Home Blog Page 1219

Potpisana četiri ugovora za ekološke projekte u Hrvatskoj

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Ministar zaštite životne sredine i energetike Hrvatske gospodin Tomislav Ćorić potpisao je ugovore o dodeli 322,6 miliona kuna bespovratnih sredstava iz Evropskih strukturnih i investicionih fondova za 4 projekta Fakulteta mašinstva i brodogradnje Univerziteta u Zagrebu, Državnog hidrometeorološkog zavoda u partnerstvu s Institutom za medicinska istraživanja i medicinu rada i Uprave za zaštitu prirode Ministarstva zaštite životne sredine i energetike u partnerstvu sa Hrvatskom agencijom za ekologiju i prirodu.

Ukupna vrednost 4 projekta je 379,6 miliona kuna, a sufinansiraju se sa 85 odsto EU sredstava u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020.

Projekat Fakulteta mašinstva i brodogradnje Nacionalna referentna laboratorija za emisije iz motora sa unutarnjim sagorevanjem za nedrumske pokretne mašine, ukupne vrednosti 57 miliona kuna, rezultiraće uspostavljanjem nacionalne referentne laboratorije za emisije iz motora sa unutrašnjim sagorevanjem za nedrumske pokretne mašine (NCPS). Osim toga, unaprediće se informacioni sistem zaštite okoline i uspostaviti baza podataka o emisijama zagađujućih materija u vazduh iz sektora NCPS.

Državni hidrometeorološki zavod uz potporu Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada realizovaće strateški projekat Proširenje i modernizacija državne mreže za trajno praćenje kvaliteta vazduha – AIRQ ukupne vrednosti 125 miliona kuna. Kroz projekat će se realizovati nadogradnja i modernizacija mernih postaja državne mreže za praćenje kvaliteta vazduha, uspostava sistema za modeliranje kvaliteta vazduha i izrada modela za procenu prizemnih koncentracija zagađujućih materija, uz unapređenje laboratorija DHMZ-a i IMI-ja. Projektom će se unaprediti sistem upravljanja i praćenja kvaliteta vazduha radi postizanja efikasne kontrole i upravljanja kvalitetom vazduha u urbanim sredinama, zonama i aglomeracijama.

Projektom Ministarstva zaštite životne sredine i energetike Razvijanje sistema upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta vrednosti 11 miliona kuna, doprineće se razvoju sistema upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta (IAS) kroz izradu Akcionih planova i Planova upravljanja IAS, radi kontrole i ublažavanja njihovog štetnog uticaja na autohtone vrste i staništa. Tokom realizacije projekta ojačaće se kapaciteti u sistemu službenih kontrola IAS kroz Program edukacija i izradu Priručnika o prepoznavanju i postupanju sa IAS.

Strateški projekat Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000, ukupne vrednosti 186 miliona kuna, realizovaće Ministarstvo zaštite životne sredine i energetike zajedno sa Hrvatskom agencijom za okolinu i prirodu. Projekat će rezultirati izradom konačnih nacrta Planova upravljanja područjima ekološke mreže Natura 2000 i Programa zaštite šuma čime će se stvoriti preduslovi za upravljanje najmanje 40 odsto površine ekološke mreže Natura 2000 u Republici Hrvatskoj. Dodatno, sprovešće se prikupljanje podataka na terenu o nedovoljno poznatim vrstama i stanišnim tipovima kako bi se definisali ciljevi i odgovarajuće mere njihovog očuvanja.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Ušteda od 7,5 milijardi evra boljim iskorišćenjem građevinskog otpada u Evropi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska komisija je proteklog vikenda bila domaćin konferencije o građevinskom otpadu i otpadu od rušenja. Na konferenciji su učestvovali hrvatski subjekti aktivni u tom području, sa ciljem razmene najbolje prakse i ukazivanjem na nove prilike.

Na konferenciji je bilo reči o novom Protokolu EU za upravljanje građevinskim otpadom i otpadom od rušenja, kao i njegovim mogućim koristima. Istaknuto je da je ova vrsta otpada pretnja životnoj sredini jer svake godine nastane dve tone ovakvog otpada po glavi stanovnika Evrope. Zbog toga je i izrađen pomenuti protokol, čije smernice su osmišljene u cilju što veće ponovne upotrebe i recikliranja građevinskog otpada.

Opšti cilj protokola je povećanje poverenja u procesu upravljanja tim otpadom i kvalitetu recikliranih materijala koji se iz njega dobijaju. Jačanjem tržišta tog otpada mogle bi se stvoriti hiljade kvalitetnih radnih mesta i svake godine uštedeti oko 7,5 milijarde evra poboljšanjem upotrebe recikliranih materijala iz građevinskog otpada.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

SAD potvrdila da izlazi iz Pariskog klimatskog sporazuma

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Sjedinjene Američke Države potvrdile su da će izaći iz Pariskog klimatskog sporazuma, prenosi BBC.

Zvaničnici koji su se sastali sa predstavnikom Bele kuće prošle subote rekli su da će SAD ostati u sporazumu iz 2015. godine ili će promeniti svoj pristup. Međutim, Bela kuća tvrdi da promena nije bilo kada je reč o poziciji SAD-a ukoliko ne budu zadovoljeni uslovi koji više odgovaraju.

Američki predsednik Donald Tramp je u junu ove godine rekao da želi novi fer dogovor za SAD. Dodao je da je važno da novi dogovor ne bude hendikep za američke poslove, no, protivnici kažu da je povlačenje iz sporazuma zapravo povlačenje SAD-a sa pozicije lidera u ključnom globalnom izazovu.

Pariski sporazum obavezuje SAD i još 187 zemalja da održavaju rast globalne temperature ispod 2 stepena Celzijusa (preindustrijski nivo) i da nastoje da ga ograniče na 1,5 stepeni. Sporazum nisu potpisale samo Sirija i Nikaragva.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Puštena u rad trafostanica Hrvace

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U trajni rad je puštena prva faza novoizgrađene Transformatorske stanice Hrvace, transformacije 35/20(10) kV.

Reč je o jednom od ključnih kapitalnih ulaganja HEP-Operatora distribucionog sistema na distribucionom području Elektrodalmacije Split, gde se ulaganjima većim od 100 miliona kuna godišnje osigurava povećani kapacitet i pouzdanost srednjenaponske mreže na području cele Splitsko-dalmatinske županije.

Prva faza trafostanice Hrvace, uključujući pripadajući srednjenaponski kablovski rasplet, vredna je više od 20 miliona kuna.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

MILAN MANOJLOVIĆ: Električni bicikl je idealno prevozno sredstvo za one koji žive i rade u gradu

Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva

Da je s dobrom idejom moguće napraviti energetski efikasan proizvod, koji će najpre oduševiti domaće kupce, a potom i ceo svet, dokaz je tim „E prime“ koji je od zabave napravio fenomenalan posao. Kada pitate ljude koje je im je omiljeno prevozno sredstvo za kraće destinacije, mnogi će reći da je to bicikl. Kada ste na biciklu, nema gužve u prevozu, nema izgubljenog vremena u traženju parkinga, može se stići maltene svuda, a užitak u vožnji i korist od fizičke aktivnosti je nemerljiv. Ipak, bicikl se uglavnom koristi samo rekreativno, ali ne i za odlazak na posao. Ruku na srce, nije baš umesno da se pojavite na svom radnom mestu obliveni znojem i zadihani.

Međutim, ako imate maštu i preduzetnički duh, uz malo predznanja o tehnici, i ovaj problem ćete prevazići. Jednostavno, napravićete električni bicikl! Baš sa tom vizijom, ekipa mladih ljudi okupljena oko projekta E prime prionula je na posao. Od prvih modifikovanih električnih bicikala nastao je uspešan domaći brend. O ovim modernim gradskim biciklima rekao nam je više Milan Manojlović, jedan od članova E prime tima.

EP: Čini se da kod nas ni obični bicikli nisu dovoljno popularni, kako to da ste se vi zainteresovali baš za električne? Ko je od vas došao na ideju da su upravo e-bicikli prava stvar? Da li vas je vodila ljubav prema biciklima, inovacijama ili naprosto dobar osećaj za biznis?

Milan Manojlović: S obzirom na to da živimo u Beogradu, u kome je iz dana u dan sve teže kretati se automobilom i naći parking mesto, a na običnim biciklima nismo mogli da idemo na posao, jer bismo dolazili zajapureni i zadihani, što poslovno okruženje svakako ne trpi, rešili smo da nešto preduzmemo.

