Home Blog Page 1268

Održan Nevski međunarodni ekološki kongres

foto: parlament.gov.rs
foto: parlament.gov.rs

U Sankt Peterburgu u Rusiji je od 25. do 26. maja 2017. godine održan Nevski međunarodni ekološki kongres na kome su učestvovali i predstavnici Republike Srbije. Nevski međunarodni ekološki kongres održava se jednom u dve godine. Ova godina je u Rusiji proglašena Godinom ekologije, a kongres je prošao pod motom „Ekološko prosvećivanje – čista zemlja“.

Organizatori su tradicionalno bili Interparlamentarna skupština Zajednice nezavisnih država, Savet Federacije Federalne skupštine Ruske Federacije i Ministarstvo prirodnih resursa i ekologije RF, uz podršku grada Sankt Peterburga. Učešće je uzelo oko 2.000 učesnika iz 36 zemalja.

Osnovni ciljevi Kongresa su jačanje međuparlamentarne saradnje u sferi omogućavanja ekološke bezbednosti, razvoj dijaloga i razmena mišljenja među predstavnicima organa vlasti, poslovnih krugova, obrazovnih i naučno-istraživačkih ustanova, društvenih organizacija o pitanjima vezanih za povećanje ekološke efikasnosti ekonomija država učesnica, zatim povećanje svesti o ekološkom vaspitavanju i obrazovanju stanovništva i unapređenju ideja zdravog načina života.

U okviru radnog dela programa, prvog dana, održani su tematski okrugli stolovi. Predstavnik Narodne skupstine dr Branislav Blažić učestvovao je na okruglom stolu na temu „Povoljni ekološki uslovi kao garancija za očuvanje zdravlja populacije“. On se obratio učesnicima govoreći o međusobnoj povezanosti čoveka i životne sredine, ekološkom sistemu, uticaju iz životne sredine na zdravlje ljudi, klimatskim promenama po zdravlje čoveka. Kako je istakao, ne budemo li smanjili zagađenje, emisiju gasova uzročnika klimatskih promena, podelili resurse i osnovna sredstva za zdravstvenu zaštitu i kontracepciju, doživećemo sudbinu prošlih civilizacija. Između ostalog rekao je i to da je u bombardovanju Srbije, koje je brutalno izvršila NATO alijansa 1999. godine, za 78 dana bombardovanja ispaljeno između 50.000 i 90.000 projektila s osiromašenim uranijumom, što je oko 15 tona osiromašenog uranijuma. On je izneo podatke da se od tada do 2009. godine broj obolelih povećao 8.500 u odnosu na prethodni period, smrtnost se povećala za 5.500, ima 74 odsto više obolelih od leukemije, a smrtnost od leukemije je povećana 139 odsto. Svetski prosek obolelih od malignih bolesti je 2.000 na milion stanovnika, dok je u Srbiji nakon bombardovanja osiromašenim uranijumom on 5.000 na milion stanovnika.

Plenarna sednica Osmog nevskog međunarodnog ekološkom kongresa održana je u Tavriceskom dvorcu narednog dana. Sednicom je predsedavala predsednica Saveta Federacije Federalne skupštine Ruske Federacije Valentina Matvijenko. Na početku sednice učesnicima je prenet pozdrav predsednika Ruske Federacije Vladimira Putina, koji je ukazao na značaj Kongresa, koji zaslužuje visoki autoritet i priznanje i koji je postao veliki događaj. On očekuje da će znatna pažnja biti posvećena „zelenim“ tehnologijama, ozdravljenju zagađenih teritorija, smanjenju negativnog uticaja čoveka na prirodu, uz prelaz na model održivog razvoja. Na Plenarnoj sednici usvojena je Rezolucija, u kojoj se ističe globalni karakter ekoloških problema i neophodnost šireg učešća u rešavanju ovih problema.

U Paradnom holu Tavriceskog dvorca predstavljena je foto-izložba u organizaciji Ministarstva prirodnih resursa i ekologije Ruske Federacije. Na izložbi su bili izloženi pejzaži najudaljenijih predela Rusije od izuzetne lepote. Učesnici Osmog nevskog međunarodnog ekološkog kongresa dali su svoj doprinos obnavljanju uništenog drveća, posadivši 25 lipa i 25 jorgovana u Tavriceskoj bašti, unikatnom spomeniku pejzažne arhitekture iz 18. veka. Ovom događaju prisustvovala je i predsednica Saveta Federacije Ruske Federacije Valentina Matvijenko.

izvor: parlament.gov.rs

Sandra Jovićević

ŠVAJCARSKA U SRBIJI: Užice, Paraćin, Vrbas i Kruševac dobili vredne donacije za unapređenje energetske efikasnosti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić i predstavnici Užica, Paraćina, Kruševca i Vrbasa potpisali su u nedelju, 28. maja sa ambasadorom Švajcarske Filipom Geom sporazum kojim vlada te države donira 8,9 miliona franaka za projekat energetske efikasnosti javnih objekata u tim lokalnim samoupravama.

Ta četiri grada i opštine će za projekat izdvojiti sopstvena sredstva u vrednosti od 1,2 miliona franaka, a biće zamenjena stolarija, obnovljene fasade i obavljeni drugi radovi koji će doprineti energetskoj efikasnosti u 18 škola, šest vrtića i dve zdravstvene ustanove.

Antić je, nakon potpisivanja sporazuma u Ministarstvu rudarstva i energetike, rekao da je iskustvo iz dosad obnovljenih objekata na taj način pokazalo da su uštede energije od 35 do 50 odsto.

Vlada Srbije takođe ima Fond za energetsku efikasnost i svake godine raspisuje konkurs na kojem približno petnaest opština i gradova dobije sredstva, koja su do sada odobrena za pedesetak objekata, podsetio je on.

Ministar je izrazio zahvalnost Švajcarskoj, od koje, kako je naglasio, Ministarstvo rudarstva i energetike već duže vremena ima podršku u oblasti energetske efikasnosti i jedan je od ključnih partnera u toj oblasti.

Ambasador Geo je naglasio da je energetska efikasnost jedan od tri ključna cilja u saradnji na razvoju lokalnih samouprava u Srbiji.

Ovo je ključni projekat za nas jer ima povezujuću ulogu između nacionalnog nivoa, na kojem se definišu ciljevi energetske efikasnosti, i lokalnog, na kojem se oni primenjuju, konstatovao je on.

Prema njegovim rečima, švajcarski model energetske efikasnosti se već primenjuje u 1.300 gradova u Evropi i predstavlja “energetsku nagradu”.

VITEZ: U planu izgradnja pogona za reciklažu otpadnih guma

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Firma Greta Green iz Viteza podnela je zahtev za izdavanje dozvole za izgradnju postojenja za recikliranje otpadnih autmobilskih guma.

Investitor planira da gradi pogon u industrijskoj zoni Vitezit u Vitezu, a recikliranjem starih guma proizvodilo bi se dizel gorivo, benzin, teška ulja, ugljenik, žica i drugi proizvodi koji se mogu dobiti recikliranjem starih guma.

Firma je podnela zahtev za ekološku dozvolu Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, a u njemu se ističe da bi proizvodni proces bio ekološki čist, bez emisije otpadnih gasova (otpadni gasovi se ponovo procesuiraju i filtriraju), bez otpadnih materijala i nus produkata.

Celokupan proizvodni proces bi reciklirao 98% upotrebljivog materijala.

Postrojenje je opremljeno savremenom i efikasnom opremom za zaštitu životne sredine, koju čine sistem za uklanjanje prašine, za spaljivanje otpadnog gasa i sistem za prečišćavanje ulja, navodi se u zahtevu na sajtu Ministarstva.

Svečano otvorena „Nedelja energije” u Beogradu (FOTO)

Foto: BeoInfo
Foto: BeoInfo

Grad Beograd prvi put organizuje manifestaciju „Nedelja energije” sa idejom da se podigne svest sugrađana o temama koje su važne za kvalitet života u našem gradu i njegovo funkcionisanje, a koje nisu vidljive golim okom, poručio je danas gradonačelnik Beograda Siniša Mali prilikom otvaranja ovog događaja na platou ispred Skupštine grada.

– Beograd je prvi osnovao Fond za povećanje energetske efikasnosti. U budžetu za ovu godinu imamo 120 miliona dinara samo za tu namenu. To znači da ove godine želimo da sredimo nekoliko javnih zgrada – fasade, novu izolaciju, stolariju i da onda vidimo koliko štedimo kada manje grejemo zimi i manje hladimo leti. Naredne godine bismo to primenjivali i na zgradama u kojima žive građani kako bismo smanjili njihove račune za grejanje i struju. To je ogroman projekat u koji smo krenuli kao prva lokalna samouprava ove godine i on se meri u milijardama evra u narednih deset, petnaest i dvadeset godina, ali to je projekat koji potpuno menja ekonomski i energetski bilans našeg grada – objasnio je Mali.

Prema njegovim rečima, 6. jula Grad Beograd dobija ponude za sređivanje deponije u Vinči, kako bi se izbegli požari koji su se nedavno desili, ali i kako bi se sredila ekološki najcrnja tačka u ovom delu Evrope. Taj projekat je, dodao je, vredan 300 miliona evra i on menja grad u pitanju ekološke svesti.

Foto: BeoInfo

Gradonačelnik je podsetio i  da je grad već kupio pet elektroautobusa, te da je za vreme nedavne posete Pekingu bilo reči o nabavci još takvih vozila.

– To je smer u kojem ćemo ići i gledati da razvijamo naše saobraćajno preduzeće. Elektroautobusi umesto dizel autobusa, kako bismo očistili vazduh u gradu i učinili ga zdravijim za život. Biciklisti i bicikli su jedan od naših prioriteta. U planu nam je da ove i sledeće godine uradimo 120 kilometara novih staza za bicikliste. „Parking srevis” već ima svoje javne bicikle u sistemu „park end rajd”. Na narednoj sednici Skupštine grada biće odluka o konkursu za javne bicikle. Grad Beograd traži partnera da na 150 mesta imamo više od 1.000 javnih bicikala, po uzoru na velike gradove sveta. Ukoliko to bude usvojeno, odmah ćemo objaviti konkurs koji će biti završen do kraja godine, kako bismo već naredne godine to sproveli – naglasio je Mali.

Foto: BeoInfo

On je naveo da su gradu preostala još dva velika projekta u oblasti energetike, izgradnja toplo-dalekovoda od Tenta u Obrenovcu do „Beogradskih elektrana” na Novom Beogradu. U narednih nekoliko dana, naveo je Mali, očekujemo potpisivanje sporazuma o razumevanju sa kineskom kompanijom i ta investicija je vredna 207 miliona evra.

– Taj projekat podrazumeva da se iz Tenta neće u reku izbacivati vruća voda, već će se toplo-dalekovodom dovesti do elektrana i koristiti za grejanje Beograda. Ova investicija se opravdava u roku od pet do šest godina i sjajna je prilika da ne zagađujemo naše reke i da štedimo energiju tako što na taj način obezbeđujemo grejanje za naše sugrađane. U Kini smo takođe razgovarali o završetku primarnog kanalizacionog sistema i izgradnji velike fabrike za prečišćavanje otpadnih voda u Velikom Selu. Taj projekat vredan je 269 miliona evra. Imamo rok od mesec dana da taj ugovor i dogovor završimo i to je prjekat koji je za građane veoma važan jer sada sve otpadne vode idu direktno u Savu i Dunav. Želimo da naše reke budu čiste i da se izbrišemo sa liste gradova u Evropi koji nemaju takvu fabriku – rekao je Mali.

Foto: BeoInfo

Kako je gradonačelnik naglasio, u ovoj nedelji energije cilj je da se sugrađani  upoznaju sa svim tim projektima, ali i da se podigne svest o tome koliko je važno čuvati životnu sredinu, baviti se kontrolom resursa, ali i graditi lepši, humaniji i zeleniji Beograd.

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić rekao je da se na današnji dan razmišlja o budućnosti, o generacijama koje dolaze i da Grad Beograd počinje ozbiljno da se bavi pitanjem energetske efikasnosti.

– Beograd postaje deo jednog velikog pokreta i priključuje se svetskim metropolama koje obeležavaju „Dane energije”, a to su Brisel, Njujork, London i drugi. Ovo je prilika kada možemo da pogledamo u budućnost i vidimo šta tehnološki napredak, kada je energetika u pitanju, donosi svima nama. Verujem da ćemo zajedničkim snagama ostvariti naše ciljeve. Do pre nekoliko godina za nas su solarni i vetro-parkovi delovali kao daleka budućnost. Već imamo solarne parkove i prve vetrenjače. Obnovljiva energija, energetska efikasnost, korišćenje čiste energije u saobraćaju jesu naši prioriteti. Verujem da ćemo u ovim danima mnogo toga naučiti u velikom broju radionica i programa – istakao je Antić koji je zahvalio Gradu Beogradu i drugim partnerima koji su učestvovali u organizaciji ove manifestacije i izrazio nadu da će ona postati tradicionalna.

Foto: BeoInfo

Vršilac dužnosti sekretara za energetiku Marko Stojanović rekao je da je ova manifestacija rezultat trajnog opredeljenja Grada Beograda da se energetskom efikasnošću i zaštitom životne sredine bavimo na sistematski način.

– Naše uverenje i opredeljenje je da ova manifestacija postane tradicionalna i da bude što sadržajnija – istakao je Stojanović i zahvalio svima koji su učestvovali u realizaciji ovog događaja.

Predsednica CEDEF-a Ana Bovan navela je da je ova manifestacija instrument razvoja u najvažnijim oblastima i to za ekonomski razvoj, veću konkurentnost i očuvanje resursa. Ona je dodala da je potrebno podići odgovornost svih onih koji učestvuju u implementaciji mera, kako energetske efikasnosti tako i borbe za očuvanje resursa, i pozvala građane da učestvuju u obeležavanju „Nedelje energije”.

Foto: BeoInfo

Vršilac dužnosti šefa Delegacije EU u Srbiji Oskar Benedikt istakao je da današnji dan označava početak transformacije čitavog društva.

– Klimatske promene donose ozbiljne pretnje za sve nas i takve pojave od nas traže da združenim snagama odgovorimo na izazove. Mi smo tu da pružimo podršku u energetskoj efikasnosti, mnogo toga je započeto i očekujemo da nastavimo sa aktivnostima na tom polju – naglasio je on.

Početku ove manifestacije prisustvovali su i predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević, pomoćnik gradonačelnika Borko Milosavljević i v. d. sekretara za zaštitu životne sredine Goran Trivan.

„Nedelja energije” u Beogradu deo je šireg koncepta, deo „Nedelje održive energije Evropske unije”,  koja se od 2006. godine održava u zemljama EU.

Ovaj događaj organizuju Sekretarijat za energetiku Grada Beograda i CEDEF uz podršku Ministarstva rudarstva i energetike.

U toku energetska sanacija srednjih škola u Vlasotincu

Foto: Wikimedia/Vl
Foto: Wikimedia/Vl

U opštini Vlasotince u toku su radovi na energetskoj sanaciji Gimnazije i Tehničke škole.

Kako je saopšteno, u okviru radova biće zamenjena stolarija, podovi, sanitarni čvor, a radovi bi trebalo da budu završeni do početka naredne školske godine.

Investiciju, vrednu 30 miliona dinara je obezbedila Kancelarija za javna ulaganja Vlade Srbije, a radovi se izvode u okviru projekta „Podizanje energetske efikasnosti“.

izvor: jugpress.com

Sandra Jovićević

Održan Prvi nacionalni simpozijum o divljim biljnim i životinjskim vrstama pod kontrolom sakupljanja i prometa

Foto: zzps.rs
Foto: zzps.rs

U prostorijama Zavoda za zaštitu prirode Srbije, na Dan biodiverziteta, 22. maja 2017. godine, održan je Prvi nacionalni simpozijum sa međunarodnim učešćem „Divlje biljne i životinjske vrste pod kontrolom sakupljanja i prometa: stanje i perspektive“, u organizaciji Fakulteta za primenjenu ekologiju „Futura” Univerziteta Singidunum i Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Simpozijum je organizovan u cilju doprinosa razvoju sistema zaštite prirode koji će omogućiti racionalno i mudro korišćenje ovih prirodnih resursa u skladu sa potrebama njihovog očuvanja za buduće generacije. U radu Simpozijuma učestvovali su predstavnici privrednog sektora koji se bave sakupljanjem, preradom i prometom vrsta iz prirode, resornog ministarstva i stručnih i naučnih ustanova, kako bi kroz otvoren dijalog uticali na unapređenje osnovnih mehanizama za održivo korišćenje ovih vrsta.

U okviru simpozijuma ukazano je na značaj ustanovljenja zelene ekonomije kao garanta održivog razvoja, a održane su i tri plenarne sesije posvećene sakupljačkoj poljoprivredi, genetsko-reproduktivnom preduzetništvu i ekonomiji prirodnih resursa.

izvor: zzps.rs

Sandra Jovićević

DONALD TRAMP: Uskoro ću doneti konačnu odluku o Pariskom klimatskom sporazumu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Američki predsednik Donald Tramp nedavno je izjavio da smatra da su klimatske promene i globalno zagrevanje “prevara”. Međutim, nakon pritisaka evropskih lidera na samitu G7 u Taormini, konačno je rešio da zauzme i zvaničan stav po ovom pitanju.

I PUTIN SE SLAŽE S TRAMPOM: Nije čovečanstvo krivo za klimatske promene

– Konačnu odluku o Pariskom sporazumu doneću sledeće nedelje – napisao je u subotu na svom Tviteru.

Skoro sve države sveta su 2015. godine potpisale dogovor da smanje emisiju gasova staklene baste, ali je Tramp u međuvremenu najavio reviziju klimatske politike SAD.

Borce za zaštitu životne sredine u ovoj zemlji ne znaju šta mogu da očekuju i šta će biti sa njihovom višegodišnjom borbom za smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva i smanjenju emisija gasova staklene baste okretanjem obnovljivim izvorima energije, za šta se zalagao prethodni predsednik, Barak Obama.

Ostaje nam svima da sačekamo Trampovu odluku i da se nadamo da, kakva ona god da bude, neće izvršiti negativan uticaj na globalni stav po ovom pitanju

Klimatske promene izazivaju nesanicu (FOTO)

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Najnovija naučna studija ukazuje na to da klimatske promene imaju ogromnog uticaja na naš san. Rad objavljen u časopisu Science Advances donosi rezultate istraživanja koje su naučnici sproveli na osnovu podataka 765 hiljada stanovnika SAD-a od 2002. do 2011. godine.

Naime, poznato je da je tokom noći temperatura našeg tela nešto niža i ponovo se diže kad se probudimo. Naučnici su došli su do saznanja da porastom temperature za jedan stepen Celzijusa ljudi daleko lošije spavaju.

Ako pretpostavimo da će Zemlja nastaviti iz godine u godinu da se zagreva –  što i nije nemoguće ako uzmemo u obzir da je 2016. bio rekordno topao dan koji je srušio rekord iz 2015. a taj je srušio onaj iz 2014. godine – naučnici su projektovali da će do 2099. probleme sa lošim spavanjem imati nekoliko stotina miliona ljudi.

Neke su grupe izloženije ovom problemu

Ljudi lošije spavaju leti – tada je tri puta više besanih noći nego u hladnijim mesecima. Naučnici koji su provodili ovu studiju došli su do još nekih zanimljivih ssaznanja. Naprimer, osobe sa prihodima koji su manji od 50 hiljada dolara godišnje imaju triput veće šanse da tokom visokih temperatura imaju problema sa snom.

Foto-ilustracija: Schmirn via Foter.com / CC BY

Isto tako, ljudi stariji od 65 godina dvostruko su izloženiji problemima sa snom kada je temperatura viša nego im odgovara, prenosi Telegram.hr.

Autori studije upozoravaju da je san itekako bitan za ljudsko zdravlje.

– Premalo sna može da smanji imunitet i pospeši razvoj hroničnih bolesti, a može naštetiti psihi i kognitivnom funkcionisanju. Naša studija pokazuje ne samo da temperatura okoline može imati ulogu u poremećaju sna nego i da bi klimatske promene mogle pogoršati situaciju povećavanjem stope ovog problema – kaže jedan od autora studije Nik Obradović.

Proverite koliko ste napredovali u uvođenju mera energetske efikasnosti

Foto-ilustracija: Pixabay
Ilustracija: Pixabay

Možda smatrate da ste svoj dom ili preduzeće učinili energetski efikasnim ako ste, na primer, stvorili naviku da isključujete aparate kada ih ne koristite. Međutim, iako sigurno doprinosite štednji energije, to ipak ne znači da umete da koristite energiju na najefikasniji način.

I dok se gubici energije ni u kom slučaju ne mogu svesti na nulu, postoje brojna tehnološka rešenja čijom primenom možete trošiti optimalnu količinu energije za neki proces ili aktivnost. Energetska efikasnost je pojam koji se odnosi na upotrebu tehnologije za čiji rad je potrebno manje energije – kao dobar primer mogu da posluže štedljive led sijalice koje troše manje energije umesto klasičnih sijalica pri tom dajući istu količinu svetlosti.

Neefikasno korišćenje energije uglavnom je posledica lošeg projektovanja, neadekvatne radne karakteristike procesa, lošeg održavanja, praznog hoda ili rada opreme kada to nije potrebno (uključena svetla, vođenje procesa na nepotrebno visokom temperaturama i slično).

S obzirom na to da se energija najviše rasipa u industrijskim pogonima i u sektoru zgradarstva, to znači da se tu može ostvariti i najveći učinak pri primeni neophodnih mera za energetsku efikasnost.

Stoga smo za vas pripremili kratko uputstvo o tome šta bi trebalo da preduzmete ukoliko želite da uvedete mere energetske efikasnosti u svom stambenom prostoru ili u industrijskom postrojenju.

Na „Zelenim otvorenim vratima“ u Paraćinu o klimatskim promenama

Foto: zzps.rs
Foto: zzps.rs

U okviru Nedelje zaštite i unapređenja životne sredine „Zelena otvorena vrata“ u Paraćinu, Zavod za zaštitu prirode Srbije učestvovao je u tribini „Klimatske promene“, koja je održana 23. maja 2017. godine u Gradskoj galeriji.

Ovim povodom, uvodna izlaganja o klimatskim promenama održali su pomoćnik direktora Republičkog hidrometeorološkog zavoda gospodin Goran Pejanović koji je održao prezentaciju „Klimatske promene u svetu i Srbiji“, kao i predstavnici Zavoda gospodin Rastko Ajtić, govoreći na temu „Uticaj klimatskih promena na biodiverzitet“ i gospodin Srđan Marinčić predstavivši temu „Uticaj klimatskih promena na geodiverizitet“.

Tribina je izazvala veliko interesovanje, budući da su učestvovali brojni predstavnici opštinskih nadležnih institucija, nastavnici i profesori, kao i zainteresovani građani. Nakon uvodnih izlaganja, učesnici tribine postavljali su pitanja vezana za mogućnosti predupređenja određenih posledica klimatskih promena, koliko čovek doprinosi ovoj pojavi, kako se ove promene odražavaju na poljoprivredu i slično.

Nedelja zaštite i unapređenja životne sredine „Zelena otvorena vrata“ u Paraćinu održana je u organizaciji udruženja „Ekos“ iz Paraćina uz logističku podršku Opštine Paraćin i kompanije CRH.

izvor: zzps.rs

Sandra Jovićević

Zaključeni ugovori o kontroli kvaliteta vazduha za 2017. godinu sa zavodima i institutima iz državne mreže

Foto: eko.minpolj.gov.rs
Foto: eko.minpolj.gov.rs

Dana 12. maja 2017. godine pomoćnik ministra Sektora za zaštitu životne sredine, Slobodan Erdeljan je ispred Ministarstva održao sastanak povodom zaključivanja ugovora o kontroli kvaliteta vazduha za 2017. godinu sa predstavnicima zavoda i instituta zaduženim za realizaciju monitoringa kvaliteta vazduha u okviru državne mreže na teritoriji Republike Srbije.

Sastanku je prisustvovalo osamnaest Zavoda/Instituta koji su uključeni u državnu mrežu koja je uspostavljena Uredbom o utvrđivanju programa kontrole kvaliteta vazduha. Uredba je sastavni deo praćenja kvaliteta životne sredine i finasira se iz budžeta Republike Srbije.

Monitoring kvaliteta vazduha u okviru državne mreže se sprovodi duži niz godina radi utvrđivanja trenda promena u kvalitetu vazduha, odnosno kvalitetu životne sredine na teritoriji Republike Srbije. Monitoring se obavlja na ukupno 36 mernih mesta na teritoriji Republike Srbije, a navedena ovlašćena pravna lica dužna su da poslove kontrole kvaliteta vazduha, odnosno merenja nivoa zagađujućih materija u vazduhu sprovode u skladu sa Uredbom o uslovima za monitoring i zahtevima kvaliteta vazduha.

Državnu mrežu, pored mreže automatskih mernih stanica Agencije za zaštitu životne sredine, čine i mreža mernih mesta Zavoda/Instituta za javno zdravlje iz Beograda, Pančeva, Šapca, Požarevca, Valjeva, Kruševca, Kragujevca, Kraljeva, Ćuprije, Čačka, Užica, Zaječara, Pirota, Niša, Leskovca, Vranja, Kosovske Mitrovice i Instituta za rudarstvo i metalurgiju Bor.

Dobijeni podaci o kvalitetu vazduha su od značaja za procenu uticaja zagađujućih materija na zdravlje ljudi i životnu sredinu i na osnovu njih se izveštava javnost o stanju kvaliteta vazduha u Republici Srbiji, dostavljeni podaci se koriste za izradu Izveštaja Agencije za zaštitu životne sredine, a takođe se koriste i za identifikaciju područja na kojima postoje problemi zagađenja vazduha kako bi se preduzele potrebne mere zaštite i poboljšanja stanja kvaliteta vazduha.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

REŠENJE ZA ZAGAĐENJE: Bicikl koji skuplja smog (FOTO) (VIDEO)

Foto: www.studioroosegaarde.net
Foto: www.studioroosegaarde.net

Nastojeći da smanji alarmantno zagađenje vazduha u svojim najvećim gradovima, kineska vlada nedavno je zvanično dala zeleno svetlo za realizaciju jedinstvenog ekološkog projekta u vidu proizvodnje eko bicikala koji prečišćavaju vazduh.

Originalni Smog Free bicikl patent je holandskog umetnika i ekološkog aktiviste Dena Ruzgarda, a poseduje mehanizam koji prilikom okretanja pedala pokreće mali usisivač na guvernali, u kom se vazduh zasićen smogom filtrira i tako prečišćen dolazi do vozača.

Svoje poreklo, inovativni i održivi Smog Free bicikl vodi od Ruzgardovih Smog Free kula u Pekingu i Roterdamu, koje od 2015. svakodnevno poput vakuuma usisavaju i filtriraju zagađen vazduh, a u zvaničnom saopštenju autora navedeno je da je, pored misije konačnog obračuna sa smogom u višemilionskim gradovima, Smog Free tim istrajan u nameri da biciklu u Kini ponovo vrati status kulturne ikone i nacionalnog simbola prenosi Imaginarijum.

Smog Free bicikli trenutno su u završnoj fazi proizvodnje, a pred ovom organizacijom nalaze se brojni projekti osmišljeni u saradnji sa nekoliko svetskih metropola, za čije zvaničnike održiv razvoj i zelena budućnost predstavljaju neke od najvećih i najvažnijih ciljeva javne politike.

ODRŽIVA MODA: Ovi ljudi plastični otpad pretvaraju u odeću (VIDEO)

PrintScreen: YouTube/History NOW
PrintScreen: YouTube/History NOW

Svake sekunde u proseku 1.500 plastičnih boca završi na nekom đubrištu, a da stvar bude gora, određen procenat ovih toskičnih flaša bude neodgovorno bačen kojegde, pa zagađuje reke, mora, okeane, šume, livade… Zato je Ijan Rozenberg odlučio da preduzme nešto.

MENJAJMO NAVIKE: 5 sitnica koje će nam pomoći da smanjimo upotrebu plastike

Nakon velikog zemljotresa na Haitiju, stanovništvo je pretrpelo ogromnu materijalnu štetu i do danas njihova ekonomija nije uspela do kraja da se oporavi.

Da stvar bude gora, u siromašnijim krajevima planete poput Haitija, otpad se pali ili zatrpava, a u mnogim slučajevima pluta po moru ili narušava izgled obala i ugrožava čitav biljni i životinjski svet.

Ipak, Rozenberg je osmislio način kako da otpad pretvori u sirovinu koja donosi novac. On je osmislio novu metodu recikliranja koja mu je pomogla da od plastičnog otpada s Haitija šije odeću.

– Uzimamo otpad i pretvaramo ga u tkaninu, a zatim je prodajemo modnim brendovima koji se zalažu za održivi razvoj i korporativnu odgovornost prema prirodi – objašnjava Rozenberger.

Postoji li šansa da čovečanstvo plastične boce ikad pošalje u penziju?

Kako izgleda proces pretvaranja plastike u tkaninu? On započinje plastičnom flašom koja se gnječi, melje, pere i pretvara u niti tkanine, a potom se meša sa pamukom, platnom ili gumom kako bi se napravila garderoba.

Uostalom, pogledajte video:

Do 2020. na putevima Srbije biće hiljadu električnih stanica za punjenje

Photo-illustration: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

Na javnoj rasprava o strategiji postavljanja punjača za električna vozila u Srbiji, održanoj na Sajmu građevinarstva, rečeno je da bi strategiju trebalo da osmisli i sprovede Privredna komora Srbije, koristeći dobra evropska iskustva.

REVOLUCIJA U SRBIJI: Ugrađen prvi elektropunjač za vozila u domaćoj kompaniji

Pošto je Srbija tranzitna zemlja, do 2020. godine u gradovima i na putnim koridorima treba montirati oko hiljadu javnih punjača za različite tipove vozila, procenili su stručnjaci. Nosioci akcije mogu biti lokalne samouprave i pojedinci, a dozvole za postavljanje punjača biće pojednostavljene jer Ministarstvo za infrastrukturu želi da omasovi tranzitni saobraćaj – zainteresovane firme i pojedinci moći će da ih traže preko interneta.

 – Što se tiče zakonske regulative i propisa već sutra možemo da montiramo prvi punjač. Ministarstvo upravlja svim putnim pravcima i zainteresovano je da što više punjača bude postavljeno na određenim tačkama na koridoru 10 i 11, rekla je Aleksandra Damjanović, državni sekretar u Ministarstvu saobraćaja i infrastrukture.

Sa Elektrotehničkog fakulteta poručili su da postojeća elektromreža nije spremna za velika opterećenja, ali da je Srbija bogata obnovljivim izvorima energije, koji takođe mogu puniti elektromobile.

 – Solarni paneli sa jednosmernom strujom i akumulatorima dali su odlične rezultate i u ruralnim delovima Srbije i u Beogradu, istakao je Nikola Rajaković sa Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu.

Prodavci elektromobila naveli su da su spremni da ulažu novac u mrežu, ali da je potrebna strategija razvoja, pošto je projekat složen. Aleksandra Đurđević iz Delta auta – BMV rekla je da Hrvatska već ima hiljadu javnih punionica za automobile, da je neophodno se taj proces pokrene i u Srbiji i da se nada da će se to uskoro i dogoditi.

Prve punjače domaće proizvodnje napraviće Institut IEEG u Staroj Pazovi.

Izvor: sajam.rs

Deponija Srem-Mačva dobila dve nove mašine – U planu i nabavka buldožera

Foto - ilustracija: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

U okviru opremanja Regionalne deponije Srem – Mačva obezbeđene su još dve mašine za rad. Reč je o proširenju voznog parka, sredstvima Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Gradonačelnik Sremske Mitrovice, Vladimir Sanader, sa direktorom deponije, Nebojšom Popovićem, danas je prisustvovao predstavljanju ove mehanizacije.

To su kamion za odvoz i dovoz smeća kao i utovarivač koji će u narednom periodu umnogome poboljšati kvalitet rada ovog preduzeća i boljoj organizaciji.

Regionalna deponija u funkciji je tri godine. Proširenjem voznog parka uvećana je pogonska stabilnost iste.

U narednom periodu preostaje još da se nabavi i jedan buldožer koji spada u važniju stavku, jer je ranije najavljeno da se očekuje da će se pored smeća koje se ovde odlaže sa teritorije dva grada Mitrovice i Šapca, pridružiti i Bogatić i Šid.

Ove dve mašine koštaju oko 29,4 miliona dinara, koji su obezbeđeni u sklopu čitaog projekta osposobljavanja regionalne deponije od Ministarstva poljoprivrede.

Grad Sremska Mitrovica, istakao je gradonačelnik, izdvojiće potrebna sredstva za kompletiranje čitavog ovog projekta da bi se do kraja realizovao.

Izvor: www.rtv.rs

BELGIJA: Proizvodnja energije iz zagađenog vazduha

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

Belgijski naučnici tvrde da energija može biti proizvedena i iz zagađenog vazduha. Ova grupa naučnika je u prethodnom periodu razvila proces koji može “očistiti” vazduh i istovremeno proizvoditi energiju.

 – U procesu koristimo mali uređaj sa dve komore odvojene membranom. S jedne strane se čisti vazduh, a sa druge strane se degradacijom dobija vodonik – pojašnjava profesor Sammi Verbruggen, jedan od rukovodilaca projekta. Studiju su sproveli naučnici sa univerziteta u Antverpenu i Leuvenu, a objavljena je u magazinu ChemSusChem.

Dobijeni vodonik može se skladištiti i kasnije koristiti kao gorivo.

 – Srž nove tehnologije je sadržana u membrani koja je izrađena od specijalnih nanomaterijala koji rade kao katalizatori sposobni proizvode vodonik i smanje atmosfersko zagađenje – dodaje Verbruggen.

Kako bi mogao uspešno da radi, ovaj uređaj mora biti samo izložen svetlosti, a tehnologija koristi procese slične onima u solarnim panelima.

Jedina razlika je, objašnjavaju naučnici, da se električna energija ne generiše direktno već se pohranjuje kao vodonik. Sledeći cilj je dalji razvoj procesa kako bi se omogućila primena tehnologije i na industrijskom nivou.

Izvor: www.croenergo.eu