Home Blog Page 1196

SUBOTICA: Predlozi za lokalno energetsko planiranje

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Okrugli sto pod nazivom “Predlozi za lokalno energetsko planiranje” održan je nedavno u Arhus centru Subotica.

 – Trebalo bi da vidimo kakva vrsta pošumljavanja Subotici treba, koliko je u upotrebi geotermalne energije, energije sunca, vetra… Da li Toplana može da pređe na biomasu ili čak geotermalnu energiju… Mi smo uradili pet projekcija koje se naslanjaju na podatke koje je grad Subotica izradio i mi dalje imamo jedan pokušaj projekcije šta bi značilo finansijski i ekološki, sa stanovišta smanjivanja zagađenja i smanjivanja emisija gasova sa efektom staklene bašte. Ono što smo primetili, da u našem, ali i gradskom planu nedostaju podaci o potrošnji toplotne energije u domaćinstvima i zbog toga bi trebalo da uložimo u tu sferu, kako bi građani osetili benefite kroz smanjivanje računa, odnosno kroz smanjivanje energetskog siromaštva – rekao je koordinator za energetiku u CEKOR-u, Zvezdan Kalmar.

U okviru dokumenta koji je izradio CEKOR, Lokalni programi energetske efikasnosti: Primeri i iskustva se navodi da je dosadašnji pristup centralizovane energetike doveo do kako globalne tako i nacionalne ekološke, zdravstvene, i ekonomske distorzije te višedecenijske krize, što se može razrešiti samo decentralizovanom, inkluzivnom, i održivom zelenom energetskom tranzicijom.

 – Prvi pionirski lokalni energetski planovi koji su usko shvatili svoju ulogu i bavili se uglavnom samo javnim sektorom, bez zalaženja u probleme ukupne energetske, saobraćajne, klimatske, socijalne i drugih tematika, ne mogu biti pravi odgovor na globalno-nacionalne izazove višedecenijske makro ekonomske krize – navodi se dokumentu koji je izradio CEKOR.

Na okruglom stolu, dr Ilija Batas Bjelić, naučni saradnik sa Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, održao je prezentaciju pod nazivom: “Predlozi za održivu lokalnu energetsku strategiju”.

– Smatram da Strategije koje građani pišu zajedno sa lokalnom samoupravom mogu da se realizuju. Dosadašnje Strategije koje vidimo u Srbiji nemaju tu jaku komponentu održivosti da budu kandidat za jedno veće evropsko udruženje PAK gradonačelnika, odnosno Povelja gradonačelnika, gde se gradovi obavezuju na veće i održivije ciljeve nego same države – istakao je dr Ilija Batas Bjelić.

Milisav Pajević

Ozonska rupa se konačno smanjuje i najmanja je u poslednjih 30 godina

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Džinovska rupa na Zemljinom omotaču se smanjuje i najmanja je od 1988. godine, saopštava američka svemirska agencija NASA. Ovo je retko dobra klimatska vest, obzirom na to da je rupa u ozonskom omotaču dostigla ove godine najveću površinu od 19,7 miliona kvadratnih kilometara, što je za tri miliona kvadratnih kilometara manje nego u 2016. godini.

Vesti dolaze odmah nakon tridesete godišnjice otkrivanja rupe, što je dovelo do Montrealskog protokola iz 1987. godine – značajnog međunarodnog sporazuma koji je doveo do velikih globalnih napora da se ukine upotreba hemikalija koje oštećuju ozonski omotač.

Pogoršanje ozonskog sloja uglavnom se odvijalo preko Antarktika i postalo je poseban razlog za zabrinutost za one koji žive na južnoj hemisferi. Ozon, bezbojni gas, štiti Zemlju od štetnog ultraljubičastog zračenja, što može uzrokovati veću stopu raka kože i bolesti katarakte, kao i ometati rast biljaka.

Naučnici predviđaju da se ozonski sloj neće vratiti na nivo od 1980. godine do približno 2070. godine. Ozonska rupa bila je najveća u 2000. godini, kada je bila 29,8 miliona kvadratnih kilometara široka, navodi NASA.

Izvor: Vašington post

Potpisano 272 ugovora o energetskoj sanaciji objekata u Hrvatskoj

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

U okviru poziva Energetska obnova višestambenih zgrada u Hrvatskoj je do 2. novembra 2017. godine potpisano 272 ugovora o dodeli bespovratnih sredstava iz Evropskog fonda za regionalni razvoj.

Poziv Ministarstva bio je otvoren za prijave u razdoblju od 17. oktobra 2016. godine do 31. januara 2017. godine, a u sklopu poziva je primljeno 649 prijava od kojih kriterijume zadovoljava njih 596. Iznos ukupne investicije je preko milijardu kuna, a više od 560 miliona kuna čine bespovratna sredstva Evropskog fonda za regionalni razvoj.

Pregled dosad potpisanih ugovora o dodeli bespovratnih sredstava može se preuzeti na sledećem linku.

izvor: mgipu.hr

Sandra Jovićević

Studijska poseta zaštićenim područjima u Italiji

Foto: zzps.rs
Foto: zzps.rs

U okviru Projekta „Golija – prelaz od planiranja ka razvoju”, koji finansiraju Evropska unija i Vlada Švajcarske preko razvojnog programa Evropski PROGRES i Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija Vlade Republike Srbije, u saradnji sa Regionalnom razvojnom agencijom Zlatibor, predstavnici upravljača i institucija za zaštitu i razvoj Golije učestvovali su u šestodnevnoj studijskoj poseti Italiji, kako bi se upoznali sa modelima upravljanja zaštićenim prirodnim područjima u Evropskoj uniji, a zatim modele dobre prakse primenili u našoj zemlji.

Tokom posete Italiji predstavnici delegacije iz Srbije obišli su tri nacionalna parka koji se prostiru kroz regije Emilija Romanja, Toskana, Abruco, Marke, Molize i Lacio.

Prvog dana posete, predstavnik Nacionalnog parka Foreste Casentinesi šumarski inženjer Aleksandro Fani predstavio je Park, a potom je odgovarao na pitanja učesnika. Drugog dana učesnici iz Srbije obišli su Nacionalni park Gran Sasso Monti della Laga sa temom teritorijalno planiranje u zaštićenom području. Ovom prilikom, prezentovana je i metodologija i rezultati inovativnog pristupa u planovima upravljanja zaštićenih prirodnih dobara. U popodnevnim časovima priređen je obilazak vidikovaca u Dolini careva u Parku. Trećeg dana posete, upriličen je obilazak u Gran Sasso Mountains uz pratnju turističkog vodiča, kao i testiranje eko turističkog paketa. Kasno popodne sledio je odlazak u Nacionalni park Abruzzo Lazio e Molise u Peskaseroli i upoznavanje sa rukovodstvom parka i predstavljanje Parka. Četvrtog dana, predstavljeno je agroturističko domaćinstvo Maneggio Vallecupa Agriturismo. Potom je upriličen obilazak Parka i poseta šetnih staza i vidikovaca, nakon koga su učesnici studijske posete učestvovali u radionici o metodologiji izrade participativnog akcionog plana za turizam u zaštićenom prirodnom dobru.

Završnog dana posete održan je sastanak sa predstavnicima Ministarstva zaštite životne sredine, kopna i mora u Rimu, kada su učesnici upoznati sa procedurama i sistemima zaštite životne sredine u Italiji i Evropskoj uniji, modelima uspostavljanja zaštite, strukturom zaštićenih područja i nadležnostima Ministarstva. Tokom sastanka, akcenat u izlaganjima je stavljen na prikaz inovativnih pristupa u razvoju različitih vidova turizma, koji uz primenu principa održivosti, a u cilju odgovornog i dugoročno konkurentnog poslovanja, doprinose opštoj ravnoteži na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou.

Zaključak šestodnevne studijske posete posete bio je da su Nacionalni parkovi pristupili Evropskoj povelji za održivi turizam, Europark federacije, koja za sada uključuje 131 zaštićeno područje u celoj Evropi. Zahvaljujući inovativnim modelima razvijenim u skladu sa principima Povelje, na područjima koja su npr. bila oštećena u zemljotresu omoguećeno je da se spreči ili umanji odliv stanovništva i obezbedi njihova ekonomska održivost.

izvor: zzps.rs

Sandra Jovićević

Prisustvo opasnih hemikalija u proizvodima na tržištu Republike Srbije

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Rezultate Analize percepcije građana Srbije o bezbednosti od hemikalija, koja je urađena u septembru ove godine na reprezentativnom uzorku od 1050 ispitanika predstavila je Jasminka Ranđelović, programski koordiantor ALHem-a.

 – Blizu tri četvrtine građana Srbije nije upoznato sa pravom potrošača da zatraži informaciju o prisustvu opasnih hemikalija u proizvodima, a velika većina građana nije čula za endokrine disruptore – priča magistar biohemije, Jasminka Ranđelović, i objašnjava da su endokrini disruptori hemikalije koje mogu da se ometaju rad endokrinog sistema tako što preuzimaju ulogu hormona ili blokiraju receptore za hormone, što može da poremeti razvoj i funkcionisanje organizma.

Endokrini disruptori nalaze se u proizvodima koje svakodnevno koristimo, što izaziva posebnu zabrinutost stručnjaka. U naš organizam dospevaju sa hranom, vodom, prašinom, udisanjem gasova i čestica iz vazduha, kao i preko kože.

Gotovo četiri petine ispitanih građana Srbije nikada nije čulo za Bisfenol A i ne zna u kojim se proizvodima može naći ovo jedinjenje.

Evropska agencija za hemikalije (ECHA), odnosno Odbor zemalja članica ECHA jednoglasno je usvojio odluku sredinom juna ove godine da se Bisfenol A (BPA) stavi na Listi kandidata supstanci koje izazivaju zabrinutost (SVHC) zbog svojstva da ometa funkciju endokrinog sistema i tako štetno utiče na zdravlje ljudi – ističe doc. dr Marijana Ćurčić sa Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i ekspert ALHem-a na projektu i naglašava da to predstavlja značajan korak u zaštiti zdravlja ljudi i ukazuje na potrebu da se ubrza proces identifikacije i regulisanja endokrinih distruptora na nivou EU.

Ona očekuje se da će stavljanje Bisfenol A na Listu kandidata SVHC dovesti do smanjenja upotrebe ove supstance i njene zamene bezbednijim alternativama.

Foto: Milisav Pajević

Ova hemikalija se nalazi u brojnim predmetima za svakodnevno korišćenje: termopapiru na fiskalnim računima i blagajnama, mobilnim telefonima, u CD-ovima, kacigama za motoriste ili plastičnim flašama.

 – Bisfenol A je zbog raznolikosti moguće primene, velike izdržljivosti, slabe zapaljivosti pronašao primenu u hemijskoj industriji, kao osnova za pravljenje raznih vrsta plastike. i mogućnosti upotrebe kao električni izolator – kaže Jelena Milić iz ALHem-a, koja je radila na kampanji „Toksični račun“ u okviru koje je praćena upotreba i prisustvo opasnih hemikalija u proizvodima na tržištu Republike Srbije.

Na sadržaj Bisfenol A testirano je 20 termalnih papira (fiskalnih računa i drugih termalnih papira iz javnog i privatnog sektora) šest plasitčnih kutija za hranu i sedam papirnih ambalaža za hranu.

– Utvrdili smo prisustvo Bisfenol A u 100 odsto fiskalnih rolni u veleprodaji, dok je gotovo u 90 procenata prisutan na svim fiskalnim računima, papirima sa brojevima za čekanje, potvrdama o plaćenim putarinama – ističe Jelena Milić i savetuje građane da obavezno operu ruke posle svakog kontakta sa fiskalnim računima i termalnim papirima, a pogotovo pre jela.

– Endokrini disruptori mogu preko placente da pređu sa majke na plod, ili da dospeju u telo odojčeta preko majčinog mleka, a kritičan period je i adolescencija, i to su najranjivije grupe. Međutim, ove hemikalije utiču štetno na celokupnu ljudsku populaciju – kaže prof. dr Đuro Macut sa Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Kliničkog centra Srbije i predsednik Srpskog društva za reproduktivnu endokrinologiju.

Macut navodi da su u uglednom naučnom časopisu “Endocrine Rewiews” ove hemikalije označene kao supstance koje doprinose povećanju broja gojaznih, obolelih od šećerne bolesti, poremećajima rada štitne žlezde, problemima sa reproduktivnim zdravljem, neurološkim rastom i razvojem, čak i pojavom neuroendokrinih karcinoma.

Milisav Pajević

Objavljen izveštaj EEA o prioritetnim tokovima podataka kvaliteta vazduha

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) je objavila izveštaj o dostavljanju podataka o kvalitetu vazduha za 2016. godinu.

Prema ovom izveštaju, Republika Srbija je ocenjena sa maksimalnih 4 boda i nalazi se među najbolje ocenjenim zemljama Evrope. Pravovremeno dostavljanje i kompletnost podataka omogućili su stručnjaci Agencije za zaštitu životne sredine Republike Srbije.

Agencija za zaštitu životne sredine je uključena i u evropsko izveštavanje o kvalitetu vazduha u realnom vremenu.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Obeležen Svetski dan čistog vazduha

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U petak 3. novembra obeležen je Svetski dan čistog vazduha.

Monitoring kvaliteta vazduha se u Republici Srbiji ostvaruje praćenjem koncentracija zagađujućih materija u vazduhu u mreži automatskih mernih stanica i mernih mesta na državnom i lokalnom nivou i to: SO2, NO2, prizemni ozon (O3), CO, suspendovanih čestica PM10 i PM2.5, olova, benzena, čađi. Ocenjivanje kvaliteta vazduha vrši se na osnovu izmerenih vrednosti zagađujućih materija u vazduhu primenom kriterijuma za ocenjivanje u skladu sa propisom kojim se uređuju uslovi za monitoring i zahtevi kvaliteta vazduha.

U cilju unapređenja proračuna ove godine su pripremljeni novi emisioni faktori i izvori emisija svrstani u 12 sektora. U periodu od 2011. do 2015. godine, udeo pojedinih sektora u ukupnim emisijama osnovnih zagađujućih materija je različit, a najveći udeo u ukupnim emisijama oksida sumpora i azotnih oksida imao je sektor proizvodnje električne i toplotne energije, dok je najveći udeo u ukupnim emisijama suspendovanih čestica PM10 poticale uglavnom iz dva izvora – sektora industrije i individualnih ložišta, ali se i sektor poljoprivrede bez stočarstva takođe pokazao značajan.

Mere zaštite životne sredine, pre svega, zaštite vazduha od uticaja izvora zagađenja podrazumevaju kompleksne, sveobuhvatne i unapred isplanirane mere. Imajući u vidu značaj koji očuvanje kvaliteta vazduha i životne sredine u celini ima na društvo i na svakog pojedinca, posebno u predstojećem procesu pridruživanja EU, gde je oblast zaštita vazduha visokog prioriteta, potrebno je uložiti još više napora na svim nivoima kako bi se dostigli potrebni ciljevi i odgovarajući standardi EU i na taj način da se obezbedi osnovno pravo svakog građanina da živi u zdravoj životnoj sredini.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Novi Zeland bi mogao da postane prva zemlja koja će izdavati vize klimatskim izbeglicama

Foto-ilustacija: Pixabay
Foto-ilustacija: Pixabay

Zelena stranka je obećala da će izdavati 100 viza godišnje ljudima koji su ozbiljno pogođeni klimatskim promenama. Sudeći po komentarima ministra za klimatske promene u zemlji, šefa Zelene stranke Džejmsa Šoa, ove vize će se uglavnom izdavati onima koji žive na pacifičkim ostrvima koja će uskoro nestati.

Novi Zeland je ovog meseca imao opšte izbora na kojima je stara vlada zbačena s vlasti. Već je nova premijerka Jacinda Ardern postavila klimatske promene kao prioritet. Pored obećanja da će se čvrsto pridržavati Pariskog sporazuma i učiniti zemlju karbonski neutralnom do 2050. godine, sada razmatra izdavanje posebnih viza onima koju su morali da se presele zbog porasta nivoa mora.

Ako se ova mera primeni, Novi Zeland će postati prva zemlja na svetu koja bi priznala klimatske promene kao službeni razlog traženja azila.

Iako procene variraju, od 1 do 2 milijarde ljudi će biti primorano da napuste svoje domove zbog rasta okeana do 2100. godine. Ove klimatske izbeglice moraju negde da odu, a vlada premijerke Ardern u suštini razmatra da učini Novi Zeland utočištem.

Zasebna kategorija viza za izbeglice na Novom Zelandu i još puno drugih zemalja postoji već neko vreme. Međutim, ljudi kojima su bile odobrene tradicionalno su bežali od rata, ekonomskog kolapsa, progona itd. Klimatske promjene nisu bile na dnevnom redu.

Klimatske promene, fenomen koji prvenstveno uzrokuju bogate i zemlje u razvoju, nesrazmerno pogađaju siromašnije nacije, posebno one koje se nalaze duž obale ili blizu ekvatora. Iako će budućnost biti puna klimatskih izbeglica, čak i iz najbogatijih nacija, može se reći da je ono što Novi Zeland želi da uradi moralno ispravno, a to je da prvo pazi na najrizičnije, piše Robin Endruz za IFLScience.

Izvor: IFLScience

Četiri opštine Republike Srpske potpisale protokol o jačanju energetske efikasnosti

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Početkom ove nedelje predstavnici opština Vlasenica, Istočni Stari Grad, Han Pijesak i Sokolac potpisali su Protokol o saradnji na programu Multi lokal-energetski menadžment za jedinice lokalne samouprave s ciljem obezbeđivanja podrške jedinicama lokalne samouprave za ostvarivanje zakonskih obaveza u oblasti energetske efikasnosti.

Projekt menadžer Saveza gospodin Predrag Pajić izjavio je da projekat sprovodi Savez opština i gradova Republike Srpske, uz podršku Nemačkog društva za međunarodnu saradnju, a sa ciljem unapređenja tehničkih i kadrovskih kapaciteta jedinica lokalne samopurave, u sektoru energetske efikasnosti. On je istakao da se ovim programom omogućuje opštinama da na lakši način uspostave registar svojih objekata, registar potrošnje i da na taj način izrade kvalitetnu osnovu za realizaciju narednih projekata u ovoj oblasti u saradnji sa domaćim i međunarodnim organizacijama.

Kako je dodao, programom je planirano jačanje kapaciteta 12 jedinica lokalne samouprave koje su uključene u Savez opština i gradova Republike Srpske. Opštine će imati priliku da setom obuka i edukacija osnaže sopstvene kapacitete ka uspostavljanju energetskog menadžmenta, uključujući administrativni deo, tehnički deo, uvođenje informacionog sistema i deo koji se odnosi na samo planiranje i izveštavanje, a realizacija programa trajaće do kraja juna sledeće godine.

izvor: srna.rs

Sandra Jovićević

TRIVAN: Zakon o klimatskim promenama važan korak za Srbiju

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine, Goran Trivan, u petak, 3. novembra, prisustvovao je završnoj konferenciji Tvining projekta „Uspostavljanje mehanizma za sprovođenje Uredbe o mehanizmu monitoringa“. Projekat, koji je zvanično počeo 15. maja 2015. godine, sproveli su Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije, Ministarstvo ekološke i solidarne tranzicije Republike Francuske i Tehnički multidisciplinarni centar za proučavanje zagađenja vazduha (CITEPA). Projekat je trajao dve i po godine, finansirala ga je Evropska unija, uz sufinansiranje od strane Republike Srbije (ukupno 1.2 miliona evra).

Ministar Trivan, zahvalio je partnerima iz Francuske, na pomoći da se Tvining projekat uradi na najbolji mogući način. Objasnio je da on suštinski pomaže izradu Zakona o klimatskim promenama koji je jedan od najvažnijih zakona koji će biti donešen.

 – Adaptacija na klimatske promene usloviće promene u svim sektorima. Nema sektora i društva koji neće morati da se prilagodi klimatskim promenama i utoliko je značaj ovog projekta neverovatan – naglasio je Trivan.

 – Ovo je jedan veoma važan korak napred za Srbiju u pogledu prilagođavanja, ne samo vezano za klimatske promene, nego i prilagođavanja evropskim standardima životne sredine. Iza ovog zakona koji će u dogledno vreme biti pred skupštinom, slediće čitav niz akata, naročito akcioni plan, koji će odrediti šta će tačno institucije, privreda i ostali morati da urade da bi dostigli one standarde koji će zakonom biti predviđeni. Bilo koji subjekt posle perioda prilagođavanja neće moći da prodaje svoje usluge ili proizvode bez da su u to ugrađeni osnovni ekološki principi, uključujući električnu energiju. Ovaj zakon jedan je od preduslova naše evropske integracija sa jedne strane i sa druge strane za prilagođavanje naše privrede međunarodnim privrednim i ekonomoskim okolnostima. Period koji je bio iza nas bio je priprema na ovo što dolazi i Ministarstvo će svima pomoći, pre svega privredi da se prilagodi onim uslovima koji će tek doći – izjavio je ministar Trivan.

Opšti cilj projekta bio je podrška Republici Srbiji u transponovanju i sprovođenju zakonodavstva EU u oblasti klimatskih promena kroz jačanje institucionalnih kapaciteta i poboljšanje infrastrukture izveštavanja, radi usaglašavanja nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU u oblasti klimatskih promena i ispunjavanja obaveza prema zahtevima Sekretarijata UNFCCC. Glavni rezultati projekta su nacrt Zakona o klimatskim promenama i unapređeni administrativni i institucionalni kapaciteti Ministarstva zaštite životne sredine i Agencije za zaštitu životne sredine Republike Srbije.

Izvor: ekologija.gov.rs

KATASTROFALNA POSLEDICA KLIMATSKIH PROMENA: Kaspijsko jezero polako nestaje

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Rezultati nove studije otkrivaju da najveće jezero na Zemlji u poslednje dve decenije lagano isparava, što naučnici povezuju sa visokim temperaturama i klimatskim promenama.

Nivo vode u Kaspijskom jezeru je u periodu od 1996. do 2015. godine godišnje opadao za skoro 7 cm (sveukupno 1.4 metra u tom periodu), pokazali su rezultati istraživanja. Trenutni nivo vode u Kaspijskom moru je samo jedan metar iznad najnižeg nivoa dosad, koji je zabeležen kasnih 1970-ih godina.

Isparavanje Kaspijskog mora je povezano sa povećanim temperaturama vazduha na površini. Prema podacima studije, prosečne temperature površine godišnje iznad Kaspijskog mora su porasle za skoro 1 stepen Celzijusa između dva vremenska perioda: od 1979-1995. godine i 1996-2015. godine. Podizanje temperature je rezultat klimatskih promena, objašnjavaju autori studije koja je objavljena u časopisu Geophysical Research Letters.

Isparavanje izazvano podizanjem temperatura izgleda da je glavni uzrok trenutnog pada nivoa vode, trenda koji će se verovatno nastaviti zagrevanjem planete.

Nova studija je započela nakon što su Jianli Chen iz Centra za istraživanje svemira na Univerzitetu Teksas u Ostinu i Klark Vilson, geofizičar iz Džeksonove škole za geofiziku takođe sa Univerziteta Teksas u Ostinu zajedno sa drugim istraživačima koristili Kaspijsko jezero kako bi analizirali podatke dva satelita misije Grejs koja je pokrenuta 2002. godine.

(Agencije)

BUGARSKA: Produžen rad reaktora u Kozloduju za još 30 godina

Izvor: Ивайло Борисов
Izvor: Ивайло Борисов/Wikipedia

Jedan od dva reaktora u bugarskoj nuklearnoj centrali sovjetske tehnolgije Kozloduj, dobio je u petak, 3. novembra,  odobrenje da radi još 30 godina, saopštilo je Ministarstvo energetike u Sofiji.

Bugarsko regulatorno telo za nuklearna pitanja doneo je tu odluku na osnovu ispitivanja koje su pre godinu dana obavile ruska kompanija Rosenergoatom i francuska EDF. One su analizirale taj reaktor od 1.000 megavata i izdale sertifikat da može da radi do 2047. godine. Narednih godina biće doneta odluka o produženja rada drugog reaktora u toj atomskoj centrali, jedinoj nuklearnoj centrali u Bugarskoj, koji je trebalo da radi do 2021. godine.

 – Naša centrala poštuje najviše bezbednosne zahteve i može da radi dodatnih 30 godina – rekla je ministarka energetike, Temenužka Petkova, na svečanosti u prisustvu predstavnika EDF-a i Rosatoma.

Centrala Kozloduj na Dunavu ima reaktore sovjetske proizvodnje. Ova centrala proizvodi oko trećine energije koju troši Bugarska. Četiri najstarija reaktora te centrale, koje je Brisel ocenio nesigurnim, zatvorena su prilikom ulaska Bugarske u EU 2007. godine.

Izvor: Agencija

Zamena PVC stolarije u Srbiji i dalje preskupa

Ilustracija: Pixabay

Potrebno je uložiti i do 2.000 evra za zamenu prozora.

Troškovi zagrevanja domaćinstava u Srbiji su znatno viši nego što bi trebalo da budu. Glavni razlog za to je dotrajala stolarija, kao i loša ili nikakva izolacija.

Nesumnjivo je da bi se ulaganjem u zamenu prozora i vrata, kao i izolaciju spoljnih zidova, smanjili troškovi za grejanje, ali je to za kućni budžet građana Srbije i dalje preveliki zalogaj. Naime, potrebno je uložiti čak i više od 2.000 evra da bi se uradila zamena PVC stolarije.

Ono što dodatno otežava celu situaciju je i činjenica da nema ni povoljnih kredita za te namene, s dužim rokom plaćanja, manjim učešćem ili grejs-periodom.

Počela kampanja za Evropu bez uglja

Photo-illustration: Pixabay
Photo-ilusration: Pixabay

U četvrtak, 2. novembra, u 28 evropskih zemalja počela  je kampanja za Evropu bez uglja – Europe Beyond Coal.

Cilj kampanje je ubrzavanje napuštanja upotrebe uglja, prelazak na obnovljive izvore energije, kao i suzbijanje klimatskih promena i zagađenja vazduha.

Kako se navodi, organizacije u okviru Europe Beyond Coal od 2016. godine potpomogle su zatvaranju 16 termopostrojenja širom Evrope, a zatvaranje 39 termoelektrana je u najavi.

izvor: rtcg.me

Sandra Jovićević

Održivo korišćenje geotermalnih resursa šansa za razvoj opštine Bogatić

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

U Budimpešti je 18. oktobra održan sastanak partnera međunarodnog projekta “Danube region leading geothermal energy (DARLINGe)” na kom je potpisan Sporazum o učešću Opštine Bogatić u navedenom projektu.

U realizaciji projekta učestvuje 15 partnera iz šest država u okruženju. Projekat je predstavljen geološkim institutima, univerzitetima, industrijskom sektoru, razvojnim agencijama iz oblasti energetike, ministarstvima i opštinama. Vodeći partner na projektu je Mađarski geološki i geofizički institut,a ispred stručnog tima Rudarsko-geološkog fakulteta je prof. dr Dejan Milenić.

 – Upotreba geotermalnih izvora je najveća razvojna šansa Bogatića – kaže Nenad Beserovac, predsednik opštine Bogatić.

Projektom su obuhvaćeni centralni i jugoistočni delovi Dunavske regije, ukupne površine oko 92.000 kilometara kvadratnih i to: južni delovi Mađarske, severoistočni delovi Slovenije, severni delovi Hrvatske, zapadni delovi Republike Srpske i centralni i severni delovi Bosne i Hercegovine i severni delovi Srbije (Vojvodina, Mačva i severni deo grada Beograda) i zapadni delovi Rumunije. Ukupna vrednost projekta je 2.525.760 evra.

Ovim projektom Opština Bogatić dobiće sredstva u iznosu oko 30.000 evra, koja će biti iskorišćena za izradu Studije o detaljnim geotermalnim istraživanjima i oceni mogućnosti proizvodnje toplotne i električne energije iz geotermalnih resursa na teritoriji opštine Bogatić.

Milisav Pajević

Hrvatska pokrenula Facebook stranicu o EU Ecolabel znaku

Foto: mzoip.hr

Ministarstvo zaštite životne sredine i energetike Hrvatske pokrenulo je na Facebooku stranicu „EU Ecolabel Hrvatska“ kako bi se poslovni sektor i javnost što bolje upoznali sa ovim prestižnim znakom zaštite okoline Evropske unije.

Znak zaštite okoline EU Ecolabel službena je dobrovoljna oznaka Evropske unije kojom se označavaju proizvodi i usluge sa manje nepovoljnim uticajem na okolinu tokom životnog ciklusa, u odnosu na slične ili iste proizvode i usluge iz iste skupine proizvoda. Potrošači se mogu potpuno pouzdati u logotip znaka EU Ecolabel jer svaki proizvod prolazi zahtevan postupak provere njegovog uticaja na okolinu u svim fazama životnog ciklusa.

Iako je program dodele EU Ecolabel dobrovoljan, znak je izrazito konkurentan i stotine kompanija širom Evropske unije priključuju se programu i za svoje proizvode dobijaju znak EU Ecolabel. Ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju preuzet je program dodele znaka EU Ecolabel, a nacionalno telo za realizaciju programa je Ministarstvo zaštite životne sredine i energetike.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević