Home Blog Page 1259

Neophodna ulaganja u nove elektroenergetske kapacitete

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić izjavio je danas da je elektroenergetski sistem u našoj zemlji stabilan iako je suočen sa mnogim problemima koji imaju svoju genezu u prošlosti, najavivši nova ulaganja u proizvodnju zelene energije.

Antić je na skupu Stanje i perspektive srpske elektroenergetike, u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti, objasnio da taj sistem funkcioniše u prenapregnutom režimu, s obzirom na činjenicu da je EPS jedini i najveći proizvođač energije. U ovom trenutku realizujemo mere kako bismo učinili da taj sistem u godinama koje su pred nama bude siguran, naglasio je on, ukazavši na to da decenijama nismo izgradili nijedan ozbiljan elektroenergetski objekat, tako da EPS funkcioniše u skladu sa mogućnostima i potrebama.

Ministar je rekao da postoji određeni pad u proizvodnji struje u odnosu na 2016. godinu, koja je bila druga najbolja godina u istoriji sa stanovišta proizvodnje električne energije, ocenivši da su ti problemi posledica objektivnih činjenica, pre svega loše hidrologije. Imamo oko 17 odsto slabiju proizvodnju u hidrosektoru u poređenju sa prošlom godinom, ali uspeli smo da je nizom mera dovedemo u optimalno stanje. Uveren sam da ćemo i ove godine dostići proizvodnju iz 2016. godine, istakao je Antić. On je izneo podatak da je država u proteklim godinama uložila više od 200 miliona evra u zaštitu životne sredine i ugradila filtere na sva postrojenja na termoelektranama. Država će ulagati u hidrokapacitete, pre svega u Moravski i Ibarski sliv, a plan je i da u potpunosti iskoristimo kapacitete Drine, naveo je ministar, naglasivši da je Srbiji potrebna još jedna reverzibilna hidroelektrana i gasna elektrana. On je najavio da će u elektroenergetsku mrežu sledeće godine biti priključeno više od 100 megavata koji dolaze iz vetroelektrana.

Na skupu u SANU istaknuto je i da EU direktive iz ekologije imaju veliki uticaj pre svega na proizvodnju električne energije iz termoelektrana na ugalj u Srbiji.

Izvršni direktor za trgovinu električnom energijom EPS-a Dragan Vlaisavljević istakao je da ovaj uticaj ima takav efekat da je proizvodnja električne energije bazirana na uglju sve manje profitabilna. Postavlja se pitanje brzine tranzicije ka zelenoj proizvodnji električne energije i to pre svega sa stanovišta potrošača, jer će oni finansirati ovu tranziciju kroz račune za struju, rekao je Vlaisavljević.

Na skupu je naglašeno i da se region jugoistočne Evrope karakteriše još kao nelikvidno tržište električne energije, pre svega zbog kontrolisanih cena struje za domaćinstva.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

EPS planira rekonstrukciju HE „Bistrica“

Foto: DLHE.rs
Foto: DLHE.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta JP „Elektroprivreda Srbije“ podnelo je Zahtev za odlučivanje o potrebi izrade Studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta „Rekonstrukcija proizvodnih agregata i pripadajuće opreme hidroelektrane Bistrica“.

Hidroelektrana „Bistrica“ ima dva agregata instalisane snage od po 54 MW, a nalazi se na reci Lim u opštini Nova Varoš.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahteva u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao i na službenom sajtu Ministarstva i dostavi svoje mišljenje u roku od 10 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Zeleno svetlo za realizaciju projekta Južne interkonekcije između BiH i Hrvatske

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada FBiH je na svojoj 106. sednici prihvatila informaciju o projektu izgradnje gasovoda “Južna interkonekcija” BiH i Hrvatske, pravac Zagvozd (HR) – Posušje (BiH) – Novi Travnik, sa odvodom za Mostar. Stav Vlade je da je ovo projekat od strateškog značaja s ciljem osiguranja bezbednosti snabdevanja prirodnim gasom, diversifikacije izvora snabdijevanja i razvoja tržišta gasa u Federaciji BiH, piše u saopštenju koje je danas objavila kompanija BH-gas.

Projekat izgradnje “Južne interkonekcije” je proglašen strateškim projektom za FBiH kojim se obezbeđuje sigurnost snabdevanja, diversifikacija izvora snabdevanja i razvoj tržišta prirodnog gasa u FBiH. Ovo je početni i prvi korak nastavka izgradnje gasovoda Zenica-Travnik-Novi Travnik-Posušje-Zagvozd.

BH-Gas je u saradnji sa Vladom Federacije BiH i Premijerom Novalićem osigurao sredstva za izradu konačne studije izgradnje gasovoda, projektne dokumentacije i rešavanje imovinsko-pravnih odnosa. Istovremeno, u proteklom periodu obavljeni su i razgovori sa potencijalnim kreditorima koji su izrazili interes za finansiranje ovog projekta.

Takođe, potpisano je Pismo namere sa hrvatskom kompanijom Plinacro o realizaciji i izgradnji gasovoda na teritoriji Republike Hrvatske do granice sa BiH, u cilju interkonekcije transportnih gasnih sistema dve susedne zemlje.

Foto-ilustracija: Pixabay

BH-Gas je nakon godina u kojima su bili zaustavljeni svi razvojni projekti u gasnom sektoru uspeo da za samo par meseci učini ovaj projekat fizibilnim, kako investitorima, tako i partnerima u BiH i regionu.

Svakako da segment koji je ključan jeste da BH-Gas i Vlada Federacije BiH pokazuju spremnost da FBiH ne zavisi samo od jedne ulaza prirodnog gasa na Zvorniku, već da se ovim novim ulazom prirodnog gasa obezbedi sigurnost snabdevanja gasom i otkloni mogućnost ucena na Zvorniku, kao i da se spreče mogući tehnički problemi u transportu gasa, a sve zbog slabog održavanja gasovoda na pravcu Zvornik – Kladanj, kojim upravljaju kompanije iz Republike Srpske.

– Na kraju, BH-Gas zahvaljuje Vladi FBiH na prihvatanju informacije i usvajanju Zaključka, kojim ovaj projekat započinje svoju realizaciju i za koji se nadamo da će nakon “sušnih godina” u razvoju gasnog trzišta biti realizovan u sto kraćem roku – piše u saopštenju ove kompanije.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i BH-Gas d.o.o. Sarajevo zaduženi su da intenziviraju i nastave aktivnosti na realizaciji ovog projekta, a što podrazumeva ispravka prostorno-planske dokumentacije, kao i pripremu i definisanje pravca trase gasovoda Južne interkonekcije.

Vlada FBiH nastavlja projekat energetske efikasnosti

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs
Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

Vlada FBiH donela je Odluku o prenosu nabavljenih stalnih sredstava i izvršenih građevinskih radova u okviru Projekta „Energetska efikasnost u Bosni i Hercegovini“ krajnjim korisnicima. Ovom odlukom za radove i sredstva odobreno je 7.601.203,26 KM za 34 javna objekta iz oblasti zdravstva i obrazovanja u Federaciji BiH.

Federalna vlada je takođe usvojila informaciju o realizaciji Odluke o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta FBiH za 2016. godinu Federalnom ministarstvu prostornog uređenja za projekat „Energetska efikasnost u zgradama u državnom vlasništvu koje koriste institucije FBiH”, saopšteno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Ovo federalno ministarstvo je zaduženo da nastavi aktivnosti na realizaciji ovog projekta, Služba za zajedničke poslove organa i tela FBiH da pristupi realizaciji u delu koji se odnosi na uspostavu energetskog menadžmenta i energetske baze podataka zgrada koje koriste institucije Federacije BiH. Korisnike zgrada u državnom vlasništvu a koji sami plaćaju račune za energente Vlada je zadužila da ovoj službi jednom mesečno dostavljaju podatke o utrošku energenata, ili da ih uz odgovarajući trening sami unose u EMIS (Sistem upravljanja potrošnjom energije).

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Planira se energetska obnova vrtića u Crikvenici

Foto-ilustracija: Pixabay

Dečji vrtić Radost u Crikvenici uskoro će biti kompletno energetski saniran.

Kako je saopšteno, Grad Crikvenica je na Poziv Ministarstva građevinarstva i prostornog uređenja Hrvatske na dostavu projektnih predloga za Energetsku obnovu zgrada i korišćenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju delatnost vaspitanja i obrazovanja, a u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020 prijavio projekat Energetska obnova dečjeg vrtića Radost u Crikvenici.

U okviru projekta biće izvršena rekonstrukcija fasade i krova, zamena stolarije, biće postavljen sistem solarnih kolektora , postavljena energetski efikasna rasveta i fotonaponski paneli za proizvodnju električne energije. Na objektu je planirana ušteda energije od 72,95 odsto, a isto toliko je planirano i smanjenje emisije CO2.

Grad je od Ministarstva dobio 1.084.538 kuna bespovratnih sredstava, a ostatak sredstava za projekat u iznosu od skoro 5 milona kuna obezbediće grad Crikvenica.

izvor: novilist.hr

Sandra Jovićević

U toku čišćenje i uređenje kanala Vrbas-Bezdan

Foto: vojvodina.gov.rs
Foto: vojvodina.gov.rs

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović obišao je kod Sivca velike radove koje su preduzele „Vode Vojvodine“ na izmuljenju deonice kanala Vrbas-Bezdan na ovom terenu i tom prilikom izjavio da su ti radovi samo deo značajnih investicija koje se u ovoj godini realizuju u oblasti vodoprivrede na teritoriji AP Vojvodine. On je naglasio i to da će se čišćenje i uređenje kanala Vrbas-Bezdan, poznatijeg kao Veliki bački kanal, nastaviti i narednih godina u kontinuitetu, sve dok se ne očisti u celoj svojoj dužini od 83 kilometra.

Pored radova na deonice kanala Crvenka-Sivac, Mirović je naveo da će se ove godine u Vojvodini izvoditi veći investicioni radovi na izgradnji i sanaciji kanala i vodoprivrednih objekata na još 10 lokacija, između ostalog i u zoni Save kod Hrtkovaca i Gomolave. Dodao je da su za vodoprivredu i rebalansom pokrajinskog budzeta predviđena dodatna sredstva i podsetio da je samo pre nekoliko dana, u saradnji Pokrajinske vlade, lokalnih samouprava i „Voda Vojvodine“, već obezbeđeno više od 870 miliona dinara za čišćenje i održavanje kanala koji su tehnički manje zahtevniji nego Veliki bački kanal.

Radovi na čišćenju Velikog bačkog kanala na deonici kanala Crvenka-Sivac dugoj 11 kilometara vredni su 60 miliona dinara. Prema rečima v.d. direktora „Voda Vojvodine“ Slavka Vrndzića, radovi će biti gotovi do početka jeseni i naredne godine se planira nova deonica uzvodno od Sivca, prema Somboru. Trenutno veliki bageri izvlače iz kanala sediment taložen u koritu više od pet decenija, uređuju se obale i pravi tzv. inspekciona staza širine od pet metara. Cilj je da se izmuljenjem udvostruči protok vode sadašnjih 18 na 35 kubnih metara u sekundi. Nakon završetka ovih radova pristupiće se razastiranju i uređenju zemljanih deponija.

Sve ove aktivnosti izvode se u cilju poboljšanja funkcionalnosti kanalske mreže Hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav, kao višenamenskog sistema u pogledu navodnjavanja, odvodnjavanja, kao i korišćenja kanala u rekreativne svrhe.

izvor: vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

USPEŠAN POČETAK ZA JOŠ USPEŠNIJU REALIZACIJU: Projekat “Lokalni razvoj otporan na klimatske promene”

Foto: EP
Foto: EP

U četvrtak, 15. juna 2017. godine, u kući Ujedinjenih nacija održana je konferencija, koja je označila početak projekta “Lokalni razvoj otporan na klimatske promene” (Climate Smart Urban Development Challenge). Nosioci ovog projekta su kancelarija UNDP-a u Srbiji i Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, uz podršku Globalnog fonda za životnu sredinu.

U uvodnom obraćanju, prisutne su pozdravili Stana Božović, državna sekretarka u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine, Paivi Alatalo, zamenica šefa misije Ambasade Finske i Steliana Nedera, zamenica stalne predstavnice Programa UN za razvoj.

Danijela Božanić, ispred Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, iznela je detaljnije planove predviđene projektom. Obraćanju gospođe Božanić pridružio se Miroslav Tadić, predstavnik UNDP-a, kako bi predočio saradnju koju UNDP uspešno ostvaruje sa navedenom institucijom.

Veliki deo konferencije bio je posvećen prezentovanju primera dobre prakse iz razvijenijih Evropskih zemalja, koje bi mogle da podstaknu slične inicijative širom Republike Srbije. Pasi Tainio, sa Finskog instituta za životnu sredinu (SYKE) pričom o finskom “Hinku” forumu pokazao je put ka niskougljeničnim lokalnim samoupravama. Marko Zapaloro iz organizacije “NESTA” predočio je neke od izazova u borbi protiv klimatskih promena koji su uspešno realizovani inicijativom ove međunarodne organizacije.

Foto: EP

Da celokupna društvena zajednica može učestvovati u prikupljanju sredstava za aktivnosti usmerene na borbu protiv klimatskih promena, predstavili su susedi iz hrvatskog TerraHub-a, dok su nešto detaljnije o konvencionalnim načinima finansiranja projekata u oblasti zaštite životne sredine govorili Vladica Božić, iz Ministarstva za poljoprivredu i zaštitu životne sredine i Dane Atanasković iz Fonda za inovacionu delatnost.

Predstavnik civilnog društva, koje svakako čini jednu od najbitnijih karika u povezivanju celokupne zajednice u rešavanju navedenog problema, bila je RES fondacija, na čelu sa gospodinom Aleksandrom Macurom, dok je interese privatnog sektora u merama borbe protiv klimatskih promena branila Marija Novaković, direktorka Odeljenja strategije i razvoja kompanije Siemens.

Projekat je koncipiran tako da podstakne pojedince, lokalne samouprave i organizacije civilnog društva, naučne ustanove i privatni sektor da u partnerskom odnosu predlože inovativna rešenja za društvenu zajednicu. Cilj ovog petogodišnjeg projekta, čija realizacija upravo počinje, jeste da se identifikuju i podrže različite poslovne i edukativne ideje koje mogu da se implementiraju u lokalne samouprave, kako bi se obezbedile javne usluge koje su “otporne na klimatske promene”. Bilo da su u pitanju energetski menadžment, razvoj i korišćenje obnovljivih izvora energije, cirkularna ekonomija, efikasno javno osvetljenje, optimizacija javnog saobraćaja i povećanje korišćenja nemotorizovanih vidova prevoza, uvođenje automatizovanih sistema za osvetljenje, grejanje i rashlađivanje, energetsku efikasnost javnih zgrada i domaćinstava i slično.

Istovremeno, projekat bi trebalo da pruži podršku lokalnim samoupravama da smanje emisije gasova sa efektom staklene bašte ali i da planiraju lokalni razvoj tako da se prilagode i postanu otpornije na promene klime. Na taj način unaprediće se svakodnevni život građana, a privredni razvoj opština će se postaviti na put održivosti.

Verujemo da će incijative pokrenute kroz ovaj projekat naći put do održivosti i nakon njegove realizacije, i doprineti zdravijem okruženju u Srbiji, otpornom na klimatske promene.

M. N.

OAZA ZELENILA I LJUPKA MENAŽERIJA U SENCI SEDIŠTA MI6: Posetili smo gradsku farmu u centralnom delu Londona (FOTO) (VIDEO)

Foto: EP
Foto: EP

Početkom juna ekipa Energetskog portala obišla je veliku gradsku farmu u Voksalu, u jugozapadnom delu Londona, gde ekipa entuzijasta i dobrovoljaca gaji povrće i voće u zajedničkim baštama i uzgaja konje, koze, ovce, alpake, svinje i čitava jata raznovrsne živine.

Sa glavnog ulaza u farmu pruža se pogled na obližnje sedište MI6, a od poznate zgrade ovog vojnoobaveštajnog centra deli ih samo prostran park u čijem manjem i ograđenom delu se nalaze „pašnjaci“  u kojima stalni stanovnici farme mogu osetiti ukus slobode. Staje i torovi oslonjeni su na zid viktorijanske crkve Svetog Petra u kojoj su nekada svoja muzička dela izvodili Hendl, Bah i Mocart.

Gradske farme nisu retke u metropoloma širom sveta, a u Londonu ih ima 120, što ne uključuje male farme koje su pojedine škole napravile u svojim dvorištima u obrazovne svrhe. Sve one nalaze se na zemljištu koje je opština ustupila dobrotvornim organizacijama kako bi građani mogli da imaju kontakt sa prirodom u gradskoj sredini.

Najveći broj farmi ima i zajedničke bašte, koje su izdeljene na manje parcele gde zainteresovani građani imaju priliku da gaje voće, povrće ili začinsko bilje i cveće za svoje potrebe.

Čitavo društvo ima koristi od otvaranja gradskih farmi i zajedničkih bašti u gradskim sredinama.  Građani mogu mnogo toga da nauče tokom obilaska jedne gradske farme ili dok uče da gaje svoje biljke u bašti.

Deca predškolskog i školskog uzrasta organizovano dolaze u gradske farme po Londonu da bi naučila odakle stiže jaje koje im mame spremaju za doručak ili kako zaista izgleda prase ili koza, a naravno imaju i jedinstvenu mogućnost da pod budnim nadzorom stručnog osoblja maze zečeve, piliće i jaganjce.

Foto: EP

Deca sa posebnim potrebama učestvuju u specijalno pripremljenim radionicama gde uče da sade boraniju, jagode i luk, i dok neguju svoje biljke tokom redovnih obilazaka svoje baštice, oni se uključuju u život lokalne zajednice i povezuju sa drugim ljudima.

Foto: EP

Porodice dolaze u farmu Voksal mahom vikendom da uživaju u kontaktu sa prirodom u ovoj zelenoj oazi koja se uklještila između stambenih zgrada i ulične vreve. Firme rado organizuju svoje sastanke za podizanje duha zajedništva na ovoj gradskoj farmi i tu zaposleni mogu da nauče da jašu ili pak da pomognu u čišćenju i hranjenju životinja.

Foto: EP

Činjenica je da u Ujedinjenom kraljevstvu postoji višedecenijska kultura baštovansta, kao i da je koncept zajedničkih gradskih bašti zapravo nastao u vreme nedostatka hrane tokom Drugog svetskog rata, pa ne začuđuje podatak da u Londonu ima 1000 zajedničkih bašti na javnim površinama.

U Beogradu pak ne postoji nijedna, a od svih gradova u Srbiji samo je lokalna samouprava u Šapcu omogućila građanima da se bave urbanom poljoprivredom na javnom gradskom zemljištu.

(Tamara Zjačić)

Održan okrugli sto o povećanju konkurentnosti preduzeća kroz uštedu energije

Foto: kombeg.org.rs
Foto: kombeg.org.rs

U Privrednoj Komori Beograda juče je održan okrugli sto na temu Povećanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća kroz uštedu energije i mogućnosti finansiranja energetski efikasnih tehnologija.

Ovom prilikom su učesnicima predstavljeni programi i mehanizmi pomoću kojih institucije iz kojih dolaze odobravaju kredite, grantove i vaučere malim i srednjim preduzećima u Srbiji, u cilju povečanja energetske efikasnosti i konkurentnosti istih, zarad očuvanja i zaštite životne sredine. Predstavnici EBRD-a su govorili o mehanizmima odobravanje kreditnih linija malim i srednjim preduzećima, iz oblasti obnovljivih energija i energetske efikasnosti, preko kojih domaćih banaka je moguće učestvovati u ovim programima, kao i o savetodavnim uslugama koje ova institucija pruža, u cilju restruktuiranja različitih aspekata poslovanja preduzeća. Programi pomoći u Srbiji traju več četiri godine, završeno je 118 projekata za koje je utrošeno 18.2 od namenjenih 20 miliona eura, a rezultati su smanjenje emisije CO2 za 20.000 tona, kao i godišnja ušteda primarne energije u iznosu od 80 GWh.

Mladen Prodanović, koordinator za trgovinu i promociju Švedske iz Ambasade Švedske, predstavio je Demo Enviroment- program pomoći inovativnim tehnologijama koje imaju za cilj povećanje konkurentnosti kompanija, poboljšanje životne sredine i smanjenje siromaštva. Program je podeljen u dva dela: grantovi za planiranje u iznosu od 36.000 eura za implementaciju do godinu dana i grantovi za demonstrirani projekat u iznosu od 185.000 eura, sa rokom implementacije do kraja 2018.

Luka Nagić iz Carbon & Energy Experts govorio je o implementaciji energetski efikasnih tehnologija u Srbiji i primerima dobre prakse. Energetska efikasnost se definiše kao isti ili bolji rezultati u poslovanju, sa manje utrošene energije, i kao takva se nameće kao osnovni mehanizam pomoću kojeg mala i srednja preduzeća mogu da uštede na proizvodnji i povečaju svoju konkurentnost. Podsetio je da Srbija troši u proseku četiri puta više energije od EU a industrija u Srbiji 2-2.5 puta više energije po jednici proizvoda u odnosu na prosek u EU. Programi koje je EBRD do sada sprovela u Srbiji doveli su do uštede od 34%, sa prosečnim periodom otplate između 2 do 4 godina.

izvor: kombeg.org.rs

Sandra Jovićević

Bosanska opština Centar dobija zelenu fasadu

Photo: Pixabay

Načelnik opštine Centar gospodin Nedžad Ajnadžić sastao se sa predstavnikom NVO „Opus“ i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP BiH) Amirom Skejovićem i Edinom Bajramovića koji su ovom prilikom prezentovali ideju o postavljanju „zelene fasade“ na jedan od stambenih objekata u užem centru grada.

Foto: Pixabay

Sastanku je prisustvovao i Denis Challenger, većnik Opštinskog veća Centar koji je kazao da je reč o projektu vertikalnog postavljanja biljnog rastinja na fasade zgrada, što predstavlja prvi projekat takve vrste na ovim prostorima. Ovaj projekat će doprineti boljem kvalitetu života, ne samo u opštini Centar, nego i u gradu Sarajevu gde imamo velikih problema sa smogom i zagađenjem vazduha.

Načelnik Ajnadžić je ovom prilikom izrazio veliko interesovanje za pomenuti ekološki projekat za čiju bi realizaciju u saradnji sa UNDP BiH opština Centar izdvojila iz svog budžeta deo finansijskih sredstava. Načelnik je posebno naglasio da je veoma važno da se projekat „zelene fasade“ uklapa u ambijentalnu celinu.

Kako je na sastanku dogovoreno, krajem juna ove godine biće potpisan sporazum između finansijera ovog projekta opštine Centar i UNDP-a. Dostava repromaterijala traje tri nedelje, dok su za postavljanje ekološke zelene fasade potrebna dva dana. Kako je planirano, okončanje ovog projekta treba biti do avgusta ove godine.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Pokrenut postupak zaštite Predela izuzetnih odlika „Željin”

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine izdalo je obaveštenje o postupku pokretanja zaštite prirodnog područja II kategorije, kao Predeo izuzetnih odlika „Željin”.

Prirodno područje koje se predlaže za zaštitu nalazi se u centralnoj Srbiji između Ibra na zapadu, Stolova na severozapadu, Goča na severu i severoistoku i Kopaonika na jugu. Prostire se na površini od ukupno 6.379,0983 ha, na nadmorskoj visini od 360 do 1.785 m.

PIO „Željin” teritorijalno pripada opštinama Aleksandrovac i Raška i gradu Kraljevo. Prema strukturi površina katastarskih opština po vlasništvu, oko 83 odsto površina u zaštićenom području je u državnom vlasništvu, dok privatnom i ostalim oblicima vlasništva ukupno pripada oko 17 odsto.

Prema Pravilniku o kriterijumima vrednovanja i postupku kategorizacije zaštićenih područja PIO „Željin” svrstava se u II kategoriju – regionalnog, odnosno velikog značaja. Na zaštićenom području utvrđeni su režimi zaštite I, II i III stepena.

Usled prisustva biljnih i životinjskih vrsta od nacionalnog i međunarodnog značaja, kao i za zaštitu prioritetnih tipova staništa, područje planinskog masiva Željin je Uredbom o ekološkoj mreži identifikovano kao ekološki značajno područje „Vrh Željina – Pločka čuka” pod rednim brojem 54. Takođe, severni deo planine Željin spada u odabrana područja za dnevne leptire (PBA) na prostoru Republike Srbije.

Imajući u vidu da obavljanje poslova zaštite, unapređenja, promovisanja i održivog razvoja zaštićenog područja zahteva ispunjenost određenih uslova u pogledu stručne, kadrovske i organizacione osposobljenosti, Zavod za zaštitu prirode Srbije predlaže da upravljanje PIO „Željin” bude povereno Javnom preduzeću „Srbijašume”, Beograd.

Postupak zaštite prirodnog područja pokrenut je dana 6. januara 2015. godine, kada je Zavod za zaštitu prirode Srbije dostavio studiju zaštite Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao nadležnom organu.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Pokrenut postupak zaštite Parka prirode „Šargan-Mokra Gora”

Foto: parkprirodemokragora.org
Foto: parkprirodemokragora.org

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine izdalo je obaveštenje o postupku pokretanja zaštite prirodnog područja I kategorije, kao Park prirode „Šargan-Mokra Gora”.

Područje PP „Šargan-Mokra Gora” nalazi se u jugozapadnom delu Srbije, na teritoriji opština Užice i Čajetina, na samoj državnoj granici sa Bosnom i Hercegovinom. Deo predloženog područja je 2005. godine proglašen za zaštićeno područje I kategorije i to kao predeo izuzetnih odlika. Uredbom o zaštiti Predela izuzetnih odlika „Šargan-Mokra Gora” na površini od 3.678,23 ha ustanovljeni su režimi zaštite I, II i III stepena. U skladu sa Uredbom o zaštiti Parka prirode „Šargan-Mokra Gora” unapređen je status zaštićenog područja i pod zaštitu je stavljena površina od ukupno 10.813,73 ha.

Revizijom studije zaštite PP „Šargan-Mokra Gora” proširuje se na 11.379,78 ha i utvrđuju se nove granice režima zaštite I, II i III stepena. Prema strukturi površina katastarskih opština po vlasništvu, u PP „Šargan-Mokra Gora” privatnom vlasništvu pripada oko 67 odsto, dok državnom i ostalim oblicima vlasništva pripada oko 33 odsto površina.

Prema Pravilniku o kriterijumima vrednovanja i postupku kategorizacije zaštićenih područja PP „Šargan-Mokra Gora” svrstava se u I kategoriju – međunarodnog, nacionalnog, odnosno izuzetnog značaja.

Prema Uredbi o ekološkoj mreži područje PP „Šargan-Mokra Gora” je deo ekološki značajnog područja na prostoru Republike Srbije pod rednim br. 61 – „Tara”. Zbog prisustva biljnih i životinjskih vrsta od nacionalnog i međunarodnog značaja, kao i za zaštitu prioritetnih tipova staništa, područje Mokre Gore i Šargana je identifikovano područje u okviru međunarodne ekološke mreže Emerald (RS0000018) i međunarodno značajno područje za biljke (IPA).

Imajući u vidu rezultate dosadašnjeg upravljanja zaštićenim područjem, Zavod za zaštitu prirode Srbije predlaže da upravljanje PP „Šargan-Mokra Gora” i nadalje bude povereno Društvu sa ograničenom odgovornošću Park prirode „Mokra Gora” iz Mokre Gore, opština Užice.

Postupak zaštite prirodnog područja pokrenut je dana 26. oktobra 2015. godine, kada je Zavod za zaštitu prirode Srbije dostavio studiju zaštite Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao nadležnom organu.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Nema prekoračenja zagađujućih materija u Vinči

Foto: beograd.rs
Foto: beograd.rs

Zamenik gradonačelnika Beograda gospodin Andreja Mladenović izjavio je za TV Pink da prema izveštaju Gradskog zavoda za javno zdravlje, koji na dnevnom nivou vrši monitoring u deponiji u Vinči, nema naznaka da ima bilo kakvog povećanja zagađujućih materija u vazduhu i nisu prekoračene gornje granice.

On je podsetio da Grad Beograd ima samo jednu deponiju i da je to veoma komplikovana situacija. Godinama je pokušavano da se još jedna lokacija urbanistički odredi za deponiju. Deponija je jedno veliko smetlište, ona nije uređena i koristi se tako da se otpad samo odlaže, ne postoje drugi procesi kao što se to radi u svetu. Dodao je da je 2015. godine raspisan međunarodni tender kako bi se na moderan način modernim pristupom rešavalo ovo pitanje. To podrazumeva da se otpad reciklira, sređuje i iz njega proizvodi energija. Taj projekat je još u toku i prijavilo se 11 ozbiljnih kompanija iz različitih delova sveta i došli smo do 5, od kojih očekujemo da početkom jula daju konačnu ponudu, nakon čega ćemo izabrati kompaniju koja će kroz javno-privatno partnerstvo preuzeti brigu o deponiji.

Nadam se da ćemo izabrati partnera koji će izdržati tržišnu utakmicu, a mi ćemo imati koristi u smislu proizvodnje energije, uređenja deponije i konačnog rešenja odlaganja otpada koji se sada taloži na mestu koje nije adekvatno, a u blizini je Dunava i stambenog naselja – rekao je Mladenović, dodajući da je vrednost investicije oko 300 miliona evra i da će se na na taj način konačno rešiti problem deponije u Vinči.

izvor: beograd.rs

Sandra Jovićević

Puštena u rad fabrika vode u Zrenjaninu

Foto: zrenjanin.rs
Foto: zrenjanin.rs

Puštanjem sirove vode iz bunara u sistem postrojenja za prečišćavanje vode, danas je fabrika vode u Zrenjaninu počela s probnim radom. Već za nedelju dana voda u gradskom vodovodu biće primetno boljeg kvaliteta, a po završetku svih testiranja opreme, tehnološkog procesa i hemijskih analiza, voda će dostići kvalitet predviđen standardima i propisima.

Gradonačelnik Zrenjanina Čedomir Janjić, koji je sa saradnicima i brojnim gostima danas prisustvovao početku probnog rada postrojenja, rekao je da je ovo istorijski dan za Zrenjanin i za Zrenjanince. On je podsetio da je 2012. godine nasledio projekat po kome su Grad, odnosno građani, morali da plate 25 miliona evra za postrojenje i onda još svaki kubik vode po 37 centi, a da je ova fabrika napravljena bez ikakvog ulaganja.

Predstavnik investitora Nenad Obradović, objasnio je šta praktično predstavlja i znači današnje puštanje postrojenja za prečišćavanje vode u probni rad. Kako je naveo, pušta se sirova voda iz bunara u sistem predtretmana i počinje sa hidrauličkim testiranjem ugrađene opreme. Cev prečnika 500 dovodi sirovu vodu do predtretmana, četiri bazena gde se vrši hemijski tretman, kao prvi korak u prečišćavanju, odnosno pripremi vode za dalje tretmane. Pre mesec dana je urađeno hidrauličko testiranje cevovoda i to je urađeno bez propusta, i sada krećemo sa testiranjem prvog dela tehnološkog procesa. Nakon tri sata od početka punjenja, voda će doći do ultrafiltracije, gde počinje testiranje segment po segment, pre nego što se krene s hemijskim procesom tretiranja same vode. Procene su da će ultrafiltracija trajati od 5 do 7 dana, a kvalitet vode meriće se u saradnji s Vodovodom nakon svakog segmenta tehnološkog procesa. Radiće se između 10 i 15 analiza dnevno, s ciljem da se vidi u kojoj se meri menja kvalitet prečišćene u odnosu na kvalitet dolazne vode.

Govoreći o ceni vode, direktor JKP Vodovod i kanalizacija Ivan Dević je rekao da će ona biti određena u dogovoru sa Gradom, nakon analiza, a da će ona u sebi sastojati sve momente, pa i socijalne. On je pojasnio da će voda iz postrojenja poteći odmah i da će se za nekoliko dana primetiti drastična razlika u kvalitetu vode.

izvor: zrenjanin.rs

Sandra Jovićević

Bačko Podunavlje novi UNESKO rezervat biosfere

Foto: pzzp.rs
Foto: pzzp.rs

Međunarodni koordinacioni savet UNESKO programa „Čovek i biosfera“, odlučio je na svom ovogodišnjem zasedanju u Parizu da rezervat biosfere „Bačko Podunavlje“ bude upisan u Svetsku listu rezervata biosfere.

Ambasador Republike Srbije pri UNESKO-u profesor Darko Tanasković izjavio je da je veliko zadovoljstvo i čast što je UNESKO prepoznao izuzetne vrednosti i potencijal „Bačkog Podunavlja“. Ovo je drugi rezervat biosfere u Srbiji pored rezervata „Golija-Studenica“, što je od velikog značaja za zemlju, jer program „Čovek i biosfera“ ne samo da promoviše koncept održivog razvoja, već i u praksi pokazuje da je on moguć. Ovo proglašenje će znatno pomoći očuvanju prirode Srbije, jedne od najraznovrsnijih u Evropi. „Bačko Podunavlje“ se isto tako odlikuje veoma bogatom kulturnom baštinom koja je dokaz žive prošlosti i susretanja brojnih naroda i kultura na ovom prostoru.

Direktorka WWF programa u Srbiji Duška Dimovć dodala je da se rezervat biosfere „Bačko Podunavlje“ pridružio svetskoj mreži koju čine ukupno 669 rezervata biosfere priznatih od strane UNESKO-a, osmišljenih sa ciljem očuvanja prirodnog bogatstva od izuzetnog značaja, dok u isto vreme promovišu održivi razvoj lokalnih zajednica na tim područjima. Uspostavljanje rezervata biosfere „Bačko Podunavlje“ je veoma značajan korak ka formiranju prekograničnog rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav”, prvog zaštićenog područja u svetu koje se prostire u pet zemalja – Srbiji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Sloveniji i Austriji. WWF već duži niz godina sarađuje sa partnerima iz ovih pet zemalja na zaštiti prirodnih i kulturnih vrednosti Evropskog Amazona, trenutno u okviru projekta „coopMDD“ koji finansira Evropska unija .

Direktorka Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode dr Biljana Panjković navela je da je upisom „Bačkog Podunavlja“ na listu rezervata biosfere načinjen presudan i odlučujući korak u daljem prožimanju zaštite prirode i njenog održivog korišćenja na područjima uz Dunav i Mostongu u Bačkoj. Izuzetno mi je drago što je nominacija koju je pripremio Pokrajinski zavod za zaštitu prirode pozitivno ocenjena od strane delegata Međunarodnog koordinacionog saveta UNESKO programa „Čovek i biosfera“. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode je intenzivno radio sa WWF i ostalim partnerima na nominaciji ovog područja u proteklih pet godina. Izuzetan doprinos i podršku je pružila Komisija Republike Srbije za saradnju sa Uneskom. Sada predstoji veliki posao na mudrom upravljanju područjem kroz saradnju sa upravljačima zaštićenih područja, korisnicima prirodnih resursa, lokalnim upravama i zajednicama na području rezervata biosfere, istakla je ona.

Rezervat biosfere „Bačko Podunavlje“ se nalazi na severozapadu Vojvodine i deo je „Evropskog Amazona“, koje predstavlja jednu od najočuvanijih ritsko-močvarnih celina na čitavom toku Dunava. Ovaj jedinstveni rečni predeo područje je izuzetne biološke raznovrsnosti i centar retkih prirodnih staništa kao što su prostrane plavne šume, ade, rukavci i peščane rečne obale.

U okviru rezervata biosfere „Bačko Podunavlje“ koji se prostire na područjima opština Sombor, Apatin, Odžaci, Bač i Bačka Palanka na površini od 176.635 ha, nalaze se četiri zaštićena područja, među kojima su izuzetno vredni Specijalni rezervati prirode „Gornje Podunavlje“ i „Karađorđevo“.

U „Evropskom Amazonu“, zahvaljujući očuvanoj dinamici plavnih područja, postojanju prirodnih aluvijalnih šuma i brojnih vlažnih staništa, utočište nalazi veliki broj zaštićenih vrsta životinja i biljaka. Među najznačajnijim retkim vrstama životinja ovog područja ističu se orao belorepan, crna roda, patka njorka, divlja mačka, vidra, jazavac, kao i najveća populacija evropskog jelena u Srbiji.

izvor: pzzp.rs

Sandra Jovićević

EVROPA ODLUČILA: Oznake energetske efikasnosti vraćaju se na staro

Photo: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

Evropski parlament glasao je o predlogu Uredbe za označavanje energetske efikasnosti. Uredba vraća energetske oznake na skalu od A do G, jer su postojeće energetske oznake – od A + do A +++ – veoma zbunjujuće za potrošače.

Ispadalo je da su gotovo svi proizvodi na tržištu su bili u nekom od A razreda i pritom su bili pogrešno označeni. Povratkom na jednostavniju skalu će se omogućiti veća ušteda energije. Sada će se potrošačima omogućiti jednostavniji odabir efikasnijih proizvoda, pomoću kojih bi smanjili potrošnju energije i račune za energiju, a proizvođači se podstiču na inovaciju i ulaganje u energetski efikasnije proizvode.

Kupci proizvode s novim oznakama u prodavnicama mogu da očekuju najranije 2019. godine. Ako bude bilo potrebe za tim, predlog nove klasifikacije pokrenuće se onda kada 30 odsto proizvoda koji se prodaju na tržištu EU budu pripadali najvišoj klasi energetske efikasnosti A ili kada 50 odsto tih proizvoda bude pripadalo prvim dvema klasama energetske efikasnosti A i B.

Oznake će na proizvodu biti u štampanom obliku, ali će biti dostupna i online verzija informacija o proizvodu. U slučaju izmena koje bi uticale na energetsku efikasnost već kupljenog proizvoda, dobavljač je u obavezi da obavesti kupca.

Evropska komisija je izračunala da će svako domaćinstvo merama energetske efikasnosti uštedeti oko 480 evra godišnje, dok će revidiranom oznakom energetske efikasnosti proizvođači i evropski trgovci na malo povisiće svoje prihode za više od 10 milijardi evra  godišnje.