Home Blog Page 1258

Održan forum „Čista voda – zdrav život“

Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs
Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs

Kompanija za sertifikacione usluge „Certop CO“ iz Srbije sa „Mediation Team“ i uz saradnju sa opštinom Kanjiža organizovali su forum „Čista voda – zdrav život“ u okviru kojeg su izneta iskustva i primeri realno ostvarljivih projekata u oblasti čišćenja i uštedi vode za piće.

Pokrajinski sekretar gospodin Vladimir Galić ovom prilikom naglasio je da je čista i zdrava voda istovremeno veoma bitna, kako sa stanovišta zdravlja tako i u zaštiti životne sredine, ističući decenijske probleme zagađenja pijaće vode u Vojvodini, a posebno u severnom Banatu. On je pozdravio svaku inicijativu i podržao svaku tehnologiju koja može rešiti problem koji je i bio tema foruma.

Vršilac dužnosti pomoćnika pokrajinskog sekretara za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost gospodin Sabolč Halaši istakao je da ovaj Sekretarijat podržava projekte koji se tiču očuvanja zaštite životne sredine sredstvima koje opredeljuje kroz konkurse za visoke tehnologije i nauku.

Profesor sa Prirodnomatematičkog fakulteta iz Novog Sada gospodin Božo Dalmacija sa stručne strane upoznao je prisutne sa problemima vode za piće u Vojvodini, te zajedno sa predstavnicima mađarske firme „S-Metaltech 98 Kft“ govorili su o tehnologiji i iskustvima sa primenom uređaja AsMet čija je primarna namena uklanjanje arsena iz vode kako na samim česmama tako i u velikim vodovodnim sistemima.

Salaji Andraš iz prethodno mađarske kompanije „S-Metaltech 98 Kft“ govorio je o mogućnostima implementiranja ove tehnologije kroz IPA program prekogranične saradnje i za upravo takav jedan projekat aplikaciju su podneli predstavnici opština Kanjiža iz Srbije i opštine Baja sa mađarske strane.

Na forumu je još bilo reči o uštedi vode sa unapređenim perlatorima, o prečišćavanju otpadnih voda kao i o sadnji ekološko- energetskog drveća koja trenutno doživljava ekspanziju u Evropi.

izvor: ekourb.vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

Povećan uvoz električne energije u BiH

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Bosna i Hercegovina je na uvoz električne energije za pet meseci ove godine potrošila 114 miliona KM, izveštava Indikator.ba na osnovu podataka Agencije za statistiku.

To je više nego dvostruko više nego u istom periodu prošle godine i gotovo identično vrednosti uvoza koji je ostvaren u celoj 2016. godini (115,4 miliona KM). Na drugoj strani, izvoz električne energije za pet meseci ove godine ostvaren je u vrednosti od 198 miliona KM i povećan je za 75,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Glavni teret proizvodnje električne energije još uvek pada na termoelektrane koje učestvuju u ukupnoj proizvodnji energije sa više od 70 odsto. Poznato je da je proizvodnja iz termoelektrana znatno skuplja od proizvodnje u hidrolektanama, te to opterećuje poslovanje elektroprivreda.

Nakon što je u januaru uvezeno 320 GWh električne energije, u naredna dva meseca uvoz je pao na 212 GwH u februaru i 176 GWh u martu, da bi u aprilu ponovo porastao na 247 GWh. Najveći izvozni rezultat ostvaren je u martu kada je izvezeno 502 GWh električne energije.

Inače, bruto proizvodnja električne energije je u porastu, u aprilu je povećana za 5,4 odsto, a u martu za 13,7 odsto u odnosu na iste mesece 2016. godine. Rast u januaru i februaru iznosio je 13,1 odsto i 6,2 odsto, takođe u poređenju sa istim prošlogodišnjim mesecima.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Iran izvozi gas Iraku

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Samo nekoliko dana nakon što je irački premijer Hajder Al Abadi posetio Teheran, Iran je konačno počeo sa izvozom gasa u Bagdad saopštilo je Iransko ministarstvo za naftu.

– Iranski izvoz prirodnog gasa u Bagdad je počeo je u sredu uveče. Krenuli smo sa količinom od sedam miliona kubnih metara gasa dnevno, a trebalo bi da dostignemo 35 miliona kubnih metara -izjavio je zamenik ministra za naftu Amir Hosein Zamaninija, izvještava agencija Šana, pozivajući se na saopštenje objavljeno na veb sajtu ministarstva.

Međutim, svet ovu vest tumači malo drugačije, jer kritičari smatraju da je na ovaj način Iran postao najveći snabdevač naftom Islamske države, na šta se zaista ne gleda blagonaklono.

Zabrana glifosata u Evropskoj uniji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska građanska inicijativa pokrenuta početkom februara prikupila je potrebnih milion potpisa građana Evropske unije koji pozivaju Evropsku komisiju da državama članicama predloži zabranu glifosata, sprovede reformu postupka odobravanja pesticida i da na nivou Evropske unije utvrdi obavezne ciljeve smanjenja upotrebe pesticida.

Glifosat je najčešće korišćena poljoprivredna hemikalija svih vremena koju pronalazimo u herbicidima, proizvodima namenjenima uništavanju nepoželjnih biljki kao što je korov. U 2014. godini iskorišćeno je 825.000 tona glifosata, a globalna prodaja dostiže 9 milijardi evra.

Uglavnom se koristi u poljoprivredi, ali i na javnim gradskim površinama i privatnim vrtovima.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Strategija razvoja grada Beograda važna za održivost

Foto: beograd.rs
Foto: beograd.rs

Gradonačelnik Beograda Siniša Mali rekao je na predstavljanju Strategije razvoja grada Beograda do 2021. godine da taj dokument definiše misiju i viziju razvoja Beograda u naredne četiri godine i podrazumeva izgradnju urbanog, kosmopolitskog, otvorenog, održivog i razvijenog grada.

Mali je istakao da će Strategija usvojena na sednici Gradskog veća po usvajanju na Skupštini grada postati obavezujući dokument za sve koji učestvuju u vođenju Beograda. U tom smislu, naveo je gradonačelnik, svi ćemo morati da se držimo metodogolije, principa, standarda i ciljeva koje moramo da ostvarimo za dobrobit grada Beograda i naših sugrađana. Akcenat je na nekoliko važnih stvari, pre svega na poboljšanju kvaliteta života naših sugrađana, što podrazumeva nastavak rada na infrastrukturi. Tu je i nastavak privrednog razvoja, smanjenje broja nezaposlenih, kako bismo u što kraćem vremenskom periodu imali što veći broj otvorenih fabrika i preduzeća na teritoriji grada – rekao je gradonačelnik.

Mali je dodao da je treća važna tačka obuka i edukacija građana Beograda, koja će biti bazirana na novim tehnologijama, inovacijama i znanju jer, kako je rekao, moramo se spremiti za vremena koja dolaze i sve globalne izazove koji nas očekuju. Četvrto je povećanje energetske efikasnosti i ekologija, koja je za nas veoma važna jer želimo da napravimo zeleniji, humaniji i zdraviji grad. Povećanje energetske efikasnosti podrazumeva brigu o svim resursima kojima grad raspolaže, a u isto vreme uključivanje obnovljivih izvora energije, kako bismo se približili standardima koji važe za velike svetske metropole – naglasio je Mali.

Prema njegovim rečima, peta važna stvaka je razvoj pešačkih zona i izmena saobraćajnih prioriteta. Prema tim planovima prioritet će imati pešaci i biciklisti, iza kojih sledi javni prevoz, a tek na kraju automobili. Zbog toga Strategija podrazumeva izgradnju stotine kilometara biciklističkih staza, zatvaranje centra grada za saobraćaj i pretvaranje u pešačku zonu – dodao je gradonačelnik.

On je dodao da se, paralelno sa Strategijom razvoja Beograda, usvaja i 18 strategija razvoja javnih i javnih komunalnih preduzeća. Svih 18 već sada imaju dugoročne planove za narednih pet ili 10 godina. Na taj način možemo da pratimo rad svih direktora javnih preduzeća, šta je od planiranog ispunjeno, a šta nije. Ovo je velika promena u našem gradu i veoma sam ponosan na ovaj dokument, kao i na sve ljude koji su na njemu radili – zaključio je Mali.

Događaju su prisustvovali predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević, zamenik gradonačelnika Andreja Mladenović, pomoćnici gradonačelnika Borko Milosavljević i Slobodan Milosavljević, članovi Gradskog veća, gradski sekretari, predstavnici Gradske uprave i direktori javnih preduzeća.

izvor: beograd.rs

Sandra Jovićević

SKRIVENO BLAGO ARKTIKA: Na Severnom polu ima još nafte

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ruska kompanija Rosnjeft saopštila je da je otkrila novo naftno polje na grebenu Hatanga na Arktiku.

Državna naftna kompanija Rusije navela je da je prva otkrila rezerve nafte u istočnom delu Arktika. U saopštenju nije objavljeno koja je količina naftnih rezervi u pitanju.

Kompanija je objavila prve rezultate bušenja na self zaliva Hatanga na Laptevskom moru.

Na self zaliva Hatanga Laptevskog mora izvađen je trostruki uzorak sa dubina 2305-2363 metra, koji je pokazao visoku zasićenost naftom u kojem preovlađuju lake frakcije nafte.

Već na osnovu prvih ispitivanja može se zaključiti da je otkriveno novo naftno polje čiji se kapacitet povećava sa daljim bušenjem. U ovom trenutku nastavlja se uzorkovanje, saopštila je kompanija, prenosi SEEBiz.

Dobijeni rezultati bušenja na Hatanga omogućavaju kompaniji Rosnjeft da se smatra prvim otkrivači naftnog polja na istoku Arktika, istakla je kompanija.

Počeli radovi na izgradnji druge faze kanalizacije u Selenči

Foto: vojvodina.gov.rs
Foto: vojvodina.gov.rs

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo gospodin Vuk Radojević prisustvovao je juče početku radova na izgradnji 2. faze kanalizacije u Selenči u opštini Bač.

Kako je rekao, opština Bač je jedna od najaktivnijih opština u Vojvodini kada je reč o projektima iz oblasti poljoprivrede i vodoprivrede. Zahvaljujući dobrim projektima sa kojim je aplicirala na konkurse, za ovu opštinu je u proteklih godinu dana opredeljeno 120 miliona dinara, istakao je Radojević.

Predsednik opštine Bač gospodin Dragan Stašević istakao je da je opština Bač ove godine od Pokrajinskog sekretarijata dobila sredstva za uređenje kanalske mreže, izgradnju atarskih puteva, opremanje poljočuvarske službe, kao i za 2. fazu izgradnje kanalizacije u Selenči. Kako je rekao, u ovoj fazi, biće izgrađeno 1.200 metara kanalizacione mreže i radovi će biti završeni u roku. Učešće Pokrajinskog sekretarijata u ovoj fazi izgradnje, a kako je to bilo i u 1. fazi, iznosi 80 odsto od ukupnog iznosa, dok je 20 odsto sredstava i celokupan PDV je obezbedila lokalna samouprava.

izvor: vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

Puštena u rad MHE „Žiraja 2“ u Republici Srpskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Viktoriia Muzyka)

U opštini Teslić u Bijelom Bučju puštena je u rad mala hidroelektrana „Žiraja 2“.

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske gospodin Petar Đokić potvrdio je za Fenu da je „Žiraja 2“ sedamnaesta mala hidroelektrana u ovom entitetu, te da ti objekti ukupno proizvode 51 MW električne energije. On je dodao da je u toku izgradnja još sedam malih hidroelektrana, a dve su u probnom radu. Osim ulaganja u obnovljive izvore energije, Đokić je rekao da će se nastaviti i realizacija energetskih objekata koji koriste neobnovljive izvore, prvenstveno Termoelektrane „Gacko 2“.

Predsednik kompanije „Megaelektrika“, koja je i investitor projekta, gospodin Dragan Jerinić je podsetio da je SOL grupacija na području Teslića realizovala četiri projekta izgradnje malih hidrocentrala, a najavio je i dalje investicije u projekte obnovljivih izvora energije.

Hidroelektrana ima instalisanu snagu od 900 kW, a vrednost projekta iznosi 1,3 miliona evra.

izvor: oslobodjenje.ba

Sandra Jovićević

SVI TERMIČARI SU NA ZLATIBORU: Otvoren je IEEP 2017 (FOTO)

Foto: BBN
Foto: BBN

Na Zlatiboru se od 21  do 24. juna 2017. godine održava VI regionalna konferencija “Industrijska energetika i zaštita životne sredine u zemljama Jugoistočne Evrope” – IEEP’17, u organizacji Društva Termičara Srbije, pod pokroviteljstvom Privredne komore Srbije i Elektrotehničkog instituta Nikola Tesla a uz podršku Ministarstva rudarstva i energetike i Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije.

Da li ste spremni za IEEP 2017? Saznajte sve o najznačajnijoj konferenciji u regionu

IEEP konferencija ima za cilj sagledavanje postojećeg stanja u industrijskoj energetici u tehničkom, tehnološkom, organizacionom i ekološkom smislu, analizu aktuelnih problema sa osvrtom na postojeću zakonsku i tehničku regulativu u regionu i ciljeve Evropske unije u energetskoj efikasnosti, primeni obnovljivih izvora energije, održivom razvoju i borbi protiv klimatskih promena.

Foto: BBN

VI konferencija okupila je na Zlatiboru 120 učesnika, među kojima i autore 77 prihvaćenih radova i prezentacija, koji će se kroz razgovore i diskusiju baviti pravcima razvoja u datim oblastima, prikazom novih tehničkih i naučnih rešenja, prikazima primera dobre prakse i izvedenih rešenja u zemljama učesnika – Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Nemačkoj, Velikoj Britanijj, Norveškoj, Crnoj Gori, Kanadi, Rusiji, Hrvatskoj i naravno Srbiji.

Foto: BBN
Foto: BBN
Foto: BBN
Foto: BBN

Kinezi dolaze da prave elektromobile i automobilske gume u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ambasador Kine u Srbiji Li Mančang rekao je da uskoro u Srbiju dolazi jedna kineska kompanija koja želi da otvori farbiku električnih automobila.

On je najavio dolazak tri velike kineske kompanije u našu zemlju. Kako je rekao, prva koja bi trebalo da dođe jeste kompanija za proizvodnju guma, koja je ujedno i četvrta po veličini u svetu.

Druga kompanija, kako je rekao, dolazi iz provincije Huna.

– Direktor te kompanije već je bio u Beogradu, i on drži obećanja. Radi se inače o kompaniji koja u toj provinciji ima rudnik zlata i zainteresovana je za RTB Bor – kaže on, prenosi B92.

– Treća kompanija želi da dođe u Srbiju i sa srpskim partnerom otvori zajedničku kompaniju koja bi pravila električne automobile koji bi se prodavali u celom svetu – rekazao je kineski ambasador.

U budućnosti će biti povećana ulaganja u OIE

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na obnovljive izvore energije do 2040. godine će otpadati čak tri četvrtine ukupnih ulaganja u proizvodnju električne energije na svetu.

Tako bi od ukupno 10,2 biliona dolara, koliko se očekuje da bi trebalo uložiti u elektroenergetska postrojenja, čak 7,4 biliona dolara trebalo biti uloženo u postrojenja koja omogućavaju iskorišćavanje obnovljivih izvora.

Procenjuje se da će u solarnu energiju biti uloženo čak 2,8 biliona dolara, a u vetroelektrane 3,3 biliona dolara. U skladu s tim, smatra se da će 2040. godine čak 48 odsto ukupne snage svetskih elektroenergetskih postrojenja otpadati na sunčane elektrane i sunčane termoelektrane i da će iz njih poticati čak 34 odsto proizvodnje električne energije u svetu u odnosu na današnjih 12, odnosno 5 odsto.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

NE Krško: U maju proizvodnja malo iznad planirane

Foto: nek.si
Foto: nek.si

NE Krško je u maju 2017. proizvela 538782,8 MWh bruto električne energije na izlasku generatora, odnosno 513032,6 MWh neto električne energije. U tom je mesecu proizvodnja bila za 0,6 odsto iznad planirane (510 000 MWh).

Faktor raspoloživosti bio je 100 – postotni, kao i faktor iskorišćenja. Elektrana je radila unutar ograničenja tehničkih specifikacija. Svi su sigurnosni sistemi bili operabilni.

U maju se reka Sava zagrejavala zbog rada NEK prosečno za 2,1 ºC , a najviše za 3 ºC od dozvoljena 3 ºC. Najveća ukupna dopusna godišnja radioaktivnost u tekućim ispustima iznosi 45 TBq. Od toga je udeo za tritij iznosio 0,0000111 odsto, a ukupni godišnji udeo do kraja maja 0,988 odsto.

Za ostale radionuklide, čija je dopusna godišnja radioaktivnost 100 GBq, udeo u proteklom mesecu iznosio je 0,000494 odsto, a godišnje 0,00202 odsto. Celogodišnji uticaj na stanovništvo zbog ispuštanja radioaktivnih materija ograničen je godišnjom dozom od 50 μSv za pojedinca iz kritične skupine stanovništva.

Ocenjeni uticaj iznosio je 0,13 odsto i 0,75 odsto godišnje doze od dopusne doze na udaljenosti od 500 m. U tom je mesecu uskladišteno 7 paketa (1,456 m3) nisko i srednje radioaktivnog otpada.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Fond za zaštitu životne sredine FBiH prikupio skoro 30 miliona KM

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Federacije BiH je na sednici prihvatila i Parlamentu FBiH radi razmatranja i konačnog usvajanja uputila analitički izveštaj o radu Fonda za zaštitu životne sredine FBiH u 2016. godini.

U ostvarenju strateških ciljeva koji su bili postavljeni za prošlu godinu, Fond je prikupio 95,49 odsto namenskih naknada i učestvovao u 91,18 odsto planiranih sufinansiranja projekata zaštite životne sredine i energetske efikasnosti. Ukupan naplaćeni prihod Fonda u 2016. godini iznosi 29.630.132 KM. Od toga se na prihode od naknada odnosi 29.398.494 KM, finansijske 197.792 KM i ostale prihode 33.846 KM.

U strukturi ukupnih prihoda od naknada iznos po osnovu Zakonu o vodama učestvuje sa 6.608.383 KM ili 23 odsto, po osnovu Zakona o Fondu 21.847.329 KM ili 74 posto i po osnovu Zakona o upravljanju otpadom 942.782 KM ili tri posto. Najznačajniji prihodi ostvareni su od naknada po osnovu Zakona o Fondu, odnosno od naknada za ekologiju koju plaćaju pravne i fizičke osobe prilikom registracije motornih vozila 15.380.452 KM ili 52 odsto.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Održana obuka inspektora za zaštitu životne sredine o kontroli rashladnih instalacija

Foto: eko.minpolj.gov.rs
Foto: eko.minpolj.gov.rs

U periodu od 15. do 16. juna 2017. godine u Rumi, održana je Nacionalna obuka inspektora za zaštitu životne sredine i carinskih službenika u vezi kontrole rashladnih instalacija, (komercijalnih/industrijskih).

Obuka je jedna od aktivnosti HPMP projekta (Plan smanjenja potrošnje hlorofluorougljovodonika), a organizovana je od strane Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine u saradnji sa programom Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) i uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Skup je otvorio v.d. pomoćnika ministra Slobodan Erdeljan, a na skupu su učestvovali viši inspektor Ministarstva zaštite životne sredine i energetike Republike Hrvatske, nacionalni ekspert za dobru servisnu praksu – rashladni sektor Republike Makedonije, nacionalni ekspert rashladnog sektora, republički, pokrajinski i lokalni inspektori za zaštitu životne sredine, predstavnici Ministarstva finansija – Uprave carina i predstavnici Ministarstva iz Odeljenja za zaštitu prirodnih resursa.

Prvog dana obuke održane su prezentacije vezane za implementaciju Montrealskog protokola u Republici Srbiji, obuke i sertifikacije servisnih tehničara, baze podataka o rashladnoj opremi koja sadrži više od 3kg rashladnog sredstva, a takođe je predstavljen i rad inspektora i njihove nadležnosti u Republici Hrvatskoj. Nakon održanih prezentacija usledio je rad u grupama sa zadatkom da se predloži kontrolna lista za konkretne instalacije sa različitim vrstama rashladnih fluida koja je jedan od alata koji će inspekcija koristi u svom radu. Drugog dana obuke, učesnici su obišli kompanije „Al Dahra“ i „Sigma- AZ d.o.o.“ gde su predstavnjene rashladne instalacije, kao i rashladni sistem u hotelu ,,Park“. U okviru praktičnog dela prikazani su detalji koji su značajni za rad inspektora na terenu, a tiču se nadzora u vezi sa proverom količine i vrste rashladnog sredstva.

Na kraju obuke zaključeno je da je u cilju boljeg i efiksnijeg sprovođenja nacionalnih propisa iz oblasti zaštite ozonskog omotača veoma važno i korisno nastaviti sa održavanjem radionica i na taj način doprineti jačanju saradnje između nadležnih organa.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

AERS dala saglasnost na plan preuzimanja mernih uređaja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Savet Agencije za energetiku Republike Srbije je na sednici održanoj 20.juna 2017. godine doneo Odluku o davanju saglasnosti na Plan preuzimanja mernih uređaja, merno razvodnih ormana, odnosno priključnih vodova, instalacija i opreme u merno razvodnom ormanu i drugih uređaja u objektima postojećih kupaca, odnosno proizvođača na distributivnom sistemu koji je doneo operator distributivnog sistema EPS Distribucija.

Zakon o energetici je definisao da svi navedeni uređaji treba da budu u vlasništvu operatora distributivnog sistema najkasnije do kraja 2020. godine. Operator distributivnog sistema EPS Distribucija će o preuzimanju obaveštavati dva puta godišnje Ministarstvo rudarstva i energetike i Agenciju.

Preuzimanje mernih uređaja, merno razvodnih ormana i priključnih vodova u vlasništvo operatora distributivnog sistema treba da rezultira njihovim boljim održavanjem, kontrolom i zamenom savremenijom opremom u cilju povećanja tačnosti merenja i smanjenja gubitaka električne energije u distributivnom sistemu, što je u interesu i krajnjih kupaca i operatora distributivnih sistema.

izvor: aers.rs

Sandra Jovićević

Pomozimo Anji da otputuje na Kostariku i osvetla nam obraz u svetu (FOTO)

Foto: Generosity/Help me make Serbia sustainable
Foto: Generosity/Help me make Serbia sustainable

Redakciji Energetskog portala stiglo je pismo mlade Anje Čarapić, u kojem nas moli da joj pomognemo.

Ova pametna devojka dobila je stipendiju za nastavak obrazovanja, ali nema dovoljno novca da otputuje u Centralnu Ameriku. Potrebno joj je da skupi 2.475 američkih dolara.

Ovo je njeno pismo:

Poštovani,

Pre nekoliko dana dobila sam potvrdu iz Ciriha da sam jedna od 20 ljudi iz celog sveta koji su dobili šansu da ucestvuju na “Youth encounter on Sustainability”, programu namenjenom budućim mladim liderima održivosti, odnosno da sam dobila priliku da budem predstavnik Srbije na ovom jedinstvenom događaju.

Ovo je sjajna i retka šansa da dobijem internacionalnu podršku za razvoj ekoloških i održivih projekata koje sam kreirala i koje bih implementirala u Srbiji.

Iako sam dobila stipendiju za program, nisam u mogućnosti da samostalno finansiram troškove puta i ostatak participacione takse. Manifestacija YES 2017 se održava na Kostariki.

Zato su mi potrebni vasa pomoć i podrška. Ako ste u mogućnosti, podržite me putem IndieGoGo platforme Generosity. Zaista bi mi značilo.

Mnogo vam hvala,

Anja