
Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije saopštilo je da je Odeljenje za zaštitu prirodnih resursa Sektora za zaštitu životne sredine apliciralo prema projektu Političkog i pravnog savetodavnog centra (PLAC 3) za ekspertsku pomoć koja bi ukazala na probleme operatera u ispunjavanju njihove obaveze smanjenja emisija isparljivih organskih jedinjenja (VOC), kao i pripremu inspektora na nivou republike, autonomne pokrajine i lokala za vršenje inspekcijskog nadzora.
U okviru PLAC 3 projekta angažovan je šef Odseka za tehničku zaštitu životne sredine u Vladi distrikta Gornje Bavarske gospodin R. Šlahta u cilju pružanja pomoći u implementaciji svih odredbi zaposlenima u Odseku za zaštitu vazduha i ozonskog omotača i sprovođenje obuke inspektora za zaštitu životne sredine, navodi se u saopštenju resornog ministarstva.
Istaknuto je da su u okviru misije eksperta organizovani obilasci kompanija FCA Srbija, IKARBUS, NIS i MOL benzinske stanice, a od 9. do 10. marta 2016. godine u Vršcu održana je dvodnevna obuka-seminar inspektora.
Kako je saopšteno, aktivnosti su usmerene ka uspešnijem sprovođenju obaveza koje Republika Srbija ima u transpoziciji i implementaciji odredbi Poglavlja 5 Direktive o industrijskim emisijama i Direktiva faza I i II sakupljanja benzinskih para (VOC petrol direktiva).
Sandra Jovićević
foto: eko.minpolj.gov.rs
izvor: eko.minpolj.gov.rs





Učenici Šumarske škole iz Kraljeva i udruženje gradjana “Ora nije fora” juče su započeli pošumljavanje brda Ćava sadnjom 1.000 sadnica na mestu na kome je 2011. godine vatra uništila 64 hektara borove šume. Direktor preduzeća “Srbijašume” iz Kraljeva Božimir Pendić podsetio je da je uzrok ovog požara bio ljudski faktor. “Požar je na ovom mestu izazvan ljudskom nepažnjom 2011. godine. Mi smo najveći deo površine sanirali i sada obavljamo popunjavanje novim kontejnerskim sadnicama crnog bora sa zaštićenim korenom”, rekao je Pendić. On je kazao da je 45 odsto područja Kraljeva pod šumom, što ga čini najšumovitijim delom Srbije, kao i da se sve čini kako bi se što više površina pošumilo.
Svetski dan voda obeležava se danas širom sveta kako bi se podigla svest o značaju i očuvanju voda i podsetilo na nedostatak vode za piće u mnogim krajevima sveta. Svetski dan voda, 22. mart, ustanovila je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1992. godine, a od 1993. u svetu počinje obeležavanje tog ekološkog datuma. Od 2005. do 2015. godine, Svetski dan voda praćen je sloganom “Voda za život”. Ove godine, kako je saopštilo Javno komunalno preduzeće Beogradski vodovod i kanalizacija, Svetski dan voda biće obeležen uz slogan “Bolja voda, bolja radna mesta (Water and Jobs)”. Kako se navodi, u svetu približno 1,5 milijardi ljudi radi u sektorima koji su povezani sa vodom i skoro sva radna mesta zavise od vode i onih koji se brinu za njenu bezbednu distribuciju. Naglašava se da Beograd ima dovoljno pijaće vode i da je voda iz Beogradskog vodovoda provereno dobrog kvaliteta, hemijski i bakteriološki ispravna za svakodnevno korišćenje, a da to potvrdjuje i kontrola 15.000 uzoraka vode na godišnjem nivou.




Srbija bi zbog nerešenih pitanja u energetici, pre svega kašnjenja u razdvajanju delatnosti u Srbijagasu, mogla da se suoči sa sankcijama Energetske zajednice i teškoćama u pregovorima o članstvu u EU, rekao je danas direktor Sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač. Kopač je na konferenciji za novinare u Beogradu rekao da je danas razgovarao sa predstavnicima Ministarstva energetike o otvorenim pitanjima u primeni obaveza iz članstva Srbije u Energetskoj zajednici i da su se izdvojila četiri sporna pitanja. “To su pitanja koja spečavaju otvaranje pregovaračkog poglavlja o energetici. Dok se ta pitanja ne reše, verovatno neće biti vidljivog napretka u otvaranju poglavlja o energetici”, rekao je on. On je naglasio da nije dovršen proces razdvajanje delatnosti u Srbijagasu, odnosno razdvajanje operativnog prenosnog sistema i komercijalne delatnosti.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić rekla je da se BiH, ugovorom o uspostavlјanju energetske zajednice, obavezala da će do 2018. godine ostvariti uštede u finalnoj potrošnji energije od devet odsto. Ona kaže da su u Republici Srpskoj i BiH u celini mapirana područja sa izuzetnim energetskim potencijalom, a klјučni uslov za smanjenje potrošnje energije jeste podizanje nivoa energetske efikasnosti u svim segmentima života, što znači iskoristiti što manje energije i energenata za što veći učinak.
Predstavnici grada Beograda i najbolji studenti Šumarskog fakulteta obeležili su danas Svetski dan šuma sadnjom 25 stabala poljskog jasena u Bajfordovoj šumi u Beogradu. U akciji pošumljavanja, pored studenata Šumarskog fakulteta, učestvovali su i gradski menadžer Goran Vesić, predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević, gradski sekretar za zaštitu životne sredine Gran Trivan i ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić. Gradski menadžer Goran Vesić rekao je da je sadnja 25 stabala poljskog jasena simboličan način da se obeleži Svetski dan šuma i time pokaže koliko je pošumljavanje važno za gradjane Beograda. “Danas smo imali čast i zadovoljstvo da zasadimo sadnice u Bajfordovoj šumi. Ova šuma je prošle godine dobila ime po Timoti Džonu Bajfordu koji je veoma zaslužan za naše društvo… Mislim da je ovo bio pravi način da se Beograd oduži njemu za sve ono što je učinio za Srbiju”, rekao je Vesić novinarima nakon sadnje drveća. On je dodao da je 14,6 odsto površine Beograda pokriveno šumom i da je “to dovoljno i nedovoljno u odnosu na ono što grad želi”.


Danas je u Medija centru, u Beogradu počela konferencija u organizaciji CEDEF-a i Ambasade Francuske u Beogradu sa temom : “ Zagađenje vazduha: Doprinos lokalnih zajednica borbi protiv klimatskih promena“.




U susret Danu šuma, JP Srbijašume je organizovalo danas konferenciju za novinare u Klubu Košutnjak. Međunarodni dan šuma 21. mart ustanovljen je na sednici Generalne skupštine evropske poljoprivredne konfederacije 1971. godine sa namerom da se istakne značaj šuma za čovečanstvo i brojne druge koristi. Prvi dan proleća je simbolično izabran kao simbol ponovnog rađanja života i buđenja prirode.
