Home Blog Page 1181

Honda će puniti električne automobile za samo 15 minuta

Honda u skoroj budućnosti planira da lansira više električnih vozila koja bi nudila mogućnost tzv. brzog punjenja. Prema navodima raznih izvora, Honda želi da do 2022. na tržištu ima modele koji će nuditi oko 240 km autonomije za samo 15 minuta punjenja njihovih baterija, što bi značilo smanjenje za otprilike polovinu trenutno potrebnog vremena (30 min za 80%).

Za tu svrhu Honda bi u saradnji s još nepoznatim partnerom razvila nove baterije visokog kapaciteta koje će biti prilagođene brzom punjenju i opremljene naprednim i efikasnim sistemom nadzora. Takođe, sama vozila bi trebalo da se pohvale nešto nižom masom koja će omogućiti dužu autonomiju.

Naravno, da bi električna vozila imala smisla potrebna je i široka mreža punjača, a primera radi Evropa do 2020. namerava da ima na hiljade punjača snage 350 kW, a isto važi i za Japan. Do tada Honda će u Evropi, tokom 2019., lansirati pristupačno električno vozilo bazirano na konceptnom modelu Urban EV. Honda električna vozila nove generacije će iskoristiti ovu bržu infrastrukturu punjenja.

Izvor: Electric Vehicle News

Radionica o značaju primene informacionih i komunikacionih tehnologija u poljoprivredi i životnoj sredini

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

U sklopu međunarodnog projekta projekta “LandSense” 24. ​​novembra, u Srednjoj poljoprivredno-prehrambenoj školi „Stevan Petrović – Brile“ u Rumi ​je održa​na​ radionica, na kojoj ​je učenicima predstav​ljen​ projekat LandSense, koncept „građanskih opservatorija“, te značaj primene informacionih i komunikacionih tehnologija u poljoprivredi i životnoj sredini.

Poseban deo radionice ​je bio posvećen kratkoj obuci učenika za korišćenje platforme CropSupport, budući da će oni u narednom periodu aktivno prikupljati podatke o poljoprivrednom zemljištu u okviru svojih nastavnih aktivnosti ili na svojim porodičnim imanjima. U junu iduće godine učenicima koji su aktivno učestvovali u prikupljanju podata biće uručeni sertifikati, dok je za najaktivnije učenike predviđena i odgovarajuća nagrada.

Projekat „LandSense“ se sprovodi u okviru evropskog Istraživačkog i inovativnog programa H2020.

– Glavni cilj projekta je demonstracija koncepta „građanske opservatorije“ u sektoru poljoprivrede. Ovaj koncept podrazumeva uključivanje „običnih“ građana u procese monitorninga životne sredine i aktivnosti prikupljanja podataka o promenama zemljišta, a zatim korišćenje prikupljenih podataka od strane naučno-istraživačkih institucija (npr. u svrhe izučavanja klimatskih promena, unapređenja sistema satelitskih opservacija, itd.), kaže Vladimir Mrkajić, član projektnog tima LandSense iz Srbije.

U projektu učestvuje preko 15 partnera iz devet evropskih zemalja (Austrija, Nemačka, Francuska, Belgija, Holandija, Italija, Velika Britanija, Slovenija, Srbija).

U Srbiji projektne aktivnosti sprovodi kompanija InoSens iz Novog Sada, koja je razvila platformu CropSupport, a koju čine veb i mobilna aplikacija.

Ova digitalna i besplatna platforma pruža podršku poljoprivrednicima i ostalim zainteresovanim građanima prilikom prikupljanja podataka o korišćenju zemljišta i zemljišnog pokrivača. Naime, putem korišćenja svojih pametnih telefona i veb aplikacije, građani sakupljaju informacije o vrsti proizvodnje na datom zemljištu (npr. da li se radi o ratarstvu, povrtarstvu, voćarstvu ili vinogradarstvu) i specifiraju naziv useva koji se gaji (da li je u pitanju pšenica, paprika, jabuke, itd.).

Za uslugu prikupljanja podataka, korisnici dobijaju putem CropSupport veb platforme korisne podatke o svom zemljištu – vremensku prognozu za mikrolokaciju date parcele kao i obrađene satelitske snimke koji sadrže informacije o eventualnom stresu useva usled izloženosti štetočinama, biljnim bolestima, nedostatku vode ili hranljivih elemenata u zemljištu.

Milisav Pajević

U Vršcu održana akcija ”Očistimo svet zajedno”

Foto: vrsac.com
Foto: vrsac.com

U Vršcu je održana akcija ”Očistimo svet zajedno” u saradnji sa italijanskom kompanijom Paladio East i vršačkom gimnazijom Borislav Petrov Braca.

– Nama je stalo da u kontinuitetu brinemo o životnoj sredini, a ovo je samo jedna od malih akcija u kojoj ne želimo da budemo sami, već da pozovemo, naročito mlade ljude, da podižemo svest, jer na njima je budućnost i oni su ti koji treba da nastave da se ponašaju odgovorno, onako kako ih mi danas učimo”, izjavila je Aleksandra Cvetković, direktorka logistike u kompaniji Paladio East.

Italijanska kompanija Paladio East svoju odgovornost pokazuje proizvodnim procesima, standardima i procedurama, a već sedam godina svoj doprinos daje i iniciranjem ovakvih akcija u Vršcu.

Italijanska organizacija za zaštitu životne sredine Legambiente, u saradnji sa italijanskim kompanijama koje posluju u Srbiji i osnovnim i srednjim školama različitim akcijama pruža doprinos održavanju svetske akcije.

Svetska akcija “Očistimo svet” održava se svake godine i angažuje preko 35 miliona volontera u 130 zemalja i jedna od najvećih zajednica iz oblasti očuvanja životne sredine, čiji je cilj da motiviše građane, škole, preduzeća i lokalne samouprave da se pridruže u sprovođenju aktivnosti koje se bave očuvanjem planete.

Milisav Pajević

Otvorena konferencija “Investirajmo u otpornost društva”

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

U Beogradu je otvorena konferencija “Investirajmo u otpornost društva”.

Cilj konferencije koju su organizovali Program UN za razvoj (UNDP) u Srbiji, Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima Vlade Srbije i Beogradski fond za političku izuzetnost,  jeste da pokaže da investicije u 21. veku moraju biti „pametnije“ nego što je to bio slučaj ranije.

Konferenciju je otvorila zamenica predstavnika UNDP u Srbiji Stelijana Nedera.

Ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku Slavice Ðukić Dejanović poručila je da je u današnje vreme gotovo sve rizik i da se društvo mora dobro pripremiti uz prevenciju i dobru informisanost.

– U slučaju katastrofičnih situacija, ali ne samo prirodnih nepogoda, već i onih koje imaju društveni karakter, planovi moraju biti spremni i moramo znati što ko radi, rekla je Đukić Dejanović.

Ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku rekla je da su za prevenciju od katastrofa ključni planovi i to da informacije o jačanju otpornosti i spremnosti za reagovanje stignu do običnog čoveka.

Moderne tehnologije, upravljanje podacima, regionalna i saradnja svih u društvu doprinose jačanju otpornosi i smanjenju rizika od katastrofa, kaže Ben Slej iz Regionalnog centra UNDP u Istanbulu.

U okviru diskusije na temu „Otpornost na prirodne nepogode“, govorili su Marko Blagojević, direktor Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima, Predrag Marić, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova i načelnik Sektora za vanredne situacije, Danijela Božanić, šef odseka za klimatske promene, Ministarstva zaštite životne sredine, Ljuban Tmušić, načelnik Sektora za civilni zaštitu i humanitarnu pomoć Crne Gore i Jelena Matić Varenica iz Republičkog geodetskog zavoda.

Odgovor na izazove katastrofa mogu da nam daju odgovarajuća tehnologija i upravljanje podacima, podvukao je Slej na panelu “Otpornost na prirodne katastrofe” u okviru konferencije “Investirajmo u otpornost društva”.

