Home Blog Page 1284

Održano finale eko-kviza beogradskih đaka (FOTO)

Foto: Beograd.rs
Foto: Beograd.rs

JKP „Gradska čistoća” uz podršku Sekretarijata za obrazovanje i dečju zaštitu već treću godinu zaredom organizuje takmičenje beogradskih osnovaca u znanju o ekologiji, reciklaži i pravilnom odlaganju otpada.

U eko-kvizu, koji se održava pod motom „Prljavo ili čisto – nije isto” u ovoj školskoj godini učestvuju 32 prvoprijavljene škole sa teritorije Beograda.

Eko-kviz je projekat edukativnog karaktera i namenjen je učenicima od petog do osmog razreda osnovne škole sa ciljem da se đacima podigne svest o značaju životne sredine i nivoa informisanosti o reciklaži i ekologiji.

U obraćanju finalistima kviza, gradonačelnik je istakao da je ekologija jedna od najvažnijih tema savremenog društva.

– Mnogo toga smo do sada uradili ali ne možemo sami, moramo zajedno sa vama da se borimo za čistiju životnu sredinu. Svi moramo biti svesni koliko je važno da negujemo prirodu i čuvamo je, jer kao što je u zdravom telu zdrav duh, tako će i u čistom i zdravom gradu biti zdraviji život svih njegovih građana – poručio je Siniša Mali, prenosi Beoinfo.

Foto: Beograd.rs

Odgovarajući na pitanja dece, Mali je podsetio da je Grad Beograd kupio pet električnih autobusa i da je u planu da se svake godine nabave dodatna vozila, sa idejom da javni prevoz u centru grada bude sačinjen isključivo od vozila na električni pogon. Mali je takođe podsetio i na projekat uređenja gradskih fasada koji je u toku i njegov značaj ne samo u estetskom već i u ekološkom smislu.

On je takođe iskoristio priliku da postavi učesnicima kviza nekoliko pitanja iz oblasti ekologije i uruči zahvalnice predstavnicima Vranja, Zrenjanina, Gornjeg Milanovca, opštine Palilula i Centra za kulturu „Vlada Divljan”, nakon čega su započela finalna takmičenja.

Takmičenju su prisustvovali v.d. podsekretara Sekretarijata za obrazovanje i dečju zaštitu Igor Raičević, predstavnici Sekretarijata za zaštitu životne sredine, opštine Palilula, direktor JKP „Gradska čistoća” Miroslav Bogdanović i direktor Centra za kulturu „Vlada Divljan” Slobodan Đurović.

BORBA OKTANA I KILOVATA: Kada će Srbija izgraditi infrastrukturu punjača za e-vozila? (FOTO)

Foto: EP
Foto: EP

Juče je u okviru “Dana Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije u saradnji s Privrednom komorom Srbije”, na Sajmu građevine održana konferencija pod nazivom “Izgradnja objekata za punjenje električnih vozila na putnoj infrastrukturi i urbanim sredinama”.

Prisutne je najpre pozdravila Aleksandra Damnjanović, državni savetnik pri resornom ministarstvu, koja je naglasila da je uvođenje novih tehnologija, pa i razvoj e-mobilnosti u Srbiji, stvar koja je neophodna ukoliko hoćemo da idemo u korak s vremenom.

– Svet napreduje, moramo i mi. Već danas broj zvezdica koje neki hotel može da dobije zavisi i od toga da li ima punjače za e-vozila ili ne, pa ne treba da nas čudi što su neki od poznatijih lanaca već krenuli sa instalacijom punjača za elekro-automobile. Međutim, neophodno je izgraditi infrakstrukturnu mrežu punionica na svim putevima prvog i drugog reda, koji su u nadležnosti našeg Ministarstva, i punjače postaviti gde god je to moguće. Mi ozbiljno radimo na tome – rekla je ona.

Foto: EP

Predsednik Nacionalne asocijacije električnih vozila (NAEV), Ivan Vulović, primetio je da uvođenje e-mobilnosti u našu zemlju, ali i svuda u svetu, predstavlja složenu problematiku koja od svih nas zahteva da postavimo potpuno nova pravila.

– Srbija mora da pronađe svoje mesto, oslanjajući se na iskustva eksperata koji su stekli znanje u inostranstvu. Meni se čini da država u ovom trenutku baca ogromna sredstva na projekte koji ne daju nikakve rezultate. Moraju da se ustanove nova pravila, koja će vrednovati konkretne rezultate u ovoj oblasti, bilo da će država u budućnosti davati podsticaje javnom, bilo privatnom sektoru – rekao je on i dodao:

– Došlo je do istorijske transformacije u auto-industriji. Samo Volkswagen Group planira da do 2025. godine na ulice izbaci milion elektro-vozila, a konzorcijum udruženih proizvođača BMW-a, Daimler, Ford, Volkswagen planiraju da već ove godine postave mrežu brzih punjača od 350 kW na 400 lokacija na evropskim autoputevima, a da ih do 2020. godine bude preko 1.500. Zato i mi moramo da budemo pametni i ulažemo novac i ideje u pametne projekte – kazao je Vulović.

Foto: EP

Dr Marko Jakšić iz General Motorsa je svoje obraćanje započeo citatom generalne direktorke GM-a da će “automobilska industrija u narednih pet do deset godina doživeti veće promene nego u zadnjih pedeset”.

– E-mobility, autonomna vožnja, pametni uređaji, odnosno razvoj softvera za povezivanje automobila i pametnih uređaja, povećanje energetske efikasnosti, smanjenje ispuštanja štetnih gasova… Sve su to aktuelni trendovi, i sve razvijene zemlje rade na ubrzanom razvoju električnih automobila. Što se korisnika tiče, istraživanja pokazuju da je njima domet baterije najvažnija stavka pri izboru da pređu na električni automobil i da bi taj domet trebalo da iznosi oko 320 kilometara. Takođe, kupcima su važne i savremene tehnologije, povećana bezbednost vozila, ali i dizajn, koji je sada moguće menjati i modernizovati. Globalna konkurencija je velika i zato je važno izgraditi infrastrukturu punionica, ali i omogućiti ljudima da vozila pune u kućnim uslovima – objasnio je on.

Slavko Vujović, predsednik UO Instituta EKO PRIVREDE SRBIJE, šef projekta proizvodnje električnih automobila u Srbiji primetio je da “Srbija ima ideje, ali nema infrastrukturu”.

– Budućnost je jasna: do 2025. godine – samo električni automobili. Ne benzinske pumpe, već električne punionice. Ako to ne shvatimo na vreme, nećemo moći da izađemo iz svoje zemlje, a svi stranci će nas  zaobići. Potrebno je mnogo rada, mnogo ulaganja ali mi to možemo – zaključio je on.

Photo-ilustration: Pixabay

Kao predstavnik BMW-a, proizvođača koji je na proteklom Sajmu automobila predstavio svoj najnoviji model elektro automobila i3, prisutnima se predstavila direktorka kompanije Delta auto, Aleksandra Đurđević.

– Što se tiče spremnosti našeg tržišta da se e-automobili prezentuju domaćim kupcima, suočili smo se s dva ključna problema, a to su infrastruktura i to što nemamo podršku ni subvencije od države. Bez rešenja ova dva problema, nije moguće da bi jedna zemlja mogla da uveze i distribuira ovakva vozila. Mi možemo da instaliramo svoje punjače na određenim punktovima kao što su hoteli ili da svojim klijentima ponudimo da vozila pune u kućnim uslovima, ali razvoj infrastrukture je neophodan da bi e-mobilnost zaživela. To više nije budućnost, već sadašnjost – rekla je ona.

Opštinama više od 80 miliona dinara za energetsku efikasnost

Foto: Energetski portal
Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije gospodin Aleksandar Antić i predstavnici 13 jedinica lokalne samouprave potpisali su juče ugovore o dodeli bespovratnih sredstava u ukupnom iznosu većem od 80 miliona dinara za kofinansiranje projekata unapređenja energetske efikasnosti u javnim zgradama u njihovoj nadležnosti.

Ukupno je dodeljeno 25 miliona dinara iz Budžetskog fonda za unapređenje energetske efikasnosti i 500.000 dolara (57,5 miliona dinara) iz sredstava Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF).

Gospodin Antić je istakao da se dinar koji se uloži u energetsku efikasnost bez ikakve dileme najbrže vraća. Ministar je naveo da Srbija ima strategiju razvoja energetike kojom su definisani ključni ciljevi, a jedan od pravaca na koji se posebno usmerava pažnja jeste energetska efikasnost, gde postoji ogroman prostor i potencijal. Prema njegovim rečima, ciljevi su vrlo konkretni – da do 2019. godine smanjimo potrošnju finalne energije za 9 odsto, pri čemu je do sada urađeno puno projekata i isfinansirano više od 50 objekata sa stanovišta energetske efikasnosti.

Stalni koordinator Ujedinjenih nacija i stalni predstavnik UNDP-a u Srbiji gospođa Karla Herši je istakla da je energetska efikasnost resurs koji nikako ne sme biti zapostavljen i dodala da UNDP snažno podržava programe energetske efikasnosti u SrbijI.

Sredstva su dodeljena na osnovu rezultata javnog poziva lokalnim samoupravama koji je Ministarstvo rudarstva i energetike raspisalo u oktobru prošle godine. Višečlana komisija, sačinjena od predstavnika Ministarstva rudarstva i energetike i UNDP-a, kojoj je predsedavala državni sekretar Mirjana Filipović i koja je radila uz tehničku podršku stručnog konsultanta kojeg je obezbedio UNDP, vrednovala je prispele predloge projekata prema postavljenim kriterijumima, među kojima je najvažniji smanjenje emisije CO2 nakon implementacije projekta. Izabrano je 13 najbolje rangiranih projekata koji su zadovoljili uslove javnog poziva.

Bespovratna finansijska sredstva Globalnog fonda za zaštitu životne sredine (GEF) obezbeđena su kroz projekat Uklanjanje prepreka za promovisanje i podršku sistemu energetskog menadžmenta u opštinama u Srbiji, koji zajednički sprovode UNDP i Ministarstvo rudarstva i energetike, a finansiraju ga GEF i UNDP sa 2,5 miliona dolara. Svrha projekta, koji traje do decembra 2020. godine, jeste povećanje ulaganja u energetsku efikasnost javnih zgrada i u komunalne usluge, kao i da se dobrim upravljanjem unapredi njihova energetska i troškovna efikasnost. Takođe, projekat će obuhvatiti i dalji rad na unapređenju zakonodavnog okvira i podizanju kapaciteta na centralnom i lokalnom nivou za sprovođenje energetskog menadžmenta.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Realizovane ekološke edukativne aktivnosti o upravljanju hemikalijama u crnogorskim školama

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Tokom marta i aprila meseca ove godine Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore realizovala je niz edukativnih aktivnosti u 6 crnogorskih gradova – Baru, Danilovgradu, Nikšiću, Podgorici, Žabljaku i Rožajama.

Kako je navedeno u saopštenju Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore, u Nacionalnoj strategiji aproksimacije s Akcionim planom za period od 2016. do 2020. godine, Agencija za zaštitu životne sredine zadužuje se da u oblasti upravljanja hemikalijama sprovodi aktivnosti na širenju svesti građana o štetnim uticajima azbesta, POP-sova i žive, kao i o štetnom uticaju deterdženata i biocidnih proizvoda.

Tako je u Danilovgradu održan ekološki čas na temu „Azbest i njegov negativan uticaj na okolinu i zdravlje“, u Rožajama je održano predavanje na temu „Štetni uticaji deterdženata i sredstava za higijenu“, u Nikšiću je održano predavanje „Štetni uticaji žive na životnu sredinu i zdravlje“, a u Žabljaku i Podgorici predavanja „POP-sovi i njihovi štetni uticaji“.

Pored proširivanja postojećeg znanja, cilj posete bila je i promocija zaštite životne sredine, podizanje svesti i edukacija dece o značaju i neophodnosti zaštite građana o štetnim uticajima azbesta, POP-sova i žive, kao i o štetnom uticaju deterdženata i biocidnih proizvoda.

izvor: epa.org.me

Sandra Jovićević

Otvoren 22. Sajam ekologije u Budvi

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Budvi u Crnoj Gori danas je otvoren 22. Sajam ekologije.

Sajam je posvećen sistemu zaštite životne sredine, sa posebnim akcentom na industriju reciklaže, upravljanje otpadom, komunalne tehnologije, zaštitu prirode i zaštitu prirodnih resursa od zagađenja. Cilj manifestacije je promocija i tržišna valorizacija proizvoda i usluga koji doprinose realizaciji proklamovanih ciljeva održivog razvoja.

Sajam će trajati do 23. aprila 2017. godine.

izvor: jadranskisajam.co.me

Projekat Srbije i BiH za upravljanje slivom Drine

Foto: minpolj.gov.rs

Ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije gospodin Branislav Nedimović i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH gospodin Mirko Šarović potpisali su Memorandum o razumevanju o saradnji na implementaciji projekta „Upravljanje slivom reke Drine na zapadnom Balkanu“.

Gospodin Nedimović je nakon potpisivanja ovog dokumenta objasnio da će realizacija projekta početi za nekoliko dana i da će trajati ukupno četiri godine, nakon čega će se dobiti sistem ranog upozorenja od poplava. Na reci Drini, ali i na svim njenim pritokama, biće rađeni sistemi odbrane od poplava, a na nekim prostorima i sistemi mobilnih panela, što će svima koristiti da se ne bi ponovila 2014. godina, istakao je ministar. Drina će nas sve povezati i omogućiti kontrolisanje elementarnih nepogoda, odnosno promena koje se dešavaju u klimi i koje nam donose neke nove izazove, naveo je on, ocenivši da će najveće koristi imati ljudi koji žive u slivu ove reke.

Gospodin Šarović je naglasio da se pomenuti memorandum odnosi na integrisano upravljanje slivom reke Drine, a finansira ga Globalni fond za klimatske promene, a implementira se preko Svetske banke. On je precizirao da ukupna vrednost projekta iznosi približno devet miliona dolara, od kojih 3,3 miliona dolara pripada Bosni i Hercegovini (BiH), približno 31 odsto Srbiji, odnosno 32 odsto Crnoj Gori, sa kojom je već potpisan ovakav memorandum. Prema njegovim rečima, projekat ima nekoliko komponenti, među kojima su integrisano, odnosno zajedničko upravljanje slivom reke Drine, jačanje kapaciteta za upravljanje u tom slivu, kao i niz konkretnih projekata koji se odnose na degradaciju zemljišta.

Kao odgovor na hitnu potrebu za efikasnijim upravljanjem vodama, odnosno ublažavanjem posledica poplava i suša u slivu reke Drine, 2010. godine su tri zemlje sliva – BiH, Crna Gora i Srbija u saradnji sa Svetskom bankom pokrenule „Regionalnu inicijativu za zapadni Balkan za upravljanje poplavama i sušama u slivu reke Drine“.

U Srbiji će osnovnu nadležnost za sprovođenje projekta imati Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, odnosno Tim za upravljanje projektom u okviru Republičke direkcije za vode.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Crna Gora obeležava Dan planete zemlje ekološkim akcijama

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na primorju Crne Gore krajem nedelje biće održane mnogobrojne akcije povodom obeležavanja Dana planete zemlje.

Tako će u opštini Herceg Novi u petak 21. aprila biti realizovana akcija čišćenja i uređenja dečije plaže i plaže prilagođene za lica sa invaliditetom, ispred prve faze Instituta u Igalu. Od prikupljenog otpadnog i prikladnog raspoloživog materijala organizovaće se maskenbal za decu, kao i izložba radova učenika osnovnih i srednjih škola.

U subotu 22. aprila, organizovana je akcija uređenja platoa Kotobiljskog izvora i okoline. Ovom akcijom će biti očišćena pristupna staza iz Kotobilja i dodatno oplemenjen prostor oko izvora i odmorište koje je uređeno prošle jeseni.

U Budvi će u petak, 21. aprila, biti organizovana akcija čišćenja i uređenja prostora i plaže ispred bivšeg JRB-a. Od plastičnih čepova za flaše, koje će volonteri ranije sakupiti po budvanskim plažama, deca školskog i predškolskog uzrasta će praviti skulpture. Osim toga, u subotu i nedelju će se realizovata akcija čišćenja i uređenja gradskog bazena koja će obuhvatiti čišćenje morskog dna u bazenu i u delu koji se nalazi sa spoljašnje strane bazena, čišćenje i uređenje okolnog javnog prostora.

U Kotoru će u petak biti realizovana akcija „Moj grad-zeleni grad Kotor 2017“, koja podrazumeva čišćenje glavnog gradskog parka, prikupljanje otpada i sadnju sadnica mediteranskog ukrasnog bilja, kao i održavanje edukativne radionice „Održivo upravljanje otpadom-reciklaža“ za učenike osnovne škole i podelu informativno edukativnog materijala.

U nedelju, 23. aprila, biće organizovana akcija čišćenja plaže i parka Župa u Tivtu, kao i sakupljanja otpada i odlaganja u kontejnerima predviđenim za to. U sklopu akcije građani će dobiti i ekološke vrećice.

izvor: radiojadran.com

Sandra Jovićević

Nema zainteresovanih za reciklažu otpada na regionalnoj deponiji u Nišu

Foto – ilustracija: Pixabay

Regionalna razvojna agencija (RRA) “Jug” ima u planu da još jednom pozove kompanije koje se bave reciklažom komunalnog otpada da se prijave za izgradnju Regionalnog centra za upravljanje otpadom “Keleš” u Nišu, rekao je direktor RRA, Bojan Avramović, a prenosi agencija Beta.

Prema Avramovićevim rečima RRA “Jug” uputiće poziv zainteresovanim kompanijama za otvoreni pregovarački postupak nakon konsultacija sa rukovodstvom grada Niša, najverovatnije do juna meseca tekuće godine.

– Otvoreni pregovarački postupak podrazumeva da možemo da pregovaramo o delovima javnog ugovora. Bitni delovi ugovora kao što su bankarske garancije i cena za preradu otpada ne mogu se menjati u tom postupku – istakao je Avramović.

On je podsetio da je prvi pokušaj ponalaženja koncensionara za gradnju “Keleša” propao, jer konzorcijum koji se javio na teder nije dostavio valjanu bankarsku garanciju, dok se na drugi poziv za dobijanje koncesije niko nije javio.

Regionalni centar rešio bi problem odlaganja otpada sa područja Niša, Sokobanje, Doljevca, Gadžinog Hana, Merošine, Aleksinca, Svrljiga, Sokobanje i Ražnja.

– Reč je investiciji vrednoj oko 40 miliona evra – naglasio je on.

Prema rečima Avramovića, postoji interesovanje stranih kompanija za gradnju “Keleša”, ali ono što ih odbija je cena od 40 evra po toni preradjenog otpada koja se ugovorom nudi.

– Kad bi naknadu za preradu otpada plaćali 100 evra po toni veoma lako bi našli koncesionara, ali sa tom cenom bi više nego duplo bili povećani računi gradjana za odvoz otpada što je za nas neprihvatljivo – , kazao je Avramović.

On je ocenio da Grad Niš ne mora po svaku cenu da pronadje kompaniju koja će graditi “Keleš”, jer ima alternativu.

– Na postojećoj gradskoj deponiji još ima prostora za odlaganje otpada, a planom detaljne regulacije predvidjeno je i otvaranje novog polja koje bi problem odlaganja otpada rešilo u narednih deset godina – kazao je Avramović.

Prema prvobitnim najavama izgradnja Regionalnog centra za upravljanje otpadom “Keleš” trebalo je da krene početkom 2016. godine. Javnim pozivom za izbor koncesionara, koji je raspisan maja 2015. godine, predvidjeno je da koncesionar gazduje “Kelešom” 25 godina, a za to vreme opštine sa područja Nišavskog okruga i opština Sokobanja imale bi obavezu da godišnje isporuče koncesionaru najmanje 82.000 tona otpada.

Izvor: Beta.rs

SAD povećava proizvodnju energije iz OIE

Photo-illustration: Pixabay
Photo-ilustration: Pixabay

Količina električne energije koja se godišnje proizvodi iz uglja u SAD-u u razdoblju od 2007. do 2016. godine pala je za 40 odsto, dok raste korišćenje prirodnog gasa i obnovljivih izvora energije, navodi se u izveštaju američke Uprave za informisanje o energetici (EIA).

U 2007. godini je proizvedeno 2 milijarde kWh električne energije iz uglja, a u 2016. godini svega 1,2 milijarde kWh.

Emisije gasova sa efektom staklene bašte pale su u 2016. godini za 1,7 odsto u odnosu na 2015. godinu, stoji u izveštaju EIA.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Poseta istraživačkom brodu Max Honsell

Foto: Alex Rhein-Neckar-Zeitung
Foto: Alex Rhein-Neckar-Zeitung

Predstavnici Agencije za zaštitu životne sredine boravili su u periodu od 9. do 13. aprila 2017. godine u poseti istraživačkom brodu Max Honsell na reci Nekar (Hajdelberg, Nemačka).

Cilj posete bio je razmena iskustva u oblasti biološkog i hemijskog uzorkovanja vode i sedimenta, kao i poređenje metodologije ispitivanja bioloških i fizičko-hemijskih elemenata kvaliteta vode.

Prilikom obilaska brodogradilišta gospodin Martin Ebert je održao prezentaciju o rekonstrukciji broda Max Honsell i njegovim tehničkim karakteristikama. U laboratoriji za ispitivanje vode i zemljišta LUBW u Karslruu gospođa Klaudija Hornung je predstavila rad različitih sektora koji su zaduženi za monitoring reka Rajne i Nekar.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

TENT dobio novu električnu lokomotivu

Foto: tent.rs
Foto: tent.rs

Posle tri decenije „Elektroprivreda Srbije“ nabavila je novu električnu lokomotivu, koja će omogućiti pouzdaniji prevoz uglja do Termoelektrana „Nikola Tesla“. Lokomotivu najnovije generacije za EPS je napravila kineska kompanija CRRC ZELC.

V. d. direktora EPS-a gospodin Milorad Grčić izjavio je da je reč o lokomotivi duplo veće snage od onih koje sada koristimo u TENT-u, manje troši električnu energiju pošto ima sistem za povraćaj neiskorišćene struje i manje je bučna. Za EPS je značajno što kineska lokomotiva može da radi i u otežanim vremenskim uslovima, jer smo tokom prošle zime videli koliko je važno imati pouzdan prevoz uglja od kopa do termoelektrane. Kineska lokomotiva vući će vagone na jednoj od najopterećenijih industrijskih pruga u Evropi, kojom se od kopova Rudarskog basena „Kolubara“ do TENT-a dnevno dopremi i do 100.000 tona uglja. Grčić je istakao da je ugovor sa kineskim partnerima vredan 533 miliona dinara, odnosno oko 4,4 miliona evra i da se uspešno realizuje.

Predsednik kineske kompanije CRRC ZELC gospodin Čo Šinghe istakao je da je kompanija CRRC ZELC dobila na međunarodnom tenderu posao da napravi dve lokomotive za EPS.

Izvršni direktor za proizvodnju energije u EPS-u gospodin Savo Bezmarovič rekao je da TENT prvi put posle 1986. godine proširuje svoj vozni park električnim lokomotivama za vuču vozova. One predstavljaju značajan zamajac razvoju EPS-ove železnice. Po obimu sredstava ovo predstavlja najveću investiciju u Železnički transport TENT-a posle tri decenije.

Lokomotiva je teška 120 tona i duga 21,7 metara. Može da radi u različitim vremenskim uslovima, opremljena je savremenim sistemima zaštite, video nadzor sa osam, a postoji i mogućnost praćenja položaja lokomotive iz centra daljinskog upravljanja kao i sistem daljinskog praćenja i očitavanja dijagnostike smetnji ili kvarova.

izvor: tent.rs

Sandra Jovićević

Obuka za razvoj startapa u oblasti zaštite životne sredine

Obuku za startapove u oblasti zaštite životne sredine za mlade organizuje UNDP i održaće se u periodu od maja do oktobra 2017. godine u Beogradu, a sastojaće se iz serije od tri dvodnevne obuke. U periodu između dvodnevnih obuka, predavači će ujedno biti i mentori učesnicima kako bi im pomogli da na što bolji način razviju svoje startap inicijative.

Cilj obuke je da promoviše ekološko preduzetništvo i da olakša mladima pristup tržištu rada tako što će im pružiti neophodna znanja, inspirisati ih i motivisati da sopstvene ideje realizuju kroz startapove.

Serija obuka ima za cilj da polaznicima omogući da:

– upoznaju teorijske osnove ekološkog preduzetništva;
– razviju svoje preduzetničke sposobnosti;
– provere opravdanost i rentabilnost svoje poslovne ideje;
– pripreme biznis plan za pokretanje ekološkog startapa;
– identifikuju pristup izvorima finansiranja;
– promovišu svoje startapove.

Nakon završenog treninga, učesnici koji budu razvili najbolje inicijative ekološkog preduzetništva biće nagrađeni.

Ko može da se prijavi?

Obuka je deo projekta “Jačanje kapaciteta za unapređeno sprovođenje međunarodnih sporazuma u oblasti zaštite životne” koju sprovodi UNDP u saradnji sa institucijama Republike Srbije. Učešće na treninzima je besplatno (bez kotizacije), a kandidati moraju da ispune sledeće uslove:

– imaju od 18 do 30 godina;
– zainteresovani su da unaprede svoja znanje i razviju sposobnost za pokretanje i održavanje sopstvenog biznisa;
– iskustvo u ekološkim projektima, inicijativama ili predznanje iz ekologije će se smatrati za prednost.

Kako se prijaviti?

Prijavu za obuku treba poslati na green.startups@undp.org najkasnije do 26.04.2017 do 24:00 časova. Prijava treba da uključi:

– CV;
– motivaciono pismo;
– koncept ideje za startap u oblasti zaštite životne sredine.
– Nepotpune prijave se neće uzeti u razmatranje.

Predviđeno je da serija obuka bude organizovane radnim danima, i to jedna dvodnevna obuka u maju, zatim druga u junu i treća u septembru ove godine. Odabrani polaznici će biti u obavezi da potpišu izjavu kojom se deklarišu da će biti prisutni tokom svih šest dana obuke.

Podnet zahtev za upravljanje otpadom u Jagodini

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta PWW Deponija Jagodina podneo zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu projekta mobilnog postrojenja za mehanički tretman neopasnog otpada.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahteva svakog radnog dana u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine u Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva i dostavi svoje mišljenje u roku od 10 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Beograd ulaže u izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda

Foto: beograd.rs
Foto: beograd.rs

Menadžer grada Beograda gospodin Goran Vesić izjavio je za TV Pink da je raspisan tender za izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda u Međulužju u vrednosti od 179 miliona dinara.

On je dodao da će se više od 100 projekata u vrednosti od 8,3 milijarde dinara realizovati u ovoj godini preko Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju grada Beograda. Od velikih projekata to su postrojenje za preradu otpadnih voda Pinosava u vrednosti od 199 miliona dinara, kao i postrojenje za preradu otpadnih voda Beli Potok, za koji će uskoro biti raspisan tender u vrednosti od 170 miliona dinara. Takođe, trenutno radimo i kanalizaciju u naselju Braće Jugovića u Obrenovcu u vrednosti od 76 miliona dinara, tu su i radovi na reni-bunaru u Obrenovcu, čija vrednost je 108 miliona dinara, kanalizacija u naselju Braća Marić u Krnjači od 90 miliona dinara, kaoi i radovi na izradi tehničke dokumentacije za postrojenje za preradu otpadnih voda u Velikom Selu.

Kako je istakao, u Beogradu će biti postavljeno 150 stanica javnih bicikala, a biće povećan i broj biciklističkih staza.

izvor: beograd.rs

Sandra Jovićević

Predstavljanje Beograda na forumu Inicijative UN „Održiva energija za sve” u Njujorku

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na forumu Inicijative UN „Održiva energija za sve”, koji je održan u Njujorku, uz oko 1.700 učesnika iz celog sveta učestvovala je i delegacija Grada Beograda, Miodrag Grujić iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine, Petar Vasiljević iz JKP „Beogradske elektrane” i Jelena Živković, predstavnica UN, Srbija.

Ideje foruma bile su uspostavljanje partnerstava, razmena ideja, modela, iskustava, povezivanje gradova, država, proizvođača, projektanata, konsultanata i finansijera, a cilj razmatranje načina za kretanje dalje, brže, zajedno, kao i ostvarivanje globalnih ciljeva inicijative. To su obezbeđenje održive, dostupne i dovoljne energije za sve do 2030. godine, uz dupliranje energetske efikasnosti i upotrebe obnovljivih izvora energije.

Miodrag Grujić je predstavio stanje efikasnosti i potencijale daljinskog grejanja u Beogradu, do sada preduzete korake na realizaciji projekta, kao i nekoliko potencijalnih projekata u ovoj oblasti, a Petar Vasiljević efekte i procenu troškova potrebnih za kompletnu energetsku sanaciju zgrada priključenih na daljinsko grejanje u Beogradu, kako bi se njihova efikasnost duplirala, što je i cilj inicijative.

Očekivanja od oba projekta su mnogo veća i konkretnija – da se sagledavanjem stanja i potencijala privuku veliki fondovi, finansijeri, konsultanti, proizvođači i distributeri opreme u cilju znatnog povećanja energetske efikasnosti u Beogradu.

Gradski fond za energetsku efikasnost nedavno je osnovan upravo zbog velike potrebe za energetskom sanacijom objekata. Posvećivanjem energetskoj efikasnosti i upotrebi obnovljivih izvora energije, Beograd može mnogo napredovati, biti bogatiji i zdraviji i razviti čitave privredne grane.

izvor: beograd.rs

Sandra Jovićević

Počinje remont u „Hidroelektranama na Trebišnjici“

Foto: het.ba
Foto: het.ba

U „Hidroelektranama na Trebišnjici“ uskoro će početi treća faza revitalizacije i modernizacije objekata.

Kako je saopšteno, revitalizacijom će radni vek postrojenja i celokupnog objekta biti produžen za oko 30 godina, što će dodatno stabilizovati ceo energetski sistem Republike Srpske. U okviru ove faze biće izvršen remont opreme, turbina i generatora, a očekuje se i minimalno povećanje snage oko deset odsto.

Oprema koja je instalirana u prethodne dve faze besprekorno funkcioniše, a nakon treće faze će kompletan sistem HET-a biti osavremenjen. Sve se radi u saradnji sa Nemačkom razvojnom bankom sa kojom se realizuje kreditno-donatorski aranžman u okviru projekta „Pauer tri“ od 2001. godine. Finansijska konstrukcija je dogovorena u visini od 10 miliona evra, s tim što je 6 miliona evra kreditnog aranžmana KfW banke, 4 miliona evra je donacija HET-u od KfW banke, dok milion maraka ulažu „Hidroelektrane na Trebišnjici“.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević