Home Blog Page 12

Javna rasprava o Programu ostvarivanja Strategije razvoja energetike Srbije za period 2026–2028.

Foto-ilustracija: Freepik (jannoon028)

U Privrednoj komori Srbije održana je javna rasprava o Programu ostvarivanja Strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2040. sa projekcijama do 2050. godine, za period od 2026. do 2028. godine.

Tom prilikom, Sonja Vlahović, državna sekretarka u Ministarstvu rudarstva i energetike, istakla je da Strategija razvoja energetike kao prioritete ističe energetsku bezbednost, razvoj tržišta energije i sveukupnu tranziciju ka održivoj energetici.

Prema rečima državne sekretarke, Program ostvarivanja Strategije obuhvata aktivnosti planirane za period od 2026. do 2028. godine, koje su neophodne za postizanje utvrđenih ciljeva. To znači definisane nosioce, rokove, potrebna sredstva i potencijalne izvore finansiranja, kao i ključne efekte sprovedenih mera na energetski sektor.

Najveći deo planiranih investicija odnosi se na projekte u elektroenergetici, naročito u oblasti obnovljivih izvora energije. Realizacija svih definisanih mera treba da doprinese bezbednijem, zelenijem i konkurentnijem energetskom sektoru Srbije.

Pročitajte još:

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Kako je objasnila, njegovo sprovođenje treba da doprinese povećanju udela OIE u proizvodnji električne i toplotne energije od osam, odnosno tri odsto, zatim jačanju prenosnih kapaciteta i efikasnijem upravljanju distributivnim sistem, kao i većoj značajnom smanjenju potrošnje energije.

– Rezultat sprovođenja planiranih aktivnosti biće i dodatnih 400 miliona kubnih metara za skladištenje gasa i mogućnost godišnjeg uvoza ukupno 2,3 milijarde kubnih metara gasa interkonekcijama koje treba da budu izgrađene sa Rumunijom i Severnom Makedonijom. Takođe, planirani su i diversifikacija snabdevanja sirovom naftom i povećanje obaveznih rezervi nafte i naftnih derivate – rekla je državna sekretarka.

Vlahović je pozvala nadležne institucije, preduzeća i druge zainteresovane da se uključe u javne rasprave i da svojim komentarima, predlozima i primedbama, doprinesu poboljšanju svih predloženih propisa i dokumenata.

Kako je navedeno na sajtu Ministarstva rudarstva i energetike, zajedno ovim Programom, na javnoj raspravi nalazi se i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja Programa na životnu sredinu.

Energetski portal

Evropa priprema dve ključne strategije za 2026: pomorsku industriju i luke

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Brži razvoj offshore vetroelektrana, odnosno onih na moru, zahteva jaču infrastrukturu i bolje logističke kapacitete. Proširenje i unapređenje luka predstavlja ključ, zbog čega Evropa priprema dve strategije za 2026. godinu – EU Strategiju za pomorsku industriju i EU Strategiju za luke, prenosi WindEurope.

Razvoj vetroenergije trenutno se odvija brže nego što se razvijaju luke. Različite vrste vetroprojekata traže da luke budu specijalizovane i spremne za proizvodnju, instalaciju, montažu i održavanje. Procene pokazuju da će u narednim godinama biti potrebno dodatnih 2,4 milijarde evra ulaganja u evropske luke kako bi se ostvarili ciljevi za 2050. godinu. Luke su značajne i za razvoj vetroenergije na kopnu, a ovakva ulaganja zahtevaju kombinaciju javnog i privatnog finansiranja.

Evropske luke dobijaju podršku EU kroz Connecting Europe Facility (CEF) i kredite Evropske investicione banke (EIB). Nacionalne vlade mogu doprineti garancijama, ciljanim fondovima i politikama za efikasnije korišćenje postojeće infrastrukture. Bolja prekogranična saradnja luka pomaže da se izbegne dupliranje i optimalno iskoriste resursi, navodi WindEurope.

Pročitajte još:

Govoreći o pomenutim strategijama, EU Strategija za pomorsku industriju fokusiraće se na podršku proizvodnji brodova i servisnih plovila za offshore vetroelektrane, dok EU Strategija za luke ima za cilj veću koordinaciju između država članica, ubrzavanje izdavanja dozvola za unapređenje luka i jaču finansijsku podršku iz EU fondova.

Iako se govori o potrebi dodatnih ulaganja, Evropa već intenzivno ulaže u svoje luke. Predlog novog dugoročnog budžeta, Višegodišnji finansijski okvir (MFF) za 2028–2034, predviđa 81,4 milijarde evra za Connecting Europe Facility (CEF), finansijski instrument EU koji podržava razvoj ključne infrastrukture u transportu, energetici i digitalnoj povezanosti. Oko 34 milijarde evra će biti izdvojeno za transportnu infrastrukturu, uključujući luke, što je značajan porast u odnosu na trenutni CEF Transport budžet od oko 24 milijarde evra.

Istovremeno, luke već unapređuju kapacitete i rade sa industrijskim partnerima kako bi odgovorile rastućim zahtevima sektora vetra. U poslednje tri godine u ovu infrastrukturu uloženo je 4,4 milijarde evra. Sa tim ulaganjima, Evropa može ostvariti ciljeve za 2030. godinu i dostići instalacioni kapacitet od najmanje 10 GW godišnje. Za period nakon 2030. biće potrebna dodatna ulaganja od 2,4 milijarde evra za dostizanje 15 GW godišnje.

Energetski portal

Otpornost na ekstreme i smanjenje rizika od poplava kao prioriteti Doboja

Doboja
Foto: Grad Doboj
Doboja
Foto: ljubaznošću Borisa Jerinića

Gradovi širom regiona ulažu velike napore da postanu ekološki osvešćene zajednice, usmerene na smanjenje zagađenja, očuvanje prirodnih resursa i unapređenje kvaliteta života stanovnika. Očuvanje životne sredine postalo je prioritet urbanog razvoja, pa se sve veći značaj pridaje sprovođenju zelenih politika, ozelenjavanju gradskih zona i podsticanju korišćenja obnovljivih izvora energije. Grad Doboj, koji je 2014. godine bio među najteže pogođenima u katastrofalnim poplavama u Bosni i Hercegovini, danas predstavlja primer zajednice koja je prošla kroz proces obnove i jačanja otpornosti na prirodne nepogode. Ipak, svesni činjenice da klimatske promene nose nove izazove, Grad Doboj nastavlja da razvija projekte za povećanje otpornosti na ekstremne vremenske uslove.

O najvećim pretnjama po životnu sredinu, merama za povećanje energetske efikasnosti, kao i o planovima i ciljevima u urbanom planiranju, razgovarali smo sa Borisom Jerinićem, gradonačelnikom Doboja.

Koliko turizam, posebno kroz tvrđavu Gradinu i prirodna bogatstva, može biti pokretač održivog razvoja Doboja?

– Turizam može postati jedan od ključnih nosilaca održivog razvoja grada Doboja. Tvrđava Gradina, kao kulturnoistorijski spomenik uz reku Bosnu i bogatu prirodnu okolinu, pruža izuzetan potencijal za razvoj kulturnog, avanturističkog i eko-turizma. Grad prepoznaje da turizam ne znači samo privlačenje posetilaca već i otvaranje novih radnih mesta, razvoj malih i srednjih preduzeća, podsticanje proizvodnje domaće hrane i zanatstva, te promociju lokalnih proizvoda i tradicije. Na taj način turizam postaje generator ekonomskog razvoja, ali i očuvanja kulturnog i prirodnog nasleđa. Cilj je da Doboj bude prepoznat kao destinacija koja neguje održive vrednosti, gde turizam ide ruku podruku sa zaštitom životne sredine i podizanjem kvaliteta života građana.

Kako ocenjujete trenutnu ekološku sliku Doboja i koje su najveće pretnje za životnu sredinu?

– Ekološka slika Doboja se poboljšava iako i dalje postoje ozbiljni izazovi sa kojima se svakodnevno suočavamo. Najveću pretnju predstavlja zagađenje vazduha tokom zimskih meseci zbog upotrebe čvrstih goriva u domaćinstvima za potrebe grejanja. Poseban izazov predstavljaju klimatske promene, koje donose ekstremne padavine i rizik od poplava. Grad Doboj je svestan ovih pretnji i preduzima mere kako bi se smanjili negativni efekti – ulaganjem u infrastrukturu i edukacijom građana. Dugoročni cilj je da se Doboj razvija u pravcu ekološki odgovornog i održivog grada.

U FOKUSU:

Planira li Grad ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i obnovu javnih objekata?

– Da, ova oblast je visoko na listi prioriteta, Grad Doboj je 2020. godine izradio Akcioni plan za održivo upravljanje energijom i prilagođavanje klimatskim promenama (SECAP).

Ovaj plan predviđa konkretne mere za povećanje energetske efikasnosti, prelazak na obnovljive izvore energije i smanjenje emisija štetnih gasova, prvenstveno u javnim objektima. S tim u vezi, grad već radi na projektima koji se odnose na povećanje energetske efikasnosti javnih objekata, kroz termoizolaciju zidova, zamenu stolarije i modernizaciju sistema grejanja. Takođe, razmatra se ugradnja solarnih panela na krovove školskih i administrativnih objekata. Pored toga, u saradnji sa međunarodnim organizacijama, Grad Doboj razvija projekte koji omogućavaju prelazak na čistije energente i smanjenje emisije štetnih gasova. Ovakva ulaganja ne samo da donose finansijske uštede već i direktno doprinose kvalitetu vazduha i zaštiti prirode.

Kako se u Doboju trenutno rešava problem odlaganja otpada i da li su u planu ulaganja u reciklažnu infrastrukturu?

– Upravljanje otpadom jedan je od najvećih izazova. Trenutno se većina otpada odlaže na Regionalnu sanitarnu deponiju, ali svesni smo da to nije dugoročno rešenje. Zbog toga je Grad pokrenuo inicijative za razvoj reciklažne infrastrukture, uključujući postavljanje posebnih kontejnera za plastiku, papir i staklo. U planu je i izgradnja reciklažnog dvorišta, te ulaganja u edukaciju stanovništva kako bi se povećala svest o značaju odvajanja otpada. Kroz saradnju sa privatnim sektorom i nevladinim organizacijama želimo da uspostavimo sistem u kojem će otpad postati resurs a ne problem.

Intervju vodila: Jasna Dragojević

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA

Volkswagen zabeležio gubitak od preko milijardu evra u trećem kvartalu

Foto-ilustracija: Pixabay

Nemački automobilski gigant Volkswagen prijavio je neto gubitak od 1,07 milijardi evra u trećem kvartalu 2025. godine, što je prvi put od 2020. da je kompanija poslovala u minusu. Glavni razlozi za pad poslovanja su problemi u podružnici Porsche, povećane carine i promene u proizvodnoj strategiji.

Kompaniju su opteretili ukupni troškovi i otpisi u iznosu od 7,5 milijardi evra, od čega se 4,7 milijardi odnosi na Porsche – nekada najprofitabilniji deo grupe, zabeležila je skoro milijardu evra gubitka u trećem kvartalu, nakon odluke da produži proizvodnju automobila s motorima sa unutrašnjim sagorevanjem.

Uprkos tome, prihodi Volkswagena u prvih devet meseci godine porasli su za 0,6 odsto i iznosili su 239 milijardi evra, dok su isporuke vozila povećane za 1,2 odsto na 6,6 miliona jedinica. Neto dobit je, međutim, pala za više od 60 odsto – sa 8,8 milijardi na 3,4 milijarde evra u odnosu na isti period prošle godine, prenosi agencija DPA.

Pročitajte još:

Kompaniju dodatno pogađaju američke carine uvedene na uvoz automobila iz Evropske unije. Prema procenama, ove mere Volkswagen godišnje koštaju oko pet milijardi evra. Antlic je najavio mogućnost povećanja cena na američkom tržištu i razmatranje otvaranja fabrike Audi u SAD-u kako bi se ublažio efekat carina.

Istovremeno, Volkswagen sprovodi program štednje koji predviđa ukidanje oko 35.000 radnih mesta u Nemačkoj do 2030. godine, objašnjeno je dalje na sajtu agencije DPA. Uz rast konkurencije u Kini, sporiju tranziciju na električna vozila i probleme u snabdevanju čipovima, kompanija se suočava s najtežim periodom od pandemije, nastojeći da zadrži stabilnost i profitabilnost u usporenoj evropskoj privredi.

Energetski portal

Do kraja godine subvencije građanima za energetsku sanaciju domaćinstava

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Do kraja godine, u 149 gradova i opština, građani će moći da se prijave za subvencije za unapređenje energetske efikasnosti u stanovima i porodičnim kućama. U cilju dobre pripreme, u okviru projekta Čista energija i energetska efikasnost za građane održana je radionica.

Tom prilikom, predstavnici Jedinice za implementaciju projekta Čista energija upoznali su energetske menadžere i članove lokalnih komisija za energetsku efikasnost sa novinama u novom javnom pozivu za građane, napretkom u realizaciji projekta, značajem primene mera energetske efikasnosti, ekološkim benefitima, kao i finansijskim, pravnim i društvenim aspektima projekta.

Posebna pažnja bila je usmerena na subvencije namenjene socijalno ugroženim građanima, koje će biti dostupne u svim jedinicama lokalne samouprave koje učestvuju u projektu. U okviru ove kategorije građana, subvencije mogu da se ostvare u iznosu do 90 odsto ukupne vrednosti energetske sanacije.

Pročitajte još:

Kako je istaknuto na sajtu Ministarstva rudarstva i energetike, građani kroz ovaj projekat mogu da ostvare subvencije u iznosu od 50 do 65 odsto ukupne vrednosti investicije za zamenu stolarije, izolacije, fasade, neefikasnih kotlova, postavljanje solarnih kolektora ili panela za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe.

Plan je da više od 50.000 domaćinstava iskoristi subvencije do kraja 2027. godine u okviru ovog projekta.

Energetski portal

Rast potrošnje elektronskih uređaja u EU nadmašuje prikupljanje e-otpada

Foto-ilustracija: Unsplash (Hafidh Satyanto)

Evropska unija po stanovniku beleži velike količine električnog i elektronskog otpada (e-otpada), poput kućanskih aparata, pametnih telefona i računara. Tako je u 2023. godini u EU po stanovniku zvanično prikupljeno 11,6 kilograma, dok je na tržište plasirano 32,2 kilograma nove električne i elektronske opreme, saopšteno je iz Evropske komisije.

Ova razlika od 20,6 kilograma po stanovniku ukazuje na rast količine uređaja koji se još uvek koriste, čekaju odlaganje, čuvaju kod kuće ili završavaju u neformalnim, neprijavljenim tokovima otpada.

Između 2015. i 2023. godine količina nove električne i elektronske opreme plasirane na tržište EU porasla je za 78 odsto, sa 18,1 kilograma po osobi u 2015. na 32,2 kilograma u 2023.

Najveću količinu plasirane opreme od 45,4 kilograma po osobi ima Holandija, slede Nemačka (38,9 kg) i Austrija (35,1 kg). Na drugom kraju lestvice nalazi se Kipar, gde je na tržište plasirano samo 14,8 kilograma po osobi, dok su Slovačka (15,8 kg) i Bugarska (17,9 kg) imale takođe najniže vrednosti.

Pročitajte još:

Između 2015. i 2023. godine količina prikupljenog e-otpada porasla je za 60 odsto, s 7,3 kg na 11,6 kg po osobi, što pokazuje sporiji rast u odnosu na količinu nove opreme koja se plasira na tržište.

Među državama EU najveće količine prikupljenog e-otpada po osobi imale su Bugarska (17,9 kg po osobi), Češka (16,8 kg) i Austrija (15,9 kg), dok su najmanje količine zabeležene na Kipru, Malti i Portugalu.  

Bugarska je jedina zemlja EU u kojoj je količina prikupljenog električnog i elektronskog otpada jednaka količini proizvoda plasiranih na tržište — 17,9 kg po osobi. U Holandiji je težina elektronskih proizvoda plasiranih na tržište gotovo četiri puta veća od količine prikupljenog otpada – 45,4 kg naspram 12,3 kg.

Prikazani podaci zasnivaju se na izveštajima država članica EU u skladu s WEEE direktivom (e-otpada).

Energetski otpad

Regionalni summit arhitekture 2025 – edukacija i sajam za arhitekte iz regiona

Foto: Regionalni summit arhitekture „Sfera 2025

Drugi Regionalni summit arhitekture „Sfera 2025”, održan u Sarajevu 17. i 18. oktobra, okupio je veliki broj izlagača i stručnjaka iz celog regiona i sveta. Organizator summita je kompanija Sfera d. o. o. Mostar iz Bosne i Hercegovine i regionalni stručni specijalizovani časopis za građevinarstvo i arhitekturu „m-Kvadrat”.

Foto: Ljubaznošću Elvire Drežnjak

Na ovaj način Sarajevo je i ove godine bilo centar regionalne i svetske arhitekture, a događaju su prisustvovala poznata imena sa arhitektonske scene iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Austrije, Norveške i Sjedinjenih Američkih Država.

– Imali smo zaista vrhunske govornike, koji su kroz svoja predavanja govorili o arhitekturi, projektima, izazovima i slično. Cilj ovakvog događaja je na jednom mestu spojiti struku i nauku, pružiti im mogućnost komunikacije, uspostavljanja saradnje i priliku za razmenu iskustava i znanja. Summit se, inače, sastoji iz dva dela, naučnog i sajamskog. U naučnom delu imamo predavanja i prezentacije stručnjaka, gde se govori o arhitekturi, dok u sajamskom delu izlažu kompanije iz regiona, predstavljaju svoje novitete, inovacije, trendove, a sve je namenjeno arhitektama. I to je jedan odličan spoj struke i nauke, sve na jednom mestu – rekla je Elvira Drežnjak, koordinatorka Regionalnog summita arhitekture „Sfera 2025”.

Summit je nastao iz ideje, shodno dugogodišnjoj saradnji sa kompanijama i stručnjacima unutar građevinskog i arhitektonskog sektora, i to kao nastavak projekta organizacije međunarodnih naučno-stručnih konferencija „Sfera”. Prvi put je održan u oktobru 2023. godine, a okupio je ogroman broj posetilaca.

U FOKUSU:

– Pored brojnih projekata koje radimo, časopisa o različitim temama koje izdajemo, te događaja o različitim temama koje organizujemo, izdajemo i regionalni stručni specijalizovani časopis iz domena građevinarstva i arhitekture „m-Kvadrat”. U BiH je to jedini stručni časopis koji se bavi ovom tematikom. On izlazi od 2008. godine mesečno i kroz taj časopis imamo odlične saradnje sa kompanijama, arhitektama, inženjerima, investitorima, komorama i slično, dakle ciljanom skupinom, te smo nakon nekoliko godina izdavanja časopisa krenuli u organizaciju naučno-stručnih konferencija i sajmova iz domena građevinarstva i arhitekture, koji se održavaju dva puta godišnje – priča Drežnjakova.

Dodaje da kroz konferencije obrađuju različite teme kao što su klimatizacija, grejanje i hlađenje, tehnologija betona, krovni sistemi, fasade i ventilirajuće obloge i slično.

Summit okuplja regionalne i svetske arhitekte, stručnjake i predavače, stvarajući jedinstveno mesto za upoznavanje, razmenu ideja, dogovore o potencijalnoj saradnji i prenošenje dragocenih iskustava i saveta. Posebna pažnja posvećena je edukaciji posetilaca, naročito mladih talenata koji tek zakoračuju u svet arhitekture – oni dobijaju priliku da čuju preporuke, steknu nova znanja i uvid u realne izazove i mogućnosti koje ih očekuju. Pored edukativnog segmenta, tu je i sajamski deo, gde posetioci mogu da se upoznaju sa najnovijim materijalima, trendovima i inovacijama u projektovanju, kao i da čuju ideje i savete direktno od stručnjaka.

Organizatori naglašavaju da priprema ovakvog događaja iziskuje mnogo truda, ali da se sav uloženi rad višestruko isplati.

– Kada se summit zvanično otvori i kada sva mesta budu popunjena, kada je interes veliki i kad krenemo sa predavanjima i sajamskim delom, puno je lakše pratiti ostatak održavanja događaja. Svakako da smo do samog kraja svi iz organizacije dostupni za svaki upit ili pomoć, spremni da reagujemo i da sve ispoštujemo. Zadovoljstvo i sreća koju osećamo kada se događaj uspešno završi osećaj je koji se zaista ne može opisati – kaže Drežnjakova.

Naredni summit biće održan za dve godine, a organizatori najavljuju da će biti još bolji i inovativniji. Pored ovog, pripremaju i događaj „Home & Garden Interior Design 2025 with Amir Vuk Zec” 9. 12. 2025. godine u Hotelu „Hills” u Sarajevu, na kojem će ugostiti regionalne arhitekte i dizajnere enterijera i eksterijera.

Priredila: Jasna Dragojević

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA

U završnoj fazi priprema dokumentacije za gasni interkonektor Srbija – Severna Makedonija

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Izrada projektno-tehničke dokumentacije za gasni interkonektor između Srbije i Severne Makedonije ulazi u završnu fazu, saopšteno je nakon sastanka predstavnika ministarstava energetike dve zemlje održanog u Skoplju.

Delegaciju Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije činili su Jovana Joksimović, pomoćnik ministra za međunarodnu saradnju i evropske integracije, i Saša Koković, vršilac dužnosti pomoćnika ministra za naftu i gas. Oni su razgovarali sa ministarkom energetike, rudarstva i mineralnih sirovina Republike Severne Makedonije Sanjom Božinovskom o daljim koracima u realizaciji zajedničkog infrastrukturnog projekta.

Na sastanku je istaknuto da je Studija izvodljivosti za gasni interkonektor završena, dok se dokumentacija potrebna za početak izgradnje nalazi u završnoj fazi. Prema rečima Kokovića, završetak izgradnje planiran je do 2027. godine, a puštanje u rad za 2028.

Kako je naglasila Jovana Joksimović, gasni interkonektor Srbija – Severna Makedonija ima strateški značaj za jačanje energetske stabilnosti i sigurnosti snabdevanja gasom u regionu. Ona je dodala da diversifikacija pravaca i izvora snabdevanja, kao i razvoj transportne infrastrukture, predstavljaju ključne elemente energetske bezbednosti Srbije i njenih suseda.

Energetski portal

Može li rešenje za „Lukoil” biti recept za NIS

Foto-ilustracija: Pixabay

Sudbina jedne ruske naftne kompanije koja posluje u Srbiji danas je rešena. „Lukoil” je saopštio da se sa „Gunvor grupom” dogovorio o prodaji celokupne imovine ruske kompanije u inostranstvu. Profesor Ekonomskog fakulteta Slobodan Aćimović rekao je za RTS da situacija u vezi sa NIS-om ima neke sličnosti i da Srbija može da se pita do određene mere, ali da ipak dogovor postižu oni koji su uveli sankcije i oni koji su pogođeni tim sankcijama.
Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Slobodan Aćimović rekao je u emisiji „Oko” da ga je iznenadilo koliko brzo se rešila situacija „Lukoila”.

„Ovo je pre svega dobra vest za Srbiju, u kontekstu ovog problema koji već imamo sa jednom našom kompanijom. Mi bismo imali potencijalni problem sa snabdevanjem da se nije rešila ova situacija. U slučaju obustave uvoza sirove nafte ostalo bi nam da uvozimo samo gotova goriva, dizel i benzin. Imali bismo, pre svega, logistički problem kako u relativno kratkom roku nabaviti ogromne količine goriva”, istakao je Aćimović i naveo da bi bilo koja nabavka ili bilo koji tankeri teško mogli da zamene ogromnu preradu koju imamo u Pančevu.

Aćimović navodi da situacije s „Lukoilom” i NIS-om imaju neke sličnosti, dok izvori iz američke ambasade kažu da mogu da posluže kao dobar primer.

„Imaju neke sličnosti, a imaju i prilično velikih razlika. Ovo se ne radi samo „Lukoilu” kod nas nego se radi o „Lukoilu” svuda izvan Rusije. To je po njihovim podacima negde oko 30 odsto prihoda, odnosno oko 5.000 pumpi. Svuda u regionu je „Lukoil” ozbiljno poznata i priznata kompanija i to se ne radi samo o pumpama, benzinskim stanicama, nego se radi i o dve rafinerije”, objasnio je profesor Ekonomskog fakulteta.

Ključna razlika između „Lukoila” i NIS-a je što je prva kompanija u privatnom, a druga u državnom vlasništvu. Aćimović navodi da vlasnik NIS-a nije samo motivisan biznisom, nego verovatno i političkim interesima.

„Mnogo je lakše izvršiti kupovinu i prodaju nečega što i jedna i druga strana žele i da kupi i da proda. Kompanija „Gunvor je možda manje poznata u javnosti, ali je očigledno trgovac naftom. Kategorizuje se kao četvrta na svetu, formalno sa sedištem u Švajcarskoj. Imaju ulaganja u luke i određena skladišta. Mislim da će im „Lukoilova” mreža jako dobro doći da razviju maloprodaju, što je njima očigledno nedostajalo”, istakao je Aćimović.

Pročitajte još:

Sankcije nisu prepreka za trgovinu

Aćimović ističe da američke sankcije NIS-u nisu prepreka za njegovu trgovinu.

„Treba da imaju motiv i oni koji prodaju i oni koji kupuju. Čini mi se da je u vezi sa NIS-om malo složenije pitanje, zato što je državna kompanija, vlasništvo je „Gasproma’, odnosno onaj većinski deo. Onaj koji prodaje bi trebalo da želi da proda. Čini mi se da to u ovom trenutku još tako”, rekao je Aćimović.

Profesor navodi da NIS nije sam sebi napravio problem.

„NIS je dobio sankcije iz Amerike i time je nama u Srbiji napravljen ozbiljan problem. Došli smo u situaciju da imamo neki problem koji moramo nekako da rešimo, ali nismo mi u tome sami, postoji vlasnik NIS-a”, istakao je Aćimović.

Potencijalni problemi sa nacionalizacijom NIS-a

Sagovornik emisije je rekao da je nacionalizacija NIS-a samo teoretski opcija.

„Ja bih voleo da je nikada ne razmatramo, jer bi povukla razne druge negativne implikacije. Pre svega, to su problemi u gasnom snabdevanju, verovatno podizanje cene. Sa druge strane, to bi vrlo negativno uticalo na konkurentnost naše privrede, na mnoge investitore koji rade ovde i koji su upravo iz Evrope došli, zato što imamo relativno niske cene energije. Takođe, to bi direktno uticalo na naše građane i na poskupljenje grejanja. Problem bi bio i potencijalna tužba pred Arbitražnim sudom, verovatno negde u Evropi, pretpostavljam”, naveo je Aćimović.

Aćimović veruje u „poslednjih pet minuta meča” i postizanja dogovora.

„Verujem da ako se održi najavljeni sastanak u Budimpešti između dva predsednika, Trampa i Putina, da će verovatno u nekom segmentu biti i to pomenuto i na neki način rešeno. Mi tu možemo da se pitamo do određene mere, ali da ipak dogovor postižu oni koji su uveli sankcije i oni koji su pogođeni tim sankcijama”, rekao je Aćimović.

Prema Aćimoviću, najlogičnije rešenje za NIS moglo bi doći od mađarskog „Mola”.

Izvor: RTS

Održiva rešenja za obnovu fasada su spoj inovacije i odgovornosti

Kod odabira materijala za obnovu fasade više nije dovoljno fokusirati se samo na estetiku i funkcionalnost. Jednako je važno da se pri izboru uvaži i pitanje ekološke odgovornosti. Kada se ova tri elementa spoje, dobija se rešenje koje ne samo da štiti objekat, već i planetu. Korišćenje ekološki održivih materijala doprinosi smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte, što direktno utiče na stvaranje zdravijeg okruženja. Zbog toga se sve više vlasnika, investitora i arhitekata odlučuje za ovakav pristup.

Mapei ponuda održivih materijala iz linije ZERO sada je upotpunjena sistemima za obnovu betonskih fasadnih elemenata, uključujući rešenja za zaštitu armature i sanaciju betona, izravnavanje površina, kao i završne boje sa širokom paletom nijansi. Pored toga što je linija ekološka, odlikuju je i vrhunske tehničke performanse, koje pružaju kompletnu zaštitu.

Proizvodi iz linije ZERO razvijeni su sa ciljem neutralisanja emisija CO₂ i predstavljaju spoj tehnologije i odgovornosti prema prirodi, omogućavajući izvođenje projekata koji doprinose zelenijoj gradnji. Kombinacijom inovacije i razvijene ekološke svesti, linija ZERO je pokazatelj da napredna tehnologija može biti u službi održivog razvoja.

Rekonstrukcija Sava centra © Represent
Rekonstrukcija Sava centra © Mapei Srbija

Danas je sanacija armirano-betonskih balkona i fasada mnogo brža, pouzdanija i održivija nego ikada. Zahvaljujući inovativnim Mapei rešenjima za obnovu i zaštitu betonskih konstrukcija, moguće je efikasno produžiti vek trajanja objekata i istovremeno smanjiti uticaj na životnu sredinu. Nakon restauracije, ovi sistemi obezbeđuju dugoročnu zaštitu armirano-betonskih elemenata od oštećenja, čime se povećava sigurnost i stabilnost objekata, a struktura se dugoročno čuva.

Posebnu prednost Mapei rešenja čine minimalno vreme izvođenja i maksimalni učinak, čak i u zahtevnim uslovima rada na različitim tipovima objekata.  Efikasnost ovih rešenja već je prepoznata u primeni na nizu referentnih projekata, među kojima se izdvaja Sava centar, građevina iz perioda brutalizma.

Drugi projekat je Centralna kula kompleksa Staro sajmište, izgrađena 1937. godine u stilu Bauhausa, gde su uglavnom korišćene sve mogućnosti koje je armirani beton pružao, što je na ovom objektu naročito istaknuto. Kod oba projekta Mapei sistemi uticali su na očuvanje arhitektonske autentičnosti, i produžili životni ciklus objekata koji predstavljaju bitno kulturno i graditeljsko nasleđe.

Staro sajmište © Stefan Đorđević

Bilo da je reč o restauraciji monumentalnih objekata ili terasa savremenih stambenih objekata, sistemi za obnovu betonskih fasada pružaju rešenje koje spaja tehničku pouzdanost, estetiku i održivost.

Za početak sanacije neophodno je da se odabere pouzdana zaštita izložene armature, a upravo to obezbeđuje MAPEFER 1K ZERO. Ovaj jednokomponentni antikorozivni cementni malter sprečava pojavu rđe i obezbeđuje savršenu adheziju narednih slojeva. Sledeći korak je sanacija oštećenih površina. PLANITOP RASA & RIPARA ZERO je tiksotropni, vlaknima ojačan cementni malter (klase R2) koji omogućava brzo, pouzdano i ekološki odgovorno obnavljanje betona. Zahvaljujući jednostavnom nanošenju i mogućnosti rada u slojevima do 40 mm, ovaj malter obezbeđuje glatku završnu površinu i dugotrajnu zaštitu.

Za zahtevnije radove i strukturne sanacije koristi se PLANITOP RASA & RIPARA R4 ZERO, tiksotropni cementni malter visoke čvrstoće (klase R4), ojačan vlaknima. Namenjen je za obnovu horizontalnih i vertikalnih površina, pa čak i onih koje su u stalnom kontaktu s vodom.

Antikorozivni cementni malter sprečava pojavu rđe i obezbeđuje savršenu adheziju narednih slojeva © Mapei Srbija

Pre završne obrade nanosi se MALECH, akrilni prajmer na vodenoj bazi, koji izjednačava upojnosti površine  i poboljšava adheziju. Za završnu zaštitu i dekoraciju fasada primenjuje se ELASTOCOLOR PITTURA ZERO, trajnoelastična boja koja pruža izuzetnu otpornost na naprezanja, klimatske promene, buđ i alge. Pogodna je i za unutrašnje i za spoljašnje površine, a uz pomoć sistema toniranja ColorMap® omogućeno je precizno usklađivanje nijansi prema potrebama projekta.

Uz Mapei sisteme, obnova betonskih fasada postaje jednostavna, a svaka komponenta doprinosi dugotrajnoj zaštiti, smanjenju uticaja na životnu sredinu i estetski atraktivnom izgledu. Zahvaljujući rešenjima unutar linije ZERO, sistem se ističe dodatnom vrednošću. Pravi izbor materijala donosi višestruke benefite: efikasnu obnovu, dugotrajnu zaštitu, ekološki odgovoran pristup i doprinos zdravijem i sigurnijem okruženju za buduće generacije.

Izvor: Mapei Srbija

Baterijska skladišta – važna tema ovogodišnje konferencije SEE ENERGY u Novom Sadu

Foto: SEE ENERGY 2025

Na konferenciji SEE ENERGY, održanoj u Novom Sadu 28. i 29. oktobra, tokom drugog dana programa održan je panel posvećen temi baterijskog skladištenja energije (BESS), povraćaju investicije i njegovoj primeni u energetskom sistemu.

Foto: SEE ENERGY 2025

Na panelu su učestvovali Gordan Vujičić, direktor sektora za strateški razvoj kompanije ENEL PS, Marko Janković, rukovodilac sektora za tržište električne energije i regulative u kompaniji CWP Europe, Dušan Đukić, analitičar poslovnih procesa za planiranje i investicije Elektrodistribucije Srbije, a među učesnicima se i ovog puta našao Miloš Kostić, direktor i vlasnik kompanije MT-KOMEX, koji je sa kolegama iz industrije podelio iskustva i perspektivu razvoja ovog sektora kroz konkretne projekte i primere iz prakse svoje kompanije.

Razgovor je obuhvatio ključna pitanja – od tehničkih izazova i regulatornih prepreka do poslovnih modela, ekonomskih aspekata ulaganja, vremena povraćaja investicije, kao i novih prilika za BRP-ove, trgovce i agregatore kroz fleksibilno upravljanje energijom u realnom vremenu.

Kako je odmah na početku objašnjeno, tokom 2024. godine Elektrodistribucija Srbije suočila se sa prilivom zahteva za priključenje solarnih elektrana, ukupne snage od oko 2 GW, koje su podnosili brojni investitori. Do izmena zakona sistem je bio preopterećen jer je dovoljan uslov za podnošenje zahteva bio popunjen formular i posedovanje parcele – čak i bez potrebe vlasništva zemljišta. Takva praksa dovela je do administrativnog zagušenja, kako je objasnio Dušan Đukić, koje je trajalo sve do 2023. godine. Izmenama zakonskog okvira uveden je veći red i jasno definisani uslovi, pa više nije moguće da zahtev za priključenje podnese bilo ko, već samo investitori sa validnom dokumentacijom i planskim osnovom. Istovremeno, novi Pravilnik o odlaganju energije uvodi obavezu ugradnje baterijskih sistema skladištenja energije, čime se ovaj segment postepeno integriše kao sastavni deo svake nove solarne elektrane.

Baterijski sistemi iz ugla investitora

Govoreći iz ugla investitora i praktičara, Miloš Kostić je istakao da kompanija aktivno prati sve regulatorne promene i učestvuje u diskusijama sa kolegama koje prate okvir za razvoj i implementaciju baterijskih skladišta energije. Naveo je da su postrojenja za skladištenje energije definisana kroz izmene i dopune Zakona o obnovljivim izvorima energije i Zakona o energetici, dok su najnovije izmene Zakona o planiranju i izgradnji, usvojene nedavno, dodatno precizirale uslove za izdavanje dozvola upravo za baterijska skladišta.

Prema tim pravilima, dozvole za postrojenja do 10 MW izdaje lokalna samouprava, pod uslovom da se nalaze na građevinskom zemljištu u svojini investitora, dok su objekti većih kapaciteta u nadležnosti ministarstva ili sekretarijata, što uvodi jasnu podelu između manjih i velikih postrojenja.

Govoreći o praktičnim izazovima, rečeno je da još uvek postoje otvorena pitanja u vezi s priključenjem manjih baterijskih sistema i njihovim prepoznavanjem u pravilnicima o radu elektroenergetskog sistema. Ipak, kroz primere iz rada kompanije MT-KOMEX, naveo je da su kroz plansku dokumentaciju na postojećim elektranama predviđena mesta za ugradnju skladišta, dok je u toku proces ispitivanja i nabavke opreme od više dobavljača. Poseban akcenat stavljen je na bezbednosne aspekte koji se moraju ispitati prilikom ovog procesa – od kontrole temperature i sistema hlađenja, preko protivpožarne zaštite i isključenja pojedinačnih ćelija, do usklađivanja sa distributivnim zahtevima.

Govoreći o tržišnim perspektivama, podsetilo se na uvođenje negativne cene električne energije od januara 2026. godine, što će otvoriti nova pitanja povraćaja investicija i optimalnog upravljanja energijom. Kao važan segment, Kostić je izdvojio i potencijal malih baterijskih sistema za domaćinstva, navodeći da u Evropskoj uniji već postoji više od 300.000 instalacija snage od 10 do 20 kWh, koje su u pojedinim zemljama u potpunosti subvencionisane ukoliko domaćinstvo poseduje solarnu elektranu. Ovaj model, kako je naveo, omogućava brzu realizaciju i fleksibilno upravljanje energijom bez složenih administrativnih procedura i predstavlja veliki potencijal za domaće tržište.

Data centri i baterijski sistemi

Gordan Vujičić iz kompanije ENEL PS istakao je da su baterijski sistemi od velikog značaja, posebno u segmentu data centara kojim se kompanija takođe bavi. Objasnio je da su data centri u Srbiji još uvek na nivou klasičnih potrošača električne energije, koji uglavnom nemaju sopstvene izvore napajanja i karakterišu se konstantnom potrošnjom tokom dana i noći.

Kao zanimljiv primer moderator je naveo da je Crna Gora nedavno raspisala tender za izgradnju baterijskog sistema koji bi služio za napajanje data centra, ali i za pružanje pomoćnih usluga elektroenergetskoj mreži. S druge strane, Vujičić je pomenuo primere razvijenih država poput Holandije, Irske i Singapura, gde su uvedena stroga pravila – za sve data centre snage preko 500 kW obavezno je planiranje i izveštavanje o potrošnji, dok objekti veći od 5 MW ne mogu biti priključeni na mrežu ukoliko ne obezbede sopstvene izvore energije. Ovi propisi promenili su koncept funkcionisanja data centara i usmerili ih ka većoj upotrebi solarnih elektrana i baterijskih skladišta energije. Vujičić je pojasnio da se paralelno razvija i nova struktura UPS sistema (uninterruptible power supply), koji sada sve više poprimaju karakteristike BESS sistema. Za razliku od ranijih rešenja u kojima su baterije imale pasivnu ulogu, savremeni sistemi aktivno komuniciraju sa mikromrežom i operatorima distributivnog i prenosnog sistema, čime data centri postaju aktivni učesnici u balansiranju elektroenergetske mreže.

Region i skladišta električne energije

Marko Janković iz kompanije CWP Europe istakao je da je danas sve rizičnije razvijati projekte obnovljivih izvora energije bez planiranja odgovarajućih baterijskih sistema za skladištenje, jer oni postaju ključni element stabilnosti i fleksibilnosti elektroenergetskog sistema. Naglasio je da ulazimo u eru veštačke inteligencije, koja sve više nalazi primenu i u energetici – kako u analizi tržišta, tako i u optimizaciji rada postrojenja i skladišta energije.

Govoreći o aktivnostima kompanije CWP, Janković je naveo da je sprovedena opsežna analiza regulatornih okvira i tržišnih uslova u deset zemalja regiona i istočne Evrope, uključujući Ukrajinu, gde kompanija razvija projekte. Istraživanje je pokazalo da su nacionalna tržišta izuzetno heterogena – sa različitim pravilima, zahtevima i pristupima integraciji baterijskih sistema – zbog čega se CWP sve više fokusira na optimizaciju celokupnog portfolija, a ne samo na rad pojedinačnih baterija.

Sa aspekta podsticaja i tržišnih politika, Janković je istakao da je Evropa jasno prepoznala strateški značaj baterijskih sistema, tretirajući ih kao opšte dobro koje doprinosi sigurnosti snabdevanja i efikasnosti elektroenergetskog sistema. U mnogim državama operatori su aktivno apelovali na ministarstva da uvedu subvencije za razvoj skladišta energije.

U regionu su, kako je naveo, pojedine zemlje već otišle korak dalje. Bugarska je tokom prethodne godine sprovela tender za instalaciju čak 10 GWh baterijskih kapaciteta, uz najavu dodatnih 2 GWh, što je izuzetno ambiciozan cilj u odnosu na ukupnu proizvodnju zemlje od oko 12 GW. Vlada Bugarske obezbedila je investicione podsticaje do 50% vrednosti projekta, što se trenutno smatra jednim od najpovoljnijih modela podrške u Evropi.

Pre Bugarske, Grčka je sprovela tri kruga aukcija, ukupnog obima između 2 i 3 GWh, pri čemu su baterijski sistemi obavezani da učestvuju najmanje u jednom ciklusu trgovanja na tržištu električne energije. Na taj način grčke vlasti su obezbedile da baterije aktivno doprinose uravnoteženju sistema – otkupljuju energiju u satima niske cene, a vraćaju je na tržište kada je potražnja najveća.

Rumunija je takođe krenula putem korišćenja EU fondova i planira razvoj kapaciteta od oko 3 GWh, iako trenutno raspolaže sa manje od 1 GWh instalisanog kapaciteta skladištenja energije. Ako pomenute zemlje sprovedu planirane projekte, region bi ukupno mogao da dostigne oko 15 GWh baterijskih kapaciteta, što bi predstavljalo značajan iskorak ka stabilnijem i održivijem energetskom sistemu jugoistočne Evrope.

Energetski portal

Melisa – Najjači uragan 2025. i posledice klimatskih promena

Melisa uragan, klimatskih promena
Foto-ilustracija: Freepik (freepik) - AI generisano

Uragan Melisa (Hurricane Melisse) je još uvek aktivni atlantski uragan, koji je zabeležen kao najjači uragan u svetu ove godine i jedan od najsnažnijih u istoriji Atlantika. Svrstan je u kategoriju 5, što je najviša kategorija po Saffir–Simpsonovoj skali, kojom se meri snaga vetra i procenjuje potencijalna razorna moć. Uragani ove kategorije imaju vetrove jačine veće od 252 km/h i izazivaju katastrofalna razaranja.

Ovaj uragan formirao se iz tropske talasne formacije koja je prvi put primećena sredinom oktobra 2025. godine. Talas se kretao iz zapadne Afrike, preko centralnog Atlantika do Vetrovitih ostrva, a zatim je nastavio brzo kretanje prema zapadu u Karipsko more, gde se usporio i razvio u tropsku oluju Melisa 21. oktobra.

Između 25. i 27. oktobra Melisa je počela da se intenzivira, da bi 28. oktobra kao uragan kategorije 5 pogodila Jamajku, sa vetrovima gotovo 300 km/h. Ovakav udar rezultirao je time da veliki deo ostrva ostane bez komunikacije, dok su brojne kuće uništene ili pod vodom.

Nakon što je oslabila na uragan kategorije 3 i pogodila Kubu, Melisa je nastavila kretanje prema drugim karipskim ostrvima, uključujući Bahame i Bermude. Prema izveštajima svetskih medija, očekuje se da večeras po lokalnom vremenu na Bermudima prođe blizu ili zapadno od ostrva, što po srednjoevropskom vremenu Srbije odgovara noći između četvrtka i petka, pri čemu bi mogla kratko da ojača pre nego što na kraju oslabi.

Melisa je tokom svog puta donela obilne padavine, izazvala klizišta i poplave, pri čemu su odneti ljudski životi. Iako je Jamajka bila najteže pogođena zbog najjačeg udara, značajne posledice zabeležene su i u drugim delovima, dok opasnost od novih klizišta i dalje postoji u narednim danima.

Pročitajte još:

Uragan Melisa i klimatske promene

Posledice klimatskih promena i globalnog zagrevanja osećaju se tokom cele godine i kroz sve vremenske uslove. O povezanosti klimatskih promena i jačine uragana Melisa oglasio se i Univerzitet u Redingu, Velika Britanija.

Kako je objasnila profesorka Hana Klouk, uragan Melisa pojačan je toplim vodama okeana koje nisu uobičajene, što donosi velike količine kiše, dok porast nivoa mora povećava izloženost priobalnih zajednica opasnostima od olujnih talasa, što može izazvati poplave i klizišta.

Melisa uragan
Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Ovo je potvrdio i profesor Kris Holouej, ističući da su površinske temperature mora oko Kariba bile oko 1–2 °C toplije od proseka tokom poslednjeg meseca. Profesor je dodao da klimatske promene verovatno povećavaju verovatnoću pojave veoma intenzivnih oluja poput ove zbog toplijih temperatura okeana. Kako je objasnio, veće padavine u ovakvim olujama nastaju jer klimatske promene dovode do povećane količine vodene pare u atmosferi.

Meteorolog na Univerzitetu u Redingu, Akšej Deoras, objasnio je kako globalno zagrevanje utiče na to da uragani dobiju brzo pojačanje i da održavaju takvu snagu. Naime, temperatura okeana u delu gde se formirao uragan iznosi oko 30 °C, što je dva do tri stepena iznad normale. Dodatno, ovde nije reč samo o površinskom zagrevanju, već ono dopire i do dubljih slojeva. Kada klimatske promene zagreju okean, one mu daju više energije da pokreće oluje poput ove. Prema njegovim rečima, da se uragan Melisa pojavio pre nekoliko decenija, kada je okean bio hladniji, ne bi mogao tako brzo da se pojača.

U studiji Observed increases in North Atlantic tropical cyclone peak intensification rates iz 2023. godine navodi se da su prosečne maksimalne stope jačanja tropskih ciklona na Atlantiku porasle za do 28,7 odsto u periodu 2001–2020. u odnosu na period od 1971–1990. godine.

Danas je veća verovatnoća da ciklon poveća brzinu vetra za najmanje 20 čvorova u 24 sata nego što je nekada bila verovatnoća da se isti porast dogodi u 36 sati. Pored toga, broj ciklona koji su u roku od 36 sati porasli sa kategorije 1 (ili slabije) na kategoriju 3 (ili jače) je sada više nego dvostruko veći nego ranije.

Katarina Vuinac

PKS: Predstavljen master plan za pametnije upravljanje energijom

Foto-ilustracija: Pixabay

Regionalna agencija za razvoj istočne Srbije (RARIS) i Privredna komora Srbije (PKS) organizovale su forum posvećen predstavljanju Transnacionalnog master plana za smanjenje vršnog opterećenja i usklađivanje energetskih politika, razvijenog u okviru evropskog projekta ESINERGY. Dokument ima za cilj da poveže nacionalne energetske politike sa evropskim direktivama o obnovljivim izvorima energije i tržištu električne energije, nudeći konkretne modele za integraciju OIE, povećanje fleksibilnosti mreže i uključivanje manjih proizvođača i potrošača.

Sekretar Udruženja za energetiku i rudarstvo PKS-a, Ljubinko Savić, naglasio je da je dekarbonizacija srpske energetike jedan od ključnih strateških ciljeva do 2050. godine, dok su energetska efikasnost i obnovljivi izvori glavni alati za njegovo ostvarenje. On je podsetio da je u saradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike, Agencijom za energetiku, EPS-om i EDS-om održano 22 radionice širom Srbije, sa više od 500 učesnika iz privrede, sa ciljem unapređenja energetske efikasnosti i smanjenja troškova.

Pročitajte još:

Direktor RARIS-a Vladan Jeremić istakao je da Transnacionalni master plan pruža smernice zemljama podunavskog regiona za efikasnije upravljanje promenljivom proizvodnjom iz obnovljivih izvora, kao i da promoviše razvoj energetskih zajednica koje će uskoro biti uvedene i u Srbiji. 

Međunarodni ekspert za energetsku bezbednost na projektu ESINERGY, Dušan Vasiljević, objasnio je da je plan rezultat dvogodišnjeg rada i konsultacija sa stručnjacima iz 12 zemalja podunavskog regiona. Pilot projekti sprovedeni u osam zemalja pokazali su da je moguće smanjiti opterećenje mreža i do 30 odsto u trenucima velike potrošnje ili viška energije iz vetra i sunca.

Na forumu su učestvovali predstavnici državnih institucija, energetskih kompanija i lokalnih samouprava, a potpisan je i Memorandum o saradnji između Privredne komore Srbije i RARIS-a radi dalje promocije i primene rešenja iz Master plana.

Energetski portal

Kako do popusta od šest odsto na računu za struju

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Građani od juna mogu sami da očitaju brojilo i na taj način ostvare popust od šest odsto na računu za utrošenu električnu energiju. Direktorka Direkcije za podršku tržištu u Elektrodistribuciji Srbije Ana Pavlović izjavila je za RTS da postoje četiri načina za očitavanje brojila, kao i da građani mogu da podnesu prigovor u roku od osam dana, dok Elektrodistribucija ima isti rok da na tu reklamaciju odgovori.

Pavlović je rekla da građani treba samostalno da očitaju svoja brojila od prvog do šestog u mesecu, kao i da plate račun za struju do dvadesetog dana u mesecu kako bi ostvarili popust od šest procenata.

– Brojila se mogu očitati na četiri načina. Najčešće građani stanje prijavljuju preko aplikacije ED Srbija, a mogu i dostavom stanja na šalteru, putem imejla ili pozivom nacionalnog kontakt-centra na broj telefona 0800-360-300 – navela je Pavlovićeva.

Prema njenim rečima, u prethodnom obračunskom periodu bilo je 10.000 reklamacija, od čega je 50 odsto bilo na očitavanje brojila.

– Od tih 50 odsto, polovina su bile osnovane reklamacije, a polovina neosnovane, što je između 0,2 i 0,3 procenta ukupnog broja korisnika. Dakle, 99,7 do 99,8 odsto građana nema nikakve reklamacije – istakla je Pavlovićeva.

Pročitajte još:

Pola miliona potrošača čita svoja brojila

Dodala je da građani imaju pravo da u roku od osam dana podnesu reklamaciju, dok Elektrodistribucija Srbije ima isti rok da na nju odgovori.

Pavlovićeva je naglasila da je očitavanje brojila isključivo u nadležnosti Elektrodistribucije, što znači da snabdevač, odnosno Elektroprivreda Srbije, treba da prosledi prigovor, a Elektrodistribucija utvrđuje da li je osnovan.

– Putem aplikacije brojilo je očitalo blizu 350.000 građana, a na druge načine oko 180.000, što je ukupno više od pola miliona očitavanja –  rekla je Pavlovićeva.

Istakla je, takođe, da u Srbiji trenutno ima oko 660.000 pametnih brojila koja se očitavaju daljinskim putem, i da će se nastaviti sa njihovom ugradnjom, što će se finansirati iz kredita Evropske investicione banke.

Izvor: RTS

Nizak budžet za offshore vetroelektrane u Velikoj Britaniji – da li ova aukcija ugrožava cilj od 50 GW?

Foto-ilustracija: Freepik (kjpargeter)

Velika Britanija je postavila cilj da do 2030. godine dostigne 50 GW offshore vetroelektrana, odnosno vetroelektrana koje se nalaze na moru. Međutim, najavljeni budžet za naredni krug aukcija za ovaj izvor energije (Allocation Round 7, AR7) niži je od potrebnog da bi se taj cilj ostvario.

Prema WindEurope, predloženi iznos iznosi 900 miliona funti za konvencionalne fiksne i 180 miliona funti za plutajuće vetroelektrane, što omogućava kupovinu svega 5–6 GW kapaciteta u aukciji. S obzirom na to da Velika Britanija trenutno ima 12,5 GW instaliranih offshore kapaciteta i da im preostaje još samo jedna aukcija sledeće godine, postizanje cilja za 2030. godinu deluje neizvesno.

– Ključno je da sa ovim budžetom Velika Britanija propušta priliku za 53 milijarde funti privatnih investicija i 45.000 radnih mesta. Svaki gigavat offshore vetra donosi 2–3 milijarde funti, a projekti su spremni da donesu ove benefite. Više od 20 GW projekata je spremno da se prijavi za ovu aukciju, ali samo oko četvrtine njih mogla bi da ide dalje sa ovim iznosom – navodi WindEurope.

Pročitajte još:

Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da najavljeni budžet predstavlja maksimalni limit koliko je vlada spremna da podrži kroz aukciju. Stvarna cena će zavisiti od budućih tržišnih cena električne energije i može biti niža od predviđene.

Vlada je takođe odredila gornju granicu cene po kojoj je spremna da kupuje električnu energiju iz ovih projekata: 113 funti po megavat-satu za fiksne vetroelektrane i 271 funti po megavat-satu za plutajuće. Viša cena plutajućih vetroelektrana odražava to da je ta tehnologija još uvek novija i znatno skuplja.

Period za zatvorene ponude u AR7 zakazan je od 11. do 17. novembra, a rezultati će biti objavljeni 14. januara 2026. godine.

Energetski portal

Švajcarska – uzor održivog urbanizma i zaštite prirode

Foto-ilustracija: Pixabay (JIN.JAE LEE)
Foto: ljubaznošću Gabriela Derigetija

Švajcarska je među vodećim zemljama sveta u oblasti zaštite prirode i upravljanja otpadom, a njeno iskustvo pokazuje da dugoročna održivost mora biti u samom srcu zaštite prirode. To zahteva pouzdane sisteme praćenja, koji omogućavaju kontinuiranu procenu i prilagođavanje mera u skladu sa globalnim i lokalnim razvojem, tehnološkim napretkom i inovacijama. Na koji način ova zemlja štiti prirodu, kako upravlja otpadom i bori se protiv klimatskih promena, saznali smo od Gabrijela Derigetija, ambasadora Švajcarske u Bosni i Hercegovini.

Koje prakse iz vaše zemlje u oblasti zaštite prirode i upravljanja otpadom smatrate primenjivim na Bosnu i Hercegovinu?

– Odluke koje se donose u sektorima kao što su urbanističko planiranje, energetika, transport, poljoprivreda i zdravstvo direktno utiču na prirodu i životnu sredinu. Zaštita životne sredine mora biti integrisana kroz sve te sektore, i to na dugoročan način.

Švajcarska je imala relativno visoku stopu proizvodnje otpada po glavi stanovnika, što ostavlja značajan trag na životnu sredinu i unutar zemlje i van njenih granica. Odgovor smo našli u jačanju cirkularne ekonomije i već nekoliko godina intenzivno radimo u ovom pravcu. Jačanjem cirkularne ekonomije smanjiće se uticaj na životnu sredinu u zemlji i inostranstvu u celom životnom ciklusu proizvoda i konstrukcija, zatvoriće se ciklusi materijala i poboljšati resursna efikasnost.

Švajcarski ustav promoviše zaštitu prirode i održivi razvoj i zahteva od institucija na svim administrativnim nivoima da osiguraju dugoročni balans između ljudskih potreba i zaštite prirode. Kroz niz strategija, zakona i mehanizama sprovode se mere koje daju rezultate. Takav pristup može da bude koristan orijentir i za BiH u razvoju sopstvenih održivih i inkluzivnih politika zaštite životne sredine.

U FOKUSU:

Klimatske promene utiču i na Alpe, posebno kroz topljenje glečera. Koje mere Švajcarska preduzima da se suoči s ovim izazovom i zaštiti svoje prirodne resurse?

Foto-ilustracija: Pixabay (waterfall)

– Klimatske promene su globalni fenomen koji se na različite načine manifestuje na pojedinim područjima. Kao i druge alpske zemlje, tako i Švajcarska oseća posledice klimatskih promena na pejzaže. Zbog ubrzanog otapanja glečera povećavaju se opasnosti od lavina i odrona. Naučne studije upozoravaju da bi glečeri mogli nestati do 2100. godine ukoliko se emisije gasova sa efektom staklene bašte drastično ne smanje na globalnom nivou. U budućnosti se može očekivati promena u režimu voda i dostupnosti vodnih resursa u Švajcarskoj, ali i u nizvodnim zemljama jer se veliki evropski vodotoci poput Rajne, Rone, Poa i Dunava prihranjuju vodama s alpskih glečera. To će imati i ekonomske posledice, posebno po skijaški turizam, koji mora da se seli na veće nadmorske visine, kao i po proizvodnju hidroenergije. Iako se primenjuju određena lokalna rešenja poput prekrivanja glečera kako bi se usporilo topljenje, ona su preskupa i neodrživa. Jedino dugoročno održivo rešenje jeste snažna globalna prevencija – dakle, drastično i koordinisano smanjenje emisija. U prethodne dve decenije Švajcarska je uspela da umanji negativan uticaj na životnu sredinu po glavi stanovnika, posebno u oblasti kvaliteta vazduha, šumskog biodiverziteta, upravljanja prirodnim opasnostima, efikasnosti korištenja resursa i upravljanja otpadom. Dugoročnom klimatskom strategijom očekujemo da Švajcarska do 2050. godine bude zemlja sa neto nultom emisijom gasova sa efektom staklene bašte.

Vaša zemlja podržava projekte zaštite životne sredine i klime u BiH. Koje od njih smatrate najznačajnijim do sada?

– Švajcarska daje podršku institucijama u BiH na svim nivoima vlasti u suočavanju s klimatskim izazovima. Naši projekti imaju fokus na dugoročna, sistemska rešenja, a smanjenje rizika od katastrofa (DRR) predstavlja prioritet. Neke od tih intervencija se odnose na povećanje efikasnosti i kvaliteta komunalnih usluga u oblasti vodosnabdevanja, upravljanja otpadnim vodama, centralnog grejanja, unapređenja urbanističkog planiranja, upravljanja katastrofama i jačanja cirkularne ekonomije. Pružamo podršku komunalnim preduzećima na lokalnom nivou da poboljšaju efikasnost u oblasti vodnih usluga i centralnog grejanja kroz sistemske i infrastrukturne mere. Klimatske promene svakako imaju poseban uticaj na život ljudi u urbanim zonama, zbog čega je Švajcarska osigurala transfer znanja i novih tehnologija za unapređenje sistema urbanističkog planiranja. 

Naše iskustvo kaže da se najbrži rezultati ostvaruju na lokalnom nivou, ali održivost rešenja zahteva koordinaciju s višim nivoima vlasti. U BiH je proces donošenja odluka često neefikasan, što predstavlja ozbiljan izazov i rizik za održivi razvoj. Zapadni Balkan kao regija posebno je izložen klimatskim promenama zbog svojih klimatskih, geografskih i društvenoekonomskih karakteristika.

BiH, slično kao i Švajcarska, treba da smanji emisije i da se prilagodi novim realnostima koje su kreirale klimatske promene. Ipak, nedostatak političke volje i krutost administrativnih mehanizama ostaju prepreke – što je izazov s kojim se suočavaju i mnoge druge zemlje.

Intervju vodila: Jasna Dragojević

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA