Home Blog Page 1217

Obeležen početak prekograničnog IRENE projekta

Foto: redah.ba
Foto: redah.ba

U sklopu prvoga poziva na dostavu projektnih predloga iz Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014. – 2020. odobren je projekt IRENE čija je realizacija počela 1. jula 2017. godine i traje do 31. decembra 2019. godine.

Povodom obeležavanja projekta, 19. septembra u Zadru održana je konferencija na kojoj su učestvovali predstavnici partnerskih institucija koji su izrazili zadovoljstvo partnerstvom tri susedne države u podsticanju obnovljivih izvora energije.

Svrha projekta IRENE je zaštita i očuvanje životne sredine i podtsicanje održivog korišćenja prirodnih resursa u pograničnim područjima kroz zajednički razvoj i umrežavanje lokalnih sistema upravljanja energijom u CBA za podsticanje energetske efikasnosti i korišćenja sistema obnovljivih izvora energije u javnom sektoru.

Projektom je planirano ulaganje u infrastrukturu u vidu 11 svetlosnih sistema i jednog solarnog sistema na lokacijama u Zadru, Mostaru, Tivtu, Neumu, Smilčiću, Korlatu, Lisičiću, Bibinjama, Vinjercu, Gajinama, Galovcu, Privlaci i Jablanici. Dodatnu prekograničnu vrednost ovog projekta predstavlja razvoj zajedničke baze podataka projekata i omogućavanje razvoja novih inicijativa. Ukupna vrednost projekta iznosi 1,91 milion evra, od čega 1,62 miliona predstavlja programsko sufinansiranje.

Osim REDAH-a, partner na ovom projektu iz BiH je i Grad Mostar, dok su ostali partneri Zadarska županija iz Hrvatske, Eko centar DELFIN i Opština Tivat iz Crne Gore, a vodeći partner Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Miodrag Mesarović i Ilija Plećaš odgovaraju na pitanje da li su Srbiji potrebne nuklearke

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Srbija je okružena nuklearkama, a iako mnogi veruju da su one ipak budućnost u snabdevanju energijom, u našoj zemlji ih nema. Hoće li nuklearke pored vetrogeneratora i solarnih panela biti izvor energije koji će zameniti termoelektrane, bila je tema emisije „Energija Sputnjika“ u kojoj su gosti Jelice Putniković bili Miodrag Mesarović, generalni sekretar Komiteta Srbije Svetskog saveta za energetiku, i Ilija Plećaš, predsednik Nadzornog odbora Nuklearnih objekata Srbije.

 – Nove nuklearke četvrte generacije su daleko sigurnije nego što su nekad bile – objasnio je Plećaš.

On je podsetio da je moratorijum zaustavio eventualnu gradnju nuklearnih elektrana u Jugoslaviji, ocenjujući da bismo, da se to nije desilo, sada verovatno imali jednu ili dve i lakše podnosili energetsku krizu.

 – Takođe su prestale da se studiraju nuklearne tehnologije na beogradskim i drugim fakultetima u Srbiji, tako da mi danas nemamo nuklearne stručnjake. Sigurno nećemo graditi skoro nuklearnu elektranu, jer ona košta najmanje šest, sedam milijardi dolara – navodi Plećaš.

Uz konstataciju da Srbija u toj oblasti dosta zaostaje, Plećaš je izneo očekivanje da će u narednih 50 do 100 godina biti sve manje uglja i nafte, pa će jedina budućnost biti nuklearna energija.

 – Zemlje kao što su Kina, Koreja, Indija uopšte ne razmišljaju da li će forsirati nuklearnu energiju. A Francuska je nuklearno najrazvijenija zemlja: ona ima skoro 80 odsto struje od nuklearne energije – kaže on.

Istovremeno, prema rečima Mesarovića, postoji stalni trend usavršavanja nuklearne tehnologije, tehnologije koja je zasnovana na cepanju atoma, fisiji, pa se razvija lančana reakcija fuzije koja je nešto sigurnija tehnologija.

Mesarović, sa druge strane, naglašava da, što se tiče bezbednosti, u svim dosadašnjim ozbiljnijim akcidentima glavni krivac je bio čovek, a ne tehnika.

 – Indirektno je izazvana nesreća u japanskoj Fukušimi. Projektant je dobio zadatak da projektuje zid prema moru od 11 metara, a on se oglušio o to, pa je napravio zid od 6 metara, a zaboravio je i da dizel generator treba da obezbedi energiju za održavanje sistema u vreme kad prestane napajanje iz električne mreže – navodi naš sagovornik.

Mesarović podseća da se u bivšoj Jugoslaviji svojevremeno pominjala mogućnost izgradnje nuklearne elektrane na Dunavu. Prema rečima Plećaša, jedna je trebalo da bude kod Dalja, između Hrvatske i Srbije, a druga nizvodno od Beograda, kod Smedereva.

– Pričalo se i o tome da Srbija možda uđe u projekat izgradnje nekog procenta nuklearke Belene u Bugarskoj, ne samo da bismo imali obezbeđen deo energije, nego i da ima ljude koji se postepeno pripremaju – dodaje Mesarović.

Sagovornici Sputnjika su se osvrnuli i na pitanje zbrinjavanja radioaktivnog otpada. Kako ističe Plećaš, 2009. godine formirano je javno preduzeće Nuklearni objekti Srbije, koje je od Instituta Vinča praktično preuzelo „sve što je nuklearno — veliki rektor RA, manji reaktor RB i “groblje” sa radioaktivnim otpadom“.

Foto-ilustarcija: Pixabay

 – Naša zemlja je formirala ekipu i radila na tome da se formira treći hangar koji bi trebao da bude taj koji će da preuzme prepakovano gorivo iz H1 i H2, ali to se još nije desilo i ono što je najgore mi još ne planiramo konačno odlaganje radioaktivnog otpada, jer ako prepakujemo radioaktivni otpad iz ta dva stara hangaru u novi, taj otpad će biti 12 kilometara od centra grada. Skoro smo napisali knjigu koja opisuje našu tehnologiju, naše mogućnosti da se radioaktivni otpad iz Vinče, iz Beograda, odnese na neku trajnu lokaciju tipa plitko ukopanih betonskih ženskih tranšeja kako se radi u celom svetu – objašnjava Plećaš.

Prema rečima Mesarovića, reaktor u Vinči nije u funkciji od 1984. godine, a ostao je sa komponentama koje su ozračene i „prljave iznutra“.

 – Taj reaktor je pored nultog bio predviđen za eksperimentalne potrebe, da se tu obučavaju operatori nuklearnih elektrana – dodaje sagovornik Sputnjika.

Srbija, veruje Mesarović, treba da obezbedi bazu stručnih ljudi koji će moći da donose odgovorne i dugoročne odluke.

 – Mi u Savetu za energiju insistiramo na tome da nijedna od energetskih tehnologija ne treba da bude izopštena. Svaka zemlja treba da odabere optimalnu mešavinu tih tehnologija za određenu situaciju. Nuklearna energija je i dalje neophodna i u usponu je: svaki četvrti kilovat-sat struje u Evropi je na iz nuklearne elektrane – zaključuje Mesarović.

Izvor: rs.sputniknews.com

SKYLINE BELGRADE: Nije potrebna izrada Studije o proceni uticaja na životnu sredinu

Foto: AFI-Europe
Foto: AFI-Europe

Obaveštava se javnost i zainteresovani organi i organizacije da je doneto Rešenje da nije potrebna izrada Studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje poslovno-stambenog kompleksa SKYLINE BELGRADE na teritoriji grada Beograda, dana 11.09.2017. godine, na zahtev nosioca projekta, preduzeća “ORCHID GROUP iz Beograda.

Uvid u doneto Rešenje može se izvršiti u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine, Omladinskih brigada 1, kancelarija 428, kao i na službenom sajtu Ministarstva, svakog radnog dana od 11-14 časova, u roku od 10 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Zainteresovana javnost i nosilac projekta mogu izjaviti žalbu Vladi Srbije na predmetno Rešenje, putem ovog organa, u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa.

Fondacija Leonarda Di Kaprija donira 20 miliona dolara za borbu protiv klimatskih promena (VIDEO)

Foto: You Tube / Print Screen / YaleUniversity
Foto: You Tube / Print Screen / YaleUniversity

Leonardo Di Kaprio je mnogo više od vodećeg glumca u popularnim holivudskim blokbasterima. On je i scenarista i producent, ali i glasnogovornik i aktivista, koji se intenzivno bori protiv klimatskih promena i globalnog zagrevanja. Kao dugogodišnji zagovornik ekologije, Di Kaprio se nalazi u odboru mnogih istaknutih internacionalnih organizacija, uključujući Svetsku organizaciju za zaštitu prirode (WWF), Savet za odbranu prirodnih bogatstava (NRDC) i Međunarodni fond za dobrobit životinja.

Takođe, Di Kaprio je neko vreme putovao svetom držeći predavanja o klimatskim promenama, a trenutno je ambasador UN-a za mir. Čak je i u svom govoru nakon dodele prošlogodišnjeg Oskara upozorio na dešavanja vezana za porast globalne temperature i katastrofe koje ona izaziva širom sveta.

Na dvodnevnoj konferenciji, koja je u utorak, 19. septembra, završena na Univerzitetu Jejl, on je najavio da je Fondacija Leonardo Di Kaprio ulaže 20 miliona dolara u grantove za 100 neprofitnih organizacija koje se bore protiv klimatskih promena. Fondacija ima šest programa. To su: zaštita životne sredine i predela od izuzetnog značaja, klimatske promene, prava domorodaca, inovativna rešenja, zaštita mora i okeana i transformacija Kalifornije. Do sada je fondacija donirala više od 80 miliona dolara, što je maltene u celosti finansirao Di Kaprio.

Domaćin događaja na Jejlu bila je Inicijativa Keri. Ovo je program koji su stvorili Džon Keri, bivši državni sekretar, kandidat za predsednika, senator Masačusetsa i diplomirani student Jejla. Pored Di Kaprija, na konferenciji su učestvovali i kalifornijski guverner, Džeri Braun, gradonačelnik Pariza, En Hidalgo, bivši državni sekretar, Džejms Bejker i predsednik kompanije Dženeral Elektrik, Džefri Imelt.

Sekretar Keri i Di Kaprio zatvorili su konferenciju panelom pod nazivom “Zatvaranje plenuma: angažman građana i aktivizam”. Njihova izlaganja izazvala su uzbuđenja među prisutnima i gromoglasne aplauze.

Foto: You Tube / Print Screen / YaleUniversity

Keri je najavio Di Kaprija, povezujući ga sa njegovom ulogom u filmu Titanik, rekavši:  “Ko je adekvatniji da priča o klimatskim promenama od čoveka koji je bio svedok udarca u ledeni breg usred okeana?”

U sali se osećala napetost jer je publika, koju su uglavnom činili aktuelni studenti Jejla, sa nestrpljenjem isčekivala da čuje Di Kapria.

Keri je pozvao studente da postanu pokretači promena i naglasio da je svetu potrebna nova generacija revolucionara i predvodnika borbe da se porast temperature zadrži u željenim granicama.

 – Mi trenutno stojimo i čekamo da se dogode sve pesimistične projekcije, umesto toga, trebalo bi da počnemo da tražimo način kako da spasimo sebe, od nas samih – rekao je Džon Keri.

Di Kaprio je govorio neposredno nakon projekcije njegovog dokumentarnog filma o klimatskim promenama “Pre poplava”, koji je izašao prošle godine.

Glumac je podsetio na to da sve više biljnih i životinjskih vrsta izumire, a požari i oluje postaju globalna pojava.

 – Naučnici alarmiraju i upozoravaju još od devedesetih godina. Ipak, iznenađujuće malo toga je učinjeno. Ekonomska krize biće intenzivirane ekološkim katastrofama u budućnosti – rekao je Di Kaprio.

Prema podacima njegove fondacije, u svetu je trenutno na raspolaganju 100 biliona dolara bespovratnih sredstava za ulaganje u zaštitu okoline.

 – Činjenice se prezentuju iz godine u godinu, a mi svesno činimo sami sebi loše, kao i našoj celoj planeti, rizikujući tako našu budućnost – izjavio je Di Kaprio.

On je napomenuo i da su intenzivne oluje koje udaraju na Karibe i zalivsku obalu, zajedno sa strašnim poplavama u Južnoj Aziji, rezultati našeg nemara i neaktivnosti. Ipak, ono što najviše zapanjuje jeste nezainteresovanost i neznanje ljudi, čija je odgovornost da rade za dobrobit i zaštitu svakog živog bića na planeti.

Di Kaprio i čelni ljudi iz njegove fondacije sastali su se u decembru prošle godine sa predsednikom SAD, Donaldom Trampom, ponudivši mu podršku u sprovođenju strategije borbe protiv klimatskih promena, kao i podsticanje razvoja ekonomije kroz podršku zelenim poslovima.

 – Pričali smo o tome kako SAD imaju potencijal da budu lideri u proizvodnji, istraživanju i razvoju zelene energije – rekao je Di Kaprio.

On je naglasio da su istraživanja, razvoj i inženjerstvo obnovljivih izvora energije, kao i većina ostalih zelenih poslova jedna od najprespektivnijih razvojnih šansi u modernoj istoriji Amerike. U međuvremenu je Trampova administracija odlučila da se povuče iz Klimatskog sporazuma u Parizu, čije je potpisivanje Keri, kao tadašnji sekretar značajno potpomogao 2015. godine.

 – Ono što nedostaje u nekim zemljama jesu dobre politike koje postavljaju hrabre ciljeve i rukovodstvo koje ima radno iskustvo i u privatnom sektoru, da se posvete i preuzmu ogromnu šansu da budu pokretači inovacija, da investiraju u ove čiste poslove i da razumeju ekonomske potencijal za budućnost “, rekao je Di Kaprio.

 – Ponosni smo što možemo podržati rad više od 100 organizacija u zemlji i inostranstvu. Ovi ljudi su aktivni na terenu, štiteći naše okeane, šume i ugrožene vrste za buduće generacije. Oni se bave hitnim, egzistencijalnim izazovima klimatskih promena – rekao je Di Kaprio, najavivši grantove.

Izvor: bigthink.com

Modeli izveštaja za povlašćene proizvođače

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U cilјu lakšeg izveštavanja Ministarstva rudarstva i energetike od strane povlašćenih proizvođača, u skladu sa članom 27. Uredbe o uslovima i postupku sticanja statusa povlašćenog proizvođača električne energije, privremenog povlašćenog proizvođača i proizvođača električne energije iz obnovlјivih izvora, resorno Ministarstvo je pripremilo model izveštaja za povlašćene proizvođače. Primer popunjenog izveštaja nalazi se na linku.

Priprema modela izveštaja je urađena u saradnji sa UNDP kroz realizaciju projekta Smanjenje barijera za ubrzani razvoj tržišta biomase u Srbiji.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: mre.gov.rs

Sandra Jovićević

Procena ekosistemskih usluga močvarnih ekosistema u prekograničnom području Hrvatska – Srbija

Foto: pzzp.rs
Foto: pzzp.rs

Projekat EcoWet je prirodni nastavak ativnosti realizovanih u okviru pojekta Živi Dunav koji je u fokusu imao jačanje partnerstva za zaštitu vrednih prirodnih područja srednjeg Podunavlja, i kao takav predstavljao jedan od mnogobrojnih koraka koje treba napraviti na putu ka održivom razvoju prekograničnog područja Hrvatska – Srbija. Oslanjajući se na uspostavljeno i učvršćeno partnerstvo organizacija civilnog društva i javnih preduzeća koja se bave zaštitom prirode, projekat EcoWet je jedan korak dalje ka održivom razvoju prekograničnog područja Srbije i Hrvatske.

Pokret gorana Sremske Mitrovice, Organizacija za zaštitu prirode i okoliša „Zeleni Osijek“, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i Javna ustanova Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrednostima na području Osiječko-baranjske županije su organizacije koje će, od juna 2017. do juna 2019. godine, aktivno učestvovati u implementaciji projekta EcoWet – Procena ekosistemskih usluga močvarnih ekosistema u prekograničnom području Hrvatske i Srbije.

Projekat ima za cilj da približi vrednosti i važnost zaštite močvarnih ekosistema stanovništvu kroz funkcije ekosistema koje koristi čovek – ekosistemske usluge. Osim toga, biće uspostavljen zajednički metodološki pristup za ocenu stanja ovih ekosistema u prekograničnoj regiji kroz procenu ekosistemskih usluga, i ojača kapacitet zainteresovanih strana za njegovo korišćenje. Nova metodologija, koja će se bazirati na pozitivnim evropskim iskustvima, biće testirana na 6 pilot područja, a rezultati će poslužiti za izradu plana aktivnosti zaštite, očuvnja i održivog korišćenje močvarnih ekosistema. Sve faze izrade metodološkog okvira, kao i njegovo testiranje na terenu biće pretočeno u dokumetarni film koji će posližiti za promociju ali i inspiraciju za generisanje sličnih aktivnosti u drugim regionima.

Kao demonstracioni primer uloge močvarnih ekosistema u procesu prećišćavanja voda biće konstruisan ekosistemski procesor – biljni prečistač otpadnih voda – u po jednom pilot području sa obe strane granice. Biljni prečistač će imati konkretan doprinos prečišćavanju otpadnih voda koje se generišu na vizitorskom centru zaštićenog pilot područja, ali će biti i poligon za edukaciju i podizanje javne svesti o značaju močvarnih ekosistema, doprinoseći tako i održivosti rezultata projekta.

Projekat EcoWet finansira Evropska unija u okviru INTEREG IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska-Srbija 2014-2020 koji ima za cilj jačanje društvenog, ekonomskog i teritorijalnog razvoja prekograničnog područja kroz realizaciju zajedničkih projekata i aktivnosti.

izvor: pzzp.rs

Sandra Jovićević

Razvoj održivog sistema otpada prioritet Ministarstva zaštite životne sredine

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan otvorio je 5. konferenciju Nacionalne asocijacije čistoće Srbije (ASWA) koja se održava na Srebrnom jezeru. Ovom prilikom ministar Trivan je naglasio da će upravo jedan od najvažnijih prioriteta novormiranog ministarstva biti izgradnja i razvoj održivog sistema upravljanja otpadom u našoj zemlji i da je saradnja svih aktera na ovim pitanjima od presudnog značaja.

Komunalna preduzeća koja se bave sakupljanjem, transportom i preradom otpada imaće punu podršku ministarstva u podizanju znanja o savremenim tehnologijama prerade otpada na viši nivo kao i pomoć u rešavanju svakodnevnih problema sa kojima se susreću u svom poslovanju, rekao je ministar Trivan i dodao da će ministarstvo na čijem je čelu izgraditi čvršće i tešnje veze sa komunalnim preduzećima i Nacionalnom asocijacijom čistoća Srbije.

Srbija u narednom periodu mora značajno da unapredi oblast upravljanja otpadom i na ostvarivanju tog cilja Ministarstvo će zajedničkim snagama raditi sa Nacionalnom asocijacijom i preduzećima koja posluju u ovoj oblasti. Svi zajedno moramo podići svest naših građana o značaju zdrave životne sredine, istakao je ministar Trivan.

Konferencija je okupila veliki broj predstavnika komunalnih preduzeća iz naše zemlje koja se bave održavanjem higijene i uklanjanjem otpada.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Republika Srpska napreduje u oblasti upravljanja otpadom

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske gospođa Srebrenka Golić izjavila je da je zadovoljna pomacima u oblasti upravljanja otpadom, ali da je neophodno još mnogo toga učiniti kako bi Republika Srpska bila ekološki čistija.

Kako je istakla, sva pitanja u vezi otpada se moraju rešavati sinhronizovano, a dodala je i da su napravljeni ozbiljni pomaci u tom segmentu, s obzirom na to da u prethodnih desetak godina nije ništa rešavano.

Gospođa Golić je podsetila i da je u julu ove godine usvojena Strategija upravljanja otpadom za period od 2017. do 2026. godine.

izvor: srna.rs

Sandra Jovićević

26 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Odlukom Skupštine Crne Gore da donese Deklaraciju o proglašenju Crne Gore za ekološku državu, Crna Gora je stala u red malog broja zemalja koje su, odlukama najviših državnih organa te i kroz najznačajniji pravni akt, Ustav, izrazile svest i posvećenost prema životnoj sredini.

Crna Gora je postigla određeni nivo spremnosti u oblasti zaštite životne sredine. Ostvaren je dobar napredak u daljem usklađivanju politika i zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU. Međutim, značajni su napori potrebni u implementaciji i sprovođenju, naročito u sektorima voda, zaštite prirode i upravljanja otpadom. U narednom periodu Crna Gora treba naročito da obrati pažnju na implementaciju Nacionalne strategije za transponovanje, implementaciju i sprovođenje pravne tekovine EU u oblasti životne sredine i klimatskih promena i Akcionog plana; implementaciju Nacionalne strategije za upravljanje otpadom i nacionalnih planova upravljanja otpadom.

Dostizanje standarda kvaliteta životne sredine podrazumeva značajne infrastrukturne investicije (postrojenja za snabdevanje vodom za piće, mreža postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda, mreža postrojenja za upravljanje komunalnim otpadom i opasnim otpadom itd.) i investicije u prilagođavanje i unapređenje industrijskih tehnika i tehnologija. Takođe, proces zahteva i ulaganje u administrativne kapacitete na nacionalnom i lokalnom nivou i pravosudne kapacitete koji treba da sprovode i prate primenu tih propisa.

U Crnoj Gori postoji Regionalni centar za obradu otpada (deponija i reciklažni centar) u Podgorici dok je u Baru na lokaciji „Možura“ izgrađena deponija za potrebe opština Bar i Ulcinj. Njenom korišćenju su se krajem 2012. godine priključile i opštine Kotor, Budva i Tivat. Takođe, važno je pomenuti realizaciju Projekta „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“, kojim je definisana sanacija najvećih ekoloških problema u Crnoj Gori tzv. crnih ekoloških tačaka. Utvrđene su zone kvaliteta vazduha, uspostavljena je državna mreža za njegovo praćenje i omogućeno redovno izveštavanje o ovoj temi prema Evropskoj agenciji za zaštitu životne sredine i domaćoj javnosti u skladu sa standardima EU. Danas je 11,613 odsto kopnene teritorije Crne Gore pod nacionalnom zaštitom.

izvor: epa.org.me

Sandra Jovićević

Uskoro potpisivanje ugovora za deponiju u Vinči

Foto: beograd.rs

Gradsko veće Grada Beograda na sednici je usvojilo predlog odluke za deponiju u Vinči koji će se naći na narednoj sednici Skupštine grada.

