Home Blog Page 1338

Proširenje deponije kod Užica počinje 2017. godine

17ktkqturbxy8zmdhkmjq5yjgzmdkznwq5nmyxnjzjm2jizjg1n2jimc5qcgvnk5uczqmuamldlqlnadyawsovb9kyl3b1bhnjbxmvturbxy8xzdc0y2i0mtcwntk1mdqznjyyownhymq2mdzmntbmni5wbmchwgaRadovi na proširenju Regionalne deponije Duboko kod Užica počeće na proleće, a njihovim završetkom rok trajanja deponije biće produžen za 10 do 12 godina.

Direktor deponije gospodin Nedeljko Milosavljević izjavio je da projekat predviđa stabilizaciju postojećeg tela deponije koje ugrožava klizište i adaptaciju još 4 hektara za skladištenje otpada. Posao je poveren jednoj italijanskoj firmi koja će uskoro početi sa pripremnim radovima, a na proleće i sa konkretnim poslom. On je naveo da postojeće telo deponije treba stabilizovati, a proširenjem deponije za 4 hektara stvoriće se prostor za novih 580.000 kubika, čime će, prema količinama koje se sada odlažu, deponija Duboko steći kapacitete za skladištenje otpada za najmanje jednu deceniju.

Vrednost investicije je 4,5 miliona evra, od čega je 2,5 miliona evra donirala Švedska razvojna agencija SIDA, a ostatak Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine.

izvor: blic.rs

Sandra Jovićević

Toplani garancije na pet miliona KM

blSkupština grada Banjaluke sinoć je na vanrednoj sednici jednoglasno usvojila odluku o izdavanju garancija banjalučkoj “Toplani” na iznos do pet miliona KM.

Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić rekao je da je ova odluka bila neophodna da bi se obezbedio nastavak sezone grejanja u Banjaluci, saopšteno je sinoć iz Gradske uprave.

“S obzirom na to da su pred nama praznici kada snabdevači mazuta mahom ne rade morali smo hitno intervenisati i preduzeću `Toplana` izdati garancije na iznos do pet miliona KM da bi mogli nabaviti mazut i finansirati postojeće obaveze”, naveo je Radojičić.

On je napomenuo da ovaj novac neće biti dovoljan za okončanje tekuće sezone grejanja, ali da je, među više loših, ovo rešenje bilo najmanje loše.

“Sve druge varijante bile su još lošije jer su podrazumevale podizanje još većih kredita”, rekao je Radojičić.

On je naglasio da ova odluka neće dugoročno rešiti problem grejanja u Banjaluci i gradska vlast ubrzo će morati da se opredeli, te na osnovu razgovora sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj i drugih potencijalnih partnera izabere model za trajno restrukturisanje ovog preduzeća.

Izvor: srna.rs

V.V.

 

Tender za profesionalni menadžment RTB Bor 29. decembra

borTender za izbor profesionalnog menadžmenta Rudarsko topioničarskog basena u Boru biće raspisan 29. decembra, najavio je danas generalni direktor Blagoje Spaskovski, što je, kako je rekao, i poslednja obaveza RTB-a u ovoj godini.

Spaskovski je za Tanjug rekao da je RTB uprkos objektivnih teškoća u radu usled ledene kiše u Majdanpeku i požara u novoj fabrici sumporne kiseline, kao i pada cene bakra na svetskom tržištu, RTB Bor ostvario pozitivne poslovne rezultate u ovoj godini. Dodao je i da su prognoze poslovanja RTB-a u narednoj godini povoljne.

Prema njegovim rečima, operativni troškovi poslovanja su mu za oko osam miliona dolara niži od prihoda i prodaje proizvoda, dakle ostvarena je dobit iz tekućeg poslovanja, bez amortizacije.

Plan proizvodnje bakra u 2016. je ispunjen, a ukupna produkcija je čak 20 odsto veća nego što je to bilo u 2015. godini. Ove godine prerađeno je 326.400 tona koncentrata bakra i proizvedeno ukupno 64.146 tona katodnog bakra, 805 kilograma zlata, 11 i po tona srebra i 300.000 tona sumporne kiseline.

Plaćene su sve obaveze za javne prihode (rudna renta, ekološka taksa, prihodi lokalnim samoupravama Bora i Majdanpeka), a redovno se, pored zarada i tekućih obaveza dobavljačima, izmiruje i rata kredita uzetog od kanadske EDC banke za izgradnju nove topionice u Boru.

Od obaveza preuzetih iz UPPR-a ostalo nam je da u ovoj godini objavimo tender za profesionalni menadžment, i to ćemo uraditi u četvrtak, 29. decembra, ali i nastaviti da ispunjavamo ostale obaveze.

