Home Blog Page 1317

U planu novi tender za deponiju „Keleš“

Foto-ilustracija: Unsplash (antoine-giret)

Direktor Regionalne razvojne agencije „Jug“ gospodin Bojan Avramović izjavio je za Južne vesti da se zbog izbora odlaže novi tender za izbog investitora koji bi bio partner Nišu i drugim opštinama u izgradnji deponije „Keleš“.

On je istakao da postoji dosta zainteresovanih investitora, ali da do sada niko nije ispunio uslove propisane prethodnim tenderima.

Podsetimo, Regionalna razvojna agencija „Jug“ raspisala je 28. maja 2015. godine javni poziv za koncesionara koji će izgraditi i upravljati Regionalnim centrom za upravljanje otpadom u opštini Doljevac „Keleš“. Bilo je predviđeno da kompanija koja bude pobedila na tenderu izgradi regionalni centar za upravljanje otpadom i pet transfer stanica u opštinama Ražanj, Aleksinac, Sokobanja, Gadžin Han i Svrljig. Tendersku dokumentaciju otkupile su četiri kompanije, a pristigla je samo jedna ponuda vrednosti 23 miliona evra konzorcijuma koji predvodi španska kompanija „Urbaser“. Međutim, postojala je neusaglašenost između bankarske garancije i ugovora o konzorcijumu, tako da je ponuda odbijena. Nakon toga, novi tender raspisan je 29. decembra 2015. godine, ali i na ovom tenderu ponuđači nisu ispunili sve propisane uslove.

izvor: juznevesti.com

foto: jugmedia.rs

 

„Škoda Praha“ i „General Electric“ grade TE „Pljevlja“

Foto: EPCG

Češka kompanija „Škoda Praha“ izabrala je američku kompaniju „General Electric“ za partnera na projektu izgradnje drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima.

Iz ČEZ grupe, u okviru koje posluje „Škoda Praha“, saopšteno je da su se kompanije složile da rade kao partneri sa ciljem da se izgradi drugi blok pomenute termoelektrane i pomogne „Elektroprivredi Crne Gore“ da pronađe odgovarajući izvor finansiranja projekta. Saopšteno je da bi do kraja februara „Škoda Praha“ trebalo da predstavi EPCG konačan predlog strukture i uslova finansiranja projekta.

Podsetimo, 29. septembra 2016. godine u Pljevljima u Crnoj Gori potpisan je ugovor o izgradnji drugog bloka TE „Pljevlja“. Ugovor su potpisali predstavnici „Elektroprivrede Crne Gore“ i kompanije „Škoda Praha“, a vrednost projekta iznosi 324,5 miliona evra.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Data saglasnost za eksploataciju ugljovodonika sa naftnog polja „Kasidol”

Nosilac projekta preduzeće NIS iz Novog Sada podnelo je Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine zahtev za saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta za razradu i eksploataciju ugljovodonika naftnog polja „Kasidol” na teritoriji grada Požarevca.

U skladu sa članom 24. stav 1. Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine dalo je saglasnost na predmetnu studiju. Istaknuto je i da je u skladu sa članom 24. stav 2. Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu nosilac projekta dužan da pri radu predmetnog projekta, u svemu ispoštuje mere zaštite životne sredine utvrđene u predmetnoj studiji, kao i uslove nadležnih organa i organizacija.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

foto: nis.eu

Sandra Jovićević

Vodovodna infrastruktura u Sarajevu zapuštena, ulaganja nedovoljna

Udruženje građana “Eko akcija”, građanska inicijativa “Borba za život” i organizacija “Jedan grad, jedna borba” okupili su sinoć građane na javnoj raspravi o problemima u snabdevanju Sarajeva vodom.

Anes Podić iz Udruženja građana “Eko akcija” kazao je novinarima pre skupa da je vodovodna infrastruktura u Sarajevu zapuštena, a ulaganja u tom pravcu nedovoljna. Zbog toga, kaže, grad ima neredovno snabdevanje vodom.

Na mnogim mestima vodovodna infrastruktura je oštećena, a posledica toga je nedovoljna količina vode u sistemu i redukcija – kazao je.

Podić naglašava da bi Kanton Sarajevo, kao najbogatija lokalna zajednica u BiH, trebalo da nađe dovoljno novca (mimo kredita) za popravku vodovodne infrastrukture.

Po njegovim rečima, redukcija vode i pad pritiska u cevima predstavlja i potencijalni zdravstveni rizik za stanovništvo.

Organizatori su sinoć novinarima kazali da se, na drugu građansku javnu raspravu o snabdevanju Sarajeva vodom nisu odazvali predstavnici kantonalnih institucija nadležnih za snabdevanje grada vodom, iako su bili pozvani.

Izvor: fena.ba

Vesna Vukajlović

EK: Hrvatska je na poslednjem mestu u pogledu recikliranja komunalnog otpada

Foto-ilustracija: Pixabay (Hans)

Najveći izazov za Hrvatsku u području zaštite okoline  jeste poboljšanje upravljanja otpadom, posebno u pogledu recikliranja komunalnog otpada, u čemu je Hrvatska na poslednjem mestu  među državama članicama, objavila je u ponedeljak Evropska komisija.

Komisija je u ponedjeljak objavila pregled aktivnosti u području zaštite okoline, uključujući izveštaj za svaku od 28 zemalja članica, u kojima su sažeto prikazane njihove jake strane, prilike za poboljšanje i njihove slabosti.

Stopa recikliranog komunalnog otpada u Hrvatskoj je, prema podacima za 2014. samo 17 % i od nje su lošije samo Rumunija (16 %), Malta i Slovačka po 12 %. Evropski prosek je 44 %.

“Hrvatska zaostaje za ostvarivanjem ciljeva EU-a u pogledu otpada. Suštinski razlozi za to su nedovoljno planiranje upravljanja otpadom, slabi podsticaji za upravljanje otpadom prema hijerarhiji otpada. Zatim, nedovoljno odvojeno prikupljanje otpada (od vrata do vrata), nedostatak jasne raspodele zadataka i koordinacije između različitih upravnih nivoa kao i slab kapacitet sprovođenja.

Hrvatska je kasnila u donošenju nacionalnog plana upravljanja otpadom i programa sprečavanja otpada (rok je bio 31. decembar 2014., a donesen je u januaru 2017.) koji se smatraju potrebnim alatima za odražavanje postojećih politika i izradu strategije za ostvarenje ciljeva EU-a u pogledu upravljanja otpadom”, navodi Komisija.

Izvor: hina.hr

V.Vukajlović

Za energetsku obnovu više stambenih zgrada preko milijardu kuna

Foto-ilustracija: Pixabay

U sledeće dve godine u energetsku obnovu više stambenih zgrada u Hrvatskoj biće uloženo preko milijardu kuna, od čega 629 miliona kuna iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Sve ovo se realizuje na osnovu  konkursa koji je prošle godine raspisalo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, nakon čega je odobreno 616 projekata. Ovo je potvrdio premijer Hrvatske gospodin Plenković.

Izvor: hina.hr

V.Vukajlović

Srbija na dobrom putu implementacije Strategije aproksimacije u oblasti životne sredine

Foto-ilustracija: Unsplash (Jon Flobrant)

U prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine održan je prvi sastanak nadzornog odbora programa pod nazivom „Dalja implementacija Strategije aproksimacije u oblasti životne sredine“, koji se realizuje iz pretpristupnih fondova Evropske unije. Cilj projekta je da pruži odgovore na pitanja na koji način, kada, koliko, za koje namene i za koje tačno projekte u oblastima upravljanja otpadom i otpadnim vodama treba da se izdvoje sredstva u narednom periodu.

Rezultate ovog projekta će Vlada Republike Srbije koristiti u pripremi za sadržaj pregovaračke pozicije pretpristupnih pregovora sa Evropskom unijom i predstavljaće osnovu za traženje prelaznih perioda za direktive za koje su potrebna velika finansijska ulaganja.

„Vlada Republike Srbije je planirala dostizanje prosečnih evropskih standarda u oblasti životne sredine u narednih 25 godina. To podrazumeva da će Srbija biti u obavezi da u narednom periodu povećava izdvajanja za životnu sredinu kako bi došla na više od 200 miliona evra godišnje investicija u razvoj infrastrukture i kako bi dostigla zacrtane ciljeve u planiranom vremenskom roku“, istakla je Stana Božović, državna sekretarka u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Za buduće uspešno pregovaranje u ovoj oblasti neophodno je dobro strateško planiranje koje će omogućiti ovaj projekat, jačanje institucionalnih kapaciteta i uspostavljanje stabilnog sistema finansiranja kroz reformu Zelenog fonda na način da odgovara realnim potrebama višegodišnjeg planiranja i finansiranja infrastrukturnih projekata.

Projekat „Dalja implementacija Nacionalne strategije aproksimacije u oblasti životne sredine“ traje do oktobra 2018. godine i obuhvata aktivnosti koje se odnose na tri glavne komponente: jačanje institucija za sprovođenje zakonodavstva u oblasti životne sredine, jačanje kapaciteta za planiranje sprovođenja EU Direktiva koje zahtevaju značajna finansijska ulaganja (posebno u oblasti voda i otpada) i jačanje kapaciteta za investiciono i finansijsko planiranje projekata u oblasti životne sredine.

Projekat je finansiran od strane Evropske unije.

Izvor: Agencije

V.V.

EPS: Ledeni dani višestruko povećavaju potrošnju struje!

Foto: eps.rs

Januar ove godine sa minus 3,6 stepeni Celzijusa je najhladniji januar u Beogradu od 1964. godine, podaci su meteorologa. Ovogodišnji januar hladniji je i od februara 2012. godine koji svi pamtimo po ekstremno ledenom talasu.

Zato je i potrošnja električne energije tokom decembra 2016. i januara 2017. godine veća za 560 miliona kWh električne energije u odnosu na period pre godinu dana. U januaru se dnevna potrošnja struje približila rekordu iz februara 2012. godine, a 10. januara, kada je u nekim delovima Srbije minus dostizao i 33 stepena Celzijusa, potrošnja struje iznosila 138 miliona kWh, što je 20 odsto više nego istog datuma prošle godine.

Povećanje potrošnje električne energije u decembru i januaru kretalo se od 10 do 20 odsto, zavisno od temperaturnih razlika. Ipak, potrošačima je mala uteha meteorološka statistika, ali je veoma važno da svako domaćinstvo ima uvid u sopstvene energetske navike. Retko ko od nas ima utisak da dva ili tri sata dodatnog uključivanja kvarcne grejalice ili uljanog radijatora može čak za trećinu da uveća račun za struju Dodatno uključivanje TA peći nekoliko sati u toku dana može i da duplira račun za utrošenu električnu energiju. I svaki stepen smanjenja spoljašnje temperature dovodi do toga da potrošnja za grejanje raste za 5 ili 6 odsto.

Predstavnik Agencije za energetiku gospodin Aca Vučković izjavio je za Telegraf da ako potrošite oko 1.600 kWh električne energije mesečno došli ste do granice crvene zone. Ukoliko zbog hladnog vremena koje može biti kao što je i ovaj decembar u minusu, jedno minus dva, minus tri stepena, vi ćete morati da bi ste se zagrejali da potrošite više električne energije. Ukoliko potrošite znači na tih 1.600 dodatnih 800kWh električne energije za grejanje, što nije nemoguće kad je jako hladno, peć se umesto četiri sata puni sedam sati, za to vreme ćete potrošiti na primer tih dodatnih 700, 800 kWh u crvenoj zoni i vaš račun će se duplirati. Tako račun od oko 10.000 dinara u normalnim uslovima, očekivano je da bude oko 19.000 tokom ledenog talasa.

Gospodin Slobodan Ružić, ekspert za energetiku za Telegraf je istakao da je prosečna temperatura u decembru 3 stepena. Ako u nekom drugom decembru prosečna bude minus 2, vi ćete imati 25 odsto više potrošnje za grejanje, a da držite isti nivo u svom stanu. Potrošač ne zna, ali troši više, i to se neumitno dešava, to je zakon fizike.

Domaćinstvo koje se greje na dva termo-akumulacione peći troši 1.800 kWh mesečno. U nižoj tarifi, jer noću puni TA peći, potroši 1.000, a u skupljoj 800 kWh. Račun iznosi oko 13.000 dinara. Pošto je bilo hladno, domaćinstvo je dodatno uključivalo TA peć od 6 kW svakog dana po tri sata dnevno (dakle po skupoj tarifi). Peć je potrošila u tom periodu 6kW x 90h = 540 kWh za mesec dana. Ukupna potrošnja ovog domaćinstva iznosi 2.340 kWh, od kojih je 1.000 u jeftinoj, a 1.340 u skupoj tarifi. Račun iznosi oko 23.500 dinara. Skoro duplo je veći račun zbog jedne TA peći koja je dodatno uključivana danju po tri sata.

izvor: telegraf.rs

Povećana EE u OŠ „Nikola Tesla” u Rijeci

energetski pasoš
Foto-ilustracija: Pixabay (OpenClipart-Vectors)

U Osnovnoj školi „Nikola Tesla” u Rijeci u Hrvatskoj završeni su radovi na energetskoj sanaciji.

U okviru projektra povećanja energetske efikasnosti zamenjena je stolarija, postavljena toplotna izolacija, sanirana fasada.

Vrednost projekta bila je 7,1 milion kuna, a sredstva su obezbeđena iz evropskih fondova i putem javnog poziva.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

U planu izgradnja 5 malih MHE u BiH

Krajem prošle nedelje predstavnici Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i kompanije „Ecco-Crima” potpisali su ugovore o dodeli koncesije za izgradnju malih hidroelektrana.

Kako je saopšteno, u planu je izgradnja pet malih hidroelektrana ukupne snage 3,5 MW. Reč je o MHE „Gradina” instalisane snage 0,265 MW, vrednosti 936.600,00 KM, MHE „Modri vir” instalisane snage 0,091 MW, vrednosti 518.700,00 KM, MHE „Crni most” instalisane snage 1,52 MW, vrednosti 5.375.000,00 KM, MHE „Gračanica” instalisane snage 0,732 MW, vrednosti 2.603.100,00 KM, MHE „Marina pećina” instalisane snage 0,732 MW, vrednosti 3.361.500,00 KM.

Hidroelektrane će biti izgrađene na reci Rami, a u planu je pribavljanje potrebnih dozvola za realizaciju projekata.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

RENEXPO® Water & Energy sajam u Beogradu

4. RENEXPO® Water and Energy na teme vode i energije, održaće se od 25 – 27. aprila 2017. Tom prilikom međunarodnoj publici će biti predstavljene investicione mogućnosti u regionu u oblasti bioenergije, hidro energije, fotonapona, energije vetra, čvrstog otpada, vodoprivrede, u izložbenom prostoru na konferencijama, seminarima, B2B sastancima. Organizatori najavljuju tokom 3 dana održavanje brojnih konferencija, a jedna od njih je i konferencija o energetskoj efikasnosti koju preporučujemo.

Izvor: Renexpo

V.V.

Rekordna proizvodnja toplotne energije u Sarajevu u januaru 2017. godine

Usled izrazito niskih temperatura, a u cilju održavanja energetskog sistema Kantona Sarajevo, Kantonalno javno komunalno preduzeće „Toplane Sarajevo” je u januaru ove godine proizvelo 102.915 MWh, čime je ostvarena rekordna proizvodnja toplotne energije u poslednjih 40 godina.

Prosečna višegodišnja proizvodnja toplotne energije u Toplanama za mesec januar iznosi 83.421 MWh, a najveća mesečna proizvodnja do 2017. godine je zabeležena u 2006. godini i iznosila je 94.994 MWh.

U januaru 2017. godine Toplane su takođe potrošile rekordnih 13 miliona Sm3 prirodnog gasa kao energenta za proizvodnju toplotne energije.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Podnet zahtev za upravljanje otpadom u Kikindi

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine izdao je obaveštenje o prijemu zahteva za izdavanje dozvole za skladištenje neopasnog i opasnog otpada, operatera „Eko hemik” na lokaciji operatera u Kikindi.

Kako je saopšteno, 9. decembra 2016. godine, operater „Eko hemik” podneo je zahtev za izdavanje dozvole za skladištenje neopasnog i opasnog otpada.

Rok za dostavljanje mišljenja i predloga je 6. mart 2017. godine, a uvid u podneti Zahtev i prateću dokumentaciju može se izvršiti u Pokrajinskom sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine.

izvor: ekourb.vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

Pokrenut postupak zaštite zaštićenog područja „Venerina padina”

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Na osnovu člana 42. stava 8. Zakona o zaštiti prirode Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine obaveštava javnost o postupku pokretanja revizije zaštite Specijalnog rezervata prirode „Venerina padina”.

