Home Blog Page 1163

Zatvaraju put na dva meseca da bi njim prolazile žabe

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Put za Sen-Malo na zapadu Francuske biće zatvoren za saobraćaj dva meseca kako bi se podstakla reprodukcija žaba koje prolaze tim putem, saopštile su vlasti turističkog gradića, koji je jedna od omiljenih destinacija Parižana za vikend.

Put u luci Sen-Malo, koji je zaštićeno područje i označen je kao prirodna zona, biće zatvoren za saobraćaj od 15. januara do 15. marta.

Gradske vlasti su navele da je prošle godine zabeležena velika stopa uginuća žaba zbog odvijanja saobraćaja.

“Pošle godine je oko 1.000 žaba stradalo na tom putu i okolo”, navele su vlasti koje su podsetile da su žabe na spisku potencijalno ugroženih vrsta.

Izvor: N1

Bosna zabranila ubijanje životinja radi krzna

Foto: pixabay
Foto: pixabay

BiH je sledeća zemlja bivše SFRJ koja je rekla ne ubijanju životinja radi krzna. Naime, nakon Slovenije, Makedonije i Hrvatske, i u BiH se od 1. januara 2018. godine završilo prelazno razdoblje i stupila je na snagu ova zabrana.

Odgajivači su u nekoliko pokušaja nastojali ukinuti zabranu ili produžiti prelazno razdoblje. Poslednji pokušaj da se produži ostao je još uvek u proceduri, iako je sada, kada je zabrana stupila na snagu, potpuno apsurdan.

Širom Evrope sve je izraženiji stav protiv uzgoja životinja radi krzna. Rastući broj država doneo je zabrane takvih praksi, poput Velike Britanije, Austrije, Slovenije, Hrvatske, Makedonije, Češke, Holandije, ili su doneseni zakonski propisi koji na drugi način onemogućavaju takav uzgoj.
Nakon Bosne i Hercegovine, očekuje se krajem godine stupanje na snagu zabrane uzgoja i u Srbiji.

I poznata modna imena sve češće donose odluke o prestanku korišćenja životinjskoga krzna, dajući tako do znanja da krzno postaje stvar prošlosti.

Tako su se prestižni modni brendovi kao što su: Armani, Guči, Hugo Bos, Tomi Hilfiger, Kelvin Klajn, Stela Mekartni i drugi obavezali na politiku nekorišćenja životinjskoga krzna.

Životinje uzgajane radi krzna zatočene su ceo svoj kratki život u malim kavezima, ubijaju ih gušenjem plinom, lomljenjem vratova ili strujnim udarima, a njihov uzgoj uzrokuje i štetu za okolinu, dok se za obradu krzna koriste velike količine vode i opasne hemikalije. Za samo jednu bundu industrija krzna ubije čak 200 činčila, 15 lisica ili 40 kuna.

Izvor: N1

Užičane upozoravaju da, zbog smoga, budu kraće napolju

Foto: Milan Zlatanović
Foto: Milan Zlatanović

I ovu zimu Užičani su dočekali gušeći se u smogu i čađi, čija koncentracija je tolika da je vazduh pojedinih dana prema analizama Zavoda za javno zdravlje okarakterisan kao opasan po zdravlje. Zbog zdravstvenih problema koje može izazvati velika količina čađi Užičanima se savetuje da skrate boravak napolju.

U Užicu je tri puta više čađi od dozvoljene koncentracije. Pojedini Užičani na ulicu izlaze sa maskama na licu.

Iz Zavoda za javno zdravlje upozoravaju da broj obolelih od respiratornih organa u Užicu svake godine raste.

To se najčešće dešava u vreme grejne sezone. Iz gradske uprave poručuju da im je za sprovođenje mera protiv aerozagađenja potrebna pomoć Republike.

Kažu da je Grad poslao zahtev ministarstvu pre tri godine, za proglašenje ugrožene sredine, ali ono nikad nikome nije odgovorilo na taj zahtev. Dodaju da takav odgovor nije dobila nijedna lokalna samouprava koja je poslala sličan zahtev i ističu da vlasti na lokalu ne mogu same da reše takve probleme.

Užice ima 15.000 individualnih ložišta i vazduh treće kategorije. Bolesnima, deci i starima se preporučuje da tokom zime što manje borave napolju.

Izvor: N1

EPS u obavezi da ažurira Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu za projekat postrojenja prečišćavanja otpadnih voda u TENT A

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da je doneto rešenje da je nosilac projekta JP Elektroprivreda Srbije iz Beograda u obavezi da ažurira Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu za Projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u okviru TE Nikola Tesla A u Obrenovcu.

Nosilac projekta je u obavezi da posebno obradi poglavlja u kojima se odstupilo od prethodnih projektnih rešenja, a odnose se na postrojenje za tretman zauljenih otpadnih voda G2, gde nije ugrađena automatska rešetka za uklanjanje grubog i inertnog materijala i postrojenje za prečišćavanje zauljenih voda U1, gde nije izgrađena DAF jedinica, već je zamenjena skraperom u podužnom taložniku, hvatačem ulja, bazenima za izdvajanje ulja i peščanim filtrima, kao i ažuriranje propisanih mera zaštite životne sredine tokom perioda eksploatacije.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid doneto rešenje u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine u Novom Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva i dostavi svoje mišljenje u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

U planu obuka za energetske menadžere iz Tuzlanskog kantona i Brodsko-posavske županije

Foto: zelena-akcija.hr
Foto: zelena-akcija.hr

U narednom periodu u okviru projekta Pametne škole organizuje se obuka za dve grupe energetskih menadžera iz Tuzlanskog kantona i Brodsko-posavske županije.

Kroz obuku će proći više od 40 učesnika, a cilj obuke je osposobiti energetske menadžere koji će moći kvalitetno odgovoriti zahtevima zakonske regulative (javna preduzeća i ustanove), ali i zahtevima savremene tržišne ekonomije (privreda) za efikasnije korišćenje energije.

Energetski menadžer je osoba koja prikuplja i analizira podatke o načinu korišćenja energije, predlaže mere koje doprinose racionalnoj upotrebi energije i prati sprovođenje mera energetske efikasnosti.

izvor: zelena-akcija.hr

Sandra Jovićević

Norveška izvezla 116 milijardi metara kubnih gasa prošle godine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Norveška je u 2017. godini ostvarila rekordan izvoz gasa od 116 milijardi metara kubnih gasa.

Ovo je za 8 odsto više nego 2016. godine, saopštio je norveški operator gasnog sistema Gassco, a predstavlja i najveći izvoz gasa u poslednjih 40 godina.

Norveška gas izvozi u ostale evropske zemlje, čime zadovoljava 25 odsto ukupne evropske potrošnje gasa i predstavlja drugi dobavljač gasa za Evropu.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

U 2018. godini počinje izgradnja HE Buk Bijela

Foto: Vlada RS
Foto: Vlada RS

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je da će ove godine početi izgradnja Hidroelektrane Buk Bijela, koja bi prema procenama trebalo da košta oko 400 miliona KM i biće 100 odsto u vlasništu Elektroprivreda Republike Srpske.

Kako je naveo, trenutno postoje dve kineske kompanije koje su izrazile jasan interes i pripremile ponude za realizaciju ovog projekta. On je istakao da će investicija biti realizovana na području opštine Foča, gde bi trebalo da bude sedište preduzeća koje će voditi ovaj projekat, a instalirana snaga hidroelektrane iznosice 93,52MW.

Dodao je da se, osim Buk Bijele, u Hercegovini realizuje i projekat Hidroelektrane Dabar, a planirana je i realizacija Termoelektrane Gacko 2. Ukupno investiranje u sektor energetike samo na području Hercegovine, uključujući i nekoliko malih hidroelektrana, biće oko 2,3 milijarde u narednih šest do sedam godina.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

U planu skladištenje i tretman otpada u Valjevu

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine izdalo je obaveštenje u kome se navodi da je ovaj organ doneo Rešenje o davanju saglasnosti na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta Centar za skladištenje i tretman neopasnog i opasnog otpada u Valjevu, nosioca projekta Captiva.

Uvid u doneto Rešenje može se izvršiti u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine u Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva u roku od 20 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Protiv ovog Rešenja nije dopuštena žalba. Nosilac projekta i zainteresovana javnost mogu pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe nadležnom sudu u roku od 30 dana od dana prijema ovog rešenja, odnosno od dana objavljivanja u sredstvima informisanja.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Crna Gora postepeno izbacuje iz upotrebe energetski neefikasne sijalice

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Stavljanje na tržište klasičnih sijalica sa žarnom niti snage 100 W i veće neće biti dozvoljeno nakon 1. jula 2018. godine u Crnoj Gori, predviđeno je Pravilnikom o zahtevima za eko dizajn neusmerenih sijalica za domaćinstva, koji je donelo Ministarstvo ekonomije i koji je objavljen u Službenom listu Crne Gore krajem prošle godine.

Kako je saopšteno iz Ministarstva, ovaj Pravilnik je jedan od 16 propisa kojim se uređuje uvođenje zahteva za eko dizajn određenih grupa proizvoda koji utiču na potrošnju energije, a koji, kako objašnjavaju, propisuju postepenu eliminaciju određenih tehnologija sa tržišta, shodno praksi EU koja sprovodi ovaj proces od 2012. godine.

Kada su u pitanju klasične sijalice sa žarnom niti, neće biti dozvoljeno stavljanje na tržište onih snage 100 W i veće nakon 1. jula 2018. godine. Isto važi za sijalice snage od 75 W i veće od 1. januara 2019, za sijalice snage od 60 W i veće od 1. jula 2019, a od 1. januara 2020. godine neće biti dozvoljeno stavljanje na tržište svih klasičnih sijalica sa žarnom niti, osim onih baziranih na nekoj novoj, energetski efikasnijoj tehnologiji.

Ministarstvo ekonomije Crne Gore je uz podršku Nemačkog društva za međunarodnu saradnju (GIZ) i Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD), u prethodnom periodu donelo 25 propisa kojim se uređuje uvođenje zahteva za eko dizajn i označavanje energetske efikasnosti.

izvor: cdm.me

Sandra Jovićević

Prijave za učešće u Nature-Saving Rules takmičenju iz oblasti zaštite životne sredine

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Hike & Cycle platforma poziva učenike i studente širom sveta da se prijave za učešće u Nature-Saving Rules takmičenju iz oblasti zaštite životne sredine i osvoje novčane nagrade.

Takmičenje se održava dva puta godišnje i namenjeno je najboljim i najkreativnijim mladim piscima, odnosno studentima koji podržavaju odgovoran pristup aktivnostima na otvorenom. Nagrada se dodeljuje u vidu stipendije s ciljem podizanja svesti o životnoj sredini među mladima kroz podsticaj.

Kandidati moraju pripremiti listu pravila o zaštiti životne sredine za jednu od sledećih tema: 1. odgovorno kampovanje; 2. kako osigurati da planinari / izletnici ne naude prirodi; 3. preporuke za odgovorno ponašanje blizu vode. Dva odabrana kandidata će dobiti novčane nagrade (stipendije) u vrednosti od 1.500 dolara za prvo mesto i 500 dolara za drugo mesto.

Pravo na prijavu ostvaruju učenici srednjih škola i studenti širom sveta. Prijave se podnose elektronskim putem na e-mail adresu: scholarship@hikeandcycle.com.

Prilikom prijave, kandidati moraju ispoštovati sledeće kriterijume: lista pravila (od pet do deset) je na engleskom jeziku; lista ne sme sadržati više od 400 reči; lista nije plagijat; datoteka je u .doc ili .docx formatu; naziv datoteke je “Nature_Scholarship_Ime_Prezime”.

Kandidat je u obavezi da svoju listu pravila objavi na društvenim mrežama. Rok za prijavu je 11. mart 2018. godine.

Hike & Cycle platforma osnovana je sa ciljem da nauči avanturiste da bezbedno putuju -za sebe i za životnu sredinu. Ona nastoji da minimizira štetu koja nastaje od planinarenja i kampera tokom aktivnosti na otvorenom prostoru.

Više informacija možete pročitati na linku:  https://hikeandcycle.com/scholarship/

Milisav Pajević

Rekonstrukcija i adaptacija grejne mreže Stomatološke ambulante u Starom Priboju

Foto: Julian Nitzsche
Foto: Wikipedia/Julian Nitzsche

Počeli su radovi na rekonstrukciji i adaptaciji grejne mreže u objektu Stomatološke ambulante u Starom Priboju. Radovi se finansiraju sredstvima koja su Domu zdravlja Priboj odobrena od resornog ministarstva po konkursu.

Rekonstrukcija grejne mreže sa sopstvenim kotlom za električno grejanje će poboljšati uslove za rad i pružanje primarne zdravstvene zaštite, koja će biti kvalitetnija, jer će poboljšati ambijent rada zaposlenih koji pružaju usluge građanima i boravak građana u Domu zdravlja.  Ukupna vrednost radova je 658.908.00 dinara sa PDV-om, a izvodi ih firma ,,Energostatus” d.o.o. iz Beograda koja je izabrana na tenderu.

Rekonstrukcija grejne mreže doprineće poboljšanju ambijenta rada zaposlenih, jer će posao obavljati u zagrejanim prostorijama-ordinacijama, a i pacijentima bi u zagrejanim čekaonicama bilo prijatnije. Realizacija ovog projekta u krajnjoj meri doprineće poboljšanju zdravstvene zaštite u Domu zdravlja Priboj.

Poslednja rekonstrukcija ovog objekta izvršena 1989. godine kada je postavljena grejna mreža na daljinsko grejanje preko kotlarnice osnovne škole koja se nalazi u blizini.

S obzirom na to da kotlarnica nije imala dovoljne kapacitete za ovaj vid grejanja ambulanta je 1994. godine isključena sa sistema. Od tada grejanje prostorija je vršeno preko TA peći, a čekaonica putem kalorifera. Ovakav način grejanja nije pogodan ni sa stanovišta zaposlenih ni pacijenata, a ne opravdava ni energetsku efikasnost.

Milisav Pajević

Industrijski giganti u borbi za očuvanje mora i okeana

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Kompanije planiraju ukloniti milione tona plastike iz mora i okeana i koristiti je za proizvodnju i pakovanje.

Vodeće kompanije u svojim industrijama pokreću grupu za smanjenje plastičnog otpada u morima i okeanima, saopšteno je iz firme Hauska&Partner iz Zagreba.

Među industrijskim gigantima su Dell, General Motors, Microsoft, Trek Bicycle, Herman Miller, Interface, Humanscale, Bureo, Van de Sant i drugi.

Ističe se da istraživanja pokazuju da je najmanje osam miliona tona plastičnog otpada ušlo u okeane 2010. godine, a ako se trendovi ne promene, više od 150 miliona tona plastičnog otpada završiće u okeanima do 2025. godine.

To predstavlja pretnju ne samo vitalnim okeanskim ekosistemima, poput staništa ugroženih vrsta ribe i koralnih grebena, već negativno utiče na zdravlje i skraćuje životni vek kako morskih životinja tako i ljudi.

Cilj grupe jeste da stvori prvi komercijalni dobavljački lanac u svetu utemeljen na plastici uklonjenoj iz okeana, ističe se u saopštenju.

Svaka kompanija testiraće mogućnosti uključivanja plastike iz okeana u proizvodnju ili pakovanja kako bi smanjila potrošnju izvorne plastike u svom poslovanju i dobavljačkom lancu.

Kompanije će formirati otvorenu saradničku inicijativu pod nazivom NextWave.

NextWave okuplja vodeće tehnološke i kompanije usmerene na prodaju krajnjim korisnicima. Podršku projektu pružaju Program Ujedinjenih nacija za zaštitu životne okoline, Institut 5Gyres iz Los Anđelesa, Londonsko zoološko društvo i Institut New Materials Univerziteta u Džordžiji.

Članovi NextWavea deliće odgovornost za razvoj održivog modela koji smanjuje zagađenje okeana plastikom, istovremeno stvarajući ekonomske i društvene koristi za različite grupe.

NextWave predviđa da će inicijativa spriječiti ulazak više od tri miliona tona plastike u okeane, što odgovara težini 66 miliona flaša za vodu.

Ističe se da su se kompanije članice dogovorile da će smanjiti upotrebu plastike u svom poslovanju i dobavljačkim lancima, a prvi korak u tome biće procena korišćenja plastike i identifikacija mogućnosti za značajno smanjenje ili odustajanje od korišćenja plastike za jednokratnu upotrebu i plastike koja se ne može reciklirati.

“Saradnja je neophodna ako želimo da rešimo problem plastike u okeanima. Izuzetno mi je drago što smo uspostavili partnerski odnos sa liderima u različitim industrijama kako bismo kreirali rešenja kojima ćemo stvoriti vrednost od otpada”, izjavio je Kevin Braun, direktor dobavljačkog lanca u Dellu.

Grupu podržava i The Lonely Whale, nevladina organizacija koja kroz osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, posredstvom kampanja usmerenih na potrošače i tržišnih rešenja, želi približiti okean ljudima.

The Lonely Whale uključiće naučnike i zagovaraće korišćenje otpada iz okeana kako bi pomogao stvaranju održivog modela za lokalne zajednice i okolinu u obalnim područjima.

Pre dve godine Dell je uspostavio partnerski odnos s Adrianom Grenierom, osnivačem The Lonely Whalea, kako bi posredstvom Lonely Whale VR edukacije osvestio kompanije i korisnike o opasnostima koje plastika predstavlja za okeane.

U januaru 2017. Dell je počeo pilot-projekt sa pakovanjima napravljenim od plastike iz okeana, a pomogao je i u pokretanju programa Clean Seas UN-ovog Programa za zaštitu životne okoline, koji je podtakao 33 zemlje da preduzmu korake u smanjenju zagađenja mora.

U junu 2017. Dell i The Lonely Whale obratili su se Ujedinjenim nacijama na UN-ovoj konferenciji o okeanima, na kojoj se Dell obavezao da će podržati 14. globalni cilj održivog razvoja.

Izvor: aljazeera

Program mera podrške za sprovođenje poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja opštine Knić za 2017. godinu

Foto: Crni Bombarder
Foto: Wikipedia/Crni Bombarder

Opština Knić je 29. decembra 2017. godine sa 208 novih korisnika potpisala ugovore o dodeli sredstava po Programu mera podrške za sprovođenje poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja opštine Knić za 2017. godinu namenjenih podsticajima za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava.

Ukupno je 555 poljoprivrednih gazdinstava u 2017. godini dobilo subvencije opštine Knić.

Za ove namene je utrošeno blizu 60 miliona dinara, a poslednja sredstva u iznosu od 22 miliona dinara obezbeđena su preko transfernih sredstava Vlade Republike Srbije i tekućih rezervi opštine Knić.

Milisav Pajević

UK: Prodavci kućne opreme profitiraju od najavljenog poreza na čaše za jednokratnu upotrebu

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Svake godine u Ujedinjenom Kraljevstvu baci se 2 i po milijarde čaša kafe-za-poneti (30 hiljada tona), od čega tek svaka 400. bude reciklirana (0,25 odsto).

Reciklaža ovih šoljica ne može da bude obavljena u uobičajenim reciklažnim sistemima jer se prave od kartona sa čvrsto vezanim polietilenskim slojem koji je nemoguće ukloniti u mlinovima za papir. Kako pola miliona čaša bačenih na dnevnom nivou predstavlja opasnost po čovekovo okruženje, poslanici odbora za zaštitu životne sredine nastoje da preduzmu zaštitne mere.

Oni su najpre pozvali na naplatu poreza u iznosu od 25 penija, odnosno 28 centi, po prodatoj šolji napitka. Ovaj novac bio bi iskorišćen za finansiranje pogona za preradu ove vrste otpada. Uz to, zabrinuti poslanici smatraju da prodavci kafe na svoje proizvode treba da počnu da lepe etikete kojim bi obrazovali svoje mušterije o štetnosti smeća po prirodu, tako da bi ostrvljani na čaši makijata sa karamelom iz Starbucks-a pored svog imena uskoro mogli da zateknu i zabrinjavajuće podatke o negativnom uticaju čaša za jednokratnu upotrebu.

Do 2023. godine, šoljice za jedno korišćenje bi mogle da budu u potpunosti zabranjene ukoliko se ne dostigne cilj da sve upotrebljene budu i reciklirane. Neki od lanaca kafića, poput Costa-e, pokazali su inicijativu da doprinesu rešavanju datog problema postavljanjem kanti za reciklažu u svojim objektima, čiji bi sadržaj potom slali jednom od tek tri specijalizovana prerađivačka postrojenja. Ipak, u duhu pomenutih događaja, najviše profitiraju prodavnice kućne opreme koje zabeležavaju ogroman rast u prodaji čaša za višekratno korišćenje.

Argos, lanac maloprodajnih objekata, izjavio je da je u decembru 2017. godine prodao 537 odsto više čaša za višekratnu upotrebu u odnosu na isti period prethodne godine. Do sličnih nalaza došli su i trgovci kuhinjskom opremom, Lakeland, kod kojeg je prodaja istog dobra skočila za preko 100 odsto na mesečnom nivou, i Robert Dyas, koji je prijavio skok od 50 odsto u godišnjoj perspektivi.

Zapažanja menadžera kompanije Argos, Dauna Ričija, su da je porast kupovine šoljica za višekratno korišćenje tokom Božića, pored najavljenog poreza, podstakla i popularnost emisije Blue Planet II, kao i činjenica da neki od najvećih trgovaca kafom u Ujedinjenom Kraljevstvu nude popuste za kupce sa eko-prijateljskim šoljicama.

Jelena Kozbašić

Globalno zagrevanje utiče na jezera i reke

Photo: Pixabay
Foto: pixabay

Sagorevanjem fosilnih goriva, podigli smo koncentraciju ugljen dioksida u atmosferi za 40% i na putu smo da je povećamo još više.

Jedan deo ugljen dioksida meša se sa svetskim vodama i na kopnu, a nedavna studija ukazuje na to da ova pojava ima veliki uticaj na vrste koje žive u rekama i jezerima.

“Poigravamo se sa hemijskim osnovama ovih ekosistema”, rekla je Emili Stenli, limnolog sa Univerziteta u Viskonsinu. “Za sada ne znamo dovoljno o posledicama ovih promena. Za mene, kao naučnika ovo je naročito interesantno, ali i zastrašujuće.”

Naučnici su otpočeli merenja ugljen dioksida u atmosferi još 1950. godine i danas imamo više od 6 decenija konzistentnih merenja. Godine 1980. okeanolozi su takođe otpočeli sa merenjima ugljen dioksida u okeanima.  Od tada možemo uočiti stalni porast ugljen dioksida u moru što može štetiti morskom svetu na razne načine.

Profesorka Linda Veis, nemački ekolog, postala je zainteresovana za koncentracije ugljen dioksida u slatkim vodama. Prvi korak bio je da nađe informacije o koncentracijama ugljen dioksida u rekama i jezerima ali nakon intenzivne pretrage literature shvatila je da o tome nema podataka. Naučnici koji se bave slatkim vodama, uglavnom su se fokusirali na druga pitanja. Više su se bavili sumpornom kiselinom i drugim polutantima u kiselim kišama, kao i o vodama koje se iz farmi i dvorišta slivaju u tokove reka. Nova istraživanja ukazuju da je povećana koncentracija ugljen dioksida velika pretnja, kako za mora i okeane tako i za slatke vode.

Nivo ugljen dioksida u jezerima zavisi od nekoliko varijabli, kao što su temperature jezera i količina organskog ugljenika u njemu. Ako su ove informacije dostupne, može se pretpostaviti nivo ugljen dioksida u jezerima i danas. Dr Veis i njene kolege koristili su ovu metodu u rezervoarima slatke vode u Nemačkoj od 1981. do 2015. godine i shvatili su da se količina ugljen dioksida u jezerima za to vreme utrostručila.

Istraživači su se pitali da li povećane koncentracije ugljen dioksida mogu uticati na živi svet jezera stoga su sproveli nekoliko eksperimenata na vodenoj bubi. Ova mala stvorenja koja podsećaju na škampe imaju važnu ulogu u filtriranju algi i mikroba iz vode. Njima se hrane ribe. Ako bi se ispostavilo da povećane koncentracije ugljen dioksida utiču na ove životinje to bi značilo da utiču na čitav ekosistem jezera. Ova stvorenja mogu osetiti hemikalije koje ribe odašilju i na taj način mogu osetiti i uteći od predatora. Nakon eksperimenata  Dr Veis i njen tim došli su do zaključka da velike koncentracije ugljen dioksida imaju uticaj na nervni sistem vodene bube i da umanjuju njihovu sposobnost da se odbrane od predatora. Ono što ostaje nerazjašnjeno jeste koja je to količina ugljen dioksida koji negativno utiče na ove životinje.

U drugom istraživanju tim naučnika je ispitivao dagnje u vodama sa povećanom koncentracijom ugljen dioksida i došli su do zaključka da u ovim uslovima dagnje opuštaju mišiće koje im zatvaraju oklop i samim tim postaju lakša meta za predatore. Ovakvi nalazi su zabrinjavajući jer bi mogli poremetiti čitave eko sisteme jezera. Dagnje su ključan faktor u filtriranju vode dok bi smanjenje populacije vodenih buba poremetio balans u izvoru hrane svim vrstama u jezerima.

Ova istraživanja su vrlo značajna jer ukazuju na nerazjašnjena pitanja i otvaraju put daljim istraživanjima o tome kako povećanje ugljen dioksida utiče na slatke vode.

Milan Zlatanović

Izvor: guardian

Opština Kuršumlija će 2018. godine za zaštitu životne sredine izdvojiti preko 46 miliona dinara

Foto: Wikipedia/Nikolić
Foto: Wikipedia/Nikolić

Odlukom o budžetu Opština Kuršumlija će 2018. godine za zaštitu životne sredine izdvojiti 46.422.000 dinara.

Inače, budžet opštine Kuršumlija za 2018. godinu iznosi 793.190.000,00 dinara, a plan rashoda po programima je: lokalni razvoj i prostorno planiranje 15.200.000,00, komunalna delatnost 76.320.000,00, lokalni ekonomski razvoj 2.000.000,00, razvoj turizma 10.768.000,00, razvoj poljoprivrede 20.000.000,00,  organizacija saobraćaja i saobraćajna infrastruktura 177.707.005,00, predškolsko vaspitanje 65.177.000,00, osnovno obrazovanje 33.462.000,00, srednje obrazovanje 12.864.000,00, socijalna dečja zaštita 78.780.000,00, primarna zdravstvena zaštita 8.200.000,00, razvoj kulture i informisanja 10.201.000,00, razvoj sporta i omladine 38.857.200,00, lokalna samouprava 184.681.795,00 dinara.

Milisav Pajević