Pošto smo svi u timu veliki zaljubljenici kako u bicikle, tako i u sva ostala vozila, iz entuzijazma smo napravili nekoliko probnih električnih bicikala, kako bismo se mi sami koristili njima za svakodnevne potrebe i smanjili troškove za prevoz.

Foto: E prime

Pre tri godine izradili smo prve modele, a onda smo ponovo počeli da imamo probleme s kašnjenjem na posao. I to ne zbog gužve u prevozu ili na parkingu, već zato što bi nas drugi učesnici u saobraćaju često zaustavljali i raspitivali se o biciklima koje vozimo. Onda smo shvatili da moramo da se uozbiljimo i počnemo da proizvodimo električne bicikle. Naravno, razvoj i testiranje modela, kao i izrada alata za proizvodnju, trajali su maltene dve godine.

EP: Recite nam nešto više o biciklima E Prime. Za početak, opremljeni su svim i svačim i lako ih je voziti. Ali, da li ih je teško nositi uz stepenice?

Milan Manojlović: E-prime bicikli su dizajnirani, konstruisani i proizvedeni u Srbiji. Kako bismo ih prilagodili potrebama kupaca dizajnirali smo širok dijapazon opreme i opcija, tako da se naši bicikli mogu koristiti i za rekreaciju i za dnevne potrebe, kao i za poslovne svrhe. Kupci su najčešće zainteresovani za startovanje bicikla otiskom prsta, GPS praćenje, alarm, hidraulične kočnice… Naše bicikle je moguće nositi uz stepenice, ali ih je svakako mnogo lakše popeti liftom. Svakom modelu je moguće skinuti bateriju i puniti je u stanu, bez prisustva bicikla, tako da u mnogim slučajevima i ne morate da ga nosite uz stepenice. Takođe, naše bicikle je moguće napuniti za sat vremena.

Foto: E prime

EP: Koji model predstavlja vaš glavni proizvod? Koliko je brz i koji mu je domet?

Milan Manojlović: Naš glavni model je eXperience. Možemo se pohvaliti jedinstvenim dizajnom koji nije viđen ni kod jednog svetskog proizvođača. U zavisnosti od odabira motora i baterije, može se kretati brzinom od čak 70 km/h i imati domet do 200 km samo jednim punjenjem.

EP: Da li su bicikli E Prime više namenjeni za vožnju po gradu ili van uređenih staza?

Milan Manojlović: Modeli koji su trenutno u prodaji namenjeni su pre svega gradskoj vožnji, ali ih je moguće voziti i po umereno teškim stazama van puta.

EP: Razvoj industrije elektromobilnosti mahom koči baterija. Kako ste vi rešili taj problem?

Tajnu E prime baterija možete saznati u intervjuu koji je Milan dao za naš bilten EKO-MOBILNOST.

(Energetski portal)

Hrvatska elektroprivreda ne odustaje od povraćaja ulaganja u Termoelektranu Gacko

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ako se u naredna tri meseca ne uspostavi mirno rešenje problema između Hrvatske elektroprivrede (HEP) i BiH, moglo bi da dođe do arbitražnog spora, jer Hrvatska smatra da je došlo do povrede stečenih prava u vezi s predratnim ulaganjima u termoelektranu (TE) Gacko.

Hrvatska traži odštetu od 100 miliona evra za predratna ulaganja u TE Gacko, tačnije ona iz 1983. godine. Prema rečima nacionalnog ombudsmana BiH, Mlađena Mandića, spor nije sličan sporu sa Slovenijom, nego je isti. Naime, u spomenutom sporu Slovenija od BiH traži naplatu osnovnog duga za ulaganja u RiTE Ugljevik i to od 1.359.645.000 KM, što znači da bi u slučaju da dobije presudu u svoju korist, taj iznos s kamatama prelazio tri milijarde KM. No, Mandić pojašnjava da se radi o istom ulaganju i u slučaju RiTE Ugljevik i u slučaju TE Gacko. Kaže da je u slučaju Gacko, Hrvatskoj predloženo da se spor odloži za još tri meseca, odnosno da se ide na mirno rešavanje, što je Hrvatska i prihvatila.

– U toj fazi, u rešavanju sporova učestvuje samo TE Gacko, odnosno rukovodstvo Gacka i HEP. Prema mom mišljenju, pravna osnova njihove tužbe ne stoji –  rekao je za Avaz Mandić.

Napominje da to nije štetno za BiH iz više razloga. Kao prvi navodi to da je u vreme ulaganja u TE Gacko sve bila jedna država.

– Taj spor nema međunarodni element, to su bile republike jedne države. Nakon 90-ih godina postale su samostalne. HEP to sada pokušava predstaviti kao međudržavni spor, a to nije to ustvari. Spor se rešava, odnosno promatra, u vreme nastajanja spora, dakle u 1983. godini, aočnije od 1981. do 1983, kada se gradila TE Gacko – objašnjava Mandić.

Ističe da je tada bio drugačiji pravni sistem, odnosno da su bili samoupravni sporazumi i društveni dogovori.

 – Znači, nije bilo klasičnog ugovora i nema međunarodnog elementa. Pred arbitražnim sudom u Vašingtonu država može tužiti samo privatno lice, a ovde država tuži državu. Prema tome, mislim da na sudu u Vašingtonu neće biti te arbitraže – zaključuje Mandić, i dodaje da ne zna da li će biti neka druga arbitraža u Parizu ili Beču. Još imamo tri meseca mirnog rešavanja spora.

Izvor: energetika-net.com

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode učestvuje na manifestaciji Dani evropske baštine

Foto: pzzp.rs

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode zajedno sa Muzejom Krajine iz Negotina učestvuje u manifestacije Dani evropske baštine.

Ove godine Dani evropske baštine u Srbiji biće obeleženi temom „Kulturno nasleđe i priroda” sa ciljem da se, tokom trajanja najvećeg evropskog festivala kulturnog nasleđa, ukaže u kojoj meri naše okruženje oblikuje naš način života, ali i naše živote u celini. Princip neodvojivosti kulturnog i prirodnog nasleđa prepoznao je i Unesko kroz Konvenciju o zaštiti svetke kulturne i prirodne baštine.

Publici u Negotinu Zavod će se predstaviti izložbom fotografija Stene – skrivene boje i oblici autora Darka Timotića i dokumentarno – prirodnjački filmom Dunav reka života autora Olivera Fojkara.

Otvaranje izložbe je 21. septembra 2017. godine u 19 časova a nakon otvaranja biće održana projekcija filma.

izvor: pzzp.rs

Sandra Jovićević

U toku CIGRE savetovanje u BiH

Photo: Pixabay

U nedelju 17. septembra 2017. godine u Neumu u Bosni i Hercegovini počelo je 13. savetovanje Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog veća za velike električne sisteme (BHK CIGRE).

Photo: Pixabay

Na skupu je rečeno da Bosni i Hercegovini treba osmišljena i ambiciozna energetska politika koja će stvoriti uslove da energetski sektor bude generator ubrzanog ekonomskog razvoja zemlje. Ukazano je na važnost učešća struke i javnosti u kreiranju mera za razvoj elektroenergetskog sektora, ali i ukupnog razvoja BiH. Rečeno je i da je u BiH usvojen set zakona kao osnova za strateški razvoj energetskog sektora sa vizionarskim pogledom do 2030. godine, odnosno 2050. godine.

Savetovanju prisustvuje oko 500 naučnih i stručnih učesnika iz zemlje i inostranstva, biće predstavljeno 158 stručnih referata i održano više prezentacija.

Savetovanje se završava 21. septembra 2017. godine.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Nova ekološka akcija uređenja grada u Leskovcu

Foto: gradleskovac.org
Foto: gradleskovac.org

U opštini Leskovac organizovana je akcija čišćenja grada.

Ovom prilikom je uređena javna površina kod zgrade Tri šešira – pokošena je trava, uklonjeni su šiblje, rastinje i građevinski i komunalni otpad.

Akciju su organizovali JKP Komunalac i Komunalna policija uz podršku kompanije Por Verner Veber.

izvor: gradleskovac.org

Sandra Jovićević

Otvoren tvining projekat CRO SEVESO u Hrvatskoj

Foto: azo.hr
Foto: azo.hr

Krajem prošle nedelje službeno je otvoren twinning projekat „Unapređenje sistema praćenja hemikalija i opasnih materija, integracija Seveso baze podataka u Informacioni sistem zaštite okoline (ISZO) kao jedinstveni centralni Seveso informacioni sistem“ (CRO SEVESO) koji realizuje Hrvatska agencija za ekologiju i prirodu (HAOP) u saradnji stručnjacima iz Italije i Austrije.

Svrha projekta je jačanje kapaciteta i efikasnosti Republike Hrvatske u području zaštite okoline i ublažavanja klimatskih promena unapređenjem sistema upravljanja, praćenja i preciznijeg izveštavanja o hemikalijama, emisijama, opasnim materijama i nesrećama, nadogradnja i integracija postojeće Seveso baze podataka u Geografski informacioni sistem (GIS) u okviru Informacionog sistema zaštite okoline (ISZO).

Vrednost projekta je 900.000 evra, od čega 95 odsto finansira Evropska unija u okviru Prelaznog instrumenta, a 5 odsto sufinansira Republika Hrvatska.

izvor: azo.hr

Sandra Jovićević

Hrvatska obeležila Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Povodom Međunarodnog dana zaštite ozonskog sloja u organizaciji Ministarstva zaštite životne sredine i energetike u Zagrebu je održan edukativno-zabavni program sa ciljem podizanja svesti u javnosti o važnosti očuvanja ozonskog omotača.

U okviru programa izvedene su edukativne predstave za decu koja su se mogla fotografisati sa maskotama Ozonkom i Ozončicom, učestvovati u igrama, kvizovima i drugim aktivnostima.

Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača obeležava se globalno svake godine 16. septembra, od kada je 1987. godine usvojen Montrealski protokol o materijama koje oštećuju ozonski sloj. Ove godine ujedno se obeležava i tridesetogodišnjica Montrealskog protokola koji danas broji 197 zemalja članica i koji je najuspešniji međunarodni sporazum kojim je omogućeno spašavanje ozonskog omotača od negativnih posledica ljudskog delovanja. Prema procenama UN-a, za 30 godina sprovođenja Protokola smanjena je potrošnja 98 odsto materija koje oštećuju ozonski sloj.

Ovogodišnja tema Međunarodnog dana zaštite ozonskog omotača je Briga za sav život pod suncem.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Održana Reciklažna subota u Kragujevcu

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

U subotu 16. septembra 2017. godine u Kragujevcu održana je Reciklažna subota.

Građani Kragujevca su na tri lokacije u gradu mogli da donesu staklenu ambalažu za reciklažu, a svi koji su doneli više od tri kilograma nagrađeni su poklonom.

Akciju su organizovali JKP Čistoća iz Kragujevcu i Sekopak.

izvor: kragujevac.rs

Sandra Jovićević

Tivat ekološkim aktivnostima obeležio početak Evropske nedelje mobilnosti

FOTO: LUŠTICA BAY
FOTO: LUŠTICA BAY

U Tivtu u Crnoj Gori prošlog vikenda je počelo obeležavanje Evropske nedelje mobilnosti aktivnostima u oblasti zaštite životne sredine i energetske efikasnosti.

U subotu su tivatski mališani obišli opožarena područja na poluostrvu Luštica gde su imali edukativni čas sa vatrogasacima o posledicama vatrene stihije koja je letos pogodila taj deo tivatske opštine. Ovom prilikom je obeležen i početak pošumljavanja poluostrva Luštice sađenjem divljeg šipka. Takođe, oko stotinu mališana, roditelja i nastavnika, u društvu predstavnika Luštice Bay, opštinskog Zelenog tima i vatrogasnih društava, očistili su i plažu Pecka ili Velja spila. Akciji su se pridružili volonteri iz Budve i okolnih gradova kao i ronioci klubova Neptun i Arsenal koji su čistili morsko dno.

Obeležavanje Evropske nedelje mobilnosti nastavljeno je planinarskom turom za građane po Vrmcu, koja je organizovana u saradnji sa planinarskim klubovima „Vjeverica“ iz Kotora i „Subra“ iz Herceg Novog.

izvor: vijesti.me

Sandra Jovićević

Uklonjena prva vetroelektrana sagrađena na moru

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Danska energetska kompanija DONG Energy u potpunosti je uklonila postrojenje VE Vindeby.

U pitanju je prva “offshore” vetroelektrana, koja je sagrađenja kao demonstracioni projekt s ciljem dokazivanja mogućnosti proizvodnje električne iz energije vetra u pučinskim postrojenjima.

Međutim, nakon 25 godina rada, dotrajalo je svih 11 vetrogeneratora. U skladu s time, uklonjene su lopatice, gondole i stubovi, a betonski temelji su demontirani.

Neki od ovih delova biće ponovo upotrebljeni u nekim drugim projektima, a jedna turbina biće izložena u Muzeju energije u Bjerringbro u Danskoj.

Tokom 25 godina, elektrana je proizvela ukupno 243 GWh električne energije. Svaka vetroturbina imala je nominalnu snagu od 0,45 MW, bila je visoka 37,5 m, dok je dužina lopatica bila 17 m.

Izvor: energetika.ba

Crna Gora i Kina sarađuju u oblasti zaštite životne sredine

Foto: epa.org.me
Foto: epa.org.me

Direktor Agencije zaštitu prirode i životne sredine Crne Gore Nikola Medenica i generalni direktor Pekinškog opštinskog biroa za zaštitu životne sredine Fang Li potpisali su Memorandum o razumevanju i saradnji između Agencije za zaštitu prirode i životne sredine i Pekinškog opštinskog biroa za zaštitu životne sredine, o bilateralnoj saradnji na projektima.

Potpisivanjem Memoranduma o saradnji uspostavlja se adekvatan pravni okvir u jačanju različitih oblika aktivnosti, koje su definisane kao prioritetne. U prvom redu, odnosi se na podršku i saradnju u oblastima koje se odnose na održivi razvoj; praćenje kvaliteta vazduha, prevenciju i kontrolu zagađenja; prevenciju i kontrola zagađenja zemljišta; monitoring voda, sprečavanje i kontrola zagađenja; sprovođenje ekoloških propisa; sprovođenje međunarodnih ugovora.

Potpisivanjem memoranduma, obe strane su se složile oko podsticanja bliske saradnje za uspostavljanjem mehanizama konsultacija, studijskih poseta, kao i za održavanje konsultativnih sesija i posebnih programa razmene.

Nakon potpisivanja memoranduma predstavnici Pekinškog opštinskog biroa za zaštitu životne sredine posetili su Agenciju za zaštitu prirode i životne sredine, gde su od strane direktora agencije i njegovih saradnika upoznati sa nadležnostima Agencije i njenim kadrovskim kapacitetima. Ovom prilkom, Fang Li je učesnike sastanka upoznao sa aktuelnim ekološkim problemima u njegovoj zemlji, koji se u prvom redu odnose na zagađenje vazduha, uticajem na zdravlje, ekološkim merama i standardima koji se primjenjuju u NR Kini. Gospodin Li je uputio poziv Agenciji da njeni predstavnici, a polazeći od uspostavljene saradnje, posete Peking u cilju razmene iskustava i budućih zajedničkih projekata.

izvor: epa.org.me

Sandra Jovićević

Deponija „Možura“ počeće sa proizvodnjom energije

Foto: DOO MOŽURA
Foto: DOO MOŽURA

Predsednik opštine Bar gospodin Radomir Novaković posetio je preduzeće „Možura“ koje upravlja istoimenom deponijom.

Kako je saopšteno iz ovog preduzeća, sanitarna deponija „Možura“ ove i naredne godine modernizuje svoje kapacitete i priprema se za proizvodnju energije. Istaknuto je da odlično funkcioniše postrojenje za aspiraciju, transport i sagorevanje deponijskog biogasa na eko baklji, što je prva faza projekta. Postrojenje je početkom godine pušteno u rad i svi ekološki standardi su na zadovoljavajućem nivou. Projekat je koštao oko 300.000 evra, a počele su aktivnosti za drugu fazu – izgradnju postrojenja za kogeneraciju, odnosno pretvaranje energije biogasa u toplotnu i električnu energiju.

Kako je tokom posete deponiji rečeno, početkom 2018. godine planira se realizacija investicije za prečišćavanje procednih voda, za šta je već urađena studija izvodljivosti sa odabirom najbolje tehnologije. Istaknuto je i da je u toku postupak nabavke drobilice za kabasti otpad, kao i da poseduju drobilicu za zeleni otpad.

izvor: vijesti.me

Sandra Jovićević