Zbog svojih prirodnih vrednosti i potrebe njihovog očuvanja, lokalitet Venerina padina je 2005. godine proglašen za zaštićeno područje od izuzetnog značaja, odnosno zaštićeno područje I kategorije i to kao specijalni rezervat prirode. Uredbom o zaštiti Specijalnog rezervata prirode „Venerina padina” obuhvaćena je površina od 0,2724 ha i ustanovljena su dva režima zaštite: I i II stepen. Za upravljača SRP „Venerina padina” imenovano je Ugostiteljsko-turističko preduzeće Hotel „Mir”.

Cilj revizije zaštite i izrade nove Studije, odnosno donošenja novog akta o zaštiti je usaglašavanje sa izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode i upotpunjavanje podataka o stanju i statusu područja na osnovu novih stručnih saznanja, kao i promena upravljača zaštićenog područja.

Prirodno područje koje se predlaže za zaštitu nalazi se u jugoistočnoj Srbiji u dolini Zvonačke reke, leve pritoke Jerme, na teritoriji opštine Babušnica. Predloženo područje obuhvata površinu od 0,2927 ha. Maksimalna nadmorska visina je 670 m, a minimalna 646 m.

Na zaštićenom području „Venerina padina” koje se predlaže za zaštitu kao zaštićeno stanište ustanovljava se režim zaštite II stepena. Prema strukturi površina katastarske opštine Zvonce po vlasništvu, u Zaštićenom staništu „Venerina padina” privatnom vlasništvu pripada oko 93 odsto površina, dok državnim i ostalim oblicima vlasništva pripada oko 7 odsto.

Prema Uredbi o ekološkoj mreži zaštićeno područje „Venerina padina” je deo ekološki značajnog područja br. 85 – „Jerma”. Zbog prisustva određenih ugroženih životinjskih vrsta i prioritetnog tipa staništa, utvrđenih u skladu sa Rezolucijom 4. i 6. Konvencije o očuvanju evropske divlje flore i faune i prirodnih staništa, Zaštićeno stanište „Venerina padina” je identifikovano područje u okviru međunarodne ekološke mreže Emerald (RS0000040). Prema Pravilniku o kriterijumima vrednovanja i postupku kategorizacije zaštićenih područja Zaštićeno stanište „Venerina padina” se svrstava u I kategoriju – zaštićeno područje od izuzetnog značaja.

Imajući u vidu postojeće stanje, odnosno da je upravljač Ugostiteljsko-turističko preduzeće Hotel „Mir” nakon stečajnog postupka izgubio pravo upravljanja nad zaštićenim područjem, Zavod za zaštitu prirode Srbije predlaže da upravljanje Zaštićenim staništem „Venerina padina” bude povereno Javnom preduzeću „Srbijašume” iz Beograda, a koje obavlja poslove čuvanja i upravljanja Specijalnim rezervatom prirode „Jerma”.

Postupak zaštite prirodnog područja pokrenut je 5. decembra 2016. godine, kada je Zavod za zaštitu prirode Srbije dostavio studiju zaštite Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao nadležnom organu.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

EU izbacuje fosilna goriva dok Balkan nastavlja zagađivati

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Vest da je irski parlament odobrio plan ukidanja investiranja u crpljenje i korišćenje fosilnih energenata – uglja, nafte i gasa – u zemljama regije propraćena je sasvim ovlaš i nije izazvala gotovo nikakvu pažnju. Ali, ova istorijska odluka irskog parlamenta, kojom se napokon počinju sprovoditi direktive Evropske unije o povećanju proizvodnje energije iz obnovljivih i ekološki prihvatljivih izvora imaće velike i dugoročne posledice na energetsku politiku Evrope i sveta.

Izbacivanje upotrebe fosilnih goriva iz proizvodnje energije, bilo da je reč o električnoj, toplotnoj ili pogonskoj, jedan je od najvažnijih razvojnih planova Evropske unije, a ekološki standardi koje zajednica nameće imaju za cilj da obezbede energetsku nezavisnost i ekološku sigurnost.

Zemlje regije zapadnog Balkana i Hrvatska, kao jedina regionalna članica Evropske unije, imaju obavezu uvoditi evropske ekološke standarde i pridržavati se direktiva o korišćenju fosilnih goriva u proizvodnji energije, a svako odstupanje od preporuka trebalo bi se doživljavati kao otvoreno ignorisanje regulativa. Pa iako se uputstva Evropske unije čak i laiku čine logičnim i opravdanim, u zemljama regije sasvim malo se drži do principa ograničavanja upotrebe fosilnih goriva za proizvodnju energije.

Predsednik saveza za energetiku Hrvatske gospodin Tomislav Marjanović kaže da je u Hrvatskoj od ukupne količine proizvedene električne energije samo deset odsto dobijeno iz obnovljivih izvora energije, a da se najveća količina električne energije, proizvedene u Hrvatskoj, dobija iz rada hidroelektrana.

Prema pokazateljima iz poslednjeg izveštaja o stanju elektroenergetskog sistema Republike Hrvatske iz 2015. godine vidljivo je kako je na godišnjem nivou proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije u sistemu podsticaja iznosila 1,1 TWh tj. 10,9 odsto u odnosu na ukupnu proizvodnju električne energije. Preostalih 9 TWh tj. 89,1 odsto Republika Hrvatska proizvela je iz drugih izvora, a u najvećoj meri putem hidroelektrana, istakao je gospodin Marjanović.

Pa iako se procentualno veoma mali deo električne energije dobija iskorišćavanjem obnovljivih izvora energije, Marjanović pojašnjava kako je Hrvatska opredeljena da razvija „zelenu ekonomiju“ jer je to, između ostalog, jedan od kvalitetnijih načina da se podstakne razvoj lokalne ekonomije. Ipak, napominje da Hrvatska, verovatno, nikada neće napustiti korišćenje fosilnih goriva.

Tranzicija na „zelenu ekonomiju” je uvek trošak za društvo u celini, a pozitivan učinak se može očekivati tek dugoročno kada ulaganje u izgradnju postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i postrojenja sa visoko efikasnom kogeneracijom bude rezultiralo isporukom električne energije manjeg troška nego uvozom električne energije s ostalih tržišta električne energije. Potrebno je istaknuti da je takva električna energija proizvedena lokalno i doprinosi zapošljavanju i rastu ekonomije. Ipak, kratkoročno se ne može očekivati kako će Republika Hrvatska u potpunosti napustiti proizvodnju električne energije iz fosilnih goriva, jasan je Marjanović.

Fosilna goriva glavni su energent za proizvodnju energije u Srbiji, objašnjava u razgovoru za Al Jazeeru glavna urednica Energetskog portala Srbije gospođa Nevena Đukić, navodeći podatak da se iz obnovljivih izvora energije dobija svega 21 odsto od ukupno proizvedene energije u zemlji. Do 2020. godine Srbija bi trebalo da ima 27 odsto električne energije dobijene iz obnovljivih izvora energije, kaže Đukić, dodajući kako su slabe šanse da se u sledećih trideset godina korišćenje fosilnih goriva potpuno izbaci iz upotrebe.

Na primer, prema podacima sa sajta EPS-a, ukupna instalisana snaga kapaciteta za proizvodnju električne energije kojom raspolaže EPS (bez Kosova i Metohije) iznosi ukupno 8.359 MW, i to u termoelektranama na lignit 5.171 MW, u termoelektranama-toplanama na gas i tečna goriva 353 MW i u hidroelektranama 2.835 MW. Pored navedih elektrana, veliki zagađivači životne sredine su i toplane koje koriste fosilna goriva za proizvodnju toplotne energije. Najveći proizvođač Beogradske elektrane proizvodi nešto manje od 3.000 MW toplotne energije, od čega 99 odsto energije se dobija iz fosilnih goriva (prirodni gas, mazut, ugalj). Ono na šta Republika Srbija treba da usmeri svoje snage je modernizacija sistema na fosilna goriva koji treba da budu usklađeni sa EU standardima, kao što je nedavno započeta modernizacija TE Kostolac B. Pored toga, u procesu je i izgradnja trećeg bloka na elektrani Kostolac B u saradnji sa kineskim partnerima, ističe Đukić.

Kada sagleda šta je sve neophodno učiniti kako bi se fosilna goriva u potpunosti izbacila iz procesa proizvodnje energije Đukić sa skepticizmom gleda na mogućnost da se irski energetski scenario primeni u Srbiji.

Prelazak na veće korišćenje obnovljivih izvora iziskuje nove investicije i bolju investicionu klimu regiona, prilagođavanje zakonodavstva, povećanja subvencija i davanja feed–in tarifa objektima OIE-a. Trenutno, prema zvaničnim podacima Ministarstva rudarstva i energetike, status povlašćenog proizvođača električne energije su ostvarile privatne kompanije ili fizička lica sa skoro ukupno 80 MW. Ovi projekti su podeljeni prema vrsti obnovljivih izvora. Ukupno instalisana snaga iz hidro-potencijala iznosi 43,6 MW, a iz solarnih elektrana na zemlji je 5,3MW, dok je na krovovima nešto manje od 3,5MW. Trenutna iskorišćenost vetro-potencijala je 17 MW. Do sada je realizovano ukupno 10,3 MW biogasnih postrojenja. Iz svega ovoga navedenog, jasno je da se u Srbiji neće skorije desiti scenario koji planira Republika Irska, a to je potpuno odbacivanje fosilnih goriva i prelazak na obnovljive izvore energije, jasna je Đukić.

Ništa bolja situacija nije ni u Crnoj Gori koja svoje energetske strategije bazira na iskorišćavanju uglja, pojašnjava gospođa Sanja Orlandić iz nevladine organizacije Green Home, navodeći kao najnegativniji primer planove za proširivanje termoelektrane u Pljevljima.

Što se tiče ciljeva Crne Gore za korišćenje energije iz uglja, oni su još uvijek u opticaju u svim našim strategijama i dokumentima. U najnovijoj strategiji energetike do 2030. godine, koja je donesena pre par godina, planira se upotreba i izgradnja drugog bloka termoelektrane u Pljevljima i u toku su jako intenzivni pregovori povodom građenja termoelektrane. Skoda Praha, češka firma, pobedila je na tenderu i trenutno ta firma traži finansijsku podršku kako bi se pristupilo izradi same termoelektrane. U Pljevljima postoji već jedna termoelektrana, koja je počela sa radom 1982. godine i tada je građanima Pljevalja bila obećana toplifikacija celog grada. Međutim, ni nakon trideset godina do toplifikacije nije došlo. Ekološka situacija je alarmantna, a zagađenja su jako visoka, naročito u zimskom periodu. Emisije sumpor dioksida u zadnje vreme jako su visoke, tačnije bile su najviše od kada Agencija za zaštitu životne sredine radi ova merenja. Izdato je upozorenje građanima da ne izlaze na ulice i ne otvaraju prozore.

Sve strategije za razvoj pogona za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u Crnoj Gori su samo deklarativnog tipa, kaže Orlandić ističući još jednom Pljevlju kao negativan primer korišćenja fosilnih goriva za dobijanje energije.

Na žalost, te se opcije za sada veoma slabo razvijaju. Kratkoročni i dugoročni planovi nisu zasnovani na tome da se koriste neki drugi izvori energije. Pre dve godine se počelo sa raspodelom peleta u Pljevljima, ali jako malom broju domaćinstava i uz neke određene subvencije. Ono što je još problem u ovom gradu jeste da sva domaćinstva za ogrev koriste ugalj i da je to još jedan dodatni izvor zagađenja. Naša država planira da smanji to zagađenje izgradnjom druge termoelektrane koja bi bila po najsavremenijim tehnologijama, međutim predstavnici i lokalnih nevladinih organizacija iz cele Crne Gore smatraju, što je i logično, da to ne može biti rešenje, ni ekološko ni energetsko, za situaciju u Pljevljima, zaključuje Orlandić.

Konačno, ni Bosna i Hercegovina se ne može pohvaliti strategijom prevazilaženja upotrebe fosilnih goriva u proizvodnji energije, kaže gospođa Džemila Agić iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle. Najveći deo energije, posebno električne, BiH dobija iz termoelektrana koje rade na principu spaljivanja uglja i iz nekolicine velikih hidroelektrana, koje se baziraju na ekološki neprihvatljivom crpljenju vodenog potencijala zemlje.

One koje su ubrajaju u obnovljivi izvor energije, male hidrocentrale, zatim proizvodnja električne energije iz Sunca to je još uvijek na nekom početku, ali recimo u zadnjim godinama osetila se mala ekspanzija, posebno solarnih elektrana. Ono što je loše je što nije dobro osmišljen način subvencionisanja ili podsticanja korišćenja obnovljivih izvora energije, a razlog je zato što su naše vlasti i političari još uvek fokusirani na fosilna goriva. Svu svoju pažnju usmeravaju na podsticanje ili odobravanje proizvodnje električne energije iz uglja sa nekim opravdanjem da na taj način žele sačuvati radna mesta, koristiti postojeću pamet, jer su naši ljudi navikli da se bave tim poslom. Kao da mi nemamo inženjere koji se bave i svim tim novim tehnologijama i koji bi uz malo podrške mogli naučiti sve te nove tehnologije. Kao da mi zavisimo od par inženjera koji su naučili samo da rade jedan posao. Mislim da to nema opravdanja i da se moramo fokusirati ili orijentisati prema održivim rešenjima i okrenuti se obnovljivim izvorima energije. Gledajući BiH, teško je to očekivati kada uzmemo u obzir kakvi nas političari vode, jer sva diskusija o obnovljivim izvorima energije se nekako guši i usmerava prema fosilnim gorivima. Ja bih rekla da je to više interes nekakvog malog broja pojedinaca i zbog njih se politika razvija ili nekako planira u tom smeru.

Stav bh. političkih zvaničnika Agić ne razume i čini joj se kao da političari u BiH misle da će im, zbog nekih sada tajnih razloga, nepoštovanje direktiva i smernica biti oprošteno.

Kod nas još uvijek kao da žele iskoristiti priliku dok nismo u EU u da naprave energetska postrojenja koja će koristiti ugalj. Isto kao da očekuju da će neko reći – sad vi radite sa fosilnim gorivima, mi ćemo to prihvatiti, ili emitujte i CO2 i sumpor-dioksid i druge gasove, i mi ćemo to vama oprostiti; ili su možda naivni pa da tako misle, a možda se može reći -neka se napravi – pa ih posle apsolutno ne interesuje šta će se desiti, jer je možda njima u ovom trenutku važno, zbog nečega, da se sredstva investiraju u nešto što nije ekonomski opravdano, zaključuje Agić.

Nerealno je očekivati da će u skorijoj budućnosti u zemljama regiona biti uveden najavljeni irski model po kojem će se fosilna goriva potpuno izbaciti iz procesa proizvodnje energije, kažu sagovornici Al Jazeere.

izvor: balkans.aljazeera.net

autor: Jasmin Agić

Ekološka katastrofa u Jablaničkom jezeru

jablanicko_jezero-1024x683Jablaničko jezero u Bosni i Hercegovini u poslednjih mesec dana preživljava ekološku katastrofu, voda je potpuno nestala, a time i celokupno riblje bogatstvo, prenosi RTS pozivajući se na „Al Džazira Balkans“.

Uzrok je nenajavljeno ispuštanje vode na obližnjoj brani, što je uradila Elektroprivreda BiH.

Ribari kažu da je Elektroprivreda pustila vodu pre 40 dana bez ikakvog prethodnog obaveštenja. Nestalo je dva miliona ribljih jedinki, a poribljavanje je trajalo decenijama.

Elektroprivreda BiH tvrdi da nije uzrokovala katastrofu jezera.

U saopštenju Elektroprivrede BiH se navodi da se period od septembra do kraja prošle godine, kao i januar 2017. godine, karakteriše se kao hidrološki izuzetno sušni periodi. To je imalo direktnog odraza na stanje prirodnih dotoka vode na slivu reke Neretve, kao i na stanje zaliha vode u akumulaciji HE Jablanica.

Dodaje se da je zbog veoma niskih temperatura u januaru ove godine i obezbeđenja potrebnih količina električne energije, došlo do pada kote akumulacije HE Jablanica.

„Međutim, ni u ovakvim okolnostima nije ugroženo propisano ispuštanje vode, niti enormno pražnjenje akumulacije u druge namene, osim potrebe za podmirenjem potreba elektroenergetskog sistema“, navodi se u saopštenju.

Jablaničko jezero bilo je veštačko akumulaciono jezero na Neretvi. Prostiralo se od Konjica do Jablanice, uz magistralni put M-17, dužine oko 30 kilometara, a najveća dubina bila je oko 80 metara.

Ovo jezero je nastalo je 1953. godine izgradnjom brane na Neretvi, pet kilometara uzvodno od Jablanice.

Izvor: rts.rs i alo.rs

V.V.