvaliteta, omogućava povećanje brzine proizvodnje za 30 odsto i efikasnost korišćene opreme za preko 10 odsto.

Luxen Solar

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala OČUVANJE PRIRODE.

Produžen rok za podnošnjenje zahteva na Prvi IPARD III javni poziv

Photo-Ilustration: Pixabay (fietzfotos)
Foto-ilustracija: Unsplash (Matthew Rumph)

Prvi javni poziv za podnošenje zahteva za odobravanje projekta za IPARD podsticaje za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava u izgradnju i opremanje objekata, kao i podizanje višegodišnjih proizvodnih i matičnih zasada, u okviru IPARD III programa, objavljen 23. februara 2024. godine, sa Izmenom broj 1 Javnog poziva od 23. maja 2024., menja se u delu koji se odnosi na rok za podnošenje zahteva.

U skladu sa ovom Izmenom broj 2 Javnog poziva zahtev za odobravanje prava na podsticaje podnosi se do 26. jula 2024. godine.

Predmet ovog Javnog poziva su investicije u fizičku imovinu i prihvatljivi troškovi u izgradnju objekta, izgradnju objekta sa opremanjem tog objekta, podizanje novog ili obnavljanje postojećeg višegodišnjeg proizvodnog zasada voća, podizanje novog matičnog zasada viših fitosanitarnih kategorija sadnog materijala voća, kao i novog matičnog zasada viših fitosanitarnih kategorija sadnog materijala grožđa. Investicije u nabavku opreme takođe mogu biti predmet ovog javnog poziva, ali samo u okviru investicije u izgradnju objekata, odnosno investicije u podizanje višegodišnjih proizvodnih i matičnih zasada.

Pročitajte još:

Obuhvaćeni su sektori mleka, mesa, voća, povrća, žitarica i industrijskog bilja, grožđa, jaja i ribarstva.

Informacije u vezi raspisanog Javnog poziva i ove Izmene javnog poziva dostupne su na telefone Info-centra Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede: 011/260-79-60 ili 011/260-79-61, kao i kontakt centra Uprave za agrarna plaćanja 011/30-20-100 ili 011/30-20-101, svakog radnog dana od 7:30 do 15:30 časova.

Energetski portal

Dan Dunava u Novom Sadu – Održivi razvoj Podunavskog regiona

Foto-ilustracija: Unsplash (alex-meta)
Foto: EU4Green

Povodom obeležavanja Dana Dunava, održaće se javna diskusija na kojoj će stručnjaci iz Austrije i Srbije govoriti o održivom razvoju i saradnji podunavskih zemalja, uz fokus na EU Strategiju za Dunavski region kojom ove godine predsedava Austrija.

Događaj će biti održan 24. juna od 12 do 15 časova, na lokaciji Kulturna stanica Svilara, Novi Sad, Đorđa Rajkovića 6b.

Cilj je da se omogući platforma za diskusiju o ključnim pitanjima vezanim za životnu sredinu, poljoprivredu, upravljanje vodama, obrazovanje, mobilnost i turizam u Dunavskom regionu.

Događaju će prisustvovati i ambasador Austrije u Srbije Nj.E. Kristijan Ebner, koji će zajedno sa ostalim učesnicima davati izjave medijima pre početka diskusije, od 12 časova.

Govornici:

  • Laura Hohof, vođa međunarodnih projekata u Agenciji za zaštitu životne sredine Austrije i projekta EU4Green
  • Konrad Stania, šef odeljenja u Ministarstvu poljoprivrede Austrije i stručnjak za Austrijsko predsedavanje EU Strategijom za Dunavski region
  • Daniel Martinek, istraživač na Institutu za Dunavski region i Centralnu Evropu u Beču
  • Prof. dr Dragana Tomašević Pilipović, vanredna profesorka na Departmanu za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Novom Sadu

Moderator događaja je Majda Adlešić, eko preduzetnica i novinarka.

Dan Dunava u Novom Sadu organizuju Austrijski kulturni forum, EU info point Novi Sad  i projekat EU4Green.

Izvor: EU4Green

Vreme je da „Pokažemo naše štrafte“

Foto: Show Your Stripes
Foto: Show Your Stripes

Sa kalendarskim početkom leta obeležavamo i „Dan klimatskih štrafti“ – globalni događaj koji ima za cilj podizanje svesti o klimatskim promenama i razornom efektu gasova staklene bašte.

Ovog 21. juna „Dan klimatskih štrafti“ obeležavamo sedmi put zaredom, a kao i prthodnih godina, svi akteri društva pozvani su da se uključe u kampanju i pokažu svoje štrafte.

Prepozatljive pruge, čije boje variraju od svetloplave do crvene i bordo, čine slikovit prikaz promena temperature po godinama počevši od 1850. godine, odnosno od predindustrijskog perioda, sve do danas.

Klimatske štrafte osmislio je profesor Ed Hokins sa Univerziteta u Redingu, u saradnji sa naučnicima Međuvladinog panela za klimatske promene (IPCC). Svaka štrafta predstavlja jednu godinu, a plava i crvena boja odabrane su kako bi oslikale povećanje temperature koje svako može da razume.

Ideja ove globalne kampanje je da se vizuelni prikaz klimatskih promena učini što vidljivijim, pa su tako pojedinci pozvani da na svojim društvenim mrežama podele klimatske pruge, dok zgrade, mostovi i poslovni objekti mogu poprimiti ove prepoznatljive boje na jedan dan.

Na sajtu ShowYourStripes mogu se pogledati štrafte za bilo koju zemlju. Kada je reč o Srbiji, crvena i plava se smenjuju od 1860. godine, ali je od 2010. godine primetan značajan porast temperature jer se može videti samo crvena boja.

Prethodna godina bila je najtoplija, kako u svetu, tako i kod nas, a Svetska meteorološka organizacija (SMO) saopštila je da će 2024. godina verovatno biti još toplija.

Pročitajte još:

„2023. godina je bila najtoplija godina ikada. Ekstremni vremenski događaji i dalje su česti širom sveta. Potreba za rešavanjem klimatskih promena nikada nije bila hitnija“, poručila je generalna sekretarica SMO, Andrea Selest Saulo.

Klimatske štrafte imaju moć da globalno zagrevanje učine očiglednim i pozovu na hitne mere u cilju smanjenja emisija gasova staklene bašte i ublažavanja klimatskih promena. U suprotnom, SMO upozorava da nas očekuju još učestaliji i ekstremniji vremenski događaji, uključujući rekordne toplotne talase, jake oluje, velike suše i razorne požare širom sveta.

Energetski portal

Uspešno održana druga radionica ESG Lab-a

Foto: Konfindustrija Srbija
Foto: Konfindustrija Srbija

U sredu, 19. juna, u prostorijama Envoy Conference, uspešno je održana druga radionica ESG Lab-a, u prisustvu velikog broja kompanija zainteresovanih za ESG teme.

Seminar je otvorila Silvija Herceg, zamenik direktora Konfindustrije Srbija i poželela dobrodošlicu specijalnom gostu ove sesije Lab-a, Udruženju banaka Srbije.

Slađana Sredojević, Sekretar Odbora za razvoj finansijskih tržišta i Odbora za edukaciju i ljudske resurse, i Slavica Drinić, Specijalista za upravljanje rizicima i kontrolu poslovanja banaka i poslovanje banaka sa pravnim licima u zemlji, ispred Udruženja banaka Srbije predstavile su upitnik koji će u narednom periodu sva pravna lica morati da popune zajedno sa svojom poslovnom bankom i koji će služiti za merenje doprinosa preduzeća u postizanju i implementaciji ESG standarda.

Nakon toga usledilo je obraćanje Sandre Živković, direktora odeljenja za ESG u Banca Intesa, ujedno i partner ESG Lab-a, koja je pojasnila gledište na temu rizika iz ugla banaka, kao i prikupljanja podataka koji se odnose na nefinansijsko izveštavanje.

Pročitajte još:

U drugom delu seminara, Marko Novaković, Senior Manager u kompaniji Deloitte i Edoardo Quieti, Project manager u SIAD grupa, partneri inicijative, predstavili su praktičan vodič za kompanije u kontekstu dekarbonizacije kao i dostupna tehnološka rešenja za postizanje ovih ciljeva.

Prezentacije i diskusije tokom seminara pokazale su važnost saradnje između kompanija, bankarskih institucija i ESG stručnjaka. Predstavljeni su konkretni alati i saveti za postizanje ESG ciljeva, što je doprinelo razmeni korisnih informacija. Zahvaljujemo svim učesnicima na angažovanju i konstruktivnoj diskusiji koja je doprinela unapređenju razumevanja i prakse u oblasti održivosti.

ESG Lab je inicijativa Konfindustrije Srbija koja se realizuje uz podršku Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD) i u saradnji sa partnerima: Banca Intesa, Bureau Veritas, Deloitte, SIAD Group, advokatska kancelarija Sekulović i Business Intelligence Institute, koja ima za cilj pružanje praktične podrške malim i srednjim preduzećima u usvajanju i implementaciji ESG standarda i održive poslovne prakse.

Izvor: Konfindustrija Srbija

Nakon raspada elekroenergetskog sistema u BiH i ostatku regiona, struja postepeno dolazi

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Schimmeck)
Foto-ilustracija: Pixabay ( eretmari)

Bosna i Hercegovina i deo ostalog regiona danas su svedoci nezapamćenog incidenta tokom kojeg su bez električne energije ostali pojedini delovi ili kompletne države, ali električna energija se polako vraća i što se tiče BiH već je puštena u banjalučkoj regiji, Tuzli i Kaknju.

Do totalnog raspada energetskog sistema u BiH, došlo je u 12.25, potvrdili su iz Elektroprivrede BiH.

„Premda još tačni razlozi raspada sistema nisu poznati, pretpostavlja se da je uzrok preopterećenje na interkonektivnim 400 kV dalekovodima u regionu, njihovi ispadi i prenošenje poremećaja na sistem BiH. U toku su aktivnosti na restauraciji sistema, prosleđivanju napona hidroelektranama i termoelektranama i koordiniranim aktivnostima sa operatorom sistema (NOS BiH) na uključivanju objekata visokonaponske mreže u BiH i njihovim povezivanjem sa susednim sistemima“, navode iz ovog javnog preduzeća.

Vedran Lakić, ministar industrije, energetike i rudarstva FBiH rekao je da će situacija u narednim satima postepeno normalizovati. Prema još nepotvrđenim informacijama uzrok kolapsa kompletnog sistema vezuje se za Grčku.

„Sistem se polako vraća. Struja je puštena u Tuzli, Kaknju, Banjaluci, uskoro će i u Sarajevo, ali se sistem oprezno diže kako ne bi došlo do nekih havarija. Za sada je sve pod kontrolom. Ovo je prilika da shvatimo koliko nam je bitan sistem i koliko trebamo raditi na njegovom unapređenju“, rekao je Lakić.

Pročitajte još:

Luka Petrović, v.d generalnog direktora Elektroprivrede Republike Srpske na pitanje šta je razlog iznenadnog nestanka električne energije rekao je da to mogu znati samo nezavisni operateri sistema ovih zemalja, te da je u pitanju prenosna mreža, visoki napon.

Kao posledica regionalnog kvara ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) uočile su veliki požar na dalekovodu 400 kilovati na nepristupačnom terenu na crnogorskoj granici ka Gacku u Bosni i Hercegovini. „Vijesti“ pišu da je potrebno angažovanje helikopterske jedinice.

Zbog nestanka struje u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Albaniji pa i Grčkoj milioni ljudi bili su bez električne energije.

Elektromreža Srbije obaveštava javnost da u radu prenosnog sistema Republike Srbije nije bilo poremećaja i da je situacija u prenosnoj mreži naše zemlje stabilna.

Energetski portal

Danas se obeležava Evropski dan sunca

Foto-ilustracija: Unsplash (Neora Aylon)
Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)

Najduži i najsvetliji dan u godini pada 21. juna, zbog čega je simbolično i odabran za obeležavanje Evropskog dana sunca (eng European Solar Day). Ovu proslavu organizuje SolarPower Europe, zajedno sa preko 50 organizacija i udruženja, sa ciljem podizanja svesti o prednostima koje donosi solarna energija, ali i o stvaranju moćnog pokreta za Evropu na solarni pogon.

Evropski dan sunca, ove godine se fokusira na izgradnju solarne škole za sve.

,,Kretanje kroz svet u tranziciji zahteva od nas da budemo opremljeni znanjem i alatima da prihvatimo beskrajni potencijal solarne energije i preduzmemo kontrolu nad našom energetskom budućnošću’’, navodi se na sajtu SolarPower Europe.

Zvaničnom sajtu Evropskog dana sunca, možete pristupiti ovde.

Pročitajte još:

Solarna energija je najzastupljeniji obnovljiv izvor energije. Prema podacima SolarPower Europe, na nivou Evropske unije u 2023. godini instalirano je novih 59,9 GW solarnih fotonaponskih sistema. Govoreći o procentima, ova energija je ostvarila u prošloj godini porast od 40 odsto. Najuspešnija zemlja bila je Nemačka, a za njom idu Španija sa 8,2 GW i Italija sa 4,9 GW novih instalisanih kapaciteta.

Globalno posmatrajući, prema podacima OIE Srbija i SolarPower Europe, godišnje instalacije solarnih panela su porasle za 87 odsto u 2023. godini, u odnosu na godinu ranije i na taj način dostigle kapacitet od 1,6 TW.

Kada je reč o Srbiji, broj kupaca-proizvođača je u stalnom porastu, a ukupan broj registrovanih u ovom trenutku iznosi oko 3.200.

Energetski portal

Čisto iz ljubavi – Lidl uklonio iz prirode 90 tona otpada

Foto: Dejan Stojkov
Foto: Dejan Stojkov

Akcijom čišćenja prirode na planini Goč, kompanija Lidl Srbija obeležila je kraj ekološke akcije „Čisto iz ljubavi“. Tokom ovogodišnjeg ciklusa kompanija je uz podršku partnerskih organizacija uklonila 30 tona otpada iz prirode, dok je od samog nastanka projekta, uklonjeno više od 90 tona kroz više od 100 akcija u kojima je učestvovalo oko 3.900 volontera.

Na svečanom otvaranju izložbe posvećene projektu u Vrnjačkoj Banji, kroz fotografije lokaliteta u Srbiji predstavljeni su ovogodišnji postignuti rezultati prikazom stanja pre i posle sprovedenih akcija čišćenja.

Kompanija Lidl Srbija je kroz pomenuti projekat ove godine sprovela devet akcija čišćenja zajedno sa partnerom, ekološko humanitarnom organizacijom „Čepom do osmeha“, ali i finansijski podržala 11 lokalnih organizacija u njihovim akcijama čišćenja. Učinak ovog projekta meri se u tonama uklonjenog otpada, čistijoj prirodi i promeni svesti kojoj doprinosi. Tokom 2024. godine je preko 800 volontera uklonilo više od 30 tona otpada u akcijama širom Srbije, a 4,5 tone različitih matrijala će biti reciklirane.

Pročitajte još:

„Kao društveno odgovorna kompanija trudimo se da praktičnim primerima i direktnom ekološkom akcijom motivišemo javnost i pokrenemo pozitivne promene u društvu. Kao kompaniji nam je važno da mislimo o boljem sutra za buduće generacije, ali i njih da uključimo u održive i ekološke prakse. Zato smo i ove godine tokom projekta održali i eko-edukacije namenjene upravo najmlađima”, izjavila je Marija Kojčič, rukovodilac Korporativnih komunikacija Lidl Srbija.

Foto: Dejan Stojkov

Svi građani i posetioci Vrnjačke Banje imaće priliku da u narednih sedam dana pogledaju izložbu „Čisto iz ljubavi“ na otvorenom na Trgu Kulture, koja na slikovit način prikazuje kako zajedničkim snagama možemo okruženje učiniti boljim mestom za život.

„Zahvaljujemo se kompaniji Lidl koja nas je pozvala da prisustvujemo današnjoj izložbi koja će predstaviti rezultate ekološkog projekta ‘Čisto iz ljubavi’. Fascinirani smo da jedan projekat koji datira iz 2020. godine postigao takav rezultat a to je preko 90 tona otpada sa tendencijom daljeg sakupljanja. Veoma smo srećni što je predlog za čišćenje bila planina Goč, sa kojom imamo značajne investicione poduhvate. Kontinuirano ćemo podizati svest svakog pojedinca o očuvanju životne sredine“, izjavila je Tatjana Đurđević Stepanić, zamenica načelnika opštinske uprave Vrnjačka Banja.

Akciji čišćenja na Goču priključili su se i novinari iz Beograda, koji su zajedno sa volonterima uklonili otpad iz prirode planine Goč. Njihov doprinos nije bio samo u izveštavanju o događaju, već i učestvovanju u akciji, što naglašava zajedničku odgovornost prema očuvanju naše životne sredine.

Lidlov projekat „Čisto iz ljubavi“ deo je internacionalne strategije Švarc grupe „REset Plastic“, koja je  usmerena na pet oblasti delovanja: od smanjenja upotrebe plastike, recikliranja plastike, povećane upotrebe reciklirane plastike, uklanjanja otpada iz prirode, do podsticanja ekoloških inovacija i edukacije u ovoj oblasti. Nastao je 2020. godine i fokusiran je na uklanjanje otpada iz prirode i recikliranje prikupljene plastike.

Izvor: Lidl

Potpisan ugovor za izgradnju nedostajuće kanalizacione mreže u Priboju

Foto-ilustracija: Unsplash (marco-bicca)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Schimmeck)

Važan ugovor za građane Priboja, na osnovu kojeg će početi radovi na izgradnji nedostajuće kanalizacione mreže, potpisan je od strane Irene Vujović, ministarke zaštite životne sredine.

Na osnovu ovih radova, unaprediće se sanitarni uslovi i kvalitet života građana u ovom delu Srbije.

Prema rečima ministarke, uskoro kreće izgradnja 7,7 kilometara nedostajuće kanalizacione mreže, što je ujedno preduslov i za izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda koja je planirana u ovoj godini.

,,Danas je važan dan za građane Priboja jer su se, nakon posvećenog rada u pripremnoj fazi stekli uslovi za potpisivanje ugovora koji će omogućiti izvođenje radova na terenu’’, rekla je ministarka.

Kako je dodala, kada se završi rekonstrukcija mreže u starom delu grada koja je u toku, i kada bude izgrađeno planirano postrojenje za preradu otpadnih voda, to će biti od velike važnosti za sve građane Priboja, jer je to način da se sačuva reka i Priboj od otpadnih voda i da se u reku Lim ispušta tehnički ispravna voda.

Pročitajte još:

Širom Srbije se sprovede projekti iz oblasti upravljanja otpadnim vodama, a očekuje se da će u narednim mesecima biti više ugovora za potpisivanje.

,,Plan koji je predstavljen u sklopu vizije ‘Srbija 2027’, jeste da do 2027. godine imamo 35 lokalnih samouprava u kojima smo izgradili nedostajuću kanalizacionu mrežu i postrojenja za preradu otpadnih voda, u skladu sa evropskim standardima’’, navela je ministarka.

Energetski portal

Prvi korak ka gradnji nuklearnih elektrana u Srbiji – Raspisan tender za izradu preliminarne studije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (lukas-lehotsky)

Ministarstvo rudarstva i energetike raspisalo je tender za izradu preliminarne tehničke studije radi razmatranja mirnodopske primene nuklearne energije u Republici Srbiji, a vrednost posla procenjena je na 14,2 miliona dinara.

„U uslovima rastućih potreba za energijom predviđenim u narednim decenijama, podržanim ubrzanom elektrifikacijom privrede, uz povećanje udela obnovljivih izvora energije na mreži i smanjenjem proizvodnje iz uglja, nuklearnu energiju potrebno je razmotriti kao ravnopravnu opciju koja može doprineti stabilnom snabdevanju niskougljeničnom električnom energijom, pored hidroenergije i gasa koji se smatraju tranzicionim gorivima“, piše u tenderskoj dokumentaciji.

Dodaje se da će u narednim mesecima biti potpisan Memorandum o razumevanju koji postavlja okvir međuinstitucionalne saradnje i razmene znanja u oblasti mirnodopske primene nuklearne energije, razvoja ljudskih resursa, uključivanja svih relevantnih učesnika, radijacione i nuklearne sigurnosti, nuklearne bezbednosti, upravljanja nuklearnim gorivom itd., između Ministarstva rudarstva i energetike, Ministarstva prosvete, Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, Ministarstva zaštite životne sredine, Ministarstva zdravlja i svih relevantnih članova naučne zajednice i akademske zajednice u zemlji.

Pročitajte još:

Pre donošenja odluke o pokretanju nuklearnog programa, potrebno je, kako se navodi, izvršiti detaljnu uporednu opcionu analizu dostupnih tehnologija na tržištu.

Analiza će obuhvatiti kako konvencionalne nuklearne elektrane III+ generacije, tako i naprednije tehnologije, kao što su mali modularni reaktori (SMR), sa ciljem da se izabere najbolja dostupna tehnologija prilagođena jedinstvenim potrebama naše zemlje.

„Napredni reaktori 4. generacije neće biti uključeni u proces evaluacije, s obzirom na kriterijume vremena za stavljanje na tržište, tehnološku zrelost i zrelost lanca snabdevanja i izazove u radu i održavanju sa kojima bi se novopristupajuća zemlja nuklearnoj energiji poput Srbije, susrela u rukovanju ovom tehnologijom“, piše u dokumentu.

Ukoliko bi se Srbija opredelila za izgradnju novog nuklearnog postrojenja, ono bi moralo, kako se navodi, da se uklopi u širi sistem, uvažavajući projekcije INEKP-a, Nacionalne strategije razvoja energetike i drugih nacionalnih strateških dokumenata.

„Stoga će ova studija uključiti sveobuhvatnu procenu potencijalnih koristi i izazova iz perspektive električne mreže u izgradnji novih nuklearnih elektrana, imajući u vidu da bi srpsko tržište električne energije moglo da bude spojeno sa jedinstvenim evropskim tržištem električne energije 2026. godine“, navodi se.

Izvor: eKapija