Home Blog Page 1182

Počela podela tipskih posuda za odlaganje komunalnog otpada u Subotici

Foto: subotica.rs
Foto: subotica.rs

Sekretar Sekretarijata za komunalne poslove, energetiku i saobraćaj Subotice Radoslav Vukelić i direktor Javnog komunalnog preduzeća „Čistoća i zelenilo“ Subotice Slobodan Milošev u Mesnoj zajednici „Mali Radanovac“ prisustvovali su početku podele 1.641 tipske posude za odlaganje komunalnog otpada na kućne adrese građana. Nakon završetka ove akcije u gradskim mesnim zajednicama ukupno će biti podeljeno 27.788 tipskih posuda.

Radoslav Vukelić je izjavio da je akcija podele tipskih posuda za otpad rezultat dobre saradnje između subotičke lokalne samouprave i JKP „Čistoća i zelenilo“ i da veruje da će u narednim godinama ta saradnja biti još intenzivnija, na zadovoljstvo svih korisnika usluga.

Slobodan Milošev je naveo da se akcijom u MZ „Mali Radanovac“ završava dostava tipskih kanti za odlaganje komunalnog otpada u gradskim mesnim zajednicama. Kako je istakao, u gradskim mesnim zajednicama, građanima smo ukupno podelili 27.788 tipskih posuda. U prethodne tri godine, u saradnji sa Gradom Suboticom, podelili smo više tipskih posuda nego što je to učinjeno u istoriji JKP „Čistoća i zelenilo“. Pred nama je da u preostalih 18 prigradskih mesnih zajednica podelimo još 13.300 posuda, koliko ih imamo na popisu iz 2011. godine, naglasio je Milošev.

izvor: subotica.rs

Sandra Jovićević

Trivan istakao značaj lobiranja u oblasti ekologije i važnost pošumljavanja radi adaptacije na klimatske promene

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan prisustvovao je juče obeležavanju 50. jubilarnog skupa Društva lobista Srbije, koje je bilo posvećeno pitanju zaštiti životne sredine kao faktora privlačenja investicija i poboljšanja međunarodnog položaja Srbije.

U svom uvodnom obraćanju ministar Goran Trivan je istakao da u Srbiji još uvek vlada pogrešna percepcija o lobiranju, ali ono je danas u oblasti životne sredine više nego potrebno, jer omogućava bolji protok pravih informacija, znanja i jačanje kompetencija. U oblasti životne sredine Srbiju čekaju velika ulaganja, i lobiranje može imati značajnu ulogu u ostvarivanju postavljenih ciljeva. Osnivanje Ministarstva za zaštitu životne sredine je dobar primer lobiranja za jednu temu koja je postala nacionalna, i gde svi možemo dati svoj doprinos, bez obzira na međusobne razlike, rekao je Trivan.

On je juče učestvovao i u akciji ozelenjavanja grada Beograda sa gradskim menadžerom Goranom Vesićem, gde je istakao da Beograd prednjači u ozelenjavanju, ne samo u Srbiji, nego i u Evropi. Ovoliki broj sadnica koje je Beograd posadio govori o tome da se Beograd ozbiljno bavi adaptacijom na klimatske promene, koje su već na delu. Dokaz tome je da je ova godina druga najtoplija, a prethodna najtoplija i najsunčanija godina u Srbiji od kad se vrše merenja temperature u našoj zemlji, rekao je ministar.

Foto: ekologija.gov.rs

Nastavljajući akciju ozelenjavanja prestonice, gradski menadžer Goran Vesić rekao je da je u novembru u centru Beograda zasađeno više od 100 stabala drveća, dok je od početka godine na teritoriji grada posađeno više od 4.800 sadnica, a u poslednje tri godine skoro 17.000 sadnica.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Objavljen javni poziv za dostavljanje inovativnih ideja koje će pomoći u borbi protiv klimatskih promena

Foto: klimatskepromene.rs
Foto: klimatskepromene.rs

Ministarstvo zaštite životne sredine objavilo je, u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj UNDP, javni poziv lokalnim samoupravama, javnim i privatnim preduzećima, organizacijama civilnog društva i naučno-istraživačkim institucijama, da zajednički osmisle i predlože inovativne načine za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG) i borbu protiv klimatskih promena, na nivou gradova i opština. Javni poziv realizuje se u okviru projekta „Lokalni razvoj otporan na klimatske promene“.

