Home Blog Page 1299

Sarajevo dobilo ekološke autobuse

Sarajevska kompanija „Centrotrans Eurolines“ pustila je u pogon autobuse koji koriste komprimovani prirodni gas.

Predstavnici ove kompanije saopštili su da je u cilju smanjenja štetnih izduvnih gasova koji negativno utiču na ekološku situaciju u Kantonu Sarajevo, a posebno u zimskom periodu, donesena odluka da se testiraju ekološki prihvatljiva vozila. Probni period za testiranje ovih autobusa je mesec dana, te ukoliko se pokaže da su oni prihvatljivi za ovo tržište, biće pokrenuti razgovori sa predstavnicima nadležnih opštinskih, gradskih i kantonalnih struktura vlasti o podršci uvođenja ekološko prihvatljivih autobusa na području Kantona Sarajevo.

Ukoliko ovi autobusi zadovolje tehnološke standarde i budu prihvatljivi za putnike, u budućnosti će svi autobusi biti zamenjeni ekološkim vozilima.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

U toku polaganje pozemnog kabla između Crne Gore i Italije

Foto-ilustracija: Unsplash (Wladislaw Peljuchn)

Kompanija Terna Crna Gora položila je dva kilometra podzemnog dela energetskog kabla između Crne Gore i Italije, na crnogorskom kopnu, prenose mediji.

U toku je i polaganje 16 kilometara podzemnog kabla na italijanskoj obali od Peskare do nove trafostanice Terne u Sepagatiju. Na italijanskoj strani do sada su položena tri kilometra podzemnog dela kabla. Završetak polaganja podzemnih kablova planiran je za zadnje tromesečje ove godine.

Ukupna dužina kabla između Peskare i Rta Jaz iznosi 455 kilometra, od čega je dužina podmorskog dela 433 kilometra. U okviru projekta CGES gradi trafostanicu Lastva, koja će koštati 38,5 miliona evra, kao i dalekovod od Lastve do Pljevalja vredan 67,5 miliona evra.

Kada kompletan projekat bude gotov, Crna Gora će biti povezana sa energetskim sistemom Italije i Zapadne Evrope, čime će postati energetska spona Zapadnog Balkana sa Evropskom unijom.

izvor: eneregtika.ba

Sandra Jovićević

Park Ušće dobija Zonu vode i Zonu prirode (FOTO)

Foto: Beograd.rs
Foto: Beograd.rs

Ugledni danski arhitekta Jan Gel predstavio je idejno rešenje za sređivanje  80 hektara parka kod beogradskog Ušća. Prostor oivičen Bulevarom Nikole Tesle, od Brankovog mosta do hotela „Jugoslavija” u Zemunu, biće podeljen na sedam tematskih zona.

Foto: Beograd.rs

Najveći gradski park imaće Zonu kretanja. Na promenadi bi se nalazile staze za trčanje, punktovi za iznajmljivanje ili parking bicikala, dečja igrališta za trotinete i rolere. Zona prirode imala bi ambijent divljine, sa skulpturama životinja i šumskim replikama. Park će pored ove dve zone imati i zonu muzike, umetnosti, nauke, vode i zonu Srbija, prenosi portal Beograd.rs.

Foto: Beograd.rs

Prema rečima gradskog arhitekte Milutina Folića, studio danskog arhitekte sugeriše da se tematske zone nadovežu na već planirane i postojeće sadržaje. Zona muzike mogla bi se osloniti na buduću zgradu Filharmonije, Palata Srbija nadovezuje se na Zonu Srbija, Zona umetnosti na Muzej savremene umetnosti. Zona prirode bila bi uz budući prirodnjački muzej.

Foto: Beograd.rs

Zona Srbija bila bi tematski prostor posvećen prirodi i kulturi Srbije. Ovaj omanji tematski park zamišljen je kao skup autohtonih i rasprostranjenih biljnih vrsta sa naših prostora, uz detalje i elemente kulturnih specifičnosti. Dok bi Zona vode bila dugačka promenada, koja bi se završavala u špicu obale, simbolično posvećena ušću dveju reka. Predlaže se formiranje vodenih atrakcija, parkovskog jezera, potoka i česmi.

Foto: Beograd.rs

U parku Ušće postojaće šetalište posvećeno muzici. Biće nekoliko otvorenih prostora za organizovanje muzičkih događaja, igraonica sa instrumentima, kao i staze slavnih ličnosti. Nekoliko šetališta biće posvećeno umetnosti i nauci. Staze će povezivati Muzej savremene umetnosti i niz eksponata koji bi trebalo da popularizuju nauku.

I Zrenjanin u akciji Sat za našu planetu

Grad Zrenjanin je saopštio da će se i ove godine uključiti u globalnu akciju Sat za našu planetu.

Ovo će biti deveto učešće Zrenjanina u akciji, jer su prvi put svetla u Zrenjaninu ugašena 2009. godine, kada se Srbija pridružila globalnoj akciji, započetoj dve godine ranije.

Prethodne godine u akciju Sat za našu planetu uključilo se više od 7.000 gradova i mesta u 178 zemalja sa stotinama miliona učesnika na svih sedam kontinenata. U Srbiji je učestvovalo 85 gradova i opština.

Akcija će u svim gradovima i mestima koja učestvuju biti sprovedena 25. marta, u periodu od 20.30 do 21.30 časova, kada će biti ugašena dekorativna i javna rasveta, koja osvjetljava glavne znamenitosti gradova ili trgove.

izvor: zrenjanin.rs

Sandra Jovićević

U planu rešavanje problema otpadnih voda u Nišu i Leskovcu

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Schimmeck)

U Nišu i Leskovcu će danas biti potpisani memorandumi o razumevanju između Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine i lokalnih vlasti dva grada.

Cilj memoranduma je rešavanje problema otpadnih voda u pomenutim gradovima.

Potpisivanje Memoranduma o razumevanju u Nišu označiće početak pripreme tehničke dokumentacije za implementaciju Projekta sakupljanja i prerade otpadnih voda u Gradu Nišu, u okviru programa „Podrška razvoju infrastrukture u oblasti zaštite životne sredine“ (PEID).

izvor: tanjug.rs

Sandra Jovićević

Usvojen sporazum o smanjenju gasova sa efektom staklene bašte u BiH

Photo-illustration: Pixabay

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na telefonskoj sednici prihvatila Sporazum o saradnji u oblasti zaštite životne sredine o realizaciji sertifikovanja i smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte i metodologije za evaluaciju kvaliteta infrastrukture za tehnologiju i energetsku efikasnost obnovljivih izvora energije između Federalnog ministarstva životne sredine i turizma i Centra za međunarodnu saradnju i razvoj (CMSR) iz Ljubljane.

Cilj sporazuma je doprinos u smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte u atmosferu. Merenje ovakvih gasova i verifikacija sprovedenih merenja su preduslov za upravljanje emisijama, kao i prihvatanje da su ključni za sprovođenje efikasne politike kvalifikacije.

Efekti realizacije planiranih projekata su u skladu s mnogim evropskim direktivama, programom Horizon 2020 i sa međunarodnim konvencijama koje imaju za cilj praćenje i smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte kroz bolje korišćenje, kao i skladištenje energije, iskorišćenje obnovljivih i alternativnih izvora energije, korišćenje distribuirane proizvodnje, recikliranje energetskih sirovina, zadovoljenje potražnje i izgradnju infrastrukture za kvantitativno praćenje energetske efikasnosti, ali i gubitaka i kvaliteta električne energije u energetskoj mreži.

Dokazana je prednost sertifikovanja gasova sa efektom staklene bašte, odnosno CO2 emisija kroz korišćenje bazne metodologije u procesu merenja, upravljanja, smanjenja emisija i sertifikovanja, kako bi se pomoglo svim organizacijama u identifikaciji i primeni mogućnosti smanjenja korišćenja resursa i konsekventno smanjenju troškova.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Međunarodni dan reka u BiH – “Naše reke, naše blago!”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pad prirodnih resursa, gubitak biodiverziteta i klimatske promene ozbiljno ugrožavaju stanje životne sredine. Povoljno stanje životne sredine je neophodno za ljudski opstanak i temelj našeg ekonomskog prosperiteta. Neodrživo korišćenje prirodnih resursa, se može prevazići, ako ćemo slediti principe održivog razvoja u planiranju korišćenja prirodnih dobara.

Bosna i Hercegovina sa više od 9.200 m3 vode po glavi stanovnika najbogatija je zemlja pijaćom vodom u regionu i među deset najbogatijih zemalja u Evropi. To sasvim jasno ilustruje važnost vodnih resursa za zemlju i za region. Ljudi su tradicionalno osetljivi na vodne resurse i jako dobro prepoznaju njihovu važnost. U svim obuhvaćenim zaštićenim područjima, vodni resursi su od velike egzistencijalne važnosti lokalnoj zajednici. Kako bi sprečili ugrožavanje stanja životne sredine WWF radi na očuvanju vodnih resursa Trebišnjica te reke Hrčavka u Nacionalnom parku Sutjeska.

Trebišnjica je jedna od najvažnijih reka u regionu pa je lokalitet Neretve i Trebišnjice je jedan od prioritetnih rečnih slivova WWF-a. Hidrosistem reke Trebišnjice je zamišljen i postavljen u 1970-tim, ali danas je koriste tri elektroprivrede, 4 agencije za vode, poljoprivrednici iz 3 politička entiteta te vodosnabdevanje u tri države. Sliv reke Trebišnjice deli i EU granica.

– Jedino se vrlo uskom saradnjom i koordinacijom najvažnijih korisnika voda Trebišnjice mogu postići ekonomski rast, socijalna pravednost i ekološka prihvatljivost, kako celokupno tako i za svakog pojedinog korisnika.” izjavio je Zoran Mateljak, direktor Udruženja “Dinarica”.

WWF smatra da bi važan korak ka održivom korišćenju vodnih resursa u slivu Trebišnjice bio Iskaz namere vlada s područja Trebišnjice za uskom saradnjom u cilju ispunjenja i zajedničkih i pojedinačnih ciljeva. Kako bi se omogućila neutralna i transparentna platforma za dijalog ključnih aktera WWF radi sa ključnim akterima o održivom upravljanu vodama Trebišnjice.

Nacionalni park Sutjeska: Uprkos intenzivnom tehnološkom razvoju, društvo će uvek u velikoj meri zavisiti od prirodnim vrednostima i prirodnim resursima. Nacionalni park Sutjeska najstariji je nacionalni park u Bosni i Hercegovini. Jedno je od biološki najraznovrsnijih područja u jugoistočnoj Evropi u kojem se nalazi više vrsta biljaka nego li u celoj Poljskoj, te sadrži jednu od poslednjih prašuma u Evropi – Perućicu, strogi prirodni rezervat.

Prostor Nacionalnog parka Sutjeska ima jedinstveni potencijal za razvoj održivih privrednih aktivnosti i može predstavljati trajni izvor prihoda za lokalno stanovništvo.

WWF moderira proces koji će omogućiti stvaranje turističke ponude kanjoninga što uključuje obuku vodiča, nabavku opreme, pripremu i osiguranje staza te regulisanja obaveza i odgovornosti svih partnera u budućem “korišćenju” kanjona Hrčavke u ekološki prihvatljive turističke svrhe.

JP „Srbijagas“ podnelo zahtev za Magistralni gasovod Niš-Dimitrovgrad

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta JP „Srbijagas“ podnelo Zahtev za određivanje obima i sadržaja Studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta Magistralni gasovod MG-10 Niš – Dimitrovgrad (bugarska granica) – interkonekcija srpskog i bugarskog transportnog sistema u dužini od oko 108 km, čija je trasa definisana Prostornim planom posebne namene infrastrukturnog koridor magistralnog gasovoda Niš – Dimitrovgrad sa elementima detaljne regulacije.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahteva u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao i na službenom sajtu Ministarstva i dostavi svoje mišljenje u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

„HEP Opskrba“ dobitnik iF DESIGN nagrade

Hrvatska kompanija „HEP Opskrba“  dobitnik je ovogodišnje iF DESIGN nagrade u kategoriji produkt dizajna u javnoj arhitekturi, za dizajn ELEN LEAF stanice za punjenje električnih vozila.

Nagrađena ELEN LEAF stanica za punjenje električnih vozila postavljena je ispred zgrade Gradske uprave Grada Zagreba u julu 2016. godine. Reč je o prototipu najsavremenije stanice za punjenje električnih automobila u Hrvatskoj, ujedno i prvoj koja za napajanje koristi solarnu energiju. Stanica se sastoji od dve nadstrešnice sa solarnim panelima, reklamnim totemom i ultra brzom stanicom za punjenje električnih vozila snage 50 KW DC i 43 KW AC, uz mogućnost istovremenog punjenja dva vozila.

Nagrada je dodeljena pomenutoj kompaniji 10. marta 2017. godine u Minhenu.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Vrbas dobio Lokalni akcioni plan za unapređenje EE u sektoru zgradarstva

Foto-ilustracija: Pixabay

Opština Vrbas jedna je od pet opština u Srbiji koja je dobila Lokalni akcioni plan za unapređenje energetske efikasnosti u sektoru zgradarstva.

Ovaj dokument je zvaničnopredstavljen na završnoj konferenciji projekta koja je održana 7. marta 2017. godine, a izrađen je uz podršku Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju – GIZ. Kroz izradu dokumenta, pojedini stambeni objekti u Vrbasu besplatno su dobili elaborate energetske efikasnosti i energetske pasoše.

Izradom ovog dokumenta opština Vrbas dobila je pregled postojećeg stambenog fonda, procenu potencijalnih ušteda energije, predlog adekvatnih mera za energetsku sanaciju zgrada i lokalnu tipologiju stambenih objekata.

izvor: vrbas.net

Sandra Jovićević

Akcija uređenja Leskovca

Proteklog vikenda u Leskovcu organizovane su akcije uređenja i čišćenja javnih površina.

U sklopu ove akcije uređene su saobraćajnice u Bobištu, kao i javne površine u Dubočici. Otklonjena je velika količina rastinja, šiblja, komunalnog i građevinskog otpada.

Akciju su realizovali pripadnici JKP „Komunalac“, Komunalne policije i kompanije „Por Verner Veber“.

izvor: gradleskovac.org

Sandra Jovićević

Konkurs za „Školu ekološkog aktivizma”

Ekološki pokret „Ozon” iz Crne Gore poziva mlade ljude od 18 do 30 godina, koji prepoznaju neophodnost građanske odgovornosti u procesima donošenja odluka iz oblasti životne sredine da se prijave za učešće u programu „Škola ekološkog aktivizma”, koji će se u Nikšiću i Podgorici realizovati u periodu 22. aprila do 24. decembra 2017. godine.

Program „Škola ekološkog aktivizma” pokrenut je 2010. godine uz podršku tadasnjeg Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine, a tokom prethodnih šest godina realizovan je uz podršku Misije OSCE u Crnoj Gori. Koncipiran je tako da polaznici kroz interakciju sa relevantnim predavačima, učešćem u građanskim akcijama i upoznavanjem sa aktuelnim stanjem, unaprede teorijska znanja i praktične veštine o građanskom ekološkom aktivizmu, ali i da podstakne mlade društveno aktivne ljude na javni angažman, sve u cilju unapređenja kvaliteta životne sredine.

Rok za slanje prijava je 31. mart 2017. godine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: ozon.org.me

Sandra Jovićević

Posetite „Evropski Amazon“ iz svog dnevnog boravka (FOTO) (360° VIDEO)

Foto: WWF
Foto: WWF

Da biste doživeli izuzetne prirodne lepote reka Mure, Drave i Dunava od sada ih možete „posetiti“ sa svog kauča u dnevnom boravku ili iz kancelarije i odmoriti oči od poslovnih dokumenata. WWF je u saradnji s biologom i snimateljem Goranom Šafarekom snimio panoramski 360° video „Evropskog Amazona“, snimljen prošlog leta savremenom kamerom.

Budući UNESCO Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, tzv. „Evropski Amazon“ milion je hektara prostran rečni predeo i jedan je od najvećih slatkovodnih bisera Evrope. Prirodna oaza dužine 700 kilometara koja se proteže kroz Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju i Mađarsku pruža dom brojnim zaštićenim vrstama među kojima su orao belorepan i crna roda, vidra i brojne vrste riba, ptica i biljaka. Rad WWF-a na zaštiti ovog jedinstvenog predela traju već četvrtinu veka. UNESCO je već uključio područja u Mađarskoj i Hrvatskoj na listu rezervata biosfere, a susedne su zemlje u procesu nominacije za UNESCO rezervat biosfere. Kada ga proglase, biće to velika pobeda za ljude i prirodu ovog područja.

Foto: WWF

Kako bi se što bolje pripremili za budući rezervat biosfere, državne institucije u pet država, zaštićena područja i nevladin sektor, sprovode nekoliko EU projekata. Zdravi i dinamični rečni ekosistemi omogućujavaju brojne dobrobiti za lokalno stanovništvo i stvaraju mogućnosti za održivi razvoj. Kako bi se održivo upravljalo budućim rezervatom biosfere Mura-Drava-Dunav pokrenut je projekt „coop MDD“ kroz koji će se 11 zaštićenih područja u pet država povezati i uskladiti prakse upravljanja te tako osigurati povezanost rečnih ekosistema duž celog UNESCO rezervata biosfere.

Foto: WWF

– Povezanost rečnih ekosistema od posebnog je značaja za sve vrste biljaka i životinja koje naseljavaju „Evropski Amazon“. Kroz projekt „coop MDD“ ćemo uspostaviti i mrežu Rečnih škola u svim državama kako bi javnost i učenici mogli da saznaju puno više o živom svetu reka i njihovom značaju za ljude – izjavila je Duška Dimović, direktorka WWF programa u Srbiji.

Foto: WWF

Mura, Drava i Dunav su prekogranične reke i prolaze kroz više različitih zemalja, povezujući Alpe i Crno more. One donose život, prenose hranjive materije, daju vodu za piće i omogućuju poljoprivredu i ribolov, a dobar su temelj za razvoj održivog turizma usaglašenog s očuvanom prirodom. Reke povezuju i ljude koji uz njih žive, ne mareći za granice. Jedino uspešna prekogranična saradnja će nam omogućiti da očuvamo izuzetne prirodne vrednosti i dobrobiti koje ona pruža lokalnom stanovništvu.

Foto: WWF

Povećana potrošnja električne energije u Mađarskoj

Foto-ilustracija: Pixabay

 

Foto-ilustracija: Pixabay

Potrošnja električne energije u Mađarskoj tokom zime 2016/2017. godine dostigla je rekord zbog neuobičajeno hladnog vremena.

Tako je u zimskim mesecima potrošeno gotovo 500 GWh ili za 5,3 odsto električne energije više nego godinu dana ranije. Ukupno je potrošeno 11,914 GWh prema 11,433 GWh koliko je potrošeno prošle zime.

U januaru 2017. godine potrošnja je povećana na 4,271 GW h, što je za 6,9 odsto više nego u istom mesecu prošle godine kada je potrošnja iznosila 3,995 GWh.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Od 1. aprila veća cena gasa u Rumuniji

Foto-ilustracija: Unsplash (KWON JUNHO)

Cena prirodnog gasa za domaćinstva u Rumuniji od 1. aprila 2017. godine biće veća između 5 i 6 odsto, ali će potrošači i u buduće biti zaštićeni od iznenadnih i visokih skokova cena gasa.

U Rumuniji je u toku rasprava u Parlamentu vezana za donošenje propisa o liberalizaciji gasnog tržišta od 1. aprila 2017. godine, a očekuje se da će svi potrebni propisi biti usvojeni na vreme.

Nakon tog datuma više neće biti regulisanih cena gasa, ali će i dalje ostati na snazi regulacija nekih delova tržišnih cena poput naknada za mrežu i komponenti vezanih za prirodni monopol.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Pokrenut postupak zaštite Spomenika prirode „Mašin Majdan”

Na osnovu člana 42. stav 8. Zakona o zaštiti prirode Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine obaveštava javnost o postupku pokretanja zaštite prirodnog područja II kategorije, kao Spomenik prirode „Mašin Majdan”.

Prirodno područje koje se predlaže za zaštitu nalazi se u Beogradu, na teritoriji opštine Savski venac. U sklopu je prostorno-kulturno-istorijske celine „Topčider” i u neposrednoj blizini spomenika prirode „Topčiderski park” i „Šuma Košutnjak”. SP „Mašin Majdan” zauzima površinu od ukupno 4,29 ha i obuhvata prostor nekadašnjeg kamenoloma na padini Topčiderskog brda sa desne dolinske strane Topčiderske reke. Maksimalna nadmorska visina je 106 m, a minimalna 82 m.

Prema strukturi površina katastarske opštine Savski venac po vlasništvu, celokupna površina SP „Mašin Majdan” je u državnoj svojini. Na zaštićenom području utvrđeni su režimi zaštite I, II i III stepena i zaštitna zona ukupne površine 2,24 ha.

Prema Pravilniku o kriterijumima vrednovanja i postupku kategorizacije zaštićenih područja SP „Mašin Majdan”, svrstava se u II kategoriju – velikog značaja.

Postupak zaštite prirodnog područja pokrenut je dana 6. januara 2015. godine, kada je Zavod za zaštitu prirode Srbije dostavio studiju zaštite Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao nadležnom organu.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević