Home Blog Page 1580

JPP najbolji model za finansiranje realizacije projekta regionalne deponije „Halovo“

Foto-ilustracija: Pixabay (Prylarer)

U sredu 28. januara 2015. godine u prosorijama Gradske uprave u Zaječaru održan je sastanak koordinacionog odbora u vezi realizacije regionalne deponije „Halovo“.

Gradonačelnik Zaječara gospodin Velimir Ognjenović izjavio je da kada se radi o finansiranju ove deponije on podržava model javno-privatnog partnerstva jer su tako benefiti najveći za sve gradove koji učestvuju u ovom projektu. On je istakao da bi u ovom slučaju grad Zaječar sa ostalim gradovima dao infrastrukturu, a druga strana bi učestvuvala kao investitor. Gospodin Ognjenović je predložio da se izgradi spalionica za medicinski otpad jer bi tako finansijska dobit bila oko 7 miliona evra na godišnjem nivou.

Na sastanku je rečeno da bi u izgradnju regionalne deponije „Halovo“ trebalo da bude uloženo između 40 i 50 miliona evra, dok će realizacija projekta trajati oko 3 godine.

Sandra Jovićević

EPS podneo zahtev za potrebu procene uticaja na okolinu rekonstrukcije MHE „Sveta Petka“

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

JP „Elektroprivreda Srbije“ podnelo je Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine Zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu projekta Rekonstrukcija male hidroelektrane „Sveta Petka“.

Kako je navedeno, u planu je površinska revitalizacija betoniranih delova ove MHE, revitalizacija turbinskih agregata, ugrađivanje novih turbinskih regulatora sa hidrauličnim izvršnim organima, rekonstrukcija regeneratora, razvodnog postrojenja, kao i sistema upravljanja i merenja.

MHE „Sveta Petka“ nalazi se na reci Nišavi u Sićevačkoj klisuri. Njena instalisana snaga iznosi 795kW, a ostvarena godišnja proizvodnja iznosi 2,33GWh električne energije godišnje, dok je procenjena godišnja proizvodnja električne energije 3,8GWh.

Sandra Jovićević

ABB Akademija za visoki napon

Foto-ilustracija: Pixabay ( Tungnguyen0905)

Od 1. do 5. juna 2015. godine biće održana Akademija za visoki napon u ABB centru za usavršavanje koji se nalazi u Ludviku u Švedskoj.

Cilj ovog programa je podizanje nivoa razumevanja visokonaponskih tehnologija, a učesnici mogu izabrati različite teme (energetski transformatori, reaktori, transformatorske komponente, visokonaponski prekidači, kondenzatori, odvodnici, merni transformatori). Predavači su vodeći inženjeri kompanije ABB koji će dati odgovore na pitanja vezana za teoriju, dizajn, rad, zakonodavstvo iz oblasti visokonaponskih tehnologija, a prezentovaće i svoja iskustva. Osim toga, učesnici će imati prilike da posete fabriku kako bi svoja teorijska znanja iz visokonaponskih tehnologija dopunili praktičnim.

Ovo je treća po redu Akademija za visoki napon, a do sada je u obuci učestvovalo preko 100 polaznika iz 33 različite zemlje.

Sandra Jovićević

EPS imenovao osam izvršnih direktora

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Johnny Mirkovic)

JP „Elektroprivreda Srbije“ 29. januara 2015. godine održalo je sednicu Nadzornog odbora na kojoj su imenovani članovi Odbora izvršnih direktora EPS-a.

Odbor se sastoji od osam članova, a njime predsedava direktor JP „Elektroprivreda Srbije“ gospodin Aleksandar Obradović. Izvršni direktor za finansije, ekonomske i računovodstvene poslove je gospodin Aleksandar Surla, dok je izvršni direktor za korporativne poslove gospođa Dragana Rajačić.

Gospodin Slobodan Mitrović postao je izvršni direktor za proizvodnju uglja, a za izvršnog direktora za proizvodnju energije imenovan je gospodin Dragan Jovanović. Za izvršnog direktora za distribuciju električne energije i upravljanje distributivnim sistemom postavljen je gospodin Zoran Rajović, za izvršnog direktora za snabdevanje na veliko električnom energijom imenovan je gospodin Dragan Vlaisavljević, dok je izvršni direktor za snabdevanje električnom energijom postao gospodin Tomaž Orešič.

Iz EPS-a je navedeno i da su se stekli uslovi za reorganizaciju ovog preduzeća i početak korporativizacije.

Sandra Jovićević

Potrebno da se podigne stopa reciklaže u Srbiji

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

U četvrtak 29. januara 2015. godine u Skupštini Srbije održana je sednica Odbora za zaštitu životne sredine.

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Stana Božović izjavila je da se u Republici Srbiji reciklira između 10 do 15 odsto otpada, kao i da je cilj da se od 2015. do 2019. godine postigne stopa iskorišćenja i reciklaže ambalažnog otpada 25 odsto od njegove količine. Ona je istakla da je krajem prošle godine usvojena nova Uredba o planu smanjenja ambalažnog otpada za period od 2015. do 2019. godine.

Gospođa Božović je dodala da proces pridruživanja Srbije Evropskoj uniji i harmonizacija domaćeg zakonodavstva u oblasti upravljanja otpadom obuhvata i smanjenje količine otpada, prevenciju njegovog nastanka, separaciju otpada, reciklažu, kao i racionalnu izgradnju postrojenja za tretman otpada i monitoring zagađenja u cilju očuvanja kvaliteta životne sredine. Prema njenim rečima, u narednom periodu potrebno je uspostaviti održivi sistem finansiranja u sektoru zaštite životne sredine i upravljanja otpadom.

Ona je izjavila i da bi sredinom 2015. godine trebalo ponovo da počne sa radom Fond za zaštitu životne sredine koji će obezbediti održivi sistem finansiranja i zaštite životne sredine.

Sandra Jovićević

Autonomni sistem uličnog osvetljenja na OIE razvijen u Španiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Anastasia Zhenina)

Istraživač Roman Bargallo sa katalonskog Politehničkog univerziteta iz Španije u saradnji sa kompanijom „Eolgreen“ dizajnirao je autonomni sistem osvetljenja ulica koji se napaja pomoću energije sunca i vetra. Ovaj sistem dizajniran je za trgove, parkove, ulice i druge javne prostore, a predstavlja prvi sistem osvetljenja ovakvog tipa.

Prototip ovog sistema poseduje vetrogeneratore i solarne panele. Turbina radi brzinom od 10 do 200 obrtaja u minutu, a njena snaga je 400W. Sistem će sadržati i dva solarna panela i baterije koje će omogućiti skladištenje proizvedene električne energije. U toku je razvoj drugog prototipa koji bi trebalo da omogući napajanje ovog sistema bez gubljenja električne energije.

Inače, kompanija „Eolgreen“ potpisala je sporazum sa nekoliko španskih gradova o postavljanju ovakve ulične rasvete. Očekuje se da će do kraja 2015. godine biti postavljeno oko 700 stubova sa ovim sistemom.

Sandra Jovićević

Austrija obezbedila dugoročno snabdevanje ruskim gasom

Foto-ilustracija: Unsplash (helio-dilolwa)

U Beču 28. januara 2015. godine potpisan je amandman na postojeći ugovor o snabdevanju gasom između kompanija „Gasprom“ i OMV. Amandman je potpisan između zamenika predstavnika Upravnog odbora ruske kompanije „Gasprom“ i predsednika izvršnog odbora kompanije OMV gospodina Gerharda Rojsa.

Gospodin Gerhard je izjavio da je ovo važan korak u obezbeđivanju dugoročnog snabdevanja Austrije gasom, a istaknuta je i uloga „Baumgartena“ kao važnog čvorišta za izvoz ruskog gasa.

Inače, Rusija snabdeva Austriju gasom još od 1968. godine.

Sandra Jovićević

Italija gradi novi terminal za uvoz tečnog prirodnog gasa

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Italija ima u planu da u narednom periodu izgradi drugi terminal za uvoz tečnog prirodnog gasa (LNG) iz Katara.

Ova zemlja je 2010. godine počela sa uvozom tečnog prirodnog gasa iz Katara, a terminal za uvoz izgrađen je zajedničkom saradnjom ovih zemalja u Porto Levanteu u Jadranskom moru. Izgrađeni uvozni terminal radi skoro punim kapacitetom pa je zbog toga potrebna izgradnja još jednog terminala.

Inače, novi uvozni terminal bi omogućio da Katar proširi izvoz tečnog prirodnog gasa i u druge zemlje Evrope.

Sandra Jovićević

EBRD razmatra odobravanje kredita za reorganizaciju EPS-a

Foto-ilustracija: Unsplash (Lena Balk)

Direktor Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Republiku Srbiju gospodin Mateo Patrone izjavio je da EBRD razmatra odobravanje kredita za restruktuiranje JP „Elektroprivreda Srbije“. Prema njegovim rečima, procedura odobravanja kredita u iznosu od 200 miliona evra je otpočeta, a očekuje se da će biti završena do jula ove godine.

Gospodin Patrone je istakao i da je Evropska banka za obnovu i razvoj prošle godine uložila oko 450 miliona evra u Republiku Srbiju, dok je od 2001. godine do danas uloženo oko 3,8 milijarde evra.

Podsetimo, Vlada Republike Srbije je početkomove godine usvojila plan restruktuiranja EPS-a prema kome bi do 1. jula 2015. godine sva proizvodna i distributivna preduzeća trebalo da budu ukinuta kao zavisna i moraće da posluju u okviru EPS-a.

Sandra Jovićević

Završetak realizacije projekta Regionalne deponije „Srem-Mačva“

Foto-ilustracija: Pixabay (vkingxl)

U februaru 2015. godine biće završen projekat regionalne deponije „Srem-Mačva“ najavljeno je na sastanku u Sremskoj Mitrovici koji je održan povodom realizacije ovog projekta.

U okviru ovog jednogodišnjeg projekta održano je niz ekoloških radionica, foto konkursi kao i uređenje divlje deponije u Obrenovcu, a sve u cilju kako bi se podigla ekološka svest građana. Rečeno je da će se sa ovim aktivnostima nastaviti i kada projekat bude završen. Na sastanku je zaključeno i da je projekat izgradnje ove deponije veoma značajan zbog rešavanja ekoloških problema. Ukazano je i na to da je potrebno raditi na podizanju ekološke svesti građana i značaju separacije otpada u domaćinstvima.

Podsetimo, u novembru 2006. godine opštine Sremska Mitrovica i Šabac zaključile su Sporazum o saradnji na formiranju Regiona za upravljanje čvrstim komunalnim otpadom, a u martu 2011. godine potpisan je Sporazum o izgradnji, upravljanju i korišćenju regionalnog sistema za upravljanje čvrstim komunalnim otpadom na teritorijama ovih opština. Projektom je predviđeno da u prvoj fazi bude izgrađena sanitarna deponija „Jarak“ sa pratećom infrastrukturom i transfer stanicom, dok će u drugoj fazi biti izgrađeno postrojenje za separaciju otpada.

Vrednost investicije u prvoj fazi je oko 6,3 miliona evra, a najveći deo sredstava (oko 5 miliona evra) obezbeđen je kroz Program podrške razvoju infrastrukture lokalne samouprave Evropske unije (MISP). Opštine Sremska Mitrovica i Šabac učestvovale su sa milion evra, dok je 300 hiljada evra obezbeđeno iz nekadašnjeg Fonda za zaštitu životne sredine.

Regionalna deponija „Srem-Mačva“ početkom prošle godine dobila je jednogodišnju probnu dozvolu za rad, a posle isteka dozvole, ova regionalna sanitarna deponija trebalo bi da dobije integrisanu dozvolu za trajni rad.

Sandra Jovićević

U planu izgradnja trećeg prečistača otpadnih voda u Pećincima

Foto-ilustracija: Unsplash (patrick-federi)

Opština Pećinci ima u planu da ove godine izgradi treći prečistač otpadnih voda koji bi trebalo da doprinese zaštiti Specijalnog rezervata prirode „Obedska bara“, ali i kvalitetnijem životu meštana ove opštine.

Regionalna razvojna agencija „Srem“ biće partner na realizaciji ovog projekta, a i apliciraće za finansijska sredstva kod međunarodnih donatorskih institucija kroz projekat „Zaštita sliva reke Save izgradnjom komunalne infrastrukture za prikupljanje, transport i prečišćavanje otpadnih voda u Sremu“. Opština Pećinci će za realizaciju ovog projekta izdvojiti oko 3,5 miliona dinara.

Prečistač otpadnih voda bi trebalo da doprinese zaštiti Obedske bare koja predstavlja zaštićeno područje, tako da će koristiti efikasniju tehnologiju prečišćavanja otpadnih voda i posebne tretmane.

Sandra Jovićević

Sastanak između resornog ministarstva i Programa UN o zelenoj ekonomiji

Foto-ilustracija: Freepik (master1305)

U sredu 28. januara 2015. godine održan je sastanak između predstavnika Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine i Programa Ujedinjenih nacija o mogućoj saradnji na sprovođenju projekta zelene ekonomije u Srbiji.

Kako je navedeno u saopštenju Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, u okviru ovog sastanka razmatrani su elementi za razvoj budućeg strateškog i operativnog okvira za zelenu ekonomiju. Rečeno je da bi ovaj koncept omogućio usklađivanje sa strateškim okvirom Evropske unije za 2020. godinu, 2030. godinu i 2050. godinu. Takođe je bilo reči i o mogućnostima korišćenja sredstava iz Zelenog klimatskog fonda Ujedinjenih nacija od strane Republike Srbije kako bi se realizovali projekti iz oblasti klime.

Inače, Zeleni klimatski fond Ujedinjenih nacija osnovan je nedavno, a počeće sa radom sredinom ove godine.

Sandra Jovićević

Naučnici iz Južne Koreje proizveli solarnu ćeliju čija je efikasnost 18,4 odsto

Foto-ilustracija: Unsplash (Jadon Kelly)

Tim korejanskih naučnika u časopisu „Natura“ objavio je da su proizveli solarnu ćeliju čija je efikasnost 18,4 odsto, a koja sadrži materijal perovskit. Oni su istakli da su pronašli optimalni miks za postizanje maksimalne efikasnosti solarne ćelije, a ovo otkriće bi moglo u potpunosti da promeni solarnu industriju.

Podsetimo, početkom prošle godine istraživači sa Univerziteta u Valensiji u Španiji (University of Valencia, Spain) koje je predvodio profesor dr Hendrik Bolink (Hendrik Bolink) u saradnji sa istraživačima iz Politehničke Federalne Škole iz Lozane u Švajcarskoj (École Polytechnique Fédérale de Lausanne, Switzerland) koje je predvodio profesor dr Majkl Gracel (Michael Grätzel), objavili su svoje istraživanje u naučnom časopisu (Nature Photonics) u vezi sa korišćenjem materijala perovskit umesto silicijumskih panela. Solarna ćelija koju su dobili sastoji se od tankog sloja perovskita koji se nalazi između 2 veoma tanka organska provodnika. Debljina ovakve solarne ćelije iznosi između jednog i pola mikrometra, dok je klasična silicijumska solarna ćelija debljine 180 mikrometara.

Materijal perovskit, koji je pronađen još u 19. veku, ima svojstvo visoke apsorbcije svetlosti. Ovaj materijal je veoma jeftin, što mu daje prednost u odnosu na silicijumske solarne ćelije, a to je i jedan od glavnih razloga zašto je privukao istraživače. Njegovim korišćenjem značajno bi se smanjila cena solarnih ćelija od oko 80 odsto za istu proizvodnje električne energije.

Međutim, jedan od glavnih problema u vezi sa perovskitom je toksičnost tog materijala jer takve solarne ćelije sadrže olovo koje je veoma toksično za okolinu. Ironija je veća jer je reč o proizvodnji solarne energije kojom se značajno doprinosi zaštiti životne sredine. Očigledno je da ovaj problem treba otkloniti, ukoliko je moguće, pre masovne proizvodnje ovakvih solarnih ćelija.

Sandra Jovićević

HE „Pirot“ proizvela 123 miliona kWh električne energije 2014. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Lucas Cetti)

Direktor hidroelektrane „Pirot“ gospodin Ljubomir Stojanović izjavio je za „Večernje novosti“ da je ova hidroelektrana prošle godine proizvela 60 odsto više električne energije nego što je planirano, tako da je ukupna proizvodnja bila 123 miliona kWh. On je istakao i da je 2014. godine završen detaljni remont HE „Pirot“ vredan 1,5 miliona evra. U okviru remonta je ugrađen automatizovani sistem upravljanja, rekonstruisan razvod za sopstvenu potrošnju, ugrađeno vitlo za pregled u cevovodu i sanirani njegovi pojedini delovi.

Gospodin Stojanović je naveo i da je u planu da 2015. godine HE „Pirot“ proizvede 66 miliona kWh električne energije, ali da se očekuje da i on bude premašen. Kao razloge za ovo naveo je prošlogodišnji remont, ali i povećanje dotoka u akumulaciju sa 6 kubika u sekundi na 18 što je posledica otapanja snega proteklih dana.

Inače, ova hidroelektrana posluje u okviru PD „Đerdap“, a njena snaga iznosi 80MW. Nalazi se na prirodnoj akumulaciji „Zavoj“, a počela je sa radom 1990. godine.

Sandra Jovićević

Republika Srbija ima preko 3500 divljih deponija

Foto: EP

Menadžer grada Beograda gospodin Goran Vesić u izjavi za RTS rekao je da će Beograd izdvojiti više od 120 miliona dinara za postavljanje kamera u blizini divljih deponija. Prema njegovim rečima, kamerama će najpre biti pokriveni prostori oko veletržnica, kao i Ibarska magistrala.

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine gospodin Filip Radović izjavio je da bi lokalne samouprave, mediji i civilni sektor trebalo da budu uključeni u podizanje svesti o zaštiti životne sredine. On je dodao i da komunalna preduzeća moraju da budu više angažovana na uklanjanju smeća.

Inače, u Republici Srbiji postoji preko 3500 divljih deponija, a važnost reciklaže još uvek nije dovoljno razvijena tako da se reciklira samo oko 10 odsto otpada.

Sandra Jovićević

„Elektrodistribucija Beograd“ ugradila prvi uređaj za regulaciju napona

Foto-ilustracija: Unsplash (ehmitrich)

Protekle nedelje je u Krnjači u naselju Jojkićev dunavac ugrađen prvi automatski uređaj za regulaciju napona na niskonaponskom izvodu saopšteno je iz „Elektrodistribucije Beograd“.

Direktor ove kompanije, gospodin Zoran Rajović, istakao je da novougrađeni uređaj omogućava automatsku regulaciju napona i daljinsko praćenje kvaliteta isporučene električne energije.

On je podsetio da je još pre dvadeset godina u Mladenovcu ugrađen prvi uređaj za fiksno podizanje napona koji poboljšava kvalitet električne energije.

Inače, ovaj uređaj je tipa „VROT-18“, a proizvela ga je kompanija „Fabrika mernih transformatora“ iz Zaječara. U planu je da se u narednom periodu ugrade još dva ovakva uređaja na niskonaponskoj mreži.

Sandra Jovićević