Učesnici panela o finansijskim rizicima usled prirodnih katastrofa ističu da se osim budžeta Srbije koji stoji na raspolaganju mora raditi i na drugim izvorima finansija, ali da je važno i podići svest običnih ljudi i privrede da država ne može sve sama već da moraju svoju imovinu da osiguraju.

Ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić govoriće drugog dana i to na temu „Оtpornost gradova i zajednica“, a ukrstiće stavove i predstavnici nadležnih institucija iz Srbije i Hrvatske, šef Komesarijata za izbeglice i migraciju Vladimir Cucić, kao i predstavnici Beograda i Kraljeva, grada koji je pre nekoliko godina zadesila elementarna nepogoda.

Završnu reč na konferenciji imaće Armen Grigorijan, savetnik za klimatske promene i smanjenje rizika od nepogoda iz regionalnog centra UNDP u Istanbulu.

U planu skladištenje opasnih materija u Užicu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta preduzeće Guli-Guli Sevojno, podnelo Zahtev za odlučivanje o potrebi izrade Studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja opasnih materija – otpadnih olovnih akumulatora, nikl-kadmijumskih baterija i baterija sa živom, elektronske i električne opreme, ukupnog kapaciteta skladištenja do 9 tona na dan u opštini Užice.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahteva svakog radnog dana u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine u Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva.

Svi zainteresovani mogu dostavito svoje mišljenje u roku od 10 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Održane obuke sakupljača sekundarnih sirovina u Leskovcu i Vranjskoj Banji

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U okviru projekta ,,Sakupljači juga Srbije za primer”, koji je podržan od strane Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije, održane su dve obuke sakupljača sekundarnih sirovina u Leskovcu i Vranjskoj Banji.

U fokusu interesovanja ovog projekta bila su registrovana udruženja sakupljača koja su u procesu legalizacije. Prva obuka održana je u Domu kulture Roma u Leskovcu i na njoj je bilo prisutno 30 sakupljača sekundarnih sirovna. Druga obuka održana je u Vranjskoj Banji i nju je prošlo 20 sakupljača iz ove opštine.

Članovi oba udruženja iskazala su spremnost za dalji proces legalizacije svog poslovanja. Sa druge strane, isakazana je i potreba većeg uključivanja lokalnih samouprava u rešavanje problema sakupljača sekundarnih sirovina. Potpisan je i zajednički Memorandum o saradnji na kom su definisani zajednički ciljevi na kojima će se raditi u narednom periodu.

Veliki doprinos na realizaciji projekta dalo je Odeljenje za zaštitu životne sredine grada Leskovca svojim učešćem na obukama.

izvor: jugpress.com

Sandra Jovićević

HEAL: Uvećan zdravstveni rizik zbog emisije štetnih gasova iz elektrana

Foto: te-ko.rs
Foto: te-ko.rs

Republika Srbija je ove nedelje najavila izgradnju novog bloka Termoelektrane Kostolac B3 – 350 megavata u blizini granice sa Rumunijom, koja će prvenstveno trošiti lignit iz obližnjeg kopa. Ukupna vrednost projekta je 610 miliona eura, od čega se Vlada Srbije obavezala da obezbedi oko 20 odsto, dok će ostatak osigurati Eksim banka Kine uz kredit na period otplate od dvadeset godina.

U konačnici, ovo saopštenje za javnost znači da će građani Republike Srbije kroz poreske obaveze finansirati projekat koji će ozbiljno uticati na njihovo zdravlje, kao i stvoriti nekontrolisane dodatne ekonomske i zdravstvene troškove. Jedan od najuticajnih medicinskih časopisa na svijetu, The Lancet, preporučuje da sve zemlje uklone iz upotrebe najugroženiji oblik fosilnih goriva – ugalj.

Emisije štetnih gasova iz elektrana na ugalj doprinose zagađenosti vazduha i povezuju se sa nepotrebnim visokim stopama prerane smrti, hroničnim plućnim bolestima, srčanim oboljenjima i astmom. Lignit – oblik uglja koji će se primarno koristi u Kostolcu B3 – je najprljaviji oblik uglja. Prema proračunima Alijanse za zdravlje i životnu sredinu – HEAL, postoji rizik  da 1.269 ljudi doživi preuranjenu smrt zbog zagađenja tokom postojanja i rada same elektrane, pod pretpostavkom da će njen rad trajati 45 godina. To je jednako direktnim zdravstvenim troškovima između 462 milona i 1,33 milijardi eura. Uz to, svake dodatne godine elektrana Kostolac B3 bi mogla da prouzrokuje 28 preuranjenih smrtnih slučajeva sa dodatnim društvenim troškovima od 10 do 29 miliona eura.

Izvor: HEAL 

Pošumljavanje Velikog ratnog ostrva

Foto: studiob.rs
Foto: studiob.rs

U cilju povećanja pošumljenosti Velikog ratnog ostrva, zaštićenog prirodnog dobra grada Beograda, radnici JKP „Zelenilo-Beograd” su zajedno sa studentima i profesorima Šumarskog fakulteta posadili hiljadu sadnica hrasta lužnjaka starosti tri godine. Sadnice su namenski proizvedene u rasadniku Šumarskog fakulteta, u sklopu redovnih projektnih aktivnosti finansiranih od strane Sekretarijata za zaštitu životne sredine.

Ugroženost ovakvih staništa, poput Velikog ratnog ostrva, zahteva primenu adekvatnih mera zaštite i usmerenog korišćenja, pre svega, genofonda šumskog drveća kao glavnog nosioca ekosistema. Na Velikom ratnom ostrvu evidentirane su četiri vrste drveća, koje pripadaju kategorijama retkih, ugroženih, reliktnih i endemičnih vrsta, a to su bela topola, vez i domaći orah, dok je koprivić endemit. Značajan genofond Velikog ratnog ostrva je i močvarni taksodijum koji je unesen u ovo zaštićeno područje i ne opterećuje ambijent u smislu prirodnosti.

Kroz ovakve programe, koje sprovodi JKP „Zelenilo-Beograd” zajedno sa Sekretarijatom za zaštitu životne sredine i Šumarskim fakultetom , gde se iz semena sa stabala, poreklom sa Velikog ratnog ostrva, proizvede namenski sadni materijal, koji se potom vrati na Veliko ratno ostrvo, ostvaruje se dugoročno očuvanje i usmereno korišćenje raspoloživog genofonda drvenastih biljaka.

U prethodnom periodu, na Velikom ratnom ostrvu JKP „Zelenilo-Beograd” je posadilo 5.850 sadnica lužnjaka, 1.000 sadnica poljskog jasena, 1.755 sadnica veza i 800 sadnica crne topole. Plan je da se i u narednom periodu nastavi sa namenskom proizvodnjom sadnog materijala u cilju povećanja pošumljenosti ovog područja.

izvor: beograd.rs

Sandra Jovićević

Održana manifestacija Dan paukova

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Proteklog vikenda u Pokrajinskom zavodu za zaštitu životne sredine održana je prva manifestacija koja promoviše biodiverzitet Srbije kroz manje popularne grupe organizama kao što su paukovi. Organizovana su predavanja za odrasle, dečije radionice i postavljene su izložbe fotografija, likovnih radova i mozaici.

Popularne teme su prezentovali predavači iz Švajcarske, Hrvatske i Srbije, a održane su i radionice za decu u izložbenom prostoru Zavoda na kojima su deca pravila mozaike paukova, pleli mrežu i igrali društvene igre na temu paukova. Takođe, prikazani su živi primerci tarantula uz edukativni 3d model pauka za učenje anatomije.

Nakon održanih predavanja, otvorena je izložba fotografija, i dodeljene nagrade za najbolje radove dece iz OŠ „Petefi Šandor” i SUŠ „Bogdan Šuput” iz Novog Sada.

izvor: pzzp.rs

Sandra Jovićević

Izveštaj o stradanju divljih ptica u Srbiji

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Agencija za zaštitu životne sredine objavila je Izveštaj o nezakonitom ubijanju, trovanju, hvatanju, držanju i trgovini divljim pticama u Republici Srbiji za period od 2000. do 2017. godine.

Izveštaj je nastao tokom rada na projektu Civilno društvo za unapređenje pristupanja Srbije Evropskoj uniji koji se realizuje u saradnji sa Beogradskom otvorenom školom, uz podršku Švedske.

Prve procene nelegalnog stradanja divljih ptica u Srbiji koje su urađene 2014. godine pokazale su da godišnje između 120.000 i 170.000 jedinki divljih ptica u okviru 64 vrste strada od nezakonitog ubijanja, trovanja i hvatanja. Nakon pomenutih saznanja nastala je potreba da se podaci o stradanju divljih ptica sistematično sakupe, obrade i predstave stručnoj i široj javnosti kako bi se značajno unapredio sistem zaštite ptica i prirode u Srbiji.

Agencija za zaštitu životne sredine i Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije će u narednom periodu, u skladu sa dostupnim podacima razviti indikator o stradanju ptica.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Samo 115 lokalnih samouprava u Hrvatskoj ima Plan upravljanja otpadom

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Zbog uspostavljanja efikasnijeg upravljanja otpadom u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo zaštite životne sredine i energetike je osiguralo EU sufinansiranje projekata upravljanja otpadom kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ na način da su u tioku javni pozivi za EU sufinansiranje izgradnje reciklažnih dvorišta i sanaciju deponija.

U narednom periodu biće raspisani i javni pozivi za sufinansiranje aktivnosti koje su jedinice lokalne samouprave obavezne sprovoditi prema Zakonu o održivom upravljanju otpadom kao i javni poziv za nabavu kontejnera i ostale komunalne opreme. Preduslov za sufinansiranje nabavke komunalne opreme biće važeći planovi upravljanja otpadom, pa ih jedinice lokalne samouprave moraju doneti ukoliko žele aplicirati za sredstva.

Prema službenim podacima Hrvatske agencije za okolinu i prirodu, zaključno sa 30. oktobrom 2017. godine, evidentirano je ukupno 115 jedinica lokalne samouprave koje su usvojile plan upravljanja otpadom od ukupno 556 gradova i opština u Hrvatskoj.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Uskoro grejanje stanova u Beogradu iz obrenovačkog TENT-a

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: mre.gov.rs

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić najavio je da će na Samitu predsednika vlada u Budimpešti 27. novembra, u okviru mehanizma saradnje sa Kinom 16 plus 1, biti potpisan ugovor za izgradnju toplodalekovoda između Obrenovca i Beograda.

Antić je, na drugoj međunarodnoj konferenciji pod nazivom Balkan na Novom putu svile: bezbednosni izazovi i rizici unutar Inicijative 16 plus 1 istakao da će se na taj način konačno iskoristiti to što u neposrednoj blizini Beograda postoji najveća termoelektrana na Balkanu Nikola Tesla (TENT) i što se može iskoristiti deo njenog potencijala za grejanje stanova.

Predstavnici Ministarstva rudarstva i energetike Srbije, Grada Beograda i Termoelektrane Nikola Tesla potpisali su ranije sa kineskom kompanijom Pauer konstrakšn korporejšn (Power Construction Corporation of China) Memorandum o razumevanju za projekat izgradnje toplodalekovoda Obrenovac–Novi Beograd.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

e-Volucija automobila se nastavlja

DA LI BISTE I VI PROBALI ELEKTRIČNO VOZILO?

Kada se priča o automobilima budućnosti, ve­ćina ljudi odmah pomisli na električne automobile. Ipak, realnost je drugačija. Električni automobili, zapravo, predstavljaju našu sadašnjost. Danas, „vozila na struju“ postaju sve interesantnija na mnogim tržištima, uključujući i Srbiju. Razlozi za kupovinu ovih automobila, pored očuvanja životne sredine i ekonomičnijeg punjenja su brojni, a mi ćemo vam u daljem tekstu detaljnije predstaviti preostale prednosti:

  • Ova vozila skoro su totalno bešumna i ne doprinose zagađenju bukom
  • Ne ispuštaju štetne materije sagorevanjem i ne dolazi do zagađenja vazduha smogom
  • Fleksibilno i jednostavno punjenje. Automobil možete napuniti i na poslu ili kod kuće, jer je samo potrebno provući kabl i spojiti ga na utičnicu
  • Manje popravki, zbog smanjene mogućnosti mehaničkog kvara
  • Lakši je za održavanje
  • Ekonomičniji je na duže staze

Našom zemljom krstari sada već druga generacija električnog golfa, koja je ovog puta bazirana na unapređenoj generaciji postojeće serije sedam. Mnoge stvari su unapre­đene: jačina baterija deklarisana je na nivo od 35,8 kW/h, dok je snaga agregata podignuta na 100 kW, što je lako preračunati u 136 KS. Uz pomoć ovih performansi vrlo jednostavno možemo odrediti moguću kilometražu, vreme punjenja i, naravno, cenu potrošnje.

e-Golf sada pokriva i više od

200 kilometara u svakodnevnoj vožnji

sa jednim punjenjem baterije

Kod električne energije sve je strogo definisano, snaga električnog motora u kW jednaka je proizvodu napona mre­ že (220 V) i struje (A). Potrebno je skromnih 2,2 kW snage, ali i gotovo 18 časova punjenja kako bismo napunili svih 35,8 kW kapaciteta, ukoliko raspolažemo punjačem baterija od 10 A. Upotrebom svakog snažnijeg punjača to se vreme skraćuje u proporciji sa snagom i amperažom punjača, te sa punjačem od 40 kW, e-Golf može biti „ready to go“ za nekih 45 minuta.

Korisnici najčešće danju koriste vozilo, a noću ga po jeftinijoj tarifi dopunjuju. Da bismo dokazali ekonomič­nost e-Golfa, pokazaćemo sledeći primer: Punjaču od 10 A, koji se isporučuje serijski uz e-Golf, potrebno je oko 10 časova punjenja za pun potencijal baterije, za šta se koristi oko 25 kW/h električne energije. Ako stavimo proračun na papir, shvatićemo da nas takvo punjenje na kraju staje 125 dinara ili 1 evro. Dodatna pogodnost je što nam je za svakodnevno punjenje dovoljna obična utičnica.

Što se tiče godišnjeg proseka, koji je relevantan za sve korisnike, e-Golf sada pokriva i preko 200 kilometara u svakodnevnoj vožnji sa jednim punjenjem baterije, a sve u zavisnosti od stila vožnje, upotrebe klima uređaja i drugih parametara.

Ono što takođe može biti zanimljiva informacija zaljubljenicima u kvalitetnu vožnju jeste činjenica da e-Golf ubrzava do 100 km/h za 9,6 sekundi. Ono što je posebno interesantno jeste to da e-Golf nije izgubio ništa od svoje udobnosti pri vožnji, niti od prepoznatljivog dizajna. Uz LED farove koje karakteriše mala potrošnja električne energije, izgled dobija novu, tehnološku notu. Plavi dizajnerski elementi i aerodinamična optimizacija mu takođe daju poseban pečat.

I pored brojnih prednosti, postoje realna ograničenja koja i dalje usporavaju usvajanje koncepta električne mobilnosti. Jedan od njih je cena, koja je uslovno visoka pri samoj kupovini. Posebno što se e-automobili umnogome isplate u odnosu na standardne automobile, početnu cenu e-modela ne treba direktno upoređivati sa cenom istih, samo klasičnih modela. Recimo, početna cena e-Golf modela kreće od 40.000 eura.

Pritom, postavljanje punjača u našoj zemlji je projekat na kome se intenzivno radi, a čemu posebno doprinosi kompanija Porsche SCG koja je generalni zastupnik marke Volkswagen. Spremni da se uključe u projekte ove vrste, postavili su punjač za korisnike e-Vozila na Zrenjaninskom putu 11, gde se i nalazi Volkswagen ovlašćeni prodajno-servisni centar Porsche Beograd Sever.

e-Volucija automobila se nastavlja. Detaljno se upoznajte sa procesom na: www.volkswagen.rs/novi-e-golf

Ovaj sadržaj je prvobitno objavljen u biltenu Energetskog portala pod nazivom EKO-MOBILNOST, jula 2017. godine.

Krk dobija sistem za prečišćavanje otpadnih voda

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Radovi na projektu izgradnje Sistema prikupljanja, odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda ostrva Krka, počeli su juče u Gradu Krku, a projekat su predstavili ministar zaštite životne sredine i energetike Tomislav Ćorić i direktor Ponikve voda Frane Mrakovčić.

Ministar Ćorić rekao je da će se izgraditi 85 kilometara kanalizacione mreže i rekonstruisati gotovo 40 kilometara vodovodne mreže. Reč je o velikom i važnom projektu koji se finansira iz EU fondova, uz sufinansiranje Hrvatskih voda, odnosno Ministarstva zaštite životne sredine i energetike. Realizacijom tog projekta, u roku od 27 meseci, poboljšaće se kvalitet života na ostrvu.

Direktor Ponikve voda Frane Mrakovčić objasnio je da će projekat obuhvati radove na izgradnji uređaja za prečišćavanje otpadnih voda, kao i na proširenju i dogradnji sistema javne odvodnje za šest aglomeracija na Krku (Omišalj, Malinska-Njivice, Krk, Punat, Baška i Klimno- Šilo). Ukupna vrednost projekta je 648,3 miliona kuna, od čega je 369,1 miliona kuna obezbeđeno iz evropskih fondova.

Gradonačelnik Krka Darijo Vasilić rekao je da taj projekt počinje nakon što je uspešno rešen dovod vode do svakog domaćinstva i uređen sistem ekološkog upravljanja otpadom na ostrvu. Radovi će trajati do kraja 2020. godine.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Cena ruskog gasa ostaje ista do kraja 2017. godine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prosečna cena gasa koji je Gasprom izvezao u Evropu u devet meseci 2017. godine iznosila je 190 dolara za 1.000 kubnih metara.

Kako je izjavio je zamenik predsednika Upravnog odbora Gasproma Aleksandar Medvedev, očekuje se da će cena ostati ista do kraja ove godine, prenela je ruska agencija Tass.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Za jesenju sadnju u Leskovcu izdvojeno dva miliona dinara

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Jesenja sadnja u Leskovcu, za koju su iz gradskog budžeta ove godine izdvojena dva miliona dinara, obavlja se  na više lokacija u gradu.

Gradonačelnik Leskovca Goran Cvetanović izjavio je da je za jesenju i prolećnu sadnju ove godine opredeljen iznos od četiri miliona dinara, što je za milion i po dinara više u odnosu na prošlu godinu.

Radnici JKP “Komunalac” iz Leskovca su u okviru jesenje sadnje do sada formirali drvored u Ulici Branka Krsmanovića, izvršili ozelenjavanje novoformiranih parking prostora u Ulici Moše Pijade i Topličkog ustanka, izvršili obnovu žardinjera na Trgu revolucije. Pored toga, obavljena je sadnja lišćarskog drveća kao i dekorativnog šiblja obavljena je i u parku u Norvežanskoj ulici, Mlinskoj ulici, Ulici Stojana Ljubića, Radeta Svilara, Koste Stamenkovića.

Do sada je zasađeno oko 120 komada lišćarskog drveća i 250 komada četinarskog i lišćarskog šiblja.

U ostalim naseljima u gradu izvršena je dopuna sadnicama lišćara i četinara prema rasporedu na terenu.

Sadnja  dvogodišnjeg cvetnog materijala izvršena je u već formiranim cvetnim lejama u centralnom parku, na Trgu revolucije, kružnom toku u naselju Solidarnost, kao i sadnja u Vučju, Brestovcu i Grdelici. U parku kod stadiona Dubočica obavljena sadnja lišćara, a kada vremenske prilike to dozvole planira se i otvaranje nove cvetne leje u samom parku.

U planu je i dopuna žardinjera i zelenih površina ispred glavne pošte niskim četinarskim i lišćarskim šibljem, i na Bulevaru oslobođenja sa dekorativnim šibljem.

Milisav Pajević