Javni poziv objavljen u okviru ovog petogodišnjeg projekta sastoji se od dva izazova: Izazov otvorenih podataka i Izazov za inovativna rešenja. Cilj prvog izazova je da se utvrde nedostaci u praćenju emisija GHG u lokalnim zajednicama širom Srbije i dobiju predlozi rešenja koje lokalne samouprave mogu da primene kako bi uspostavile kvalitetne i lako dostupne (otvorene) baze podataka o GHG. Drugi izazov poziva na predlaganje rešenja za smanjenje emisija GHG koje se emituju u procesu pružanja i korišćenja različitih javnih komunalnih usluga, uz istovremeni doprinos društveno, ekonomski i ekološki održivom razvoju.

Projekat „Lokalni razvoj otporan na klimatske promene“ sprovodi Ministarstvo zaštite životne sredine, uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF). Partneri na Projektu su Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji, Vlada Kraljevine Švedske, Vlada Švajcarske, kao i drugi nacionalni partneri poput Fonda za inovacionu delatnost i Stalne konferencije gradova i opština. Projekat će doprineti ostvarivanju nacionalnih ciljeva koje je Republika Srbija preuzela kroz potpisivanje i ratifikaciju Sporazuma iz Pariza o promeni klime, i kroz proces pristupanja Evropskoj uniji.

Kao odgovor na upućeni Javni poziv, očekuju se softverska, tehničko-tehnološka rešenja i biznis modeli koji odgovaraju potrebama i prioritetima lokalnih samouprava. Predlozi treba da se odnose na energetiku, saobraćaj, upravljanje otpadom, poljoprivredu i slične oblasti u kojima se poboljšanja mogu ostvariti kroz: obezbeđivanje energije iz obnovljivih izvora; razvoj pametnih elektro-mreža; unapređenje upravljanja otpadom, reciklaže i proizvodnje energije iz otpada; energetski efikasnije javno osvetljenje; optimizaciju javnog saobraćaja i povećanje korišćenja nemotorizovanih vidova prevoza; uvođenje održivih sistema za osvetljenje, grejanje i rashlađivanje, energetsku efikasnost javnih zgrada i domaćinstava i sl.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Jesenja akcija odnošenja kabastog i biljnog otpada u Vrbasu

Foto: EP

Od ponedeljka 27. novembra u selima Vrbasa će biti organizovana jesenja akcija odnošenja kabastog i biljnog otpada iz domaćinstva.

Otpad će se odnositi svakoga dana, od ponedeljka do petka 1. decembra, a akcijom su obuhvaćeni Savino Selo, Ravno Selo, Zmajevo, Bačko Dobro Polje i Kucura.

Kako je saopšteno iz JKP Komunalac, građani treba da iznesu kabasti i biljni otpad iz domaćinstva upakovan u vreće koje ne moraju biti tipizirane i to do 7 časova pre podne.

izvor: vrbas.net

Sandra Jovićević

Beograd ulaže u zaštitu životne sredine i ekologiju

Foto: beograd.rs
Foto: beograd.rs

Gradonačelnik Beograda Siniša Mali obišao je Obilićev venac i izrazio zadovoljstvo što je jedan od najzagađenijih delova grada postao oaza zelenila.

On je podsetio da su do pre samo par meseci na Obilićevom vencu bili automobili čiji su izduvni gasovi i gužva činili da stanje u ovom delu grada bude nepodnošljivo. Sada je ovde zelena površina, posađeno je 48 stabala.

Gradonačelnik je istakao da Grad Beograd čini krupne iskorake kako bi glavni grad rešio najvažnije ekološke probleme sa kojima se suočavaju svi stanovnici Beograda. Pre par meseci je potpisan možda najvažniji ugovor u oblasti ekologije za grad Beograd, a to je ugovor o sređivanju deponije u Vinči i izgradnji postrojenja za preradu komunalnog otpada u energiju. Time se potpuno rešava problem smeća u Beogradu i umesto nagomilane deponije imaćemo postrojenja iz kojeg se proizvodi toplotna i električna energija

On je podsetio da se u najskorije vreme očekuje i rešavanje višedecenijskog nedostaka fabrike za preradu otpadnih voda u Velikom selu, tako da kanalizacija neće da se izliva više u Savu i Dunav već u postrojenje koje tu vodu prečišćava i vraća u Dunav. Sa rešavanjem deponije u Vinči, imaćemo dve kapitalne investicije koje potpuno menjaju sliku Beograda od pre par godina kao grada koji možda jedini u Evropi nije imao sređenu ekološku situaciju i koji će moći da stane uz rame sa svim drugim svetskim metropolama po pitanju ekologije, humanosti i zelene industrije, istakao je Mali.

izvor: beograd.rs

Sandra Jovićević

Poljacima prete ogromne kazne zbog seče najstarije evropske šume

Foto: Franczesko Genelli
Foto: Franczesko Genelli

Bjelovečka šuma prostire se na granici između Belorusije i Poljske. Predstavlja ostatke evropske prašume koja je pre 10 hiljada godina zauzimala prostranstva evropske nizije od Atlantskog okeana do Urala u Rusiji i od Baltičkog do Crnog mora. Pokriva skoro 142 hiljade hektara mešovitih šuma, močvara i rečnih dolina. Ona je dom za 59 vrsta sisara, uključujući evropske bizone, vukove i vidre, i preko 250 vrsta ptica. Deo je UNESCO-ove svetske baštine.

Poljski kraljevi i ruski carevi u prošlosti ostavljali su je netaknutom kako bi mogli da je koriste za svoje velike lovačke pohode. Ipak, danas joj preti opasnost. Vlada u Poljskoj, 2016. godine, nehajno je i više nego utrostučila dozvoljenu seču drveta sa ovog jedinstvenog mesta.

Uprkos tome da naučnici upozoravaju da se nekontrolisanom sečom ugrožava njen status u okviru UNESCO-a, šumari se brane da je uklanjanje drveća neophodno za normalan život. Posebno naglašavaju važnost uklanjanja mrtvih stabala koja padaju i pretnja su sigurnosti ljudi i narušavaju lepotu šume i fotografija turista kojima se ista ne dopadaju. Ipak, mrtvo drveće predstavlja stanište za različite gljive, crve i bube, koje su deo lanca ishrane. Lokalci dodaju da su pojedina stabla zaražena i da sečom nastoje da spreče dalje širenje bolesti. Naučnici ni ovakve postupke ne odobravaju, naglašavajući da će priroda sa zarazom sama da se izbori.

Ni Evropska unija nema razumevanja za argumente šumara i lokalnog stanovništva. Još u julu, Evropski sud pravde naložio je  Poljacima da obustave aktivnosti seče Bjelovečkoj šumi. S obzirom na to da postoji sumnja da su se oni oglušili o ovo naređenje, Evropska komisija je preduzela pravnu akciju protiv države. Evropski sud pravde, tim povodom, dao je Poljskoj rok od 15 dana da da ona dokaže da se pridržava sudskog naloga o zabrani sečenja u najstarijoj evropskoj šumi, osim u izuzetnim slučajevima kada stabla ugrožavaju javnu bezbednost. U suprotnom, Varšavi na dnevnom nivou prete kazne od najmanje 100 hiljada evra. Strpimo se dve nedelje i saznajmo da da li će strah po državnu kasu “ozeleneti” svest Poljaka.

Jelena Kozbašić

U Konjuši otvoren energetski adaptiran i rekonstruisan novi prostor za predškolce Predškolske ustanove „Cvetić“ iz Knića

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

U Konjuši je otvoren novi prostor za predškolce Predškolske ustanove „Cvetić“ iz Knića, a mališani su se uselili u školski stan, koji je energetski adaptiran i rekonstruisan, sa novim mokrim čvorom prilagođenim za predškolce.

Novi prostor za šestoro predškolaca iz sela Konjuša je potpuno opremljen prema standardima za ovaj uzrast, zahvaljujući sredstvima opštine Knić i meštana tako da će mališani uživati u lepom ambijentu, zajedno sa svojom vaspitačicom Slađanom Stefanović.

Svečanom otvaranju novih prostorija, prethodio je prigodan program dece iz Predškolske ustanove „Cvetić“ koja su izvela predstavu „Uspavana lepotica“.

Pored meštana Konjuše, roditelja i prosvetnih radnika, otvaranju su prisustvovali Zoran Đorović, predsednik opštine Knić i Snežana Đokić, njegova pomoćnica. Savet mesne zajednice Konjuša odlučio da za potrebe predškolaca pokloni deset hiljada dinara.

Milisav Pajević

Zakon o klimatskim promenama biće usvojen sledeće godine

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan izjavio je za RTS da će Zakon o klimatskim promenama biti usvojen naredne godine, dodavši da je u toku izrada strategije borbe protiv klimatskih promena.

Trivan je, gostujući u Jutarnjem programu Radio-televizije Srbije, naglasio da je to jedan od najvažnijih zakona koje će naša zemlja doneti, jer podrazumeva skup mera koje se moraju primeniti, počev od ponašanja građana, institucija, privrede i svih koji zagađuju životnu sredinu.

Prema njegovim rečima, klimatske promene su proces koji beleži našu civilizaciju i nas same kao dobrim delom uzročnike toga. On je naveo da je svest o značaju očuvanja prirode danas na višem nivou nego pre deset godina, mada još nije zadovoljavajuća, ali da se u vrtićima i školama priča o životnoj sredini.

Ministar je istakao da je u planu pošumljavanje Srbije, dodavši da je to najjednostavniji način da se reše mnoge stvari – od sprečavanja bujica i poplava, do proizvodnje kiseonika.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Održana 5. Međunarodna konferencija “Regionalno tržište električne energije”

Foto: Balkan Magazin
Foto: Balkan Magazin

Portal Balkan Magazin, u saradnji sa JP Elektroprivreda Srbije i pod institucionalnim pokroviteljstvom Ministarstva rudarstva i energetike, organizovao je  15. novembra Petu međunarodnu konferenciju Regionalno tržište električne energije. Na skupu su učestvovali predstavnici državnih institucija, akademske zajednice, regulatornih tela, agencija za energetiku zemalja članica EU, operatora prenosnih sistema, elektroprivreda i energetskih kompanija regiona, predstavnici berzi, trgovaca električnom energijom, strukovnih i privrednih udruženja relevantnih institucija, velikih potrošača i stručnjaci.

Jedna od govornika bila je i Tina Jakaša, direktorka Elektroprvirede Hrvatske HEP Snabdevanja d.o.o, lidera na hrvatskom tržištu električne energije. Ona je predstavila tržišne aktivnosti i iskorake HEP Snabdevanja u regiji.

U Sloveniji HEP Grupa preko ćerke firme HEP Energija drži 12,5 odsto tržišta, dok u Srbiji i Bosni i Hercegovini kompanija razvija infrastrukturu koja će njihovim budućim kupcima omogućiti jednostavniju promenu snabdevača u trenutku isteka zaštite domaće proizvodnje u tim zemljama. U ovom trenutku u Srbiji HEP Energija snabdeva strujom kompaniju „Cimos“ a u završnoj je fazi i priprema isporuke električne energije za gradove Kraljevo i Valjevo.

Opštinska uprava opštine Merošina objavljuje Obaveštenje o podnetom zahtevu za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu

Foto: Opština Merošina
Foto: Opština Merošina

Opštinska uprava opštine Merošina objavljuje Obaveštenje o podnetom zahtevu za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu.

Nosilac projekta ”ERGOMADE” d.o.o. Mramor, na Mramorskom brdu b.b., podneo je dana 9. novembra ove godine, zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje poslovno-proizvodnog objekta.

Objekat ”ERGOMADE” d.o.o. Mramor, nalazi se na katastarskoj parceli broj 3314 KO Brest, na teritoriji opštine Merošina.

Uvid u podatke, obaveštenja i dokumentaciju iz zahteva nosioca projekta mogu se dobiti u prostorijama Opštinske uprave opštine Merošina, ul. Cara Lazara  17, kancelarija br. 15.

Na osnovu podnetog zahteva nadležni organ će doneti rešenje o potrebi izrade  Studije o proceni uticaja na životnu sredinu.

Pozivaju se zainteresovani organi i organizacije i zainteresovana javnost da u roku od 10 dana od dana oglašavanja dostave svoje mišljenje.

Milisav Pajević

Adaptacija, rekonstrukcija i energetska sanacija stambenih objekata u romskom naselju Jablanica u Lebanu

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

U romskom naselju Jablanica u Lebanu u toku je sprovođenje projekta koji podrazumeva kompletnu adaptaciju, rekonstrukciju i energetsku sanaciju stambenih objekata. 

Investitor je opština Lebane, finansijer Help-Hilfe zur Selbsthilfe iz Beograda, a izvođač radova je GAR „Vuki“ iz Bujanovca

Projekat je finansiran od strane Evropske unije, preko Vlade Republike Srbije, Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i Ministarstva finansija – Sektora za ugovaranje i finansiranje programa iz sredstava EU.

Rok za završetak radova je 45 dana. 

Milisav Pajević

Sombor: Javna rasprava o Nacrtu odluke o prvim izmenama i dopunama Odluke o pripremi i distribuciji vode za piće

Foto: Wikipedia
Foto: Wikipedia/Marcin Szala

Od 17. do 25. novembra 2017. godine trajaće javna rasprava o Nacrtu  odluke o prvim izmenama i dopunama Odluke o pripremi i distribuciji vode za piće, odvođenju i prečišćavanju upotrebljenih voda i odvođenju atmosferskih voda na području grada Sombora.

Javna prezentacija odluke i završna rasprava održaće se 27. novembra ove godine, u vremenu od 10 do 11 časova u sali 108, u zgradi lokalne samouprave (Trg cara Uroša 1, Sombor).

Razlozi za izmene i dopune odluke proizilaze iz činjenice da su stvoreni formalni uslovi za preuzimanje vodovoda u Aleksi Šantiću, Doroslovu, Riđici, Svetozaru Miletiću, Stanišiću, Staparu, Telečki, Bačkom Monoštoru, Kolutu i Bačkom Bregu, od strane JKP „Vodokanal“, ali nisu stvoreni tehnički uslovi za očitavanje potrošnje vode preko vodomera u navedenim selima.

Da bi se stvorili potrebni tehnički uslovi potrebno je izvršiti baždarenje vodomera, a tamo gde ih nema izvršiti ugrađivanje i izvršiti druge tehničke pripreme, što iziskuje određeni vremenski period i materijalna sredstva.

Odeljenje za komunalnu delatnost, imovinsko-pravne i stambene poslove Gradske uprave grada Sombora, predlaže da se u navedenim selima potrošnja vode utvrđuje paušalno i to tri metra kubna vode po članu domaćinstva, uz naknadu za održavanje vodovodnog priključka po domaćinstvu. Na ovaj način potrošnja vode bi se utvrđivala sve dok se ne steknu uslovi za očitavanje potrošnje vode preko vodomera.

Predloge, sugestije i komentare na Nacrt odluke građani mogu dostaviti u pisanom obliku na adresu: Odeljenje za komunalnu delatnost, imovinsko-pravne i stambene poslove Gradske uprave grada Sombora, Trg cara Uroša br. 1, 25000 Sombor, i u elektronskom obliku na e-mail vdespotovic@sombor.rs , najkasnije do 25. novembra ove godine.

Nakon završetka rasprave, Odeljenje za komunalnu delatnost, imovinsko-pravne i stambene poslove Gradske uprave Grada Sombora sačiniće izveštaj o javnoj raspravi koji će sa Nacrtom  odluke na dalje odlučivanje dostaviti Gradskom veću grada Sombora.

Milisav Pajević

Opština Ub osvojila nagradu u kompetentnosti reagovanja na prirodne katastrofe

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Opština Ub osvojila nagradu na konkursu za lokalne samouprave u aktivnostima pripreme za prirodne katastrofe.

Opština Ub se takmičila u kategoriji kompetentnost/funkcionalnost izrađene Procene ugroženosti, jednog od bitnijih dokumenata koji treba da ima svaka lokalna samouprava.

U cilju što efikasnijeg i efektivnijeg sprovođenja mera i aktivnosti Caritas Srbije je opštini Ub kao nagradu donirao dron. Osmatranje rizičnih zona, kao i praćenje vanredne situacije iz vazduha u velikoj meri olakšava realizaciju svih aktivnosti neophodnih za zaštitu ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara.

Da podsetimo u saradnji sa UNDP, Kancelarijom za javna ulaganja Vlade Republike Srbije, Stalnom konferencijom gradova i opština, Crvenim krstom Republike Srbije, Caritas Srbije je sproveo konkurs za lokalne samouprave o postignutim rezultatima u aktivnostima pripreme za moguće prirodne katastrofe. Na konkursu je učestvovalo 13 lokalnih samouprava, koje su prezentovale svoje rezultate iz oblasti smanjivanja rizika.

Svečanom uručenju ove nagrade prisustvovali su predsednik opštine Ub Darko Glišić, direktor Caritasa Srbije Velečasni Ivica Damjanović, Saša Spasić, član opštinskog veća Uba, kao i drugi predstavnici opštine i medija.

Milisav Pajević

Berzenbrik i Ruma nastavljaju zajedničku saradnju u okviru Agende Ujedinjenih nacija “Agenda 2030”

Foto: Opština Ruma
Foto: Opština Ruma

U Berzenbriku je 15. novembra održana radionica na kojoj su predstavnici Rume i Berzenbrika detaljno definisali dalje aktivnosti koje dve partnerske opštine treba da preduzmu u konkretizaciji projekta, koji će biti realizovan na školama u obe opštine.

U opštini Ruma, to je Osnovna škola u Malim Radincima na kojoj je planirano postavljanje solarnih panela za proizvodnju električne energije za taj objekat. Pored koraka koji su definisani vezano za ovaj projekat, razgovarano je o još nekoliko konkretnih tema za saradnju.

Inače, Ruma i Berzenbrik nastavljaju zajedničku saradnju u okviru Agende Ujedinjenih nacija “Agenda 2030”. U okviru programa “Municipal Partnership for Sustainability” u saradnji sa “Engagement Global”. 

Sve aktivnosti u okviru projekta su bazirane na “Agendi 2030” i kroz 17 ciljeva Ruma i Berzenbrik grade stratešku kooperaciju između dve opštine, u nastojanju da se razviju iskustva i prakse kroz nekoliko ciljeva.

Nakon radionice, Horst Bajer, gradonačelnik Berzenbrika i Slađan Mančić, predsednik opštine Ruma su predstavili nemačkoj javnosti partnerstvo i aktivnosti u okviru saradnje dva opštine, sa posebnim osvrtom na konkretne mere koje se pored partnerstva sprovode u saradnji sa “Engagement Global” (koje radi u okviru nemačkog ministarstva za privrednu saradnju “German Federal Ministry for Cooperation and Development”).

Delegacija rumske opštine iskoristila je boravak u Nemačkoj i za dogovor o potpisivanju povelje obratimljenju Rume i Berzenbrika, što je prvi sledeći korak. Dogovorena je buduća saradnja u okviru tradicionalne razmene đaka i poseta delegacija.

Milisav Pajević

Državni sekretar Ivan Karić u Kraljevu o zelenoj ekonomiji

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine Ivan Karić učestvovao je na okruglom stolu na temu „Zelena ekonomija – pokretač lokalnog održivog razvoja“ koji je održan 20. novembra 2017. godine u Kraljevu.

Skup koji je okupio predstavnike lokalne samouprave, javnih i privrednih preduzeća, obrazovnih institucija i nevladinih organizacija u ovom gradu, organizovalo je udruženje građana „Novi put“ iz Kraljeva, kao jednu od aktivnosti u okviru projekta „Zelena ekonomija u funkciji lokalnog razvoja“. Ovaj projekat je jedan od 64 koliko je Ministarstvo za zaštitu životne sredine podržalo na ovogodišnjem konkursu za projekte organizacija civilnog društva.

Državni sekretar je upoznao prisutne sa organizacionim i strateškim aktivnostima Ministarstva, i najavio donošenje zakona o klimatskim promenama, strategije borbe protiv klimatskih promena i nacionalnog plana ublažavanja posledica klimatskih promena kao budućeg strateškog osnova mera i aktivnosti u borbi protiv klimatskih promena. Tom prilikom Karić je naglasio da je Srbija bila prva zemlja u regionu i među prvih deset zemalja sveta koje su dostavile svoj Nameravani nacionalni klimatski doprinos, i započela sa uspostavljanjem sistema za procenu sadašnjih i pripremu narednih nacionalnih ciljeva smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte, utvrđivanjem dugoročnih ciljeva, i praćenjem i izveštavanjem o njihovom sprovođenju.

Svoj boravak u Kraljevu državni sekretar Ivan Karić završio je razgovorom sa predstavnicima lokalnih medija i posetom preduzeću „Radijator inžinjering“ iz Kraljeva, gde je upoznat sa planovima razvoja ovog, po broju zaposlenih, najvećeg kraljevačkog preduzeća, i projektom postrojenja za proizvodnju električne energije preradom klaničnog otpada i stajnjaka sa farmi životinja.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

U Bačkoj Topoli počinju radovi na pošumljavanju

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

U opštini Bačka Topola 17. novembra održana je konferencija za novinare Gabora Kišlindera, predsednika Bačke Topole na kojoj je najavljeno pošumljavanje.

– Uskoro treba da počnu radovi na pošumljavanju ukupno 61,33 hektara na području opštine, a katastarske parcele na kojima je predviđeno pošumljavanje su u vlasništvu Republike Srbije i one su Programom uređenja poljoprivrednog zemljišta predviđene i predložene od strane opštine Bačka Topola za namenu podizanja šuma, a sa predlogom Programa se saglasilo nadležno Ministarstvo – rekao je Gabor Kišlinder, predsednik opštine Bačka Topola.

Osim u Bačkoj Topoli, pošumljavanje će se na za to određenim površinama obaviti u Novom Orahovu, na potezu između Bajše i Panonije, okoline Pačira i Stare Moravice.

Predsednik Kišlinder kaže da sadnja treba da se obavi do 31. marta 2018. godine, a nega zasada do prvih pet godina starosti, prema stvarnim potrebama i prema projektnoj dokumentaciji u skladu sa kalendarom radova za određene vrste aktivnosti.

– Uslovi diktiraju primenu određenih, a u slučaju navedenih površina zemljišta, određene, to jest jedne vrste drveta – bagrem, sa primenom adekvatne tehnologije sadnje i nege mladog zasada – ističe Gabor  Kišlinder, predsednik Bačke Topole i dodaje da je iz budžeta opštine za ove poslove izdvojeno 12 miliona dinara od sredstva namenjenih razvoju poljoprivrede, koja se ostvaruju od izdavanja državne zemlje u zakup.

Izvođač radova pošumljavanja je pobednik javnog poziva firma “Ravni Budim” d.o.o. iz Kovilja.

Trenutna pošumljenost u opštini Bačka Topola je nešto manja od jedan posto.

Milisav Pajević