Home Blog Page 255

Projekti sa KfW bankom važni za energetsku tranziciju i sigurnost Srbije

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto-ilustracija: Pixabay (ColiN00B)

Projekti koje Srbija realizuje zajedno sa nemačkom razvojnom bankom KfW, važni su za energetsku tranziciju i veću energetsku sigurnost Srbije, rekla je potpredsednica Vlade Zorana Mihajlović.

 ,,Već godinama radim sa nemačkom razvojnom bankom KfW i Vladom SR Nemačke na energetskim projektima, koji su ujedno i najvažniji deo saradnje Srbije sa ovom institucijom. Ukupna vrednost projekata u oblasti energetike iznosi oko 1,4 milijarde evra, od čega su blizu 400 miliona evra projekti koji su već realizovani”, rekla je Mihajlovićeva nakon sastanka sa članicom Izvršnog odbora nemačke razvojne banke KfW Kristiane Lajbah.

Potpredsednica je naglasila da su projekti koji se realizuju sa razvojnom bankom KfW važni za energetsku tranziciju, modernizaciju energetske infrastrukture, unapređenje znanja i mogućnost da proizvodimo energiju na zdraviji način i tom prilikom zahvalila se Lajbahovoj na dobroj saradnji sa KfW u  prethodnim godinama.

Dodaje da je u narednom periodu je važno da se bolje povežemo sa regionom u oblasti prenosa električne energije, gde kako kaže imamo zajedničke projekte.

,,U vreme energetske krize, zelena energetika i zelena agenda su možda jedini način da budemo energetski bezbedni i da obezbedimo energetsku stabilnost, zbog čega neumorno radimo na novim projektima’’, rekla je potpredsednica.

Kristiane Lajbah je rekla da je Ministarstvo energetike jedan od najdugoročnijih i najpouzdanijih partnera KfW banke u Srbiji i zahvalila potpredsednici Vlade i Ministarstvu na dobroj saradnji.

Lajbahova je rekla da je prvi projekat, od kako su počeli da rade sa srpskom vladom pre 22 godine, bio upravo u oblasti energetike, i dodaje da je energetski sektor veoma važan u vreme kad postoji velika zabrinutost za energetsku bezbednost, sigurnost snabdevanja i cene energije.

,,Drago nam je da možemo zajedno sa Vladom Srbije, a posebno sa Ministarstvom energetike, da radimo na ovim pitanjima, kao i na razvoju obnovljivih izvora energije koji mogu da budu pouzdan izvor energije u budućnosti. Kad uzmemo za primer samo projekte u oblasti OIE, na kojima smo radili zajedno sa Vladom Srbije, već danas oko 100.000 domaćinstava ima koristi od njih. Takođe, posebno je važna naša saradnja na projektima u vezi sa sistemima daljinskog grejanja, gde projekti doprinose kvalitetnijem grejanju 250.000 ljudi”, rekla je Lajbahova.

Ona je dodala da je uverena u nastavak dobre saradnje u budućnosti, naglasivši da se agenda na kojoj treba raditi tiče zelene ekonomije i sigurnog snabdevanja po prihvatljivim cenama.

,,To je nešto što je svima zajedničko, dok se krećemo ka ekonomiji koja je više klimatski neutralna i dekarbonizovana. Saradnja sa Vladom Srbije i resornim ministarstvom je jedna od najboljih u Evropi i nadamo se nastavku te saradnje i u budućnosti”, dodala je ona.

Energetski portal

Udruženje “Ulice za bicikliste” sprovodi kampanju “Bajsom na posao“

Foto: Udruženje "Ulice za bicikliste"
Foto: Udruženje „Ulice za bicikliste“

Udruženje građana “Ulice za bicikliste” od 1. avgusta do 31. septembra sprovodi kampanju #BajsomNaPosao kojom poziva Beograđane i Beograđanke da isprobaju alternativne i održive vidove transporta. U sklopu kampanje biće urađeno i istraživanje o načinu transporta naših sugrađana na posao i sa posla.

Iako je tempo u našem gradu tokom jula i avgusta laganiji, za september se očekuju slike kolona, zvuci truba i miris zagađenja. Jedna od inicijativa da se ovaj problem ublaži dolazi od volontera i aktivista udruženja Ulice za Bicikliste.

Nikola Petković iz Ulica za bicikliste i vođa projekta rekao je da su procene da u Beogradu manje od 1 odsto stanovništva koristi bicikl kao svakodnevni transport.

,,U Amsterdamu bicikl koristi oko 50 odsto stanovništva, Novom Sadu 10 odsto. Pitali smo se šta možemo da učinimo da se ovo promeni i na taj način poveća ekološka i zdravstvena svest o benefitima vožnje bicikla, kao i da se smanje gužve u gradu’’, navodi Petković.

Prednosti vožnje bicikla su brojne. Za putovanja do 5 kilometara bicikl je najbrže prevozno sredstvo. Značajna je i ušteda novca jer nema troškova goriva koje postaje sve skuplje, kao i parkinga koji se dosta lakše nalazi ako ste na biciklu. Osim toga, bicikl je jedan od najboljih načina rekreacije jer se koristi samo energija ljudskog tela – bez zagađenja.

Foto: Udruženje „Ulice za bicikliste“

,,Jedan od ciljeva kampanje je da prikupimo što više odgovora na upitnik kojim ćemo analizirati na koji način Beograđani i Beograđanke idu na posao. Naš upitnik će mapirati glavne načina transporta, ali i razloge zašto se neki održivi vidovi transporta više ne koriste. Rezultate istraživanja ćemo objaviti krajem septembra i biće dostupni svim zainteresovanim akterima kojima je saobraćaj u gradu važno polje delovanja’’, dodao je inicijator kampanje.

Svi zainteresovani sugrađani upitnik mogu popuniti na sajtu kampanje https://bajsomnaposao.rs/ gde se nalaze i sve informacije o projektu.

Kampanja „Bajsom na posao” namenjena je svim pojedinicima u gradu Beogradu, ali i biznis zajednici i posebno kompanijama koje na bilo koji način podržavaju zaposlene da na posao ne dolaze automobilom. Nakon istraživanja biciklističke zajednice u Beogradu plan je da se projekat proširi na celu Srbiju.

Ova inicijativa realizovana je u okviru projekta „Aktivni građani – bolje društvo“ koji realizuje Beogradska otvorena škola uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Izvor: Udruženje „Ulice za bicikliste“

Kratkotrajna nestašica mleka zbog njegove cene u susednim zemljama

Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)
Foto-ilustracija: Unsplash (an_vision)

Do kratkoročne nestašice mleka došlo zato što je u susednim zemljama ono bilo skuplje, te je prerađivačima bilo isplativije da mleko njima prodaju, rekao je potpredsednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović.

Potpredsednik je rekao da ovih dana postoji dosta dezinformacija, počev od toga da nema krava, pa do toga da mleka nema u prodavnicama.

,,Činjenica je da je litar mleka u Srbiji koštao do 119 dinara, a cena litra mleka u okruženju kretala se između 1,35 i 1,7 evra’’, naveo je potpredsednik i objasnio da se tako ulazi u procep, jer tržište traži mleko, a proizvođači traže cenu za svoju robu i onda dođe do kratkotajnih nestašica.

Rekla je i da je dodatni problem to što Bugarska, Severna Makedonija, Rumunija i Crna Gora nemaju više mlečnu industriju, odnosno ako i proizvode to je mnogo manje od potreba, a jedine koje imaju dovoljno mleka su Srbija i Bosna i Hercegovina.

Prema njegovim rečima, pitanje je samo gde mleko završi – da li na srpskim policama kao UHT mleko ili u jogurtu, kiselom mleku, pavlaci, kojih ima dovoljno.

Takođe, kako je predočio, sa našeg tržišta su kompenzovane nestašice mlečnih proizvoda u okruženju, kao što je recimo bilo u Austriji pre par meseci, zbog čega je Vlada Srbije zabranila izvoz sirovog i pasterizovanig mleka do kraja septembra.

Potpredsednik je ukazao na to da se nestašice nekada i veštački izazivaju, a da se sada dešava da ljudi kupuju i po 20 litara mleka, za čim nema potrebe.

Istovremeno, on je najavio da ćemo prve preliminarne rezultate vezane za žetvu suncokreta imati sutra, ali prema onome što sada znamo, očekuje nas istorijski maksimalna proizvodnja ove ratarske kulture.

Energetski portal

Da li će država umanjiti račune građanima koji ne mogu da plaćaju struju, gas i grejanje?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (Bru-nO)

Građani Srbije od 1. septembra plaćaju skuplju struju jer je cena kilovat-sata za domaćinstva uvećana za 6,5 odsto. Iako se u javnosti već neko vreme govori o Uredbi o energetski ugroženom kupcu, koja će pomoći onima koji ne mogu da plate račune za struju, gas ili toplotnu energiju, prema navodima resornog ministarstva ona je “u postupku usvajanja”, pa još uvek nije izvesno kada će građani moći da računaju na ovu olakšicu.

Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o energetici, koji je stupio na snagu 30. aprila 2021. godine, stvoren je osnov da se uvedu novi kriterijumi i uslovi za sticanje statusa energetski ugroženog kupca. On je bazično definisan kao kupac iz kategorije domaćinstva koji ima pravo na umanjenje mesečne obaveze za određene količine električne energije, prirodnog gasa ili toplotne energije.

,,Važeća uredba nije omogućavala da veliki broj domaćinstava, koji spadaju u kategoriju energetski ugroženog kupca, ostvari pravo na olakšice. Takođe, važeći propisi ne predviđaju pomoć za toplotnu energiju. Donošenjem nove uredbe, koja je u proceduri, trebalo bi da se značajno proširi krug građana koji mogu da koriste ovo pravo, a prvi put je uvedena olakšica i za toplotnu energiju”, kažu u Ministarstvu rudarstva i energetike za Biznis.rs.

Na pitanje kada se očekuje usvajanje pomenute uredbe, u resornom ministarstvu nismo dobili konkretan odgovor.

,,Uredba o energetski ugroženom kupcu, koja je u postupku usvajanja, predstavlja zbir podsticajnih mera koje su usmerene na postizanje cilja – smanjenje energetskog siromaštva kroz uvođenje kategorije energetski ugroženog kupca i utvrđivanje njegovih prava”, navode iz ministarstva.

Ko ima pravo na umanjenje računa?

Novom uredbom pomoć je predviđena za nabavku električne energije, električne i toplotne energije ili za gas. Lica koja su stekla status energetski ugroženog kupca za električnu energiju automatski stiču taj status i kada je toplotna energija u pitanju.

,,Uredbom je predviđeno da status energetski ugroženog kupca pored korisnika novčane socijalne pomoći i dečjeg dodatka mogu steći korisnici uvećanog dodatka za pomoć i negu drugog lica, a na osnovu rešenja nadležnog organa o korišćenju prava, povećan je prag ukupnog prihoda domaćinstva kao uslova za sticanje statusa energetski ugroženog kupca i razrađeni drugi uslovi, sve u cilju povećanja broja lica koja mogu steći status energetski ugroženog kupca”, objašnjavaju u Ministarstvu rudarstva i energetike.

Prema njihovim procenama, broj korisnika pomoći za električnu i toplotnu energiju sa postojećih 72.000 povećaće se na oko 200.000 domaćinstava. Takođe, broj potrošača prirodnog gasa koji ima pravo na pomoć mogao bi sa postojećih oko 70 da se poveća na nekoliko stotina.

S obzirom na to da poskupljenje struje ne pogađa samo građane, već očekuje i privredu, resornom ministarstvu uputili smo pitanje da li će država možda na neki sličan način izaći u susret kompanijama i preduzetnicima.

,,Kad je reč o privredi, podsećamo da je Vlada Srbije usvojila zaključak kojom se preporučuje Elektroprivredi Srbije cena struje za kupce na komercijalnom tržištu koja je značajno niža od tržišne i trenutno iznosi 95 evra po megavat-satu”, zaključuju u Ministarstvu rudarstva i energetike.

Izvor: Biznis.rs

Sa nestrpljenjem očekujemo nove projekte iz oblasti OIE

Foto: Erste banka
Foto: Ljubaznošću Aleksandra Savića

Smanjenje podrške industriji fosilnih goriva i s druge strane razumevanje i podrška onim sektorima privrede koji imaju značajan uticaj na smanjenje zagađenja i klimatskih promena omogućavaju finansijskom sektoru presudan uticaj u energetskoj tranziciji. Erste bank Srbija je do sada finansirala više od 60 projekata u industriji obnovljivih izvora energije (OIE), a zahvaljujući njihovoj kreditnoj podršci izgrađeno je 400 megavata kapaciteta koji proizvode čistu zelenu energiju iz vetra, vode, sunca, biomase i biogasa. O situaciji na tržištu, projektima i planovima razgovarali smo sa Aleksandrom Savićem, direktorom Direkcije za poslove sa javnim sektorom i specijalna finansiranja ERSTE Banke.

EP: Recite nam više o projektima finansiranja OIE u Srbiji. Šta je novi Zakon doneo? Kako pristupate odabiru projekata i koje sve projekte finansirate?

Aleksandar Savić: Kada je u decembru 2009. godine doneta prva uredba o podsticajima za projekte OIE, Erste Banka je praktično bila pionir u njihovom finansiranju. Prvi projekat je finansiran već u aprilu 2010. godine, a u skladu sa svojim imenom (Erste, nemački, prvi – prim. urednika) finansirali smo prvo biogasno postrojenje i prvi vetropark u Srbiji. Svi ti projekti finansirani su na bazi feed-in tarifa koje su donešene uredbama, a zakonodavni okvir je definisan u okviru Zakona o energetici. U aprilu 2021. godine donet je prvi zakon koji se isključivo bavi korišćenjem OIE (paralelno su doneti i Zakon o racionalnom korišćenju energije i Zakon o energetskoj efikasnosti) i primenjena su rešenja koja se sprovode i u većini zapadnoevropskih zemalja.

Najznačajnija promena je svakako da se sa feed-in tarifa prešlo na aukcijski mehanizam. Za banke, aukcijski mehanizam sa dvostranom premijom predstavlja sličan nivo mitigacije rizika cene, ali ono što je presudno za uspešnu realizaciju projekata jeste postignuta cena na aukciji. Do sada nije održana ni jedna aukcija, ali je u novembru prošle godine najavljena prva aukcija za vetroelektranePredložena početna cena je iznosila 55,7 evra/MWh, i imajući u vidu ne samo trenutne okolnosti na tržištu električne energije već i očekivane trendove, kao i situaciju na tržištu opreme i trenutni nivo ulaganja, ponuđena maksimalna cena nije bila adekvatna.

Druga velika novina je uvođenje institucije proizvođač-potrošač, tzv. „prozjumer”, u pravni okvir. Ovim se otvorio izuzetan potencijal za izgradnju novih solarnih fotonaponskih kapaciteta. Što se tiče odabira projekata, proces je dosta kompleksan. Do sada smo finansirali preko 60 projekata svih vrsta dostupnih OIE u Srbiji, izuzev geotermalnih.

EP: Koliko je važna podrška KFW, svetske banke ili EBRD kroz fondove, a koliko naše države?

Foto: Erste banka

Aleksandar Savić: Podrška međunarodnih finansijskih institucija je od ogromne važnosti. Većina ovih projekata realizovana je korišćenjem kreditnih linija ovih institucija i u velikom broju slučajeva te linije su nosile i značajan deo grant komponente, odnosno bespovratnih sredstava. Što se tiče podrške naše države, ona je najvažnija u domenu pravne sigurnosti investicije i u pojednostavljenom i ekspeditivnom administriranju.

Kada su u pitanju subvencije, potrebno je zauzeti ozbiljniji pristup i sagledati na pravi način šta predstavlja njihovu najracionalniju upotrebu. U suprotnom, možemo se naći u apsurdnim situacijama kao što je na primer činjenica da kao država subvencionišemo nabavku električnih vozila u 45 iznosu od 5.000 evra u situaciji kada ona, zbog trenutnog energetskog miksa, zagađuju znatno više od EURO 6 benzinskih i dizel vozila.

EP: Koji je značaj sektora zelene energetike i drugih vidova održivog razvoja za bankarski sektor u Srbiji? Koje su novine na tom polju u poslovnoj politici banke? Da li Erste banka planira da obezbedi dodatni kapital za finansiranje održivog razvoja u Srbiji?

Aleksandar Savić: Za većinu vodećih banaka u Srbiji ovaj sektor je već sada veoma važan, a imajući u vidu trenutne okolnosti i buduća očekivanja, siguran sam da će (ukoliko već nije) postati najvažniji, jer pitanje energetske tranzicije i održivog razvoja postaje najznačajnije društveno pitanje. Taj trend se mora reflektovati i na način na koji banke posmatraju okruženje u kome posluju, što za posledicu neumitno ima izmenu ili uvođenje novih poslovnih praksi i politika.

Klijenti će sve češće od banaka dobijati pitanja koja ranije nisu i koja se možda na prvi pogled čine „nebankarskim”. Recimo fizičkom licu koje traži stambeni kredit može biti postavljeno pitanje kom energetskom razredu pripada nekretnina koju kupuje. Pravno lice može dobiti pitanja koja se tiču količine proizvedenog otpada na godišnjem nivou, potrošnji goriva, vode i slično. Siguran sam da će ovakva pitanja ubuduće determinisati ne samo cenu zaduživanja, već u određenim slučajevima i mogućnost istog. To samo po sebi dovoljno govori o značaju.

EP: Kakvi su svetski trendovi kada je u pitanju finansiranje OIE i da li je Srbija na dobrom putu? Možete li izdvojiti neke pri- mere dobre prakse iz Evrope koje bismo mogli da preslikamo i u našoj zemlji?

Aleksandar Savić: Možda je teško poverovati, ali Srbija je nekada bila vodeća zemlja u oblasti korišćenja OIE. Prva hidroelektrana u Evropi je napravljena u Srbiji (samo 19 godina nakon prve hidroelektrane na svetu, nadomak Nijagare). U pitanju je MHE „Pod Gradom” nadomak Užica, koja je puštena u rad 1900. godine, a i dalje je u funkciji. Ne treba zaboraviti ni hidrokapacitete koji su građeni tokom prošlog veka. Nažalost, usled različitih okolnosti i faktora trenutno smo jedna od najmanje razvijenih zemalja po pitanju korišćenja OIE u Evropi. I dalje struju većinski (70 odsto) proizvodimo spaljujući niskokaloričan lignit. Potencijale koje imamo u sferi OIE ne koristimo. Primera radi, u Češkoj koja je prema skoro svim podacima uporediva sa Srbijom (poljoprivredna proizvodnja, obradive površine, generisan organski otpad) trenutno je instalisano preko 330 MW biogasnih postrojenja sa planom da se do 2030. dostigne 485 MW. U Srbiji oko 30 MW – 11 puta manje.

Mišljenja sam da je tržište već rešilo najveći deo pitanja isplativosti ulaganja, te u toj sferi podrška države nije presudna, iako su stvarna proizvodna cena struje iz uglja kao i cena po kojoj se nabavlja deficitarna električna energija daleko veće od onih po kojoj se može dobiti adekvatan kapacitet iz OIE. Ipak, efikasna, jeftina i brza administracija svakako predstavlja deo u kome se mogu napraviti najveći pomaci.

Intervju vodila: Milica Marković

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE.

Reciklaža limenki na Los Silos festivalu

Foto: Los Silos festival
Foto: Los Silos festival

Često želimo da recikliramo, da otpad ostavimo na odgovarajuće mesto, a nemamo uslove. Međutim čini se da se stvari menjaju na bolje. Naime, zanimljivo je da se sve više velikih i malih manifestacija odlučuje da uz podršku kompanija obezbedi punktove za reciklažu kao i da nakon velikog okupljanja „iza sebe“ ostavi uredan i čist prostor.

Upravo tako je i bilo tokom ovog vikenda na Los Silos Festivalu koji je organizovan u blizini Dunava na Silosima.

Ljubitelji burgera uživali su u bogatoj ponudi istih. Pored uživanja u hrani, piću i bogatom programu, posetioce kojima je bitna i zaštite životne sredine obradovala je činjenica da su se tokom tri dana trajanja manifestacije, uz podršku kompanije Ball Packiging Europe je na licu mesta, organizovao sakupljanje iskorišćenih limenki za piće.

Gosti Festivala su mogli da odložene iskorišćenu aluminijumsku ambalažu u rančeve za reciklažu, koje su na leđima nosile volonterke. Takođe postavljene su zelene kante za reciklažu kako limenke od piva i drugih pića ne bi završile u prirodi.

Cilj ove inicijative je podizanje svesti o zaštiti životne sredine i značaju koji reciklaža ima za očuvanje planete zemlje, na kome kompanija Ball Packiging Europe radi duži niz godina kroz projekat “Svaka limenka se računa”.

Aluminijumska ambalaža može da se reciklira 100 odsto da i to neograničen broj puta sa minimalnim gubicima i zato je njeno odlaganje na pravo mesto izuzetno bitno.

Izvor: Los Silos festival

Otpadne vode Užica, Požege i Arilja biće prečišćene u regionalnom kolektoru – Na ranom javnom uvidu prostorni plan područja posebne namene

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture oglasilo je rani javni uvid povodom izrade Prostornog plana područja posebne namene za realizaciju projekta regionalnog prečišćavanja otpadnih voda na teritoriji lokalnih samouprava Požega, Užice i Arilje. Preliminarna granica plana obuhvata oko 172 km2.

Predviđeno je da komunalne otpadne vode Užica, Požege i Arilja do kompleksa postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda budu dovedene zajedničkim gravitacionim cevovodom, a da se prečišćena voda ispušta u reku Skrapež.

Izrada Prostornog plana svrstana je u prioritetne planske dokumente za donošenje i za cilj ima aktiviranje regionalnog sistema odvođenja i prečišćavanja otpadnih vode, koji treba da pokriva područje od Užica i Arilja ka Požegi (naselja u donjim delovima tokova Đetinje, Skrapeža i Golijske Moravice, odnosno delu gornjeg sliva reke Zapadne Morave) gde se javlja pojačani vid zagađenja usled izlivanja komunalnih, ali i industrijskih otpadnih voda, i osiguraće odvođenje i njihovo prečišćavanje, što će imati pozitivne efekte na kvalitet životne sredine i rečnih sistema, kao i konkurentnost područja za budući razvoj – navedeno je u PPPPN.

Izgradnja regionalnog sistema odvođenja i prečišćavanja otpadnih vode, od Užica i Arilja ka Požegi, direktno će doprineti očuvanju kvaliteta životne sredine, pozitivnom uticaju na socijalni razvoj i bržem privrednom razvoju obuhvaćenih delova Zlatiborskog upravnog okruga (Užice, Arilje i Požega), u prvom redu u pogledu obezbeđenja nedostajućih i kvalitetnih komunalnih infrastrukturnih sistema. Izgradnja regionalnog sistema odvođenja i prečišćavanja otpadnih vode indirektno će doprineti jačanju funkcija Užica, Arilja i Požege, i većeg broja ostalih naselja na predmetnom području.

Prostornim planom su obuhvaćeni:

1) Koridor regionalnog kolektora za otpadne vode ukupne dužine oko 30 km. Širina koridora iznosi oko 100 m, i obuhvata trasu sa zaštitnim pojasevima; i

2) Postojeći i planirani koridori drugih magistralnih infrastrukturnih sistema sa trasom i zaštitnim pojasima (užim i širim) infrastrukturnih sistema koji su u obuhvatu planskog područja (železničke pruge, gasovodi, dalekovodi, optički kablovi idr., koji se ukrštaju sa regionalnim kolektorom za otpadne vode).

Planirano PPOV Požega biće konvencionalno postrojenje sa aktivnim muljem u A2O (anerobno, anoksi, oksi) konfiguraciji, sa anaerobnom digestijom mulja, iskorišćenjem biogasa i solarnim sušenjem mulja. Nominalni kapacitet postrojenja iznosi 102.000 ekvivalentnih stanovnika. U tehnološkom smislu, PPOV Požega činiće četiri celine: linija vode, linija mulja, linija biogasa i pomoćni sistemi.

Komunalne otpadne vode Užica, Požege i Arilja će do kompleksa PPOV biti dovedene zajedničkim gravitacionim cevovodom. Prečišćena voda se iz PPOV upušta u reku Skrapež, što podrazumeva i planirane aktivnosti na regulaciji dela vodotoka izgradnjom odbrambenog nasipa za odbranu od velikih voda.

Javni uvid će trajati do 15. septembra.

Izvor: eKapija

Kruševac: Plan izgradnje obilaznice i povezivanja sa auto-putem E761 iznet na javni uvid

Foto: Grad Kruševac
Foto: Grad Kruševac

Grad Kruševac izneo je na javni uvid Plan detaljne regulacije ,,Istočna obilaznica-Jug’’, kojim se obezbeđuje saobraćajni obilazak grada kao i povezivanje na državni put Ia reda, A5 (auto-put E761) preko petlje ,,Kruševac-Istok’’.

Plan će na javnom uvidu biti do 16. septembra.

Deo trase Istočne obilaznice, koja je predmet Plana, nalazi se na zemljištu koje je neizgrađeno i pod samoniklim zelenilom. Približna dužina planirane trase od ukrštaja Ulice Jastrebački put sa Istočnom obilaznicom, sa istočne strane, do uliva u Bruski put na zapadu iznosi oko 1150 metara, dok približna površina obuhvata 14 hektara, navodi se u dokumentu na sajtu Grad Kruševac.

Primarne saobraćajnice za dvosmerni saobraćaj imaće minimalnu širinu kolovoza od 6,5 metara sa obostranim trotoarom širine po 1,5 metara, uz primenu obaveznih mera zaštite u ekološkom pojasu ,,Saobraćajnica’’, kao i sprovođenje posebnih mera zaštite životne sredine uz izbegavanje ekoloških konflikata pojedinih planiranih namena.

Planirana pretežna namena je park sa deonicom planirane istočne obilaznice.

Planirano zelenilo na obalama Rasine, predstavlja deo planiranog gradskog parka, koji se uređuje kao višefunkcionalni park. Planiraju se sadržaji rekreacije, odmora, sporta, zabave, edukacije, turizma i drugi slični sadržaji. Druga važna uloga ovog prostora je zaštitna uloga u smislu zaštitnog zelenila. To znači da je u zaštitnom pojasu zabranjena svaka izgradnja osim saobraćajnica koje su namenjene za opsluživanje. Takođe, vrste biljnog materijala, njihov raspored i gustina sadnje, uslovljeni su primarnom funkcijom samog pojasa, odnosno zaštiti od zagađenja i vetra, kao i zaštiti rečnih tokova, klizišta i nasipa. Očuvanje i unapređenje zelenila koje se nalazi duž vodenih tokova i saobraćajne koridore je obavezno.

Komercijalne delatnosti kao što su trgovina, ugostiteljstvo i objekti u funkciji turizma, predviđene su kao dopunska namena u urbanističkoj celini u kojoj je pretežna namena park. Na kraju, u prateću namenu spadaju sport i rekreacija, čiji će se sadržaj ostvariti u zatvorenim objektima kao što su sportske sale bez tribina, sa terenima za različite vrste sportova.

Energetski portal

Solarna energija za sigurno snabdevanje

Photo-illustration: Pixabay (Zsuzska321)
Foto: EP

Solarna energija, zeleni vodonik, hidroenergetski sektor i dekarbonizacija teme su razgovora drugog dana konferencije “Nedelja energetike za Zapadni Balkan” koju organizuje britanska kompanija Invest In Network, uz podršku Agencije za investicije Crne Gore i Odeljenja za međunarodnu trgovinu Ujedinjenog Kraljevstva.

Učesnici današnjih panela su eminentna regionalna imena iz oblasti energetike i predstavnici velikih evropskih investicionih fondova.

Panel o „Solarnoj energiji i baterijama za skladištenje energije“, u trenutku kada vlada velika energetska kriza i preti ozbiljna nestašica električne energije, privukao je veliku pažnju učesnika.

Evan Rajs, UGT Renewables, stručnak je za sisteme za skladištenje energije. U svom izlaganju posebnu pažnu posvetio je sistemima za skladištenje energije i njihovim potencijalima i tome koliko će se koristiti u budućnosti.

Dimitris Galanos, Sungrow, govorio je o rešavanju izazova sa kojima se susreću investitori prilikom izgradnje solarnih elektrana na Balkanu.

Nemanja Mikać, ElevenES, govorio je o LFP baterijama, koje će se proizvoditi u fabrici u Subotici, prvoj velikoj fabrici te vrste u Evropi. On je pričao o prednostima upotrebe ovih baterija i tome koliko proces njihove izrade napreduje i koliko je neophodno da svi sarađuju kada je reč o napretku ove oblasti.

Fabijan Kuhn, Fichtner, izlagao je o solarnim projektima i baterijama za skladištenje energije. Kako je istakao sve više energije, zahtevaće sve više mesta za skladištenje. 

Til Barmajer, GIZ, govorio je o konceptu prozjumera u Srbiji, spomenuo je i Zakon o obnovljivim izvorima energije koji je prošle godine usvojen. Zahvaljujući novim zakonodavnim okvirima domaćinstva i industrija sada mogu da proizvode električnu energiju za svoje potrebe, a višak da plasiraju u mrežu.

Miloš Kostić, MT-KOMEX, govorio je o budućnosti fotonaponskih sistema u Srbiji. Kako je istakao, davno je uvideo da će cena struje iz godine u godinu rasti, te da što pre treba postati energetski nezavistan. Upotrebom solarne energije, osim sticanja nezavisnosti od dobavljača električne energije, smanjuje se emisija ugljen-dioksida, a i doprinosi se podizanju svesti o zaštiti životne sredine.

“Budućnost mora biti zelena energija”, istakao je Kostić.

Kako je dodao Evropska unija ima cilj da do 2025. godine dostigne 400 GW solarne energije, a skoro 740 GW do 2030. Plan je da EU do 2030. godine najmanje 45 odsto energije dobija iz obnovljivih izvora.

Kostić je istakao da je kompanija MT-KOMEX lider kada je reč o izgradnji solarnih elektrana u Srbiji. Izgradili su prvu solarnu elektranu na zemlji koja se nalazi u privatnom vlasništvu i počeli su gradnju najveće bifacijalne solarne elektrane na zemlji u privatnom vlasništvu u Srbiji. 

Konferencija “Nedelja energetike za Zapadni Balkan” održava se na crnogorskom primorju, a traje od 6. do 8. septembra 2022. godine. 

Energetski portal

Bajatović: Cena gasa ista do kraja godine, biće ga čitave grejne sezone

Foto-ilustracija: Pixabay (stevepb)
Foto-ilustracija: Pixabay (piviso)

Sve oštrije sankcije Zapada Rusiji zatvaraju isporuke gasa, a nestabilnost se preliva na cene. Direktor „Srbijagasa“ Dušan Bajatović kaže za RTS da neće biti poskupljenja gasa do kraja godine, budući da su postojeće količine već plaćene. Ističe da će tog energenta biti dovoljno čitave grejne sezone, dodajući da su nabavljene potrebne količine mazuta.

Ruski predsednik Vladimir Putin okrivio je Nemačku i sankcije Zapada za to što gasovod Severni tok 1 nije u funkciji. Sa druge strane, prema najavama iz Brisela, ministri energetike zemalja članica EU razmatraće ograničenje cena ruskog gasa koji se doprema u Evropu.

Dušan Bajatović kaže da je uveren da to neće uticati na potrošače u Srbiji i da će biti zaštićeni cele grejne sezone.

Do kraja godine neće biti poskupljenja gasa, jer su postojeće količine već plaćene, što je određeno na najvišem državnom nivou, Srbijagas je samo operativac u tom poslu, ističe Bajatović za RTS.

Kako dodaje, potrošači će biti zaštićeni do kraja grejne sezone jer za to imamo odgovarajuće količine gasa.

,,Država Srbija je na vreme razmišljala, Vlada je obezbedila potrebna sredstva, Srbijagas to sam ne bi mogao da uradi. Sadašnje rezerve gasa, iznose 360 miliona metra kubnih u Mađarskoj i još 280 miliona u skladištu Banatski dvor“, kaže Bajatović.

Napominje da bi trebalo do kraja septembra da stignu određene količine ruskog gasa koje su predviđene ugovorima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Bajatović navodi da bi krizni scenario podrazumevao 850 miliona kubnih metara gasa uskladištenih u Mađarskoj i Srbiji, a do kraja grejne sezone nam treba oko milijaru i po kubika.

Prema njegovim rečima, već je nabavljena potrebna količina mazuta, dodajući da bi neke toplane mogle da rade na pelet a uveo bi se i plan štednje.

Dodaje da je za grejanje bolnica i škola obezbeđena u velikoj meri zamena za gas.

Govoreći o ceni gasa, podsetio je da po sadašnjem ugovoru sa Rusijom Srbija plaća 368 dolara po kubnom metru. Za poslednji kvartal ove godine cena će biti 420, za prvi kvartal naredne godine 430, a u sledećem 388.

Srbijagas trenutno industriji prodaje gas za 353 dolara po kubnom metru, a nešto je niža za stanovništvo.

O novom obračunu gasa

Kaže da iako se obračun gasa promenio, to nije uticalo na cenu.

,,Uvodi se obračun po kilovat-satima, kako je na sajtu Srbjagasa objašnjeno. Osamdeset odsto novih uređaja za novi obračun je ugrađeno, a kompletan posao će biti gotov do kraja godine. Građanima ćemo davati na uvid obračun i u metrima kubnim i u kilovat-satima“, objašnjava Bajatović.

O nameri Evropske unije da ograniči i cenu ruskog gasa, Bajatović smatra da je sa poslovne strane to nerazumna odluka.

,,Iz Moskve je već poručeno da neće isporučivati gas po netržišnim cenama, smatraće to višom silom i neće poštovati ugovore. Jedan krak gasovda preko Ukrajine je isključen voljom Kijeva, drugi radi, Jamal – Evropa je pod sankcijama, a ‘Severnom toku 1’ nedostaje ispravna turbina“, konstatuje Bajatović.

Ukazuje na to da nema dovoljno brodova i terminala tečnog naftnog gasa koji bi mogli da nadoknade nedostatak ruskog gasa u EU.

Kako dodaje, azijsko tržište guta sve ruske isporuke gasa, nafte i uglja pa Moskva neće trpeti zbog odluke Brisela.

Izvor: RTS

Potencijal regiona je veliki, moramo da delujemo odmah i brzo 

Photo-illustration: Pixabay (makunin)
Foto: EP

U Crnoj Gori u toku je konferencija “Nedelja energetike za Zapadni Balkan” u organizaciji britanske kompanije Invest In Network, uz podršku Agencije za investicije Crne Gore i Odeljenja za međunarodnu trgovinu Ujedinjenog Kraljevstva.

Na prvom panelu razgovaralo se o potencijalu izvora čiste energije na Zapadnom Balkanu, a učestvovali su Riđela Gegprifti, iz kompanije Statkraft iz Albanije, Mladen Grgić Direktor Agencije za investicije Crne Gore, zatim Frančesko Korbo, ispred Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Erik Skoto, predsednik i jedan od osnivača kompanije Akuo Enerdži. Moderator panela bio je Artur Lorkovski, direktor Sekreterijata energetske zajednice. 

Učesnici su diskutovali o potencijalu Zapadnog Balkana kada su u pitanju čisti i obnovljivi izvori energije, šta je u regionu posebno zanimljivo investitorima, kao i o tranziciji energetskog miksa na OIE. Svi govornici su istakli veliki potencijal regiona, pomenuli najznačajnije projekte koji su već realizovani, ali i one koji su u planu. 

Mladen Grgić je podvukao veliki značaj koji leži u povezanosti naših zemalja, jer delimo reke i jezera, a većina zemalja Zapadnog Balkana bila je jedna država u prošlosti. Kako je istakao, od velike važnosti je uspostaviti saradnju van granica pojedinačnih država, jer nam je svima cilj isti, a investitori region posmatraju kao celinu, ne kao posebne države.

Učesnici su saglasni da ono što predstavlja izazov i pored velikog interesovanja privatnog sektora jeste nedovoljno strukturiran pristup vlada naših država, kao i nepostojanje regulacija i zakona.

Frančesko Korbo je istakao da projekat VE “Krnovo” snage 72 MW, koji je prvi vetropark u Crnoj Gori i jedan od najvećih u regionu, prvi projekat EBRD-a nakon skoro 30 godina na našim prostorima.

Erik Skoto pomenuo da je Crna Gora, u kojoj je Akuo Enerdži uspostavio ovaj projekat, trebalo da bude prva zemlja u Evropi koja će koristiti 100 odsto obnovljive izvore energije.

Posebno su spomenuli to da Crna Gora, jeste zemlja u kojoj će sva domaćinstva imati priliku da uštede značajna sredstva i to zahvljajujući velikom kapacitetu obnovljivih izvora energije i velikom potencijalu u izvozu energije.

Skoto se posebno osvrnuo na skladišta električne energije, koja su od velike važnosti i jedan od ključnih elemenata u energetskoj tranziciji. 

“Nekada su se ljudi opirali korišćenju obnovljivih izvora energije, ali danas ne postoji alternativa, čak nam i cene energenata daju signal da je vreme da ubrzamo”, istakao je on. 

Učesnici panela su poručili da svi prisutni sigurno znaju šta treba uraditi, te ako budu delovali, svi zajedno ćemo stvoriti bolju budućnost za sve nas i našu decu. Ističu da  je “potrebno je da delujemo odmah i brzo”.

Finansiranje projekata

Foto: EP

Na drugom panelu prvog dana konferencije pričalo se o finansiranju projekata čiste energije, ali i o prelasku sa fid-in tarifa na sistem aukcija, o rizicima finansiranja i kako ih minimizovati. Moderator panela bio je Petar Mitrović, partner i advokat u Karanović & Partners, dok su  panelisti bili Gvido Kleri, ispred Evropske investicione banke (EIB), Mati Piparinen ispred Green for Growth Fund (GGF), Duško Krsmanović ispred UKEF, Milica Sredanović, Rukovodilac za infrastrukturu u International Finance Corporation i Maja Turković Viši potpredsednik SVP Development Europe.

Gvido Kleri govorio je o investicijama EIB-a u obnovljive izvore energije, a posebno je sve zainteresovao stav o investiranju u projekte u koje uključen privatni sektor i koliko su spremni da rizikuju da bi se targeti o smanjenju emisije GHG dostigli do 2030. godine. 

Mati Piparinen ispred GGF-a (Green for Growth Fund) govorio je o aktivnostima orgaizacije, kao i projektima u sklopu Finance in Motion koji savetuju GGF o iskorišćavanju moći zelenih finansija i ulaganjima koja smanjuju emisiju CO2 na 19 tržišta širom Evrope, Bliskog istoka i Severne Afrike.

Kako je objasnio rade na šest ciljeva održivog razvoja (SDG): Čista voda i sanatacija (SDG 6), Pristupačna i čista energija (SDG 7), Industrija, inovacije i Iifrastruktura (SDG 9), Održivi gradovi i zajednice (SDG 11), Odgovorna potrošnja i proizvodnja (SDG 12) i Akcije za klimu (SDG 13). 

Duško Krsmanović je rukovodilac u UKEF zadužen za Zapadni Balkan, Centralnu i Istočnu Evropu, u svom izlaganju govorio je o projektima na kojima rade i kako funkcioniše poslovanje UK Export Financing.

Milica Sredanović, naglasila je značaj finansiranja IFC-a u regionu i podvukla je da je u njihovom energetskom portfoliju 54 odsto u obnovljivim izvorima energije. 

Izlaganje Maje Turković odnosilo se na projekte u sektoru obnovljivih izvora energije, ali i izazovima sa kojima se suočavaju usled trenutne situacije na tržištu.

Konferencija “Nedelja energetike za Zapadni Balkan” održava se na crnogorskom primorju, a traje od 6. do 8. septembra 2022. godine. 

Energetski portal

Geološka istraživanja za liniju 1 Beogradskog metroa – Potreban stručni nadzor nad izradom elaborata

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Bogdan Todoran)

JKP Beogradski metro i voz raspisao je tender za usluge stručnog nadzora nad izradom elaborata o geološkim istraživanjima za TBM (Tunnel Boring Machine) deonicu od stanice Pančevački most (isklučivo) do kraja prve faze linije 1.

Kako se navodi u tenderskoj dokumentaciji, u pitanju je vršenje stručno – tehničkog nadzora na izvođenjem terenskih istražnih radova, inženjersko – geoloških radova i laboratorijskih ispitivanja navedene deonice, za potrebe izrade Idejnog projekta prve faze linije 1 beogradskog metroa.

Podsećamo, JKP Beogradski metro i voz raspisao je tender za izradu Elaborata o geološkim istraživanjima sa geotehničkim projektnim izveštajima za TBM deonicu od st. Pančevački most (isključivo) do kraja prve faze linije 1 u avgustu.

Naime, u toku 2021. godine izvršena su detaljna inženjerskogeološka – geotehnička istraživanja i urađen je Elaborat o inženjerskogeološkim-geotehničkim uslovima izgradnje prve faze Linije 1 beogradskog metroa, za potrebe izrade Idejnog Projekta kompletne prve faze Linije 1.

,,U trenutku izrade pomenute dokumentacije, na predmetnoj deonici Linije 1 bila je predviđena izgradnja tunela plitko ispod površine terena (Cut&Cover tehnologija)’’, navedeno je u projektnom zadatku.

Kako je pojašnjeno, s obzirom da je u toku razrade tehničkih rešenja i izrade Idejnog projekta došlo do promene tehnologije gradnje, sa Cut&Cover se prešlo na TBM tehnologiju, dubina tunela je povećana, a samim tim i dubina objekata koji se nalaze na trasi: metro stanica Karaburma i lansirni šaht za dve TBM. Kao posledica promene dubine tunela i objekata, javila se neophodnost pogušćenja i produbljenja geološko-geotehničkih istražnih radova na ovom delu trase, što uslovljava i izradu novog Elaborata o geološkim istraživanjima sa geotehničkim projektnim izveštajima za TBM deonicu od st. Pančevački most (isključivo) do kraja prve faze Linije 1, za potrebe izrade Idejnog projekta (IDP) prve faze Linije 1 beogradskog metroa.

Stručni nadzor obuhvaćen tenderom odnosi se na terenske istražne radove, koji predviđaju: izradu istražnih bušotina, kartiranje nabušenih jezgara, uzimanje osnovnih i rezervnih uzoraka, sprovođenje „in situ“ testova koji su Projektom geoloških istraživanja predviđeni. Nadzorom su obuhvaćeni i izrada istražnih raskopa, kartiranje slojeva tla, uzimanje osnovnih i rezervnih uzoraka, monitoring podzemnih voda, geodetsko snimanje istražnih radova.

Laboratorijska ispitivanja koja su obuhvaćena tenderom za stručni nadzor obuhvataju: primopredaju osnovnih i rezervnih uzoraka, ispitivanja uzoraka stena, tla, vode i kontrolu i evidenciju laboratorijskih rezultata.

Rok za učešće na tenderu je 16. septembar.

Izvor: eKapija

JKP ,,Beogradske elektrane“ – Predlozi za smanjenje potrošnje energije

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)

Javno komunalno preduzeće „Beogradske elektrane’’ donelo je predloge preporuka za smanjenje potrošnje električne i toplotne energije, kao i izradu planova za smanjenje gubitaka toplotne energije i hemijski pripremljene vode iz distributivne mreže, rekao je direktor JKP ,,Beogradske elektrane’’ Rade Basta. On je mere i planove uputio na saglasnost gradskoj upravi Grada Beograda, navodi se na sajtu JKP Beogradske elektrane.

Beogradske elektrane rade i radiće sve kako bi bile obezbeđene dovoljne količine energenata za proizvodnju toplotne energije za građane i privredu Beograda. Zahvaljujući finansijskoj stabilnosti i odgovornoj energetskoj politici države uspevamo da održimo bezbednost snabdevanja potrošača uvažavajući činjenicu da se i naša država suočava sa krizom u snabdevanju i visokim cenama energije na svetskom tržištu’’, istakao je u pisanoj izjavi direktor Basta.

Dodaje da su u skladu sa tim moguće uštede u potrošnji električne i toplotne energije važan izvor jačanja energetske bezbednosti, kao i smanjenja troškova, zbog čega je njihovo preduzeće pripremilo predloge preporuka.

Pod mere za uštedu potrošnje električne i toplotne energije spada obezbeđivanje stabilnog snabdevanja toplana energentima, uključujući i alternativne energente kao što je mazut, zatim je potrebno i da se obezbedi i smanjenje potrošnje energenata (gasa i mazuta) povećanjem efikasnosti njihove konverzije u toplotu pojačanim održavanjem opreme, kao i smanjenje gubitka toplotne energije i hemijski pripremljene vode, pojačanim inspekcijskim nadzorom distributivne mreže.

Takođe, potrebno je uvoditi kvantitatavno – kvalitativnu regulaciju na izvorima i u podstanicama uz kontrolu protoka i temperature radnog medijuma, ali i korišćenje frekventno regulisanih pumpi na toplotnim izvorima i predajnim stanicama radi uštede električne energije.

Sa velikim potrošačima potrebno je preispitati režim isporuke toplotne energije tako da bude prilagođen kriterijumu minimalne potrošnje energenata i preispitati uslove isporuke potrošne tople vode domaćinstvima.

Dodatno treba da se razmotri pomeranje početka i kraja grejne sezone saglasno kriznim uslovima i da se ostvari saradnja sa potrošačima radi informisanja o mogućnostima smanjenja potrošnje i gubitaka toplotne energije.

U samom preduzeću treba da se ograniči potrošnja goriva za korišćenje službenih vozila, sprovodi isključivanje dekorativne i druge nefunkcionalne rasvete u okviru preduzeća, zatim da se vrši zamena neefikasnih svetiljki efikasnijim (led) svetiljkama gde god je potrebno i moguće, i na kraju da se svi zaposleni obavežu da pri napuštanju radne prostorije isključuju osvetljenje, kao i da na kraju radnog vremena isključuju računare i štampače.

Energetski portal

Izgradnja gasovoda i štednja energije ključni za energetsku stabilnost

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike (Nikola Mladenović)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ethan Hoover)

Izgradnja gasne interkonekcije Niš-Dimitrovgrad jedan od najvažnijih projekata koji će Srbiji dodatno obezbediti gasnu stabilnost. Lokalne samouprave i javna preduzeća treba da budu primer i prvi počnu sa smanjenjem potrošnje električne i toplotne energije, istakla je Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike.

“Za nas je gasovod jedan od najvažnijih projekata koji smo započeli i koji će septembra naredne godine biti završen, a već u oktobru očekujemo da njim protiče gas iz drugih izvora, najverovatnije iz Azerbejdžana, i o tome već pregovaramo, kao što razgovaramo o izgradnji interkonekcija sa svim državama u regionu. Imali smo samo jedan dotok gasa preko Ukrajine, a posle toga smo napravili drugu rutu – Balkanski tok, i sada imamo dva pravca”, navela je ministarka.

Ona je rekla da je upravo Ministarstvo na čijem je čelu pokrenulo nacionalni program povećanja energetske efikasnosti, u kome učestvuju država, više od 150 gradova i opština i domaćinstva, koja imaju subvencije do 50 odsto investicije za zamenu stolarije i za postavljanje solarnih panela.

“Upravo je ovo Ministarstvo rudarstva i energetike donošenjem novog zakonodavnog okvira stvorilo uslove i za unapređenje energetske efikasnosti i za korišćenje OIE, a dodela subvencija i za zamenu stolarije i za postavljanje solarnih panela je moguće samo kroz javne pozive.“, rekla je Mihajlovićeva.

Ministarka je apelovala da sve opštine i gradovi, javna preduzeća i drugi u Srbiji što pre počnu sa štednjom električne energije.

“Javna preduzeća i državna uprava će do 15. septembra dostaviti planove o uštedi 15 odsto energije. Preporuke koje smo dali za domaćinstva su veoma važne zato što ona čine najveći procenat u ukupnoj potrošnji”, istakla je ona. 

Energetski portal

Vlada ograničila cene mleka – za litar 128,99 dinara

Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)
Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)

Vlada Republike Srbije donela je Uredbu o ograničenju visine cena osnovnih životnih namirnica koja će važiti do 30. septembra 2022. godine. 

Izmenama Uredbe o najvišoj ceni životnih namirnica, Vlada Srbije propisala je novu, maksimalnu maloprodajnu cenu mleka. Dugotrajno mleko sa 2,8 odsto mlečne masti od danas će najviše koštati 128,99 dinara. Prethodno je litar bio ograničen na 119,99 dinara.

Vlada je povisila maksimalnu cenu ultrapasterizovanog (UHT) mleka od 2,8 odsto mlečne masti za devet dinara i smanjila maksimalnu trgovačku marža za sve vrste UHT mleka sa 12 na pet odsto, kako bi se sprečile spekulantske aktivnosti na tržištu, navodi se u saopštenju.

Uredbom se uvodi i zabrana izvoza svežeg mleka i pojedinih mlečnih proizvoda do 30. septembra.

U cilju omogućavanja redovnog snabdevanja stanovništva mlekom i sprečavanja odliva sirovine van granica zemlje, Vlada Srbije je donela odluku o zabrani izvoza sirovog i pasterizovanog mleka, osim za Republiku Severnu Makedoniju i Republiku Albaniju.

“Vlada Srbije uz punu budnost nastavlja da prati stanje, pri čemu će obezbediti dovoljne količine mleka za potrebe građana”, navodi se u saoštenju.

Energetski portal

Beočin – Uskoro rešavanje problema divljih deponija i izgradnja kanalizacije

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zaštita životne sredine prioritet je svih nas. Mnoge opštine u Srbiji u budžetima nemaju dovoljno sredstava za rešavanje dugogodišnjih problema koji imaju štetan uticaj na životnu sredinu. 

Kako bi pomogli u realizaciji projekata u oblasti zaštite životne sredine, Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine u Vojvodini obezbedio je sredstva i 27 opština je dobilo ugovore za finansijska sredstva za projekte iz ove oblasti.

Opština Beočin je dobila sredstva koja su dodeljena u okviru dva konkursa, za sanaciju divljih deponija i za upravljanje komunalnim otpadnim vodama, ukupne vrednosti 3.700.000 dinara.

“Ova sredstva će biti usmerena na sufinansiranje projekta sanacije divljih deponija u naseljima Susek i Lug za koje je ugovorom predviđeno 1.500.000 dinara kao i za izradu projektno-tehničke dokumentacije za izradu kanalizacije otpadnih voda u Suseku za koje je Sekretarijat izdvojio 2.200.000 dinara”, navodi se na sajtu opštine.

Ovim konkursom Pokrajinski sekretarijat pružio je podršku realizaciji 36 projekata koji će biti realizovani u 27 opština širom Vojvodine, a za potrebe sufinansiranja izdvojeno je 110.000.000 dinara.

“Neadekvatno upravljanje otpadom i stvaranje divljih deponija jedan su od najvećih problema sa kojim se suočavaju gotovo svi gradovi i manje sredine u Srbiji. Ovi projekti će u dobroj meri omogućiti početak rešavanja dugogodišeg problema stvaranja divljih deponija i u našoj opštini kao i pitanje prerade otpadnih voda”, navodi se u saopštenju.

Energetski portal