U prilog toj tvrdnji Spaskovski kaže da su prognoze poslovanja RTB-a Bor u narednoj godini povoljnije jer su sa prosečnom cenom bakra od 5.500 dolara za tonu rezultati iz tekućeg poslovanja pozitivni, a planirana dobit RTB-a, sa amortizacijom, u 2017. godini 50 miliona dolara.

Izvor: tanjug.rs

V.V.

„Gasprom” povećava proizvodnju do 5 odsto u sledećoj godini

294126Ruski proizvođač nafte „Gasprom Njeft” najavio je da će povećati proizvodnju u narednoj godini za 4,5 do 5 odsto.

To je manje u odnosu na ranije najavljeno povećanje, koje je prethodilo pridruživanju Rusije dogovoru koji su postigle članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) o smanjenju globalne proizvodnje nafte.

Kako je dodao, „Gasprom Njeft” očekuje da će u ovoj godini proizvesti 85,8 milion tona ugljovodonika i da će neto profit kompanije značajno porasti. Takođe je rekao da će kompanija dostići nivoe proizvodnje od 150.000 barela dnevno u svom iračkom nalazištu Badra u 2018. godini, a ne u 2017. godini, kao i da se budžet kompanije za narednu godinu bazira na prosečnoj ceni nafte od 48 dolara za barel.

izvor: tanjug.rs

Sandra Jovićević

Uručeni ugovori za dodelu sredstava za uklanjanje divljih deponija sa obradivog zemljišta, opremanje poljočuvarske službe i pošumljavanje

27122016_ugovori_2

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo gospodin Vuk Radojević uručio je ugovore o dodeli sredstava iz pokrajinskog budžeta, koja su korisnici ostvarili na osnovu tri konkursa. To su konkursi za sufinansiranje uklanjanja divljih deponija s poljoprivrednog zemljišta, za opremanja poljočuvarske službe, i konkurs za dodelu sredstava iz godišnjeg programa korišćenja sredstava iz Budzetskog fonda za šume AP Vojvodine za 2016. godinu.

Gospodin Radojević je izjavio da je ova mera podrške uvedena zbog toga što smo prepoznali potrebu uklanjanja divljih deponija sa državnog poljoprivrednog zemljišta. Ukupna vrednost investicija je na nivou od oko 11,5 miliona dinara, a učešće Pokrajinskog sekretarijata je oko 8 miliona dinara. Na ovaj način, u 8 lokalnih samouprava koje su dobile ova sredstva biće uklonjeno blizu 20 hiljada kubnih metara otpada. Time će biti obezbeđeno 17 hektara novog obradivog zemljišta, koje će moći da se po godišnjem programu lokalnih samouprava daje u zakup i da se tako ostvare prihodi i za Republiku, Pokrajinu i za lokalne samouprave. On je istakao da će Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu nastaviti da sprovodi ove mere i u narednoj godini, te da će se i u narednoj godini za uklanjanje divljih deponija sa poljoprivrednog zemljišta obezbediti 15 miliona dinara.

Kada je reč o konkursu za razvoj šumarstva, danas su potpisani ugovori o dodeli bespovratnih sredstava u vrednosti većoj od 120 miliona dinara. Sredstva su izdvojena, pre svega, za pošumljavanje, melioraciju degradiranih šuma, širenje mreže šumskih puteva i unapređivanje rasadničke proizvodnje. Sredstva su ostvarila javna preduzeća, kao što su „Vojvodinašume“, Nacionalni park Fruška gora i Institut za nizijsko šumarstvo, ali to pravo su iskoristila i druga pravna, koja će na svom zemljištu i zemljištu fizičkih lica da podignu nove šume. Koncipirane su mere za povećanje šumovitosti i za narednu godinu i tim povodom je pokrajinski sekretar za poljoprivredu pozvao sve lokalne samouprave da aktivnije pristupe merama pošumljavanja.

izvor: vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

Podnet zahtev za upravljanje otpada u Beogradu

Foto: eko.minpolj.gov.rs

Ministarstvo-zzs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta „Yunirisk” iz Beograda podneo Zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu za skladište opasnog i neopasnog otpada preduzeća „Yunirisk”.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahteva svakog radnog dana u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao i na službenom sajtu Ministarstva i dostavi svoje mišljenje u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Pokrenut postupak zaštite prirodnog područja „Tolinci”

tolinciuredba-212x300

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine izdalo je obaveštenje o postupku pokretanja zaštite prirodnog područja II kategorije, kao Zaštićeno stanište „Tolinci”.

Buduće prirodno područje Zaštićeno stanište „Tolinci“ nalazi se na jugoistoku Srema na oko 30 km od Beograda. Ukupna površina Zaštićenog staništa „Tolinci“ iznosi 700 8312 ha i nalazi se na teritoriji grada Beograda i obuhvata delove područja katastarskih opština Progar i Petrovčić, na teritoriji opštine Surčin. U okviru Zaštićenog staništa „Tolinci“ oko 98% ukupne površine prirodnog dobra se nalazi u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu Mnistarstva nadležnog za poslove poljoprivrede. Na području Zaštićenog staništa „Tolinci“ utvrđeni su režimi zaštite II i III stepena.

Prema Pravilniku o kriterijumima vrednovanja i postupku kategorizacije zaštićenih područja Zaštićeno stanište „Tolinci“ se svrstava u II (drugu) kategoriju – zaštićeno područje regionalnog, odnosno velikogznačaja.

Imajući u vidu postojeće stanje, očekivane aktivnosti na zaštićenom području, postojeće imovinsko pravne odnose, kao i mere koje je potrebno preduzeti u cilju očuvanja karakteristika zaštićenog staništa, Zavod kao upravljača predlaže Udruženje „Asocijacija odgajivača starih rasa stoke Pastir“ iz Kupinova.

Postupak zaštite prirodnog područja Zaštićenog stanište „Tolinci” je pokrenut 21. decembra 2016. godine, kada je Zavod za zaštitu prirode Srbije, dostavio studiju zaštite Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao nadležnom organu.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Unapređenje vodosnabdevanja u Preševu

10_bigU Preševu je predstavljen projekat unapređenja vodosnabdevanja i komunalnih usluga, koji je izradio institut Jaroslav Černi. Projekat finansiraju i podržavaju ambasada Japana u Srbiji, UNDP, program za razvoj Ujedinjenih nacija, Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu, opština Preševo.

Problem u snabdevanju vodom dugogodišnji je problem za stanovnike Preševa. Ne postoji rezervoar, već se voda direktno sa izvorišta distribuira korisnicima.

“Dobro je da smo našli rešenje za probleme vodosnabdevanja, a mi smo kao lokalna samouprava rešili finansijske probleme i postavili dobru upravu u lokalnom preduzeću”, kaže Šćiprim Arifi, predsednik Opštine Preševo.

“Mi pomažemo opštinama lokalnim samoupravama, lokalnim zajednicama u Srbiji, onim zajednicama koje su pogođene krizom u sklopu migracija”, kaže Žarko Petrović, prestavnik programa Ujedinjenih nacija za razvoj – UNDP.

U sklopu zelene pijace nalaze se prostorije Javno-komunalnog preduzeća “Moravica”, koje su sada potpuno opremljene. Uvedena je računarska mreža, izrađen softver za automatsko izdavanje računa radi bolje naplate.

Izvor: rts.rs

V.V.

Podrška iz Rusije za projekte u BiH

ferBiH trenutno sprovodi nekoliko zanimljivih projekata u saradnji sa Rusijom, izjavio je juče predsedavajući Predsedništva BiH Mladen Ivanić.

“Serija veoma zanimljivih projekata trenutno se sprovodi u ekonomskoj sferi. Jedan od njih je investicija Rusije u rafineriju nafte u Brodu i Fabriku motornih ulja u Modriči. To su veoma važne investicije”, rekao je Ivanić za agenciju TASS.

On je rekao da smatra da postoji dovoljan potencijal za jačanje saradnje, imajući u vidu pre svega da se Rusija doživljava kao prijateljska zemlja.

Izvor: srna.rs

V.V.

 

Francusko selo dobilo solarni put

solarna_cesta_136812329

U francuskom selu u Normandiji deo seoskog puta prekriven je solarnim panelima koji će služiti za proizvodnju električne energije.

Na jednom kilometru puta koji pokriva površinu od 2.800 kvadratnih metara, postavljene su solarne ploče za proizvodnju električne energije. Paneli su prekriveni smolom koja se sastoji od listova silikona i dizajnirani su da izdrže teret vozila, a da se ne oštete.

Vrednost projekta iznosi oko 5 miliona, a očekuje se da će solarne ploče proizvesti dovoljno energije za napajanje ulične rasvete za selo s 3.800 stanovnika u naredne dve godine.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Prskanjem ulica u Skoplju protiv zagađenja vazduha

%d0%bf%d1%80%d0%b5%d1%83%d0%b7%d0%b8%d0%bc%d0%b0%d1%9a%d0%b5-1

U Skoplju je počelo prskanje ulica kalijum-magnezijum acetatom, što je jedna od mera za smanjenje zagađenja vazduha.

Kalijum-magnezijum acetat je ekološki biorazgradiv proizvod sa slabim mirisom na sirće koji se koristi za smanjenje sitnih PM10 i PM2,5 čestica, koje nastaju u procesu sagorevanja. Sredstvo nije opasno po zdravlje ljudi, a, prema iskustvima evropskih gradova, smanjuje otrovne površine od 10 do 30 odsto.

Makedonija se suočava sa alarmantim zagađenjem vazduha, a najveće koncentracija zagađujućih čestica registrovane su u Skoplju, Tetovu i Bitolju. Dozvoljena količina PM10 čestica u vazduhu je do 50 mikrograma po kubnom metru, a tokom proteklih dana merne stanice makedonskog Ministarstva za zaštitu životne sredine izmerile su zagađenost vazduha i 20 puta veću od dozvoljenog.

izvor: blic.rs

foto: marcopollo.rs

Sandra Jovićević

Zakonske promene za kupce električne energije u Hrvatskoj

hepHEP saopštava da u Hrvatskoj od 1. januara 2017. godine na snagu stupaju zakonske promene koje se odnose na kupce električne energije. One se ogledaju u smanjenju stope PDV-a s 25 na 13 posto te u početku izdavanja jedinstvenog računa za električnu energiju i korišćenje mreže od strane tržišnih dobavljača.

S obzirom na navedene promene, HEP-Operator distribucijskog sistema d.o.o. će provesti razgraničenje potrošnje električne energije na dan 1. januara 2017. godine, na osnovi redovnog očitavanja ili dostavljenog stanja brojila.

Kupci koji žele razgraničenje potrošnje na osnovu dostavljenog stanja brojila, mogu očitati stanje brojila te ga do 4. januara 2017. godine dostaviti na jedan od sledećih načina: korišćenjem web aplikacije „Moj račun“ (https://mojracun.hep.hr), putem besplatnog potrošačkog telefona 0800 555  ili dostavom u distribucijsko područje

Izvor:hep.hr

V.V.

Leskovac nabavio novu opremu za upravljanje otpadom

%d0%bf%d1%80%d0%b5%d1%83%d0%b7%d0%b8%d0%bc%d0%b0%d1%9a%d0%b5

JKP „Komunalac“ iz Leskovca nabavilo je novi traktor.

Traktor će se najviše koristiti u gradskom zelenilu za odvoz komunalnog otpada, kao i za košenje zelenih površina. Zbog savremenih tehničkih karakteristika koristiće se i na poslovima zimskog održavanja pešačkih staza i letnjeg održavanja bankina pored lokalnih puteva.

Vrednost investicije bila je 1,87 miliona.

izvor: jugpress.com

Pušten u rad novi gasovod do Krima

dad31db2-bde4-481d-9757-e38c89999c50Predsednik Rusije Vladimir Putin pustio je u rad novi gasovod koji će dopremati gas iz kopnenog dela Rusije do Krima, izjavio je portparol predsednika Dmitrij Peskov.

Kako je dodao, puštanje u rad gasovoda od Krasnodarskog regiona do Krima će osigurati stabilne isporuke gasa za sve vrste potrošača na poluostrvu, prenosi ruska agencija Tas s. Putin je u ceremoniji otvaranja gasovoda učestvovao putem video konferencije.

Ukupna dužina gasovoda iznosi 358,7 kilometara i može da stabilno isporučuje onoliko gasa koliko je potrebno krimskim potrošačima.

Putin je prethodno najavio i da će nakon izgradnje novog gasovoda početi i izgradnja dve elektro-stanice jačine 470 megavati, što će omogućiti Krimu proizvodnju od 2.000 megavati električne energije za pokrivanje svih potreba poluostrva.

Izvor: tanjug.rs

V.V.

Rusija isporučila skoro trećinu potrebnog gasa Evropi

Foto:: Pixabay
Foto: Pixabay

Rusija je isporučila skoro trećinu gasa koji je Evropa potrošila u 2016. godini, saopštila je kompanija „Gasprom“.

Kako je istaknuto, udeo gasa ove kompanije u Evropi konstantno raste i dostigao je skoro trećinu evropske potrošnje. Procenjeno je da je „Gasprom“ svojim isporukama pokrio 31 odsto evropskih potreba 2015. godine.

Evropska unija uvozi oko polovine gasa koji joj je potreban, a neke istočnoevropske zemlje skoro su u potpunosti zavisne od ruskog gasa.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Kovin dobio čistu vodu

7aa3cdbe521e8339c01d4c47e738f898_xl

U Skorenovcu u opštini Kovin pušteno je u rad mini postrojenje za prečišćavanje vode.

Predsednik opštine Kovin gospođa Sanja Petrović izjavila je da je u ovo postrojenje opština uložila 3 miliona dinara, a JKP „Komunalac“ iz Kovina 4,6 miliona dinara. Istakla je da će u narednom periodu biti izvršeno ispiranje vodovodne mreže, nakon čega će građani moći da koriste vodu.

Direktor JKP „Komunalac“ iz Kovina gospodin Predrag Stojšin dodao je da će nakon praznika i meštani sela Pločica dobiti ispravnu vodu za piće, dok bi do kraja 2017. godine svi stanovnici opštine Kovin trebalo da imaju čistu vodu sa česme.

izvor: kovin.org.rs

Sandra Jovićević