Kako je precizirao gradonačelnik Beograda Siniša Mali, predlog se odnosi na saglasnost na nacrt ugovora sa francusko-japanskim konzorcijumom za sređivanje deponije Vinča i izgradnju postrojenja za reciklažu, smeće i proizvodnju električne energije. Dodao je da se proces koji je trajao dve godine sada završava i da očekuje da će se na osnovu odluke Skupštine grada do kraja meseca i potpisati ugovor. Nakon toga slede projektovanje i dodela građevinske dozvole, da bi do kraja naredne godine mogla da počne i izgradnja postrojenja.

Gradonačelnik je precizirao da je ovaj projekat vredan skoro tri stotine miliona evra, te da će benefiti biti čistiji Beograd i rešavanje velikog ekološkog problema postojeće deponije. On je naglasio i da je možda najveća korist ovog projekta to što će se praviti električna i toplotna energija, što će biti veoma značajno za „Beogradske elektrane”.

izvor: beograd.rs

Sandra Jovićević

Naučnici sa instituta Vinča, Ruđer Bošković i EMPA razvili metodu za povećanje efikasnosti skladištenja vodonika

Foto: vin.bg.ac.rs
Foto: vin.bg.ac.rs

Naučnici sa hrvatskog Instituta Ruđer Bošković (IRB), domaćeg Instituta za nuklearne nauke Vinča i švajcarskog Federalnog instituta za materijale i tehnologe (EMPA), razvili su metodu koja omogućava bržu i efikasniju pripremu materijala za hemijsko skladištenje vodonika u čvrstom stanju. Istraživanje je objavljeno u uglednom časopisu Chemistry European Journal. Sprovedenim istraživanjem utvrđeno je koliko je vremena potrebno za završetak reakcije u uslovima kugličnog mlevenja, koje je samo po sebi ekološki prihvatljiva i industrijski široko primjenjiva metoda sinteze materijala za skladištenje vodonika.

Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta “Novi materijali za skladištenje energije”, vrednog skoro dva miliona kuna, započetog u maju ove godine pod pokroviteljstvom Hrvatske naučne fondacije (HrZZ – Hrvatska zaklada za znanost).

– Vodonik se razmatra, a već uveliko i ulazi u primenu kao ekološki prihvatljivo rešenje za proizvodnju energije, koje bi zamenilo danas dominantno korišćena fosilna goriva u vozilima i drugim potrošačima.

S obzirom na to da metode mehanohemijske sinteze prevladavaju pri sintezi materijala za skladištenje vodonika, one imaju i perspektivu široke industrijske primjene. Tu do izražaja dolazi važnost dobrog poznavanja uslova i brzine pri kojima se te reakcije odvijaju, jer omogućavuju racionalniju potrošnju energije i resursa, a kao nastavak ovog rada, istraživači najavljuju dalju primenu dosadašnjih saznanja i iskustava u razvoju održivih postupaka sinteze novih ekološki prihvatljivih materijala za skladištenje vodonika, s perspektivom primene u realnim sistemima, navodi se u saopštenju sa Ruđera.

Izvor: seebiz.eu

PRIVREDNA KOMORA VOJVODINE: Konferencijom za novinare najavljen šesti Dunavski biznis forum

Foto: PKV
Foto: PKV

Šesti Dunavski biznis forum, sa motom „Svi za jednog, jedan za sve“, održaće se 5. i 6. oktobra 2017. godine u Master centru Novosadskog sajma sa osnovnim zadatkom – promocija Dunavske strategije i uticaj biznisa na njenu implementaciju, rečeno je u sredu, 20. septembra 2017. godine, na konferenciji za novinare u Privrednoj komori Vojvodine.

 – Pokrovitelj ovog najznačajnijeg događaja u regionu, jeste Privredna komora Srbije, sa Privrednom komorom Vojvodine i ja im se zahvaljujem što su podržali ovu inicijativu i naš entuzijazam da održimo kontinuitet Dunavskog biznis foruma. Koliko je on ozbiljan, govori i podatak da je već drugu godinu zaredom naš partner institut Evropskih regiona iz Salzburga. Naš zadatak jeste promocija Dunavske strategije i uticaj biznisa na njenu implementaciju. Mi želimo da iskoristimo šesti Dunavski biznis forum sa predlogom da formiramo profesionalnu organizaciju Dunavski region – rekao je izvršni direktor Foruma Vlado Markanović.

On je dodao da bi ta organizacija radila na promociji Vojvodine i afirmaciji Srbije kao najbolje destinacije za strana ulaganja.

 – Uspešnost Foruma ogleda se i u tome što je prerastao u tradiciju, te se ove godine održava po šesti put. Odziv i posećenost na Forumu rastu iz godine u godinu. Na predstojećem će učestvovati predstavnici iz 14 zemalja Podunavlja. Forumom se unapređuje saradnja Srbije sa drugim zemljama, povezuju se ljudi i tržišta i PKV pruža podršku Dunavskom biznis forumu –  rekao je predsednik PKV Boško Vučurević.

Na Forumu će biti reči i o ulozi mladih preduzetnika i inovativnih žena u razvoju regiona, kao i o regionalnoj saradnji u službi razvoja i jačanja prosperiteta, investicijama u funkciji održivog razvoja, privrednim komorama kao servisima moderne ekonomske diplomatije, aktuelnim problemima sela i poljoprivrede kod nas i mogućnostima njihovog prevazilaženja.

Organizatori Dunavskog biznis foruma su Media Invent i Institut Evropskih regiona iz Salzburga, a pokrovitelj je Privredna komora Srbije. Partneri su PKV, Savet dunavskih gradova i regiona, Stalna konferencija gradova i opština Srbije (SKGO) i Vanjskotrgovinska komora BiH.

Održana konferencija posvećena energetskoj sanaciji objekata u Varaždinskoj županiji

Foto: fzoeu.hr
Foto: fzoeu.hr

Predstavnici Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Hrvatske učestvovali su na uvodnoj konferenciji projekta energetskih obnova varaždinskih škola održanoj u skupštinskoj dvorani Županijske palate. Reč je o projektima obnove vrednima više od 9 miliona kuna, koji obuhvataju tri varaždinske škole: srednju školu Novi Marof i osnovne škole Veliki Bukovec i Franje Serta Bednja.

Varaždinska županija je projekte prijavila na Poziv Ministarstva građevinarstva i prostornoga uređenja za sufinansiranje energetske obnove vaspitno-obrazovnih ustanova, a projekti su pripremljeni u saradnji sa timom Sektora za energetsku efikasnost, koji je imao ulogu partnera na projektu.

Predstavnik pomenutog tima gospodin Branislav Hartman izjavio je da je specifičnost ovog programa dvojaka uloga Fonda – naš tim ima ulogu partnera na projektu u sklopu čega smo pomagali korisnicima u pripremi projekata i dokumentacije, a bićemo na raspolaganju za savetovanje i oko daljnjih koraka realizacije.

Za projekte obnove ovih triju škola u Varaždinskoj županiji vredne gotovo 9,5 miliona kuna, odobreno je 4,9 miliona kuna bespovratnih sredstava iz Evropskog fonda za regionalni razvoj, a ostatak sredstava osigurala je Varaždinska županija. Reč je o kompletnoj obnovi zgrada – toplotna izolacija, obnovljivi izvori energije, unutrašnja i spoljna stolarija.

Javni poziv je bio otvoren od 22. novembra 2016. godine do 20. februara 2017. godine i u ovom periodu primljeno je skoro 300 projektnih predloga, dok je sa 230 sklopjen sporazum o partnerstvu.

izvor: fzoeu.hr

Sandra Jovićević

Počela tradicionalna škola za zaštitu životne sredine „Kvalitet voda“

Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs
Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs

Tradicionalna škola za zaštitu životne sredine „Kvalitet voda“, svečano je otvorena 20. septembra 2017. godine, u organizaciji Univerziteta u Novom Sadu, Prirodno-matematičkog fakulteta i Departmana za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine, a uz pomoć Udruženja za unapređenje zaštite životne sredine „Novi Sad“ i Fondacije „Docent dr Milena Dalmacija“.

Goste su pozdravili predstavnici pokrajinskih i gradskih institucija nadležnih za oblast zaštite životne sredine. U ime Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, prisutne je pozdravio vršilac dužnosti pomoćnika pokrajinskog sekretara, Dragan Đurica, koji je istakao da su teme koje obrađuje ova radionica veliki izazov kako za sve one koji se bave životnom sredinom tako i za svakog pojedinca te da svi prisutni osim upotrebe svojih znanja u rešavanju problema kvaliteta voda treba i da podižu svest u svom najbližem okruženju o tome koliko je voda važan resurs do toga kako i na koji način prema tom resursu pojedinačno treba biti odgovorniji.

Škola se održava po 21. put, a trajaće do 22. septembra 2017. godine. Ovo je jedan od vodećih skupova u Srbiji iz oblasti kvaliteta vode za piće, upravljanja kvalitetom i vodosnabdevanjem uopšte, upravljanja otpadnim, površinskim vodama i sedimentom. Centralne teme ovogodišnjeg skupa su kvalitet vode za piće i kontrola kvaliteta otpadnih voda. Takođe, biće organizovana i dva okrugla stola (panel diskusije) na temu nacionalnog Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za piće i ulozi referentnih dokumenata za najbolje dostupne tehnike u kontroli kvaliteta otpadnih voda. U okviru Kursa profesionalnog razvoja, učesnici će biti i predstavnici industrijskog sektora.

Kao odgovor na sve veću potrebu za obrazovanim kadrom u oblasti zaštite životne sredine, tokom proteklih deset godina, na Departmanu za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine Prirodno-matematičkog fakulteta, realizuju se programi na svim nivoima studija (osnovne, master, specijalističke i doktorske studije), te se ove godine održava okrugli sto pod nazivom „Značaj studija zaštite životne sredine u zaštiti voda“. U okviru ovog panela, studenti osnovnih, master i doktorskih studija imaju mogućnost da predstave svoje radove sa temama iz oblasti zaštite životne sredine.

izvor: ekourb.vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

Unapređenje saradnje Republike Srbije i Republike Finske u oblasti zaštite životne sredine

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarao je sa ambasadorom Republike Finske u Beogradu Pertijem Ikonenom. Na samom početku ambasador Ikonen je pohvalio odluku Vlade Republike Srbije da se formira posebno Ministarstvo zaštite životne sredine.

Ministar Trivan je naglasio da su odnosi Republike Srbije i Republike Finske veoma dobri, ali da svakako postoji prostor za dalje unapređenje saradnje naše dve zemlje pogotovo ako se ima u vidu iskustvo Finske u oblasti zaštite životne sredine i ekološkog pošumljavanja koje jedno od prioriteta novoformiranog ministarstva. Finska je poznata u svetu po velikom procentu pošumljenosti i mi želimo da i Srbija u narednim godinama postane „zelenija“, rekao je ministar.

Ambasador Perti Ikonen se saglasio da je zaštita životne sredine veoma bitna oblast, ali i poprilično zahtevna kada je u pitanju pridruživanje Evropskoj uniji. Ambasador Ikone je istakao da Republika Srbija može da računa na ekspertsku pomoć Republike Finske putem TAIEX programa i Twinning projekata koji su na raspolaganju.

Sagovornici su se složili da unapređenje saradnje i razmena profesionalnih iskustava u oblasti zaštite životne sredine zasigurno predstavlja jedan od prioriteta bilateralne saradnje u narednom periodu. Naš zadatak je da napravimo bolju prirodu i zdraviju životnu sredinu za sve naše građane i zato su nam potrebni veći kapaciteti ministarstva i iskustva drugih zemalja, zaključio je ministar Trivan.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Energija dobijena iz plime i oseke postaje velika konkurencija nuklearkama u Velikoj Britaniji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Predanost britanske vlade projektu iskorišćenja energije plime i oseke omogućila je kompaniji “Tidal Lagoon Power” da osigura priključak na elektroenergetsku mrežu za elektranu koja bi se nalazila u laguni kod grada Kardif.

Elektrana bi imala 3240 MW kapaciteta i bila alternativa nuklearnoj elektrani “Hinkley Point C“, kapaciteta 3200 MW. U odnosu na troškove u Velikoj Britaniji, nuklearna elektrana bi postigla cenu od oko 90 funti/MWh, vetroelektrane oko 70 funti/MWh, dok bi energija plime i oseke imala cenu čak oko 60 funti/MWh.

Elektrana u laguni bi imala 20,5 km dug lukobran sa 108 turbina kroz koje bi za svaki ciklus izmene plime i oseke prolazilo oko 600 milona kubnih metara vode. Procenjuje se da bi projekat koštao 10,7 milijardi USD i stvorio preko 3000 radnih mesta tokom izgradnje, objavio je portal Hydro World.

Izvor: energetika-net.com