Home Blog Page 36

Raspisan javni konkurs za uklanjanje i sanaciju nesanitarnih deponija u 2025.

Foto-ilustracija: Pixabay (vkingxl)

Kao podrška jedinicama lokalne samouprave u rešavanju problema nesanitarnih deponija, na kojima se decenijama nepravilno odlaže otpad, raspisan je javni konkurs za sufinansiranje projekata uklanjanja i sanacije nesanitarnih deponija u 2025. godini.

Kako je navedeno na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine, za realizaciju ovih projekata izdvojeno je više od pola milijarde dinara.

Prema rečima Sare Pavkov, ministarke zaštite životne sredine, od 2020. godine do danas sanirano je 11 nesanitarnih deponija, a na tim mestima se danas nalaze zelene oaze. U prethodnom periodu sanirane su deponije u Rumi, Požegi, Šapcu, Prijepolju, Bogatiću, Loznici, Čačku, Trsteniku, Bečeju, Priboju i Zrenjaninu.

„U toku je finalna faza sanacije deponija u Topoli, Subotici i Prokuplju, a počeli su radovi i na sanaciji deponije u Smederevu”, rekla je ministarka.

Pročitajte još:

U noći između nedelje i ponedeljka, 11. avgusta, izbio je požar na nesanitarnoj deponiji Rančevo kod Sombora. Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da je požar stavljen pod kontrolu.

Ova deponija biće obuhvaćena projektom sanacije i remedijacije u sklopu izgradnje modernog regionalnog centra za upravljanje otpadom „Rančevo”. Planirani radovi podrazumevaju ugradnju biotrnova i baklje za tretman biogasa po savremenim ekološkim standardima, izgradnju nove sanitarne deponije sa pratećom infrastrukturom, kao i sistema za procedne vode, degazaciju, sakupljanje i tretman biogasa. Kada centar bude završen, rizik od izbijanja požara biće sveden na minimum.

Energetski portal

EU godišnje proizvede 42,5 miliona tona plastičnog otpada

Foto-ilustracija: Pixabay (stux)

Evropska unija ima veliki problem sa plastičnim otpadom jer uprkos povećanju kapaciteta za reciklažu, preradi svega oko 20 odsto ove vrste otpada. To je pokazala studija Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) u kojoj su analizirani tokovi plastičnih materijala u EU 2022, a čiji su rezultati objavljeni sada.                                                                                                                                                                                                        EU je 2022. godine proizvela 42,5 miliona tona plastičnog otpada, a oko 80 odsto tog otpada je spaljeno ili odloženo na deponije. Iste godine, proizvodnja i potrošnja plastike u EU (posmatrano kroz čitav životni ciklus) proizvele su više od 252 miliona tona emisija ugljen-dioksida. Sami procesi proizvodnje odgovorni su za 58 odsto ukupnog klimatskog uticaja.

Poređenja radi, kada bi se emisije iz proizvodnje i potrošnje plastike u EU posmatrale kao zasebna država, bile bi pete po veličini u EU. 

Pročitajte još:

Potrošnja po osobi iznosila je u proseku 140 kilograma, a mogla bi se udvostručiti do 2060. godine prema proceni Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), zbog čega je neophodno delovati kako bi se smanjili negativni uticaji.

Evropska komisija navodi da sektor ambalaže čini skoro polovinu ukupnog plastičnog otpada, a od ovog otpada 35 odsto se reciklira. Ostale vrste otpada, poput tekstila, koje se uglavnom prikupljaju kao mešana frakcija i ne razvrstavaju pravilno, završavaju spaljene ili na deponijama, pa se tako tekstil reciklira u iznosu od samo 1,5 odsto.

Od 2018. do 2022. godine, u EU je zabeležen pad proizvodnje plastike, delom zbog promena cena nafte i viška globalnih proizvodnih kapaciteta. Prelazak na proizvodnju iz izvora koji nisu fosilna goriva,  uključujući reciklirani plastični otpad i biomasu mogao bi značajno smanjiti emisije i podstaći reciklažu.

Energetski portal

Slovenija uvodi strože uslove za aditive koji smanjuju emisiju amonijaka od 2026. godine

Foto-ilustracija: Pixabay (andreas160578)

Vlada Republike Slovenije je u maju 2025. godine usvojila izmene Uredbe o direktnim plaćanjima iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike od 2023. do 2027. godine, kojima se preciziraju pravila za korišćenje aditiva u okviru šeme za smanjenje emisije amonijaka (tzv. INHIBIT šema). Izmene će početi da važe od 2026. godine.

Promene su uvedene na osnovu iskustava iz 2024. i 2025. godine, kada su otkrivena odstupanja u označavanju dozvoljenih aditiva. Iako su proizvodi ispunjavali tehničke zahteve i imali EU deklaraciju o usaglašenosti, često upravo ta CE oznaka i funkcionalna kategorija nisu bile pravilno navedene na etiketi.

Od 2026. godine, u INHIBIT šemi biće prihvatljivi samo oni inhibitori ili smeše đubriva sa inhibitorom koji:

  • pripadaju relevantnoj funkcionalnoj kategoriji EU đubriva,

  • imaju CE oznaku u skladu sa Uredbom (EU) 2019/1009,

  • na etiketi jasno i ispravno navode sve propisane podatke.

Tipične problematične situacije uključuju slučajeve kada proizvođač na etiketi navede samo komercijalni naziv aditiva, bez preciznog označavanja da je reč o inhibitoru ureaze ili nitrifikacije u odgovarajućoj funkcionalnoj kategoriji EU đubriva; kada se na gazdinstvu pravi smeša mešanjem mineralnog đubriva i odvojeno kupljenog aditiva, bez fabričke deklaracije i CE oznake za gotov proizvod; kao i kada se uvoze proizvodi iz trećih zemalja sa neprevedenom ili nepotpunom etiketom, zbog čega nedostaju obavezne informacije propisane evropskim regulativama.

Pročitajte još:

Prema Uredbi, u praksi INHIBIT mogu se koristiti:

  • smeše azotnog mineralnog đubriva i inhibitora nitrifikacije, denitrifikacije ili ureaze,

  • samostalni inhibitori ovih procesa.

Etikete ovih proizvoda moraće da sadrže opis funkcionalne kategorije za oba sastojka u slučaju smeše, odnosno za sam inhibitor ako se koristi samostalno. Ako proizvod nema pravilno označenu etiketu, neće se smatrati podobnim za šemu, čak i ako ispunjava druge tehničke uslove.

Ispravno označavanje uvedeno je radi veće pravne sigurnosti za poljoprivrednike i kako bi se obezbedila potpuna usklađenost sa evropskom regulativom, uz smanjenje administrativnih opterećenja.

Agencija za poljoprivredna tržišta i ruralni razvoj savetuje dobavljačima da na vreme provere i usklade označavanje svojih proizvoda, a poljoprivrednim gazdinstvima da od 2026. koriste isključivo aditive sa propisno obeleženim etiketama.

Energetski portal

UAE predstavili prvi niskougljenični aluminijum proizveden uz pomoć nuklearne energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Wolfgang Hasselmann )

Ujedinjeni Arapski Emirati predstavili su prvi domaći niskougljenični aluminijum proizveden  korišćenjem električne energije iz nuklearne elektrane Barakah, inače prve nuklearne elektrane u zemlji i prve na Arapskom poluostrvu. 

Projekat domaćeg aluminijuma rezultat je saradnje kompanija Emirates Global Aluminium (EGA) i Emirates Nuclear Energy Company (ENEC), a prvi kupac je egipatska kompanija CANEX Aluminum, koja će ovaj materijal koristiti za izradu naprednih proizvoda za infrastrukturu, solarne sisteme, transport i arhitektonske projekte.

Niskougljenični aluminijum označava metal čija proizvodnja podrazumeva znatno niže emisije gasova sa efektom staklene bašte u poređenju sa uobičajenim procesima. Proizvodnja aluminijuma je izuzetno energetski intenzivna, a čak oko 60 odsto emisija iz ove industrije potiče od proizvodnje električne energije potrebne za topljenje rude i dobijanje metala. Kada se ta energija dobija iz fosilnih goriva, emisije su značajne.

Pročitajte još:

Barakah danas obezbeđuje oko četvrtinu ukupne potrošnje električne energije u UAE, a njen rad svake godine spreči emisiju oko 22,4 miliona tona ugljen-dioksida – što je ekvivalent uklanjanju 4,8 miliona automobila sa saobraćajnica.

Kako ističu u EGA, globalna potražnja za niskougljeničnim aluminijumom će se, prema procenama, utrostručiti do 2040. godine. U tom kontekstu, ovakav proizvod pozicionira UAE kao budućeg dobavljača industrijskih materijala sa niskim emisijama. U skladu sa strategijom daljeg smanjenja emisija, EGA u Abu Dabiju gradi i najveće postrojenje za reciklažu aluminijuma u zemlji, koje bi trebalo da počne sa radom u prvoj polovini 2026. godine.

Energetski portal

Metan iz napuštenih rudnika i dalje je klimatski izazov za Evropu

Foto-ilustracija: Unsplash (Artyom Korshunov)

Evropa preduzima brojne korake ka smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, ali neki od njih ne znače da je problem zaista rešen. Sve više rudnika uglja se zatvara, ali metan iz napuštenih rudnika i dalje se tiho emituje u atmosferu.

Ovaj gas sa efektom staklene bašte u kratkom roku je preko 80 puta snažniji od ugljen-dioksida, a emisije metana iz ovih rudnika mogu da traju i decenijama nakon zatvaranja.

Foto-ilustracija: Unsplash (albert-hyseni)

AMM – Abandoned Mine Methane – emisije metana iz napuštenih rudnika, nisu uvek iste. Kako je objašnjeno na sajtu EMBER-a, one se ponašaju kao „disanje” rudnika. Promene u atmosferskom pritisku uzrokuju da rudnik „udiše” vazduh i „izdiše” metan. Kada je pritisak veći, vazduh se potiskuje u rudnik, a kada padne, oslobađa se nakupljeni gas.

U Evropi postoje hiljade zatvorenih rudnika uglja, a samo u 2021. godini Evropska unija je procenila da iz zatvorenih i napuštenih rudnika dolazi 235.000 tona metana. Najveći procenat dolazi iz Rumunije – čak 83 odsto. Izazov ostaje u tome što ne postoje direktna merenja, pa su ovo samo okvirni podaci.

Istraživanje Global Energy Monitor-a pokazuje koliko su zvanične procene potcenjene. U Poljskoj je vlada za 2021. prijavila 21.500 tona AMM emisija, dok analiza iz 2024. otkriva da rudnici zatvoreni od 2015. ispuštaju oko 75.000 tona godišnje – više od tri puta više.

Pročitajte još:

Kako EU reguliše metan iz napuštenih rudnika

Prošle godine usvojena je EU Uredba o metanu, kojom je ovaj problem postavljen kao jedan od ciljeva, ali do tada je bio uglavnom neregulisan, bez konkretnih odgovornosti. Uredbom je određeno da sve države članice do 5. avgusta 2025. godine objave javni registar zatvorenih i napuštenih podzemnih rudnika uglja u kojima je eksploatacija prestala nakon 3. avgusta 1954. godine. Od 5. maja 2026. godine emisije metana iz ovih rudnika moraće direktno da se mere, dok će do 5. februara 2027. godine biti potrebno razviti sopstveni plan ublažavanja emisija. Od 1. januara 2030. godine biće zabranjeno ispuštanje i spaljivanje metana iz opreme za njegovo hvatanje.

Tehnologija za praćenje, hvatanje i korišćenje AMM-a već postoji. Jedan od načina njegovog korišćenja jeste snabdevanje domaćinstava i industrije. Iako se prilikom sagorevanja metana oslobađa CO₂, to je bolja opcija od njegovog ispuštanja, jer je metan značajno snažniji gas sa efektom staklene bašte od ugljen-dioksida.

Iako su mogućnosti otvorene, dalji koraci ostaju na političkoj volji.

Energetski portal

Niš dobija najveće postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Srbiji

Foto: Grad Niš

Grad Niš dobiće najveće postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Srbiji, koje će se prostirati na 42 hektara i obrađivati 780 litara u sekundi. Prema rečima Milorada Šulića, rukovodioca gradilišta, postrojenje će imati 45 zasebnih objekata i, zajedno sa kolektorima, trajno rešiti problem otpadnih voda iz domaćinstava i industrije u ovom gradu.

Dragoslav Pavlović, gradonačelnik Niša, obišao je gradilište i razgovarao sa predstavnicima izvođača radova, koje predvodi turska kompanija „Arbiogaz”, o dinamici radova i svemu što je potrebno za završetak izgradnje, kako je rečeno, najvećeg ekološkog projekta u regionu.

Prema podacima sa sajta Grada, izgradnja samog postrojenja koštaće oko 53 miliona evra, dok ukupna vrednost projekta, koji pored fabrike podrazumeva i izgradnju 45 kilometara nove kolektorske mreže širom grada, iznosi 86 miliona evra. Projekat se finansira delom iz budžeta Republike Srbije, a delom iz granta Evropske unije u iznosu od nešto više od 41 milion evra.

Pročitajte još:

Radovi su započeti u jesen 2024. godine, a završetak izgradnje očekuje se za oko godinu i po dana. Gradonačelnik je naglasio da je izgradnja ove fabrike deo kompleksnijeg projekta, koji obuhvata i izgradnju potpuno nove kolektorske mreže u gradu, kao i priključenje Huma, Jelašnice, Gabrovca, Čamurlije i usputnih naselja na kanalizacioni sistem Grada Niša.

„Posebno će biti povezana četiri sela koja do sada nisu imala kanalizaciju i koja će se priključiti na ceo ovaj sistem”, naveo je gradonačelnik.

Kapacitet budućeg postrojenja projektovan je za ekvivalent od oko 280.000 stanovnika. Preradom otpadnih materija dobijаće se biomasa koja će se koristiti kao energent, pa se procenjuje da će postrojenje, zahvaljujući gasnim kotlovima, obezbediti oko 70 odsto energije potrebne za sopstveni proizvodni proces, izjavila je inženjerka Marija Popović.

Energetski portal

Prekinut program subvencija za električna vozila za 2025. godinu

Foto-ilustracija: Unsplash (matt-hausmann)

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da se postupak dodele subvencija za kupovinu novih vozila na isključivo električni pogon za 2025. godinu obustavljen, jer su planirana budžetska sredstva iscrpljena pre kraja godine.

U skladu sa Uredbom o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane kupovine električnih vozila, prestaje se sa prijemom novih zahteva za ovu vrstu podsticaja, zaključno sa 8. avgustom 2025. godine.

Iz Ministarstva navode da će program biti nastavljen kada budu obezbeđena dodatna sredstva iz budžeta, a o eventualnom nastavku zainteresovani građani i firme biće blagovremeno obavešteni.

Zahtevi za subvencionisanu kupovinu novih električnih vozila u 2025. godini mogli su da se podnose Ministarstvu zaštite životne sredine od 3. februara do 31. oktobra, ali je postupak, kako je navedeno, obustavljen ranije. Subvencije su bile dostupne fizičkim licima, preduzetnicima i pravnim licima, a iznos podrške države zavisio je od tipa vozila i kretao se od 250 do 5.000 evra.

Energetski portal

Američka proizvodnja uranijuma porasla sa 22 na 307 tona za godinu dana

Foto-ilustracija: Pixabay

Industrija uranijuma u Sjedinjenim Američkim Državama doživljava snažan rast, uz značajno povećanje proizvodnje, istraživačkih aktivnosti, zaposlenosti i investicija tokom 2024. godine. Prema najnovijem izveštaju američke Agencije za energetsku informaciju (EIA), prošlogodišnja proizvodnja iznosila je ≈ 307 tona prirodnog uranijuma (U₃O₈), što je ogromno povećanje u poređenju sa svega oko 22 tone proizvedenih 2023. godine. Iza ovoga stoji obnovljeni zamah u domaćem sektoru nuklearnog goriva, koji dobija sve veću podršku savezne vlade kao deo šireg cilja energetske bezbednosti.

Pored rasta proizvodnje, beleži se i znatno povećanje istraživačkih i razvojnih aktivnosti. Tokom 2024. izvedeno je 1.324 istraživačkih bušotina ukupne dužine skoro 187.000 metara, dok je godinu dana ranije izbušeno 877 bušotina ukupne dužine oko 156.000 metara. Broj razvojnih bušotina takođe je porastao na 2.462, što je gotovo dva i po puta više nego u 2023. godini. Ovakav nivo aktivnosti nije zabeležen još od 2013. godine. Uvećana ulaganja i dinamika istraživanja ukazuju na sve veće interesovanje za domaće rezerve uranijuma, uz paralelne napore da se infrastruktura osposobi za budući rast, navodi se na sajtu World Nuclear News.

Pročitajte još:

Zapošljavanje u industriji uranijuma takođe je dostiglo najviši nivo od 2016. godine, sa ukupno 506 zaposlenih na puno radno vreme, u odnosu na 340 iz 2023. godine. Ukupna ulaganja u zemljište, istraživanja, bušenje, proizvodnju i sanaciju iznosila su 160 miliona dolara, što je najviše od 2016. godine.

Dodatni podsticaj razvoju sektora donela je odluka američke vlade da ubrza izdavanje dozvola za ključne projekte iz oblasti kritičnih minerala. Projekat Sweetwater, kojim upravlja kompanija Uranium Energy Corp (UEC), dobio je status prioriteta u okviru federalne inicijative FAST-41, što omogućava skraćene rokove i veću institucionalnu podršku.

Energetski portal

Porodična misija u službi održivosti

Foto: Wood Play

U vremenu kada su ekološke teme sve više u fokusu, jedan porodični tim iz Srbije odlučio je da spoji svoje vrednosti, znanje i zajedništvo u jedinstven biznis model, koji promoviše cirkularnu ekonomiju kroz – igru.

Njihove ručno rađene društvene igre od prirodnih i recikliranih materijala nisu samo proizvod već i poruka. Poruka o tome kako se cirkularna ekonomija može preneti kroz jednostavne, ali duboko promišljene alate, koji povezuju generacije, podstiču kreativnost i vraćaju ljude jedne drugima – za istim stolom.

Vladimir Ilić, koji je u porodičnom brendu Wood Play zadužen za prodaju i komunikaciju sa klijentima, kaže da je ideja potekla iz ličnog porodičnog iskustva – iz sećanja na igre koje je njegov otac pravio dok je on bio dečak. Danas, ta sećanja pretvorena su u održiv proizvod koji okuplja sve uzraste i nalazi primenu na porodičnim događajima, u edukativnim programima, kao i u korporativnim okruženjima.

– Tata je celog života nešto pravio od drveta i sa velikom strašću gajio taj hobi. Dok smo bili deca, pravio je razne stvari za sestru i mene – stolice, igračke, razne drvene predmete – i upravo je tada u nama probudio ljubav prema drvetu – priča Vladimir.

Biznis model zasnovan na cirkularnosti i zajedništvu

U središtu modela stoji timska podela rada unutar porodice: od razvoja brenda, preko dizajna i izrade, do testiranja i logistike. Vladimirova supruga Jelena i sestra Jovana brinu o vizuelnom identitetu i komunikaciji, majka Gordana vodi knjigovodstvo, dok su imenjaci, otac Miloš i zet Miloš, zaduženi za samu izradu proizvoda, koristeći uglavnom šperploču i ploče od recikliranog tetrapaka.

Zahvaljujući ovoj strukturi, porodica je uspela da razvije fleksibilan, održiv i skalabilan proizvod, koji odgovara različitim tržištima.

Njihove igre se iznajmljuju za korporativne tim-bildinge, Family Day događaje, Fun Room prostore i sajmove. Dostava je organizovana direktno, uz personalizovanu prezentaciju, a igre poseduju QR kodove sa uputstvima, čime je proces upotrebe maksimalno pojednostavljen.

U FOKUSU:

Pored toga što nudi novi vid zabave za sve uzraste, brend Wood Play ima i ekološku komponentu, a Vladimir pojašnjava da se sav višak materijala dalje koristi ili reciklira, dok je svaka faza – od prototipa do finalnog proizvoda – osmišljena u skladu sa principima nulte tolerancije na otpad.

– Sve što se pravi od tetrapaka sakupljamo i šaljemo na reciklažu, gde se materijal usitnjava i dobija novi život. Od recikliranih ploča izrađujemo edukativne igre. Na sajmovima i humanitarnim akcijama doprinosimo podizanju svesti tako što postavljamo kante za odlaganje iskorišćenih limenki, sokova i brikova, a potom održavamo predavanja o reciklaži i predate materijale prosleđujemo reciklažnim fabrikama – objasnio je naš sagovornik.

Igra kao alat za edukaciju i promenu svesti

Najpopularnije igre, kao što su CenterShoot, Fishing i Wembley, dizajnirane su tako da podstiču interakciju, preciznost i timski duh. Njihova prednost je u univerzalnosti – prilagođene su deci, odraslima, edukatorima, ali i HR sektorima koji traže inovativne načine za podsticanje timske dinamike.

U razvoju novih igara porodica koristi metod testiranja u realnim uslovima – od prvih prototipova izrađenih od kartona do finalnih verzija od trajnih i recikliranih materijala. Svaka igra mora ispuniti osnovna pravila: da bude zabavna, jednostavna, inkluzivna i edukativna.

Planovi za širu društvenu i ekološku misiju

U narednim fazama razvoja, ova porodica planira opremanje eko-parkova, gde će deca kroz igru učiti o reciklaži, cirkularnoj ekonomiji i održivom ponašanju. Štaviše, prvi digital detox park već je otvoren 1. juna, i to u divčibarskim Divcima na Sportskom aerodromu. Paralelno sa tim, Vladimir kaže i da razvijaju liniju kućnih igračaka – izrađenih po istim principima: funkcionalnost, dugotrajnost, ekološki materijali i porodična interakcija.

Ova inicijativa pokazuje da održivi modeli nisu rezervisani samo za velike sisteme – već da mogu nastati iz jedne porodice, jednog sećanja, jedne igre. I upravo zato imaju moć da inspirišu promenu – korak po korak, igra po igra.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA

Zagorje na Savi dobija novu solarnu elektranu na mestu zatvorene deponije

Foto-ilustracija: Unsplash (Anders J)

U Zagorju na Savi potpisan je ugovor između Opštine i Holdinga Slovenske elektrane (HSE) kojim se uspostavlja pravo građenja i servituta za izgradnju solarne elektrane na lokaciji zatvorene deponije neopasnog otpada Kamnoloma Zagorje. Reč je o opštinskom zemljištu, a projektom je predviđena i mogućnost postavljanja baterijskog sistema za skladištenje proizvedene energije.

Prema ugovoru, HSE će opštini prodavati 10 odsto godišnje proizvedene električne energije po ceni koštanja (opština bi plaćala samo onoliko koliko realno košta proizvodnja električne energije, bez komercijalne doplate) ili isplatiti odgovarajuću novčanu nadoknadu.

Očekivani kapacitet nove solarne elektrane iznosi do 1,4 MW, a planirana je izgradnja u roku od 12 meseci od ispunjavanja uslova za gradnju.

Pročitajte još:

Zasavje, nekada poznato po rudnicima uglja, poslednjih godina postaje važan centar zelene tranzicije u Sloveniji. Još od 2022. godine u Prapretnu kod Hrastnika radi jedna od najvećih solarnih elektrana u zemlji, a nakon proširenja njen kapacitet će dostići skoro 10 MW.

Generalni direktor HSE-a, dr Tomaž Štokelj, istakao je da Zasavski region ima ključnu ulogu u energetskoj transformaciji zemlje.

„Dobra saradnja sa opštinama već je rezultirala projektima u Trbovlju i Hrastniku, a sada se proširuje i na Zagorje na Savi. Na ovaj način nekada degradiranom području dajemo novu namenu – instalaciju solarne elektrane i baterijske jedinice za skladištenje energije“, rekao je Štokelj.

HSE je izabran kao najpovoljniji ponuđač na javnom pozivu opštine, a novi projekat predstavlja još jedan primer uspešne saradnje investitora i lokalne zajednice u razvoju obnovljivih izvora energije u Sloveniji, navodi se u saopštenju HSE.

Energetski portal

Prvo e-vozilo za čišćenje kanalizacije u Austriji koje reciklira vodu

Foto: Grad Beč (Manu Grafenauer)

U glavnom gradu Austrije odnedavno je u upotrebi prvo vozilo za održivo čišćenje kanalizacione mreže „E-FLUSH“. Kamion se pokreće isključivo na električni pogon i ima električni usisivač sa inovativnim sistemom za reciklažu vode. Ovo visokotehnološko vozilo štedi vodu, smanjuje buku i istovremeno povećava efikasnost rada.

„Sa E-FLUSH vozilom svakog dana se uštedi do 265 kilograma CO i ujedno poboljšava kvalitet života smanjenjem buke“, ističe gradski većnik za zaštitu klime, Jirgen Černohorski. Ono što je posebno kod ovog električnog kombinovanog usisivača je to što se materijal usisan tokom čišćenja kanalizacije (mešavina vode, šljunka i taloga) direktno prerađuje u samom vozilu. Tečne komponente se odvajaju od čvrstih ostataka i vraćaju u rezervoar za vodu, a reciklirana voda se potom ponovo koristi za čišćenje kanalizacije.

Pročitajte još:

„Tako nema potrebe da se uzima sveža voda sa hidranta, što štedi vreme i resurse, a to je velika prednost kada su u pitanju uske gradske ulice“, objašnjava direktor Bečke kanalizacije, Andreas Ilmer.

Još jedna prednost električnog pogona jeste značajno smanjenje buke, budući da nema motora sa unutrašnjim sagorevanjem. Tokom radova u kanalizaciji buka se smanjuje za oko 80 decibela. „To je veliko olakšanje za stanovnike, posebno kada se radi noću“, ističe Ilmer. Električni kombinovani usisivač ima rezervoar za vodu zapremine 2.700 litara, a rezervoar za mulj 9.200 litara. Zahvaljujući sistemu za reciklažu vode, dnevno se može uštedeti do 10 kubnih metara vode.

U glavnom gradu Austrije je 99,9 odsto domaćinstava priključeno na gradsku kanalizacionu mrežu dugu 2.500 kilometara, koja se i dalje svake godine proširuje za 10 kilometara.

Izvor: Grad Beč

ACEA: Za prelazak na električna vozila ključni su podsticaji, a ne zakonske obaveze

Foto-ilustracija: Unsplash (Caleb Ruiter)

U Evropskoj uniji oko 60 odsto ukupno novoregistrovanih automobila pripada firmama. Kada je reč o komercijalnim vozilima poput kombija i kamiona, gotovo 100 odsto registracija dolazi iz korporativnog sektora. Ipak, udeo električnih kombija u prvoj polovini 2025. godine iznosio je svega 8,5 odsto, dok je kod električnih kamiona bio još niži – svega 3,5 odsto. Ovi podaci ukazuju na to da EU ima problem sa nedovoljnom potražnjom za vozilima bez emisija, ali istovremeno pokazuju da upravo komercijalna vozila predstavljaju ogroman potencijal za bržu tranziciju.

Kako prenosi Udruženje evropskih proizvođača automobila (ACEA), jedan od ključnih izazova leži u lošem pristupu politici podsticaja. Umesto uvođenja zakonskih obaveza za kompanije, kao delotvorniji pristup pokazali su se dobro osmišljeni podsticaji.

Na primer, u Norveškoj je oko 90 odsto novih korporativnih kupovina automobila bez emisija omogućeno zahvaljujući kombinaciji poreskih oslobađanja i umanjenja za kupovinu i infrastrukturu, oslobađanju od putarina, kao i dodatnim pogodnostima poput povlašćenog parkiranja i korišćenja žutih traka. Sve to postignuto je bez obaveznih propisa. Sličan rezultat zabeležila je i Belgija, koja je 2024. godine dostigla udeo od čak 80 odsto u ovom segmentu.

Pročitajte još:

Međutim, samo 19 članica Evropske unije trenutno primenjuje poreske olakšice ili druge mere koje pomažu firmama da pređu na ekološki prihvatljiva vozila, zbog čega se preporučuje da sve članice uvedu ovakve podsticaje.

Kada je reč o komercijalnim vozilima, neophodno je razmišljati šire – uz poreske olakšice, potrebne su i dodatne politike koje uključuju, na primer, davanje prednosti vozilima bez emisija u javnim nabavkama, kao i podsticanje klijenata da postepeno povećavaju udeo ovakvih vozila u lancima snabdevanja i usluga. To treba da prati i direktna podrška prevoznicima – kroz uvođenje putarina zasnovanih na emisijama CO₂, subvencije za kupovinu, kao i razvoj infrastrukture – može biti presudna u ostvarivanju ciljeva klimatske politike EU.

Energetski portal

Prečišćavanje voda pomoću aktivnog ugljenika iz biootpada

Foto: ljubaznošću Marije Stojmenović
Foto: ljubaznošću Marije Stojmenović

Institut za nuklearne nauke „Vinča” predstavlja najveći Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju pri Univerzitetu u Beogradu, u okviru kog se sprovode multidisciplinarna istraživanja, sa posebnim akcentom na očuvanje životne sredine. Zdrava i bezbedna životna sredina jedan je od osnovnih preduslova za život i opstanak ljudi i živog sveta. Međutim, sa ekonomskim napretkom dolazi do generisanja velikih količina otpada i njegovog neadekvatnog odlaganja, uz emisiju štetnih gasova i efekat staklene bašte, što je dovelo do pojave klimatskih promena i zagađenja vode, vazduha i zemljišta.

Naš multidisciplinarni tim u okviru Laboratorije za materijale, koji uključuje doktore nauka iz oblasti fizičke hemije, tehnologije, zaštite životne sredine, hemije, biologije i rudarstva, dugi niz godina bavi se rešavanjem problema u različitim oblastima. Članovi našeg tima imaju veliko iskustvo u dobijanju ekoloških, jeftinih i lako dostupnih materijala iz različitih polaznih sirovina (biomasa, mineralne sirovine itd.), ali i otpada (industrijski, biootpad itd.), sa ciljem uklanjanja različitih zagađivača (organskih i neorganskih) iz životne sredine. Sva istraživanja usmerena su ka pronalaženju upotrebne vrednosti biootpada i otpada generisanog u industrijskoj proizvodnji, uz edukaciju i podizanje ekološke svesti stanovništva, što je ostvareno kroz veliki broj do sada realizovanih projekata finansiranih iz različitih domaćih i međunarodnih izvora.

Posebno bih istakla pronalaženje upotrebne vrednosti biootpada od hrane i iz parkova i izletišta, koji se odlaže na deponije, uz rešavanje globalnog ekološkog problema kao što je pojava cijanobakterija i cijanotoksina u vodenim telima.

U FOKUSU:

Navedena istraživanja predstavljaju veliki izazov današnjice, ne samo u Srbiji i Evropi već i u celom svetu. Najveću opasnost kada su u pitanju cijanobakterije predstavlja oslobađanje potencijalno kancerogenih cijanotoksina, koji u određenim koncentracijama mogu biti smrtonosni po biljni i životinjski svet, a kod ljudi mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme jer se lancem ishrane veoma brzo prenose do čoveka. Razvojem potpuno nove tehnologije na bazi jeftinih i ekološki prihvatljivih aktivnih ugljeničnih materijala dobijenih iz otpadne biomase od hrane i zelenog otpada iz parkova i izletišta, uz zamenu skupih komercijalnih ugljenika, omogućeno je prečišćavanje voda kontaminiranih cijanobakterijama i cijanotoksinima.

Pored navedenog, istakla bih da su u okviru naše grupe sprovedena istraživanja razvoja novog visokotemperaturnog keramičkog lepka sa dodatkom otpadnog mulja iz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda kao zaptivnog materijala za srednjetemperaturne gorivne ćelije (IT– SOFC gorivne ćelije). Gorivne ćelije sa čvrstim elektrolitom predstavljaju treću generaciju gorivnih ćelija za proizvodnju čiste energije i predmet su istraživanja mnogih svetskih naučnika. Poslednjih godina, tendencija modernog društva ka „zelenim” tehnologijama, koje bi mogle da reše zabrinutost u vezi sa rastućom potrošnjom fosilnih goriva, u porastu je. Usvajanje takozvanih koncepata otpad-ka-bogatstvu u industriji postaje jedan od glavnih fokusa budućih naučnih istraživanja. Shodno tome, u okviru naših istraživanja izvršena su različita testiranja inovativnog keramičkog lepka sa dodatkom otpadnog mulja, koja su potvrdila ekološku prihvatljivost, dobru hermetičnost i stabilne radne napone u srednjetemperaturnom opsegu ćelija, što ukazuje na potencijalnu primenjivost u IT–SOFC tehnologiji.

Marija Stojmenović

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA

Počinje izrada Nacrta zakona o zaštiti prirode u Srbiji

Foto-ilustracija: Freepik (Oleksandr Ryzhkov)

Ministarstvo zaštite životne sredine obavestilo je javnost da je započet proces izrade novog Nacrta zakona o zaštiti prirode, sa ciljem unapređenja zaštite prirode i usklađivanja sa međunarodnim i evropskim standardima.

Aktuelni zakon, donet 2009. godine, više puta je izmenjen, a poslednjim izmenama i dopunama iz 2021. godine dodatno su uređene odredbe koje se odnose na upravljanje zaštićenim područjima i ekološku mrežu i postupak sprovođenja ocene prihvatljivosti, sprovođenje Programa zaštite prirode i dodatno su uređeni režimi zaštite na zaštićenim područjima i zavranjena je izgradnja hidroelektrana u zaštićenim područjima.

Ciljevi i očekivani efekti novog zakona svrstani su u dve osnovne kategorije:

  • Usklađivanje sa međunarodnim i evropskim normama i standardima
  • Unapređenje zaštite prirode

Novim zakonom planirano je usklađivanje sa obavezama iz međunarodnih ugovora kroz njihovu implementaciju u nacionalno zakonodavstvo. Takođe, predviđeno je usklađivanje sa evropskim propisima o obnovi prirode i trgovini divljim vrstama (CITES), kao i stvaranje osnova za sprovođenje mera koje će doprineti očuvanju i obnovi ekosistema.

Kroz ovaj proces, istovremeno se unapređuje i nivo zaštite prirode u Republici Srbiji. Planirano je preispitivanje značenja svih izraza korišćenih u važećem zakonu, kao i preciznije definisanje mera zaštite prirode, koje su trenutno opšte postavljene i teško primenljive u praksi.

U oblasti zaštite predela, neophodno je utvrditi pravni osnov za donošenje podzakonskih akata o zaštiti predela i njihovoj kategorizaciji. Novi zakon treba da definiše i nadležnosti Ministarstva zaštite životne sredine u vezi sa izdavanjem dozvola za rad zooloških vrtova, kao i osnivanjem i radom prihvatilišta za divlje životinje.

Ovo su samo neke od tema koje će biti obuhvaćene novim zakonom. Ministarstvo poziva zainteresovanu javnost da svoje predloge i sugestije dostave u periodu od 7. avgusta do 7. septembra 2025. godine, na mejl: priroda@eko.gov.rs.

Kompletan tekst polaznih osnova za izradu zakona dostupan je ovde.

Energetski portal

SEE ENERGY 2025 – Regionalna konferencija o energetskoj tranziciji u Novom Sadu

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Novi Sad će 28. i 29. oktobra 2025. godine biti domaćin regionalne konferencije SEE ENERGY 2025, posvećene promociji održivih energetskih rešenja i jačanju saradnje u sektoru energetike u regionu.

Događaj će se održati u Master centru Novosadskog sajma i okupiti vodeće stručnjake, investitore, predstavnike industrije, donosioce odluka, tehnološke partnere, konsultantske firme, kao i državne i finansijske institucije iz čitavog regiona.

U fokusu konferencije biće najnovije tehnologije, politike i trendovi koji oblikuju budućnost energetike. Pored stručnih panela i prezentacija, učesnici će imati priliku da razmene iskustva, uspostave poslovne kontakte i istraže nove prilike za saradnju.

SEE ENERGY 2025 namenjena je širokom spektru aktera iz energetskog sektora. Posebna pažnja biće posvećena pitanjima održivosti, dekarbonizacije i primeni tehnologija koje doprinose smanjenju uticaja na životnu sredinu.

Među govornicima konferencije biće predstavnici Elektroprivrede Srbije, Elektrodistribucije Srbije i Privredne komore Srbije, kao i kompanija Charge&GO, 360 Mobility, MT-KOMEX i drugih.

Energetski portal

Novi testovi otkrivaju razliku između deklarisanog i stvarnog dometa električnih vozila

Foto-ilustracija: Freepik

Australijska automobilska asocijacija (AAA) objavila je rezultate testiranja pet električnih vozila u realnim uslovima vožnje, koji pokazuju da je njihov domet između pet odsto i 23 odsto kraći od onog zabeleženog u obaveznim laboratorijskim testovima proizvođača.

Testiranje, sprovedeno u okviru Programa testiranja u stvarnim uslovima koji finansira Komonvelt, ima za cilj da potrošačima pruži nezavisan uvid u performanse vozila i pomogne im da prevaziđu zabrinutost zbog dometa i punjenja, što je prema anketi AAA iz jula glavni razlog oklevanja kod 60 odsto potencijalnih kupaca električnih automobila.

Najmanje odstupanje zabeležio je Smart #3 EV iz 2024. godine, sa realnim dometom od 432 km – svega pet odsto manje od laboratorijskog rezultata. Kia EV 6 iz 2022. i Tesla Model Y iz 2024. imale su osam odsto kraći domet u realnim uslovima, dok je Tesla Model 3 iz 2024. ostvarila 441 km, što je 14 odsto manje od deklarisanih 513 km. Najveće odstupanje imao je BYD Atto 3 iz 2023. godine, sa realnim dometom od 369 km, odnosno 23 odsto manje od laboratorijskih 480 km.

Pročitajte još:

Generalni direktor AAA Majkl Bredli istakao je da će ovi testovi pomoći kupcima da prepoznaju modele koji u praksi ispunjavaju očekivanja, a koji ne. On je podsetio da su laboratorijski testovi često optimizovani za što bolje rezultate, dok Program testiranja u stvarnim uslovima pruža realniju sliku, koristeći kružnu rutu od 93 km u okolini Džilonga i protokole zasnovane na evropskim standardima.

Program, pokrenut 2023. godine sa 14 miliona dolara podrške, do sada je testirao i 114 vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem i hibrida, pri čemu je kod 77 odsto zabeležena veća potrošnja goriva nego u laboratorijskim merenjima, a kod petine i prekoračenje granica emisija.

Energetski portal