Home Blog Page 1133

Mera 3 IPARD – javni poziv za opremu do 20. marta

Foto: Privredna komora Vojvodine
Foto: Privredna komora Vojvodine

Informativna radionica IPARD programa na kojoj su predstavljene Mere 3 – investicije u fizičku imovinu koje se tiču prerade i marketinga poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Uprave za agrarna plaćanja i Privredne komore Vojvodine (PKV) održana je 16. marta u PKV.

Sekretar Udruženja poljoprivrede PKV Jelena Drobnjak u izjavi za medije pre početka događaja istakla je svoje zadovoljstvo što se još jedan u nizu skupova o finansiranju poljoprivrede i prehrambene industrije održava u PKV i dodala da će se PKV truditi da svaku narednu meru organizuje i proprati na adekvatan način.

– Tematika ovog skupa – IPARD M3 od izuzetnog je značaja za podizanje proizvodnje i unapređenje celokupne poljoprivredne proizvodnje, jer svrha i jeste da poljoprivredni proizvođači i prerađivači, pa i stanovnici ruralnih područja postepeno podignu svoje kapacitete i tako se pripreme za standarde koje postavlja Evropska unija – rekla je Drobnjak.

Dodala je da PKV sa svim svojim kapacitetima i logističkom podrškom, stoji na raspolaganju kada je u pitanju edukacija članica, u ovom slučaju poljoprivrednih proizvođača. Naglasila je da, PKV kroz razne oblike udruženja, radi intenzivno na udruživanju poljoprivrednih proizvođača, jer je to, kako kaže, imperativ za dalji napredak poljoprivredne proizvodnje.

Foto: Privredna komora Vojvodine

Pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Sektoru za ruralni razvoj Zoran Janjatović istakao je da su sada akreditovane dve mere – Mera 1 za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava i Mera 3 – investicije za preradu i marketing. Rekao je da bi javni poziv za M3 – za opremu, trebalo da bude objavljen do 20. marta sa nešto manje od 10 miliona evra na raspolaganju, a u julu/avgustu naredni za prerađivačku industriji, i to za izgradnju i opremanje sa trostruko više novca na raspolaganju, sa ograničenjem u celom programskom periodu od dva miliona evra po jednom korisniku.

– Korisnici M3 mera su mala i srednja preduzeća koja se bave preradom poljoprivrednih proizvoda u sektorima prerade mesa, mleka, voća i povrća. Ovo je jako važan segment, jer se naslanja na podršku primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji – rekao je Janjatović.

Dodao je da je potrebna prerada za dalje pozicioniranja, kako na domaćem, tako i na stranom tržištu. Najavio je da je u planu da se objavljuju od jedan do tri poziva svake godine do 2020. godine, sa trošenjem ovih sredstava do 2023. godine.

Milenko Jovanović iz male porodične kompanije „But&Co“ iz Laćarka koja se bavi tradicionalnom proizvodnjom suhomesnatih proizvoda, rekao je da je došao na današnji skup da bi se informisao, kako bi u narednom periodu, mogli da planiraju svoje buduće investicije spram programa IPARD.

– IPARD mnogo znači za nas, kao malog proizvođača, naročito jer je „But&Co mlada firma, koja posluje nešto više od dve godine i koja se konstantno širi, tako da nam ovakvi projekti, zajedno sa podsticajima koje pružaju Pokrajina i Republika, mnogo znače u širenju našeg poslovanja i generalno u budućnosti naše kompanije – rekao je Jovanović.
Dobrivoj Jovanović ispred firme „Jovanoviće voće“ iz Osečine, koja se bavi proizvodnjom, preradom, pakovanjem i izvozom suve šljive, a koja izveze preko 1000-1500 tona godišnje. Medijima je rekao da je firma u razvoju i da bi sredstva iskoristili za nabavku opreme za proizvodnju.

– Pošto imamo postojeće sušare, sada idemo u izgradnju hladnjače i opreme za pakovanje, kako bismo bili konkurentni na svetskom tržištu – istakao je Jovanović.

Kroz podršku investicijama u modernizaciju prerađivačkih kapaciteta koja se ostvaruje u okviru Mere 3, povećaće se ukupne performanse sektora mleko i mlečni proizvodi, meso i proizvodi od mesa i sektora voća i povrća i doprineti postizanju potrebnih EU standarda. Osim toga, ove investicije će doprineti produktivnosti i konkurentnosti ciljanih sektora, a olakšaće i bolje pozicioniranje proizvoda na tržištu i povećanje izvoza.

Da li je flaširana voda bezbedna?

Foto: pixabay
Foto: pixabay

U vodi 10 poznatih kompanija koja se prodaje u plastičnim flašama naučnici su otkrili sitne čestice plastike, ili mikroplastike čija štetnost za zdravlje pojedinca zasad ipak nije poznata ni utvrđena, rezultati su istraživanja američkih naučnika.

Testirano je više od 250 boca iz devet zemalja sveta, među kojima su Liban, Indija i Sjedinjene Američke Države.
Istraživanje je pokrenula organizacija Orb Media, a vodila ga je profesorka na američkom državnom univerzitetu u njujorškom mestu Fredonija, Šeri Mason.

Plastične nanočestice otkrivene su u 93 odsto uzoraka vode velikih svetskih brandova poput Aqua, Aquafine, Dasani, Evian, Nestle Pure Life, San Pellegrin, Bisleri, Epure, Gerolsteiner, Minalbe i Wahaha.
Uglavnom se radilo o polipropilenu, najlonu i polietilen tereftalatu (PET).Prosečno je otkriveno deset plastičnih čestica po litri vode, od čega je svaka bila veća od debljine ljudske dlake.

“Smatram da se nanočestice oslobađaju tokom procesa punjenja boca i da većina plastike potiče iz samih plastičnih boca i plastičnog čepa”, objasnila je Mason .
“Brojke nisu katastrofalne, ali su zabrinjavajuće”, komentirasala je ona rezultate istraživanja.

U ranije sprovedenoj studiji Orb Medije se pokazalo da su čestice plastike, u mnogo manjoj količini, pronađene i u vodi iz vodovoda, ali je ustanovljeno i da je ona mnogo sigurnija za konzumiranje.

Zasad nije poznato da li i u kolikoj je meri konzumiranje vrlo malih komadića plastike štetna jer stručnjaci ovaj problem još istražuju. Ipak, oni upozoravaju da je ranije ustanovljena povezanost između izloženosti organizma plastičnim česticama i razvoja nekih vrsta karcinoma, manje količine spermatozoida kod muškaraca, razvoja autizma i ADHD-a (poremećaja hiperaktivnosti i deficita pažnje) kod dece.

Šefica ogranka za Severnu Ameriku nevladine organizacije “Oceana”, Žaklin Savic, koja se bori protiv zagađenja okeana, smatra da su rezultati istraživanja još jedan razlog za donošenje zakona o ukidanju proizvodnje plastičnih boca za vodu.

Izvor:bbc

Koliko će nas koštati naplata kesa

Foto-ilustracija: Pixabay

Naplata plastičnih kesa za odnošenje robe iz prodavnica mogla bi postati svakodnevica i u Srbiji, i to mnogo pre nego što smo mislili. Trgovinski lanci se uveliko spremaju na potez koji im nameće ekologija, a još više propisi Evropske unije.

Evropska komisija je u februaru usvojila strategiju o plastici i donela mere koje ograničavaju potrošnju kesa na 90 po osobi do kraja 2019. godine, a samo na 45 do kraja 2025. Kao “najelegantniji” i najefikasniji način da se to postigne smatra se naplata plastičnih vrećica u prodavnicama.

Foto-ilustracija: Pixabay

U Evropi je to praksa a uskoro će tako biti i u Srbiji, jer ovdašnji veliki trgovinski lanci, kojima su centrale u EU, uveliko donose planove da to sprovedu i na ovdašnjem tržištu, piše “Politika”.

Kao prvog koji bi mogao da se odluči na takav korak, beogradski dnevnik navodi belgijski Delez (lanac Maksi). I to ne u nekoj perspektivi već, prema nezvaničnim najavama, možda i krajem ovog meseca.

– Spremni smo da uđemo u sistem naplate kesa. Prema iskustvu sa naših drugih tržišta, mehanizam naplate daje najbolje rezultate, jer dovodi do smanjenja njihove upotrebe za 80 odsto. O tačnom datumu ćemo blagovremeno obavestiti javnost – kažu iz Deleza za “Politiku”.

Isti potez očekuje se i iz Agrokorovog sistema Merkator S (lanci Merkator, Idea, Roda).

Naplata stiže ali koliko će nas, potrošače, to koštati? Kada je 2013. godine Delez imao sličnu akciju, tada u okviru humanitarne akcije “Ja volim svoj grad”, da bi odneli namirnice koje ste netom platili na kasi, (jednokratnu) biorazgradivu kesu smo plaćali dva dinara, a one veće za višekratnu upotrebu deset dinara.

Da li će ta cena biti i od sledećeg meseca, pitanje je. Neke naznake može nam dati i situacija iz Grčke, gde su sa naplatom krenuli od 1. januara. Tamo kesa na kasi košta četiri evrocenta, što je nešto manje od pet dinara.

Ko ne ponese ceger, nek se spremi za neprijatno “iznenađenje” na kasi, ne toliko zbog veličine troška, već ukorenjenog shvatanja da mu se naplaćuje nešto što bi trebalo da je besplatno.

I onda je potrošač pred odlukom, dati nekoliko desetina dinara (jer retko iz prodavnice izađemo s jednom kesom) za kese koje će brzo završiti u kanti, ili za stotinak dinara kupiti trajniju platnenu/plastičnu varijantu.

Tih platenih u parfimerijama DM, koji ekološku akciju naplate kesa sprovodi od 2012. godine, godišnje u Srbiji prodaju 100.000 komada.

Izvor: Mondo

Novi geografski informacioni sistem upravljanja otpadom u Srbiji

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Na portalu Agencije za zaštitu životne sredine dostupan je novi geografski informacioni sistem upravljanja otpadom u Srbiji.

Ovaj sistem obuhvata podatke o pravnim licima i preduzetnicima sa njihovim geografskim položajem koji na neki način učestvuju u upravljanju otpadom – od generatora do operatera ponovnog iskorišćenja ili  deponovanja otpada i uvoznika i izvoznika otpada.

U ovom informacionom sistemu dostupan je niz podataka koje su preduzeća i preduzetnici dostavili Agenciji u proteklom periodu.

Ovom GIS portalu možete pristupiti ovde.

Izvor: Agencija za zaštitu životne sredine

Privredna komora Vojvodine unapređuje međuregionalnu saradnju

Foto: Privredna komora Vojvodine

Vojvođanska delegacija na čelu sa predsednikom Privredne komore vojvodine (PKV) Boškom Vučurevićem i direktorom Razvojne agencije Vojvodine Nikolom Žeželjem u četvrtak, 15. marta 2018. godine boravila je u jednodnevnoj poseti Regionalnoj razvojnoj agenciji Slavonije i Baranje za međunarodnu i regionalnu saradnju u Osijeku.

Foto: Privredna komora Vojvodine

Delegaciju su dočekali predsednik Uprave Regionalne razvojne agenciji Slavonije i Baranje za međunarodnu i regionalnu saradnju dr sc. Stjepan Ribić sa saradnicom koordinatorom projekata Ivanom Jurić, kao i predsednikom Hrvatske gospodarske komore Zoranom Kovačevićem.

Tema sastanka bilo je unapređenje privredne saradnje između AP Vojvodine i Osiječko-baranjske županije, s obzirom na komplementarnost privrede i udaljenost ova dva regiona. Prvi korak u pospešivanju pomenute institