Home Blog Page 1258

Kampanja „Ne prljaj. Nemaš izgovor!“ nastavljena u Vrbasu

Photo-illustration: Pixabay

Društveno odgovorna kampanja „Ne prljaj. Nemaš izgovor!“, koju su 2016. godine pokrenuli kompanija SBB, SBB Fondacija i Total TV sa idejom da povećaju ekološku svest građana, nastavljena je u Vrbasu. Ovoga puta očišćen je prostor oko Osnovne škole „20. oktobar“ i samo školsko dvorište.

Foto-ilustracija: Pixabay

Direktor poslovne jedinice SBB-a gospodin Predrag Bajčeta istakao je da je zadovoljan što je ideja čišćenja zaživela i što je kampanja „Ne prljaj. Nemaš izgovor“ postala prepoznatljiva u društvenoj zajednici. On se zahvalio gradu i školi na partnerstvu u realizaciji akcije i dodao da će eko tim SBB Fondacije sledećeg vikenda biti u Kuli.

U okviru kampanje očišćen je veliki broj javnih površina u više od 20 gradova, postavljeno je 16 igrališta u 16 gradova Srbije, 2.500 dece videlo je predstavu „Ko to tamo prlja?“, dok je oko 30 javnih ličnosti podržalo kampanju kroz motivacione video poruke koje pozivaju na odgovornost. Sa idejom da gradovi i država postanu lepše, a pre svega zdravije mesto za život, kampanja „Ne prljaj. Nemaš izgovor!“, ojačana podrškom mnogobrojnih udruženja i građana, nastavlja se i u 2017. godini, saopšteno je iz SBB-a.

izvor: vrbas.net

Sandra Jovićević

RODOLJUB ŠABIĆ: Vlast je dužna da transparentno izveštava javnost o zagađenju na deponiji u Vinči

Foto: Wikimedia/Medija centar Beograd
Foto: Wikimedia/Medija centar Beograd

Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, Rodoljub Šabić, u najnovijem saopštenju ocenjuje kao potpuno opravdan zahtev Zaštitnika građana upućen institucijama nadležnim za monitoring kvaliteta vazduha, da objave sve informacije o načinu i rezultatima merenja povodom požara na deponiji u Vinči i poziva sve te institucije da se na taj zahtev odazovu bez odlaganja.

Poverenik ocenjuje da je i inače nesporno pravo javnosti na informacije o kvalitetu životne sredine u konkretnim okolnostima višestruko pojačano činjenicama da požar u Vinči traje već mesec dana, kao i kontradiktornim informacijama i stavovima stručnjaka koji su se u javnosti pojavljivali o mogućim štetnim posledicama, što sve s razlogom izaziva uznemirenje kod građana.

Stoga bi, iako pravo na pristup informacijama, razume se, javnost odnosno mediiji i građani mogu ostvarivati primenom instrumenata iz Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, dakle podnošenjem formalnih zahteva i potom eventualnih žalbi Povereniku za informacije, nadležni morali da vode računa da imaju obavezu da informacije čine dostupnim na, za medije i građane, jednostavniji način.

S tim u vezi Poverenik podseća Zakon o zaštiti životne sredine u odredbama čl. 78 i 80, izričito predviđa da su organi vlasti dužni da blagovremeno, potpuno i objektivno obaveštavaju javnost o pojavama koje prate u okviru monitoringa nivoa zagađujućih materija i remisija, kao i da obezbeđuju da te informacije budu dostupne u vidu elektronskih baza podataka putem javnih telekomunikacionih mreža.

Rols-Rojs kreirao ekološki mlazni motor za avione, najzeleniji na svetu (FOTO)

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Britanski proizvođač automobila “Rolls-Royce” počeo je proizvodnju jednog od najkvalitetnijih ekoloških motora za avione.

Trent KSVB motor će se koristiti u Airbusovim avionu A350 i bit će jedan od najtiših motora ikada napravljenih, sa veoma malom potrošnjom goriva.

Motor Trent KSVB je zapreminom veliki motor, a dva takva motora pokretaće 240 tona težak avion, sa potiskom od 84.000 kilograma.

Rolls-Royce motor pokretaće je jedan od najpoznatijih Airubusovih modela aviona A350Ks VB, koji ima široko telo, i to na zahtev francuskog proizvođača aviona.

 

Pančevo predstavilo energetske projekte u okviru „Nedelje energije“

Foto: pancevo.rs
Foto: pancevo.rs

U okviru manifestacije „Nedelja energije“ održana je konferencija „Nove tehnologije i održivi gradovi“, na kojoj je predstavljen projekat grada Pančeva i partnerske rumunske opštine Rešice „Energetska efikasnost – Preduslov za bolju životnu sredinu u prekograničnom regionu Rumunija-Srbija“

Ovu manifestacija organizavao je grad Beograd i Centralnoevropski forum za razvoj (CEDEF), uz podršku Ministarstva rudarstva i energetike RS, a održana je prvi put u okviru evropskih dana energije.

Gospodin Rareš Gantolea, zadužen za projekte i međunarodne odnose u kabinetu gradonačelnika opštine Rešica i gospođa Anđela Vila iz Sekretarijata za privredu i ekonomski razvoj grada Pančeva, predstavili su ovaj zajednički projekat vredan €1.353.167. koji finansira Evropska Unija kroz INTERREG IPA CBC Program Rumunija-Srbija.

Zahvaljujući projektu, Hala sportova u Pančevu dobiće novi sistem za grejanje i hlađenje objekta, biće urađena izolacija zidova i krova i zamena stolarije. Ovi radovi bi halu doveli od energetskog razreda E do energetskog razreda C.

Sportski i zdravstveni kompleks u Rešicama će dobiti instalaciju solarnih panela za zagrevanje sanitarne vode, što će smanjiti potrošnju gasa za 26.600m³/godišnje, odnosno emisiju CO2 54.200kg/god.

izvor: pancevo.rs

Sandra Jovićević

Izvesna izgradnja HE „Buk Bijela“ u Republici Srpskoj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Republike Srpske donela je Rešenje o davanju saglasnosti na zaključenje Memoranduma o saradnji na realizaciji projekta Hidroelektrane „Buk Bijela“, između Vlade Republike Srpske i kineske kompanije „China National Aero-Technology International Engineering Corporation“.

HE „Buk Bijela“, instalisane snage 93,52 MW, za čiju je izgradnju i korišćenje potpisan Ugovor o dodeli koncesije, nalazi se u gornjem toku reke Drine. Vlada Republike Srpske ranije je donijela rešenje o dodeli koncesije za izgradnju i korišćenje HE „Buk Bijela na reci Drini preduzeću „Elektroprivreda Republike Srpske“ i „Hidroelektranama na Drini“ iz Višegrada. Koncesija je dodeljena na period od 50 godina, a vrednost investicije je 382.407.793 KM.

Procenjena ukupna godišnja proizvodnja HE „Buk Bijela“ je 332,3 GWh električne energije, dok je instalisani protok 350 metara kubnih vode u sekundi.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Održana radionica projekta „coop MDD“

Foto: pzzp.rs
Foto: pzzp.rs

Prošle nedelje u Koprivnici u Hrvatskoj održana je radionica „Izveštavanje za prvi projektni period“ projekta „coop MDD“, koji je finansiran od strane Evropske unije kroz Prekogranični Dunavski program – Intereg 2014-2020.

Radionici je bila podeljena u dva dela. Prvi deo radionice imao je za cilj davanje saveta i instrukcija za rad u elektronskoj aplikaciji za podnošenje izveštaja, kao i instrukcija i saveta u pogledu strukture, sadržaja izveštaja, informacija od značaja za Prvostepenu kontrolu. Drugi deo radionice je bio usmeren na pojašnjenje prihvatljivih troškova i dokumentacije neophodne za pravdanje troškova, uz diskusiju i komentare o različitim nacionalnim okvirima vezanim za pribavljanje i sačinjavanje dokumentacije evidencije troškova.

Radionica je održana u organizaciji „Javne ustanove za upravljanje zaštićenim delovima prirode na području Koprivničko – Križevačke županije“ iz Korpivnice Hrvatska. Radionici su prisustvovali predstavnici stručnih institucija učesnika projekta iz Austrije, Mađarske, Hrvatske, Slovenije i Srbije, u kojima se planira uspostavljanje Rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav”.

izvor: pzzp.rs

Sandra Jovićević

Rusi definitivno Turcima grade nuklearku

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Turska regulatorna agencija za energetsko tržište EMRA odobrila je licencu za proizvodnju električne energije nuklearnoj kompaniji Akuju na 49-godišnji period za projekat izgradnje nuklearne elektrane u Mersinu na jugu države.

U saopštenju se navodi da je licenca za proizvodnju energije validna od četvrtka, 15. juna.

Nuklearna elektrana Akuju, vredna 20 milijardi američkih dolara, imaće četiri reaktora i kapacitet 4.800 megavata, a radni vek 8.000 sati za godinu dana. Kad bude u pogonu, procenjuje se da će ispunjavati šest do sedam posto potražnje za električnom energijom u Turskoj.

– Iako je ranije planirano da počne sa radom 2025. godine, nuklearna kompanija Akuju objavila je da će proizvodnju energije početi 29. oktobra 2023, na stoti rođendan Republike Turske – navodi se u saopštenju, prenosi Al Jazeera.

Izgradnju ovog pogona, koja je potpisana 2010. godine u Rusiji, izvodiće ruska državna korporacija za atomsku energiju Rosatom. Kad u potpunosti bude završena, ova elektrana proizvodiće približno 35 milijardi kilovat-sati svake godine.

Sam projekat više je puta zaustavljan, uključujući i kratki prekid kada je Turska oborila ruski vojni avion kod sirijske granice u novembru 2015. godine. Otad su odnosi dve države normalizovani i radovi na nuklearci su nastavljeni.

Zavisna o  uvozu gotovo cele količine električne energije, Turska je pokrenula ambiciozan nuklearni program i 2013. godine dogovorila da im Rosatom izgradi 4 reaktora od 1.200 megavata.

Preradom otpada iz Vinče dobijaće se struja i grejanje

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Posle tri godine priprema, sledećeg meseca konačno počinje da se rešava najveći ekološki problem u Evropi – deponija Vinča, rekao je za Večernje Novosti gradonačelnik Beograda Siniša Mali, prenosi portal Beoinfo.

Prema njegovim rečima, na adresu Gradske uprave stiglo je pet ponuda za javno-privatno partnerstvo. Otvaranje koverata biće 13. jula i tada će se znati koja strana firma će o svom trošku sanirati i zatvoriti vinčansku deponiju, a od nove otpad pretvarati u električnu i toplotnu energiju.

– Od prvobitno 11 prijavljenih, priznate su kvalifikacije za pet kompanija, od čega očekujemo ponude iz najmanje tri, a možda i svih pet. To su FCC, Suez, Veolia, Urbaser… One važe za najveće firme na svetu koje se bave upravljanjem otpadom. U pitanju je proces sa kojim ovde nije bilo iskustva jer oni donose nove tehnologije. Za nas je to dobro jer ćemo moći nešto da naučimo i kasnije iskoristimo to znanje – rekao je Mali.

On je precizirao da procenjena vrednost za kapitalna ulaganja u deponiju iznose oko 300 miliona evra, a kompletan iznos obezbediće privatni partner. Prethodnih godina, za Vinču i njene kapacitete, interesovalo se oko 100 specijalizovanih kompanija i konzorcijuma. Izazov je veliki jer se deponija punila 40 godina.

Nova postrojenja koja će biti izgrađena pokrenuće proizvodnju. Od otpada će se praviti električna i toplotna energija. Ugovor o javno-privatnom partnerstvu je takav da će posle 20 ili 25 godina, te fabrike ostati u rukama grada. Kompanija partner će samo na određeno vreme upravljati deponijom, a prestonica će zadržati pravo da određuje visinu komunalnih naknada i da ih naplaćuje od građana.

– Deponija će biti zatvorena i sanirana neće se koristiti postojeći, već novi generisani otpad. Kada će fabrika biti izgrađena, zavisi pojedinačno od svakog ponuđača. U slučaju da neka ponuda podrazumeva tehnički najkomplikovanija rešenja, period izgradnje postrojenja bio bi tri godine. Ovo je veoma ozbiljan posao kojim se decenijama niko nije bavio, a koji mi u poslednje dve i po godine pokušavamo da uradimo – rekao je Mali.

Foto: BeoInfo

Projekti se navode kao ekološki i estetski standarizovani, a veoma okvirna predviđanja su da će novo postrojenje proizvoditi oko 30 megavata električne odnosno 100 megavata toplotne energije, u zavisnosti od toga koliko se novog generisanog otpada prikupi.

Prema rečima gradonačelnika, novo postrojenje podrazumevaće i stotine radnih mesta u svim pogonima. Tačan broj znaće se već za nekoliko meseci. Gradske vlasti očekuju da će se sa izgradnjom proizvodnih pogona pojaviti potreba da se otvara hiljade direktnih i indirektnih radnih mesta.

Osvrnuvši se na požar koji tinja od 18. maja, Siniša Mali je istakao da je deponija u Vinči izgrađena pre četiri decenije i ne samo da ne zadovoljava standarde današnjice, već je označena kao najcrnja tačka u Evropi. Smeće se u Vinči godinama taložilo pa je dostiglo visinu od 50 do 70 metara, što predstavlja glavni problem jer se vatra širila na velikim dubinama, pa je gašenje bilo nemoguće.

– Sa deponije u Vinči nema sivog dima, već samo belog metanskog, koji se pretvara u vodonik i nije opasan po zdravlje. Borimo se svakog dana, gasimo i zatrpavamo, što je dosta teško jer je na deponiji visina smeća dostigla 70 metara – zaključio je Mali.

Izleti za najbolje učesnike Programa „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“

Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs
Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice i Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj u saradnji sa Pokretom gorana Vojvodine, organizuju od 15. – 28. juna 2017. godine izlete u zaštićena prirodna dobra NP „Fruška gora“ i SRP „Koviljsko-petrovaradinski rit“ za nagrađene vaspitno-obrazovne institucije u okviru Programa „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“ za školsku 2016/2017. godinu.

Najmlađe učesnike, decu iz PU „Naši biseri“ Kanjiža – objekat „Futrinka“, Trešnjevac i PU „Srećno dete“, Novi Kneževac dočekali su 15. juna 2017. godine u Ekološkom centru „Radulovački“ u Sremskim Karlovcima, predstavnici Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj i stručni saradnici Pokreta gorana Vojvodine, sa ciljem upoznavanja prirodnih vrednosti u okolini Sremskih Karlovaca.

Podsekretar pokrajinskog sekretara za urbanizam i zaštitu životne sredine, Brankica Tabak pozdravila je decu i vaspitače iz nagrađenih predškolskih ustanova i učestvovala u delu programa namenjenom za nagrađene učesnike. Pomoćnik pokrajinskog sekretara za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj, Vladimir Prebiračević i savetnik pokrajinskog sekretara za urbanizam i zaštitu životne sredine, Tamara Orlović sa nagrađenim učesnicima obišli su SRP „Koviljsko – petrpvaradnikski rit“ i bliže se upoznali sa specifičnostima ovog zaštićenog područja.

U narednom periodu realizovaće se preostalih 17 jednodnevnih izleta za nagrađene vaspitno – obrazovne ustanove iz Pančeva, Omoljice, Kaća, Novog Sada, Konaka, Vršca, Maglića, Kucure, Rume, Bogojeva, Kupinova-Ašanje, Radojeva, Čoke, Sombora i Kikinde.

izvor: ekourb.vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

Obeležen Svetski dan borbe protiv dezertifikacije i suše

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U svetu je 17. juna obeležen Svetski dan borbe protiv dezertifikacije i suše.

Aktuelne migracije svetskog stanovništva i porast broja migranata u poslednjih 15 godina bio je podsticaj da se ovogodišnji Dan borbe protiv dezertifikacije i suše obeležava pod sloganom Degradacija zemljišta i migracije. Od 2000. godine broj migranata je sa 173 miliona porastao na 244 miliona u 2015. godini. Ideja o pronalaženju veze između degradacije zemljišta i migracija ljudi proistekla je iz poznate činjenice da su degradirana životna sredina, nedostatak hrane i siromaštvo jedni od glavnih razloga migracija.

Povodom ovog svetski značajnog dana u oblasti zaštite zemljišta, Agencija za zaštitu životne sredine objavila je Izveštaj o stanju zemljišta u Republici Srbiji – 2015 u okviru koje se nalazi prikaz nacionalnih indikatora stanja zemljišta.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija odredila je 17. jun datumom kojim se svetska javnost podseća na važnost suzbijanja globalnog problema dezertifikacije i suše i promoviše značaj međunarodne saradnje u borbi protiv dezertifikacije i suše.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Raspisan javni konkurs za iskorišćavanje otpada

Photo-ilustration: Pixabay
Photo-ilustration: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine raspisalo je javni konkurs za dodelu podsticajnih sredstava za ponovnu upotrebu i iskorišćavanje otpada kao sekundarne sirovine ili za dobijanje energije i za proizvodnju kesa – tregerica za višekratnu upotrebu za 2017. godinu.

Na javni konkurs mogu se prijaviti operateri postrojenja za ponovno iskorišćenje, odnosno tretman otpada koji imaju dozvolu u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom i proizvođači plastičnih kesa – tregerica za višekratnu upotrebu debljine preko 20 µm.

Prijave na konkurs primaju se do 31. januara 2018. godine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Aerodrom u Helsinkiju dobija solarnu elektranu

Foto: Wikimedia/Tiia Monto
Foto: Wikimedia/Tiia Monto

Najveći aerodrom u Helsinkiju u Finskoj će proizvoditi električnu energiju i smanjiti emisiju ugljen dioksida postavljanjem solarne elektrane na krov.

Finavia, finska kompanija za pružanje usluga na aerodromima, odlučila je da unapredi strategiju zaštite životne sredine i investira u nove solarne sisteme koji će biti postavljeni na krovu Terminala 2 aerodroma u Helsinkiju.

Kada ugradnja bude završena, sistem će proizvoditi maksmalno 500 kWh električne energije, što pokriva 10 odsto potrošnje aerodroma. Očekuje se da će projekat u potpunosti biti dovršen 2019. godine i biće najveće aerodromsko solarno postrojenje u svim nordijskim zemljama.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Sortirajte otpad po nemačkom receptu

Photo: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

Kante za otpad živopisnih boja u dvorištima i na javnim površinama u Nemačkoj ne predstavljaju samo estetske detalje, već su tu da prikupe različite vrste smeća, koje Nemci vrlo pažljivo razdvajaju.

Prema najnovijim podacima koje je OECD objavio, Nemačka je zemlja sa najvećom količinom recikliranog materijala na svetu, sa preko 65 procenata komunalnog otpada koji je recikliran i kompostiran tokom 2013. godine. Sistem sortiranja otpada u ovoj zemlji je sjajno organizovan i za Nemce predstavlja neizostavni deo kulture življenja, ali s vremena na vreme može da dođe do malih zabuna.

Ukoliko se greške prilikom sortiranja otpada dogode pred svedocima, nema sumnje da će se isti pobuniti. Ipak, dobra vest je to da ove aktivnosti nisu komplikovane kao što izgleda.

Odlaganje raznobojnog stakla u kante veselih boja

Foto – ilustracija: Pixabay

Staklo se u Nemačkoj odlaže u kante bele, braon i zelene boje. I dok je plave, žute i zelene boce dozvoljeno odlagati zajedno, komadi stakla od razbijenih prozora ne bi trebalo da budu bačeni u iste kontejnere, jer su napravljeni od drugih vrsta stakala, pa bi njihovo mešanje moglo da poremeti postupak reciklaže. Poklopci boca takođe nisu poželji u ovim kontejnerima, jer su napravljeni od potpuno drugih materijala. Međutim, dvorišne kante namenjene za predmete od stakle nisu dostupne u svim delovima Nemačke. U ovom slučaju, staklo može biti odloženo i u nekom od javnih kontejnera, pod uslovom da se ova, često bučna aktivnost, obavlja ne remeteći javni red i mir tokom časova odmora, vikenda i praznika.

Povratna ambalaža donosi prihod

Većina supermarketa širom Nemačke ima automatizovane mašine za povraćaj ambalažnih boca. Ovi aparati funkcionišu tako što “pojedu” donete boce i nakon toga nagrade počinioca, najčešće sa 8 centi za staklenu i 25 centi za plastičnu ambalažu. Imajući u vidu da veliki procenat Nemaca pije mineralnu vodu, vraćanje ambalaže može da predstavlja obaveznu nedeljnu aktivnost.

U urbanim sredinama, kada građani nisu u mogućnosti da prazne boce ponesu sa sobom prilikom odlaska u radnju, dodatna opcija je ostavljanje istih pored kontejnera, u prihvatnim postoljima. Iako naizgled pomalo neuredno, odlaganje na ovaj način olakšava posao ljudima koje se bave prkupljanjem ambalaže i odnošenjem u otkupne centre.

Plave kante za papir

Foto – ilutracija: Pixabay

Verovatno da ne postoji stanovnik Nemačke koji ne zna da plavi kontejneri služe za odlaganje papira i kartona, pa opet, mnogi još uvek ne mogu da shvate da to nikako nije mesto za odlaganje papirnih kutijica od pomfrita i pice. Ostaci hrane stvaraju problem u procesu reciklaže papira i kartona. Takođe, specifične vrste papira na kojima se izrađuju flajeri i posteri, zahtevaju nešto različit tretman.

Braon ili zelena za biorazgradivi otpad

Kontejneri u braon ili zelenoj boji koriste se strogo za baštenski kompsot. U njima istovremeno ne bi trebalo da se nađu i otpaci od hrane, jer su za ove ostatke predviđene kante za biomulj, koji se prerađuje specijalnim fermentacionim procesima.

Žuta za sve vrste ambalaža

Širok asortiman ambalaže poput aluminijumskih konzervi, plastičnih kutija, tetrapaka i polistirena baca se u žute kante. Iako se preporučuje odlaganje potpuno ispražnjene ambalaže, ovo je jedan od tokova otpada gde su tragovi hrane dozvoljeni u manjim količinama, jer ove kante svakako odlaze na dalje sortiranje, gde se najbolji materijali odvajaju za reciklažu, a ostaci se spaljuju i pomoću njih se proizvodi električna energija. U pojedinim oblastima, ambalaža se odlaže u žutim kesama koje su namenjene za istu aktivnost i iznose se napolje u određenim danima.

Crne kante za neraspoređene ostatke

Crne ili sive kante koriste se za odlaganje onoga što nije pronašlo mesto u prethodno navedenim kontejnerima, poput pelena, opušaka ili bilo koje druge nečistoće. No i količine ovog otpada se mogu smanjiti. Preciznije, opasan otpad, kao što su ostaci boja, insekticida, hemikalija, korozivnih proizvoda ili fluorescentnih cevi i baterija mora se prikupljati odvojeno.

Tokovi opasnog otpada

Mnoge radnje širom Nemačke otkupljuju iskorišćene baterije. Svako naseljeno mesto ima razvijen sistem za sakupljanje različitog opasnog otpada, sa zakazanim datumima kada se on odvozi komunalnim vozilima, a takođe postoje i specifične lokacije gde ga je moguće odneti u sopstvenoj režiji. Razlog zbog koga opasan otpad ne bi smeo da dospe u kante sa drugim otpadom je taj što prilikom spaljivanja emituje velike količine toksičnih gasova.

Kabasti otpad ne zauzima čitave kontejnere

Foto – ilustracija: Pixabay

Kada nameštaj ili slični predmeti dotraju, oni u Nemačkoj neče završiti zajedno sa drugim otpacima. Postoje posebna mesta na kojima se ostavljaju stare sofe, stolice, bela tehnika ili građevinski materijali, u danima predviđenim za njihovo odlaganje. Mnogi stanovnici Berlina predmete koji su još uvek ispravni za upotrebu ostavljaju ispred dvorišta sa naznakama da ih poklanjaju, nadajući se da će na taj način njihova upotreba biti produžena.

Posebni kontejneri za odlaganje odeće

Polovna odeća i obuća ne završava u kantama za smeće. Prostor za njeno prikupljanje nalazi se na više lokacija širom gradova, pa dobrotvorna udruženja neretko preprodaju recikliranu odeću. Mnogi stanovnici garderobu koju više ne žele ostavljaju ispred kontejnera, kako bi ugroženi građani kojima je ista neophodna mogli da je pokupe na licu mesta.

Nikada ne prepunjavaju kante za smeće

Ukoliko se kante i kontejneri prepune, operateri koji prikupljaju smeće imaju prava da odbiju njihovo pražnjenje. Iz ovog razloga, retke su situacije u kojima ćete zateći jednog Nemca kako dodaje smeće na vrh prepunjenog kontejnera. Neka od domaćinstava drže kante zaključane upravo zato da izbegnu neprijatnost da smeće komšije prekoputa završi u njihovom dvorištu. Moguće je, naravno, dobiti dodatan prostor za odlaganje smeća, ali je za ove usluge potrebno platiti i dodatni porez.

Uprkos reputaciji koju imaju u pogledu sortiranja otpada, nisu svi građani Nemačke baš uvek dosledni ovim principima. Ponedeljkom ujutru, šetnja kroz parkove u kojima su dozvoljeni zabava i roštiljanje pokazuju da i Nemci umeju da se opuste. Svakako, ne može se osporiti velika disciplina i strateško planiranje generisanja otpada, jer je svest o uticaju ovog problema na životnu sredinu naširoko rasprostranjena.

Sada, kada su i nama poznata germanska pravila za sortiranje, šta nas može sprečiti da postanemo pravi štreberi u sortiranju otpada? Možda Srbija u nekim budućim statistikama zauzme Nemačkoj lidersku poziciju.

Izvor: dw.com

Vijetnam ulaže milijardu dolara u solarne elektrane

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako su preneli svetski mediji, vijetnamska kompanija TTC Group namerava da uloži milijardu dolara u gradnju više solarnih elektrana širom Vijetnama.

Istaknuto je da pomenuta kompanija traži partnere za realizaciju dvadesetak ovakvih projekata snage 1 GW koji bi trebalo da budu operativni 2018. godine. Pri tome će 30 odsto troškova pokriti TTC, a ostatak partneri u saradnji s bankama.

Ova inicijativa ulaganja u solarnu energiju u skladu je sa programom rešavanja problema sa snabdevanjem električnom energijom u Vijetnamu, zbog čega se očekuju ulaganja u visini od čak 74 milijarde dolara u termoelektrane na gas i ugalj, vetroelektrane, hidroelektrane i solarne elektrane do 2025. godine, do kada bi se sadašnja potrošnja električne energije trebala udvostručiti. Prema planu vijetnamske vlade, do 2030. godine bi se snaga elektrenergetskih postrojenja trebala povećavati za 14 odsto godišnje.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Balkan planira da gradi termoelektrane na ugalj, ali da li one krše nove standarde EU?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Gotovo nijedna nova elektrana na ugalj planirana na Zapadnom Balkanu neće ispunjavati nove, strože standarde EU o zagađenju, upozorava se u novoj analizi oranizacije CEE Bankwatch Network objavljenoj 14. juna.

Kompanije iz regiona koje ne poštuju ni evropske, ni domaće propise, kasnije će, ako odmah ne reaguju, imati još veće troškove zbog neusklađivanja sa novim standardima, prenosi portal EurActiv.

EU je krajem aprila usvojila nove tehničke standarde (LCP BREF) za velika postrojenja za sagorevanje koji su zasnovani na najboljim raspoloživim tehnikama za kontrolu zagađenja vazduha, vode i tla, kao i za limitiranje štetne emisije gasova, koje se mora dostići primenom tih tehnika.

Analiza mreže obuhvatila je osam postrojenja na ugalj ukupnog planiranog kapaciteta 2,6 GW u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Kosovu i Crnoj Gori, plus postrojenje Stanari u BiH koje je počelo da radi u septembru 2016.

Planirana postrojenja su Tuzla 7, Banovići, Ugljevik III jedinice 1 i 2 u BiH, Kosova e Re na Kosovu, rekonstrukcija Oslomeja u Makedoniji, Pljevlja II u Crnoj Gori i Kostolac B3 u Srbiji, navela je ta mreža napominjući da je širom regiona planirano još postrojenja ali da su u ranoj fazi pripreme.

Foto-ilustracija: Pixabay

Utvrđeno je da u odnosu na limite za zagađenje vazduha iz BREF, pet planiranih postrojenja ne ispunjava nove standarde dok za preostala tri nema dovoljno informacija.

Kako se ističe u saopštenju Benkvoča, neispunjavanje standarda nije problem samo za zemlje u procesu pristupanja EU, koje će morati da usvoje propise Unije, već je problem i nepoštovanje domaćih zakona.

Većina vlada na Zapadnom Balkanu već je usvojila propise kojima je predviđeno da se LCP BREF koristi kao osnova za odobravanje novih projekata na ugalj i stoga će ti standardi morati da se primenjuju za nove elektrane čim kasnije ove godine stupe na snagu u EU.

– Naravno, promoteri projekata ne žele da im projekti kasne zbog preispitivanja i mera za usklađivanje sa novim standardima ali će ih, ako to ne urade sada, sve kasnije koštati još više – upozorila je Pipa Galop, koordinatorka istraživanja CEE Bankwatch Network.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ona je rekla da su dodatni troškovi koje nameću novi standardi poslednji znak upozorenja za vlade da ugalj brzo postaje “nepodnošljiva odgovornost”.

Koordinatorka za energiju Benkvoča Joana Čuta istakla je da kompanije iz sektora struje na Zapadnom Balkanu sada imaju obavezu da poštuju pravila tržišta EU i da moraju da učine više kako bi osigurale da njihove investicije budu finansijski održive i “za budućnost”.

– One (kompanije) više ne mogu samo da idu i traže od države dodatna sredstva za investiciju ili da još više odlažu rokove za primenu propisa. Moraju da počnu da gledaju napred i preispitaju da li će za nekoliko godina imati probleme zbog svojih planova – zaključila je koordinatorka za energiju Benkvoča.

CEE Bankwatch Network je mreža pokreta i ekoloških grupa u centralnoj i istčnoj Evropi koja prati i nastoji da spreči sumnjive javne investicije pogubne po planetu i dobrobit ljudi.

(izvor: EurActiv)

MILINKO ŠAPONJIĆ: Hidropotencijal opštine Nova Varoš

Foto: Wikimedia
Foto: Wikimedia/Sasapokimica

Opština Nova Varoš ima zavidan hidropotencijal. Na njenoj teritoriji nalaze se hidroelektrane “Uvac”, “Kokin Brod”,”Potpeć” i reverzibilna hidroelektrana “Bistrica“. U cilju predstavljanja potencijala ove opštine, Energetski Portal je razgovarao sa samostalnim stručnim saradnikom za poljoprivredu i ruralni razvoj opštine Nova Varoš, gospodinom Milinkom Šaponjićem.

Hidroelektrana “Bistrica” prva je izgrađena hidroelektrana na reci Uvac, a u opštini Nova Varoš. Hidroelektrana je puštena u rad 1960. godine, a predstavlja hidroelektranu akumulacionog tipa. Snaga HE “Bistrica” iznosi 104MW i ovo je ujedno najveća hidroelektrana na reci Uvac. Nakon HE “Bistrica”, 1962. godine puštena je u rad pribranska hidroelektrana “Kokin Brod”. Ova hidroelektrana ima dva generatora ukupne snage 22,5MW. Pribranska hidroelektrana “Potpeć” puštena je u rad 1967. godine. I ova hidroelektrana nalazi se na reci Uvac, a njena snaga iznosi 54MW. Godišnje proizvede oko 180 miliona kWh električne energije. Poslednja izgrađena hidroelektrana na reci Uvac je istoimena HE “Uvac”. Ova hidroelektrana puštena je u rad krajem 1979. godine, a njena snaga iznosi 36MW. Elektrana je derivacionog tipa, a godišnje proizvodi oko 70 miliona kWh vršne energije.

EP: Koji su glavni hidropotencijali opštine Nova Varoš?

Milinko Šaponjić: Glavni hidropotencijali opštine su tri hidroelektrane koje se nalaze na rekama Uvac i Lim, reverzibilna hidroelektrana “Bistrica”, ali i male hidroelektrane.

EP: Koliko MHE poseduje opština Nova Varoš?

Milinko Šaponjić: Opština poseduje tri male hidroelektrane koje se nalaze na reci Bistrici. Reč je o MHE “Rečice” instalisane snage 930kW, MHE “Crkvine” instalisane snage 850kW i MHE “Hydra-elektro” instalisane snage 100kW.

EP: Prostornim planom opštine Nova Varoš predviđena je izgradnja 20 malih hidroelektrana. Dokle se stiglo sa realizacijom ovih projekata?

Milinko Šaponjić: Naša opština je nadležna za izdavanje dozvola za izgradnju 6 MHE, dok je za preostalih 14 MHE nadležno Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije, s obzirom na to da se nalaze u granicama Prostornog plana područja posebne namene Specijalnog rezervata prirode Uvac. Do sada su izdate građevinske dozvole za četiri male hidroelektrane koje su u nadležnosti opštine Nova Varoš.

EP: U planu je izgradnja HE „Bistrica 2“, u kojoj fazi je realizacija projekta?

Milinko Šaponjić: Još uvek nema zahteva za izdavanje potrebnih dozvola za realizaciju ovog projekta. U lokalnom energetskom planu opštine Nova Varoš izgradnja ovog projekta definisana je kao jedan od prioritetnih projekata opštine i resornog ministarstva. Postoji veliko interesovanje investitora, a u toku je ugovaranje izrade Studije opravdanosti sa Idejnim projektom i Studije o proceni uticaja na životnu sredinu. Očekuje se da će HE “Bistrica 2” imati snagu od 680MW, dok je vrednost investicije oko 600 miliona evra.

Osim hidropotencijala, veliki eneregtski potencijal opštine Nova Varoš predstavlja i biomasa. Tako je opština još 2009. godine izradila studiju “Potencijali i mogućnosti korišćenja drvne biomase za proizvodnju energije i ekonomski razvoj opština Nova Varoš, Priboj i Prijepolje”, a koja je pokazala da je u Novoj Varoši energetski potencijal iz drvne biomase veći u odnosu na energiju iz mazuta za 4,95 miliona kWh. To znači da raspoložive količine mogu u potpunosti da zadovolje potrebu korisnika za energijom, ali i da omoguće proširenje postojećih kapaciteta i mreže korisnika ili pokretanje kogeneracijskih postrojenja za proizvodnju električne i toplotne energije, a koji će kao energent koristiti biomasu.

Ovaj tekst prvobitno je objavljen u biltenu Energetskog portala “Obnovljivi izvori energije”, koji je izašao 1. juna 2016. godine.

Intervju vodila: Sandra Jovićević