Home Blog Page 1337

Tesla i Panasonic će zajedno proizvoditi solarne panele

panasonic-solar-cells-889x360Kompanije Tesla i Panasonic nameravaju zajedno da proizvode solarne panele u postrojenju kompanije SolarCity u Buffalu.

U oktobru su dve kompanije najavile da će proizvoditi solarne panele ukoliko Tesla kupi kompaniju SolarCity. Posao je realizovan, pa će do proizvodnje doći, ali među proizvodima zasad neće biti solarnog krova koji je kompanija Tesla predstavila prošle jeseni.

Prema dogovoru, Panasonic će proizvoditi fotonaponske ćelije visoke efikasnosti, Tesla će ih kupovati, a proizvodnja će početi na leto. Do 2019. godine će Panasonic godišnje praviti solarne panele kapaciteta 1 gW. SolarCity se ranije obavezao da će zaposliti više od 1.400 ljudi.

Panasonic će pokriti kapitalne troškove, a Tesla će se obavezati na dugoročni otkup. Kompanije rade zajedno u Teslinom postrojenju Gigafactory u Nevadi na proizvodnji baterija za električne automobile.

Izvor: energetika.ba

V.V.

EPS godinu završava u plusu od 16,5 milijardi dinara

294647Vršilac dužnosti direktora EPS-a Milorad Grčić kaže da ovu godinu ta firma završava u plusu od 16,5 milijardi dinara, da će se u narednoj godini nastaviti sa reorganizacijom, a radiće se i na povećanju naplate. On je naglasio da EPS najveći deo struje dobija iz uglja, da je ugalj u Kolubari nešto lošijeg kvaliteta zbog poplava, ali da to samo znači da se troši više za dobijanje iste količine električne energije.

“Snadbevanje strujom je stabilno, građani nemaju potrebe da brinu. Potrošnja u decembru je na nivou decembarskog proseka, 115 miliona kilovata se troši svaki dan”, rekao je Grčić gostujući na Radio-televiziji Srbije. Kako kaže, EPS je pre dva dana ispunio godišnji plan proizvodnje za 2016. godinu kada je u pitanju električna energija, a kada je u pitanju proizvodnja ugrlja, godinu završava sa dva procenta preko plana.

Upitan gde se štedelo direktor EPS-a kaže da se sredinom prošle godine počelo sa rearganizacijom EPS-a po smernicama Vlade Srbije, što daje ozbiljne finansijske efekte. “Na objedinjenim javnim nabavkama uštede od 10 odsto, na korištenju motornih vozila smanjenje troškova je za 15 odsto. U ogromnom sistemu te uštede su velike. U EPS-u više ne postoje luksuzni automobili sa velikim kubikažama”, rekao je on.

Govoreći o smanjenju broja zaposlenih on je rekao da iz sistema treba da ode 1000 ljudi, a da se dobrovoljno za odlazak javilo oko 2.000, da razgovori sa MMF-om i Svetskom bankom nisu bili laki, ali da su dali rezultate. “Razgovori nisu bili jednostavni. Odvijali su se na relaciji Vlade Srbije, sindikata, MMF, Svetska banka i ja kao direktor i uspeli smo da im objasnimo da nema potrebe otpuštati ljudi i da je najbolji ovaj model koji smo primenili”, naglasio je direktor.

Zahtevi za dobrovoljni odlazak još se proveravaju, a Grčić kaže da će se precizne brojke znati posle Božića, ali da oni očekuju da budu nešto ispod 1.900. Od Nove godine pooštrava se i naplata prema velikim dužnicima, po odluci Vlade Srbije EPS će biti u obavezi da svakog meseca objavi spisak 20 najvećih dužnika, a direktor EPS-a kaže da su već uspeli da podignu naplatu za 1,5 odsto.

“Kumulativna naplata je trenutno 96,4 odsto. Još uvek nismo zadovoljni jer smatramo da može bolje. Bor je pre pet dana platio 430 miliona dinara. U EPS-u niko od mojih saradnika nije verovao da će to da se desi”, kaže direktor. Govoreći o novim investicijama i jednoj od najvećih izgradnju novog bloka u Kostolcu on je preciziirao da je to investicija vredna 715 miliona dolara, snage 350 megavata.

“To je složen i komplikovan proces, koji se odvija u 14 faza, koji je spreman da pocne u proleće 2017. godini”, rekao je Grčić i dodao da je Kostolac ove godine napravio najbolju istorijsku proizvodnju električne energije. Govoreći o malverzacijama pojedinaca i gubitku 300 velikih potrošača nakon otvaranja tržišta, on je rekao da je unutrašnja kontrola uočila nepravilnosti, da postoji razlika u pravilnicima prema velikim snadbevacima.

“Pomereni su ljudi koji su radili na tim mestima. Sve smo predali ministarstvu unutrašnjih poslova i u istraguse ne mešamo”, rekao je Grčić i dodao da su već dva velika kupca vreaćena, a da će značajan broj kupaca biti vraćen početkom naredne godine.

Izvor: tanjug.rs

BiH uvezla preko 218 milona kubnih metara gasa

news-2015-april-bh_gas_ene_901843691

Bosna i Hercegovina je prošle godine uvezla 218.015.000 standardnih kubnih metara prirodnog gasa, od čega je njegova potrošnja u energetskom sektoru iznosila 55.461.000 standardnih kubnih metara.

U finalnoj potrošnji prirodnog gasa, koja je prošle godine iznosila 161.968.000 standardnih kubnih metara, industrija učestvuje sa 55 odsto, domaćinstva sa 25,2 odsto, a ostali potrošači sa 19,8 odsto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Kada je reč o prošlogodišnjoj proizvodnji uglja u BiH, ona je iznosila 12.172.292 tona, od čega je proizvedeno 6.173.652 tona mrkog uglja i 5.998.640 tona lignita. U potrošnji u energetskom sektoru mrki ugalj učestvuje sa 47 odsto, lignit sa 42,7 odsto, a kameni ugalj sa 10,3 odsto. U finalnoj potrošnji koja u 2015. godini iznosi 936.582 tone uglja, mrki ugalj učestvuje sa 55,2 odsto, lignit 41,8 odsto, a kameni ugalj sa 3 odsto. U finalnoj potrošnji uglja domaćinstava su zastupljena sa 22,6 odsto, ostali potrošači sa 45,8 odsto.

Prošle godine proizvodnja koksa u BiH iznosila je 911.497 tona, od čega je izvezeno 286.312 tona. U energetskom sektoru potrošeno je 410.200 tona koksa, a ostatak od 36.910 tona u industrijskom sektoru.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Novi električni bicikl iz Hrvatske

greyp-e-bike-2016-10-6-02ed-1024x585

Predstavnik kompanije „Rimac Automobili” iz Hrvatske gospodin Mate Rimac izjavio je da će tokom sledeće godine predstaviti novi električni bicikl.

Kako je saopšgteno, reč je o trećoj generaciji električnih bicikala Greyp G12H. Njegov prethodnik, verzija G12S bio je najbrži električni bicikl na svetu koji je imao domet od 120 kilometara i maksimalnu brzinu od 70 kilometara na sat.

G12H neće biti brži, njegova maksimalna brzina spuštena je na 45 kilometara na sat, dok je domet znatno povećan, sa 120 na čak 240 kilometara, za šta se brine paket baterija od 3kVh.

izvor: b92.net

foto: interestingengineering.com

Sandra Jovićević

Produžen radni vek nuklearne elektrane „Paks” u Mađarskoj

news-2015-april-ne_paks_521370718

Radni vek trećeg reaktora u nuklearnoj elektrani „Paks” u Mađarskoj produžen je za još 20 godina.

Reaktor je započeo s radom 1986. godine, a radna dozvola mu je isticala krajem 2016. godine.

Dozvolu je izdao Državni biro za nuklearnu energiju (OAH), koji je već ranije izdao nove dozvole za rad za dodatnih 20 godina reaktorima 1 i 2 jer su i oni prošli izvorno planiranih 30 godina rada, a trenutno rešava zahtev za produženjem rada četvrtog reaktora, čija dozvola ističe krajem 2017. godine.

Nuklearna elektrana „Paks” proizvodi čak 53 odsto električne energije u Mađarskoj.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Srbija među najuspešnijima u Evropi po izveštavanju o zaštićenim područjima

logoEvropska agencija za zaštitu životne sredine (European Environment Agency – EEA) objavila je prvi izveštaj o prioritetnim tokovima podataka o životnoj sredini prema novom sistemu bodovanja u 2016. godini u okviru koga se boduje 39 zemalja (zemlje članice i saradnice EEA).

Prema ovom izveštaju, Srbija se za indikator „Zaštićena područja“, sa četiri boda nalazi među šest najbolje ocenjenih zemalja. Izveštaj po indikatoru „Zaštićena područja“ priprema nacionalna Agencija za zaštitu životne sredine na osnovu podataka Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Izveštavanje po osnovu indikatora „Registar ispuštanja i prenosa zagađujućih supstanci (E-PRTR), pokazuje da je 31 zemlja od 33 ocenjena sa četiri boda, među kojima je i Srbija.

Na osnovu objavljenih rezultata, Ministarstvo poljoprivrede i životne sredine objavilo je da se prema izveštaju Evropske agencije za životnu sredinu, Agencija za zaštitu životne sredine Srbije nalazi među najbolje ocenjenim agencijama u Evropi.

Kompletnu vest o rezultatima izveštaja Evropske agencije za zaštitu životne sredine (European Environment Agency – EEA) možete pogledati na sajtu Vlade Republike Srbije

Izvor: zzps.rs

V.Vukajlović

Rekordna proizvodnja u ogranku „TE – KO Kostolac“

te-kostolac-b-_6Termoelektrana Kostolac danas je saopštila da je ovogodišnji plan proizvodnje električne energije u ogranku „TE – KO Kostolac“ ispunjen je pre kraja godine. Energetskom sistemu „Elektroprivrede Srbije“ od početka 2016. isporučeno je 6,67 milijardi kilovat-sati, čime su oboreni svi dosadašnji rekordi.

Najveći doprinos ovom rezultatu dali su rekonstruisani blokovi B1 i B2 u Termoelektrani „Kostolac B“, kao i stabilan rad oba bloka TE „Kostolac A“.

Odličnim rezultatima stabilnom i kvalitetnom isporukom uglja doprineli su i rudari Površinskog kopa „Drmno“.

Izvor: te-ko.rs

Vesna Vukajlović

Podnet zahtev za procenu uticaja na životnu sredinu projekta MHE Visočka Ržana III

Foto: eko.minpolj.gov.rs

Ministarstvo-zzs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta Eko verde sistem podneo Zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu Projekta Izgradnja MHE Visočka Ržana III na reci Visočica u Pirotu.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahteva svakog radnog dana u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao i na službenom sajtu Ministarstva i dostavi svoje mišljenje u roku od 10 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Raspisan javni poziv za upravljanje RTB „Bor”

294420

Rudarsko-topioničarski basen Bor Grupa raspisala je danas tender za izbor profesionalnog menadžmenta i savetnika u upravljanju preduzećima u sastavu te grupacije.

Prema konkursu objavljenom u dnevnom listu Politika, ponude za saradnju mogu da podnesu sva domaća i strana lica zainteresovana za pružanje usluga profesionalnog menažmenta i savetovanja u upravljanju RTB Bor, Rudnicima bakra Bor, Rudnicima bakra Majdanpek i Topionicom i rafinacijom bakra Bor.

Podnosioci ponuda za saradnju moraju da potpišu Ugovor o poverljivosti, Izjave o saglasnosti, kao i da na račun RTB Bor uplate iznos od 15.000 evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu NBS, u koji je uračunat PDV, kao i naknade za učešće u postupku.

U javnom pozivu su navedeni podaci o bankarskom računu RTB-a Bor, ali i detalji o dokumentaciji koju treba da sadrži početni indikativni plan poslovanja koji predlaže podnosilac ponude za saradnju.

Rok za dostavljanje ponuda je 28. april 2017. godine do 16 časova.

izvor: tanjug.rs

Održan skup povodom aerozagađenja u Pljevljima

pv-1

Krajem prošle nedelje u Pljevljima u Crnoj Gori održan je građanski skup „Za čist vazduh“.

Ovom prilikom rečeno je da ekološke organizacije Crne Gore već tri godine upozoravaju nadležne na loše odluke kada je reč o životnoj sredini, a da najveće posledice toga osećaju građani Pljevalja. Istaknuto je da bi stanovnici ove opštine trebalo da imaju povlašćenu cenu tokom sezone grejanja za električnu energiju, jer se samo tako može govoriti o održivim i vidljivim pomacima na bolje kada su javno zdravlje i kvalitet životne sredine u pitanju.

Tokom građanskog skupa još jednom je upućen poziv nadležnima za hitno rešavanje problema aerozagađenja koji već decenijama ugrožava javno zdravlje stanovništva i kvalitet životne sredine.

izvor: ozon.org.me

Sandra Jovićević

Gasprom nudi antimonopolska rešenja

news-2014-march-gazprom_energetika_143615122Kako sputniknews.com navodi,  „Gasprom“ je dostavio Evropskoj komisiji predloge za rešavanje antimonopolske istrage, navedeno je u saopštenju te kompanije.

Predstavljeni predlozi ’Gasproma‘ rezultat su ozbiljnog rada i pokazuju našu spremnost da uzmemo u obzir primedbe evropske strane u vezi sa pitanjima gasnog tržišta tamo gde su one zasnovane i moguće“, naveo je zamenik predsednika uprave kompanije Aleksandar Medvedev.

„Nadamo se da će Evropska komisija, a potom i tržište, pozitivno reagovati na naše predloge koji bi trebalo da omoguće postizanje napretka u okviru tog slučaja i da dovedu do njegovog okončanja u najbližoj budućnosti“, zaključio je Medvedev.

U saopštenju je, takođe, navedeno da bi sledeća etapa, pošto Evropska komisija prouči predloge „Gasproma“, trebalo da bude njihovo tržišno ispitivanje. Evropska komisija je u avgustu 2012. godine pokrenula istragu o tome da li je „Gasprom“ narušio antimonopolsko zakonodavstvo Evropske unije.

U aprilu 2015. godine Evropska komisija je usvojila saopštenje o primedbama u okviru te istrage. Evropska komisija je istakla zvanične optužbe na račun kompanije u vezi sa narušavanjima u Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, Letoniji, Litvaniji, Poljskoj i Slovačkoj. Evropska komesarka za konkurentnost Margaret Vestger je ranije u decembru rekla da je malo verovatno da će Evropska komisija završiti istragu tokom ove godine, precizirajući da se istraga vodi u dva pravca — uz mogućnost dogovora sa „Gaspromom“ o rešenjima ili bez te mogućnosti.

Izvor: sputniknews.com

V.V.

Hidroelektrane na Kutskoj i Mojanskoj reci u administrativnim nelogičnostima

1923852_origCrnogorske “Vijesti” u tekstu čiji je autor M. Milošević donose nove informacije o malim hidroelektranama u Crnoj Gori. Nešto nije u redu sa saglasnostima Ministarstva održivog razvoja u vezi sa izdavanjem građevinskih dozvola za male hidroelektrane (MHE) na Kutskoj i Mojanskoj reci. To  smatraju predstavnici NVO Perućica.

Oni su istakli da je “prosto neverovatno kako je efikasan Direktorat za građevinarstvo kada je posedovni list izdat 12. 12. 2016. godine uvrstilo u rešenje izdato istog dana”.

Preduzeća “Small Hydro Power Plant Mojanska” i “Small Hydro Power Plant Kutska” dobila su 12. decembra građevinske dozvolu za gradnju ovih malih hidroelektrana.

Oni su naveli i da se deo dokumentacije za gradnju male hidroelektrane Mojanska 3, odnosi na ime koncesionara “Small hidro power plant Kutska”, drugo pravno lice, dok se prilog rešenja za “Small hidro power plant Mojanska” odnosi na objekat Kutska 2.

 “Zaboravljaju da se ta elektrana nalazi u zoni Nacionalnog parka Komovi i jednim delom pripada opštini Podgorica. Iako je Direktorat za građevinarstvo tražio od Agencije za zaštitu životne sredine 21. 10. 2016. godine da mu se dostavi Elaborat o proceni uticaja na životnu sredinu, kojeg očigledno nema, nije mu smetalo da se pozove, na rešenje za projektovanje male hidroelektrane Mojanska 3, pod nekim brojem koji je nemoguće naći na bilo kojoj adresi Agencije. Očigledno za njih je projektovanje i izgradnja isto”, dodali su Kastratović i Kočanović.

Oni su napomenuli da je “efikasna administracija obavila upis zemljišta u novembru 2016. po ugovoru između vlade i konzorcijuma“ Kutska i Mojanska“ od 12. 05. 2016. godine”, a da je rešenje izdato “na osnovu kocesionog ugovora izdatog dvije godine ranije 2014. godine na pravno lice “Green Solutions”, a glasi na “Small Hidro power plant Mojanska”.

Osnivači ova dva konzorcijuma su “Hidroenergija Berane”, “Green Solutions” i “Popović elektro sistem”. Vlasnici “Hidroenergije” su Ranko Ubović, Aleksandar Mijajlović i Hemera Capital, dok je ovlašćeni zastupnik Oleg Obradović vlasnik Hemere Capital. Osnivač “Green Solutionsa” je “Popović elektro sistem” Slobodana Popovića.

Izvor: vijesti.me

V.V.

Održana radionica o praćenju tokova otpada u Republici Srbiji

tokoviotpada_22dec2016

U Privrednoj komori Beograda prošle nedelje održana je radionica u okviru projekta „Praćenje tokova otpada u Republici Srbiji”.

U okviru radionice predstavljeni su postignuti rezultati projekta „Praćenje tokova otpada u Republici Srbiji”, čiji je osnovni zadatak uspostavljanje sistema za kvantitativno praćenje svih tokova otpada u Srbiji. Prikazana su i softverska rešenja i njihova unapređenja koja će biti na raspolaganju preduzećima u Srbiji, a predstavljena je i zakonska regulativa u oblasti upravljanja otpadom i novi Geografski informacioni sistem koji je sastavni deo sistema Nacionalnog registra izvora zagađivanja.

Organizator radionice bila je Agencija za zaštitu životne sredine Republike Srbije u saradnji sa Regionalnim centrom za životnu sredinu Centralne i istočne Evrope, kancelarija u Srbiji (REC).

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Javna rasprava o upravljanju otpadom u Kragujevcu u februaru 2017. godine

novilist.hr otpad

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta preduzeće „Belkal” podnelo Zahtev za saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje reciklažnog kompleksa za skladištenje i tretman opasnog otpada, u okviru kojeg je planirana promena namene postojećeg postrojenja za tretman otpadnih voda nekadašnje fabrike za preradu kože „Partizan” u postrojenje za tretman industrijskih otpadnih voda; izgradnja postrojenja za skladištenje i tretman ambalažnog otpada koji u sebi sadrži opasne materije metodom mehaničkog čišćenja suvim ledom, kao i izgradnja postrojenja za regeneraciju rastvarača.

Uvid u podnetu Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu se može izvršiti u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, na službenom sajtu Ministarstva i u prostorijama grada Kragujevca, u roku od 20 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Javna rasprava i prezentacija predmetne Studije biće održana u prostorijama grada Kragujevca 24. februara 2017. godine sa početkom u 12 časova.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

foto: novilist.hr

Sandra Jovićević

Nacrt Trećeg nacionalnog izveštaja o sprovođenju Arhuske konvencije

Foto: eko.minpolj.gov.rs

Ministarstvo-zzs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine pokrenulo je postupak izrade trećeg nacionalnog Izveštaja o sprovođenju Konvencije o dostupnosti informacija, učešću javnosti u donošenju odluka i pravu na pravnu zaštitu u pitanjima životne sredine (Arhuska konvencija), u skladu sa obavezama koje Republika Srbija ima kao članica Konvencije.

Nacrt trećeg nacionalnog Izveštaja o sprovođenju Arhuske konvencije sačinili su predstavnici Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine u saradnji sa predstavnicima nadležnih organa i organizacija. Tokom izrade Izveštaja zatražena su mišljenja od svih relevantnih državnih i drugih organa u Republici Srbiji na republičkom, pokrajinskom, gradskom nivou. Takođe, zatražena su mišljenja nadležnih stručnih organizacija, agencija, zavoda, itd. koji se bave pitanjima od značaja za sprovođenje Arhuske konvencije kao i Beogradske kancelarije Regionalnog centra za životnu sredinu (REC).

Primedbe i sugestije na tekst Nacrta trećeg izveštaja mogu se podneti do 27. januara 2017. godine.

Tekst Nacrta trećeg nacionalnog izveštaja o sprovođenju Arhuske konvencije možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Otvorena nova trafostanica u Nikšiću

nikshishPredsednik Odbora direktora CGES-a, Dragan Laketić, kazao je da su pre tri godine počeli pripremu tog zahtevnog projekta kako u tehničkom, tako i u finansijskom smislu.

Završetkom trafostanice 110/10 kV „Nikšić 2“ i puštanja u pogon 110 kV kablovskog voda stvoriće se preduslovi za ekonomski i društveni razvoj za izgradnju ostalih infrastrukturnih projekata, saopštili su iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES).

Iz te kompanije su kazali da je ukupna vrednost investicije preko devet i po miliona evra“, kaže se u saopštenju. Na svečanosti povodom završetka radova saopšteno je da se značaj izgradnje trafostanice, čije je postrojenje zatvorenog tipa, po najsavremenijoj GIS tehnologiji, ogleda pre svega u sigurnijem i kvalitetnijem napajanju električnom energijom konzuma Nikšića.

Predsednik Odbora direktora CGES-a, Dragan Laketić, kazao je da su pre tri godine počeli pripremu tog zahtevnog projekta kako u tehničkom, tako i u finansijskom smislu.

„Ukupan projekat podrazumevao je izgradnju trafostanice 110/10 KV, snage 2×31,5 MVA, 110 KV-nog kabla od Kličeva do Željezare kojim je trafostanica priključena na postojeću prenosnu mrežu, kao i izgradnju dalekovodnog polja u trafostanici Nikšić“, precizirao je Laketić.

„Trafostanica je izvedena u GIS tehnologiji i kompletno razvodno postrojenje je smešteno u zgradi, što je sa stanovišta očuvanja prostora i vizuelne prihvatljivosti znatno bolje rešenje od klasičnog“, kazao je Laketić.

Takođe su, kako je naveo, umesto standardnog nadzemnog visokonaponskog voda, ugradili visokonaponski kabal dužine četiri kilometra, čime je sačuvan dragoceni prostor na užem području grada za neku drugu namenu.

Iz CGES-a su kazali da su ugrađeni aparati i oprema proizvodi renomiranih evropskih kompanija ABB i Prizmijan, a radove su izvodile domaće kompanije Volvoks, Bemaks i Energomontaža sa partnerima.

Gradonačelnik Nikšića, Veselin Grbović, kazao je da je završetkom još jedne trafostanice obogaćena prenosna mreža u Crnoj Gori.

Izvor: vijesti.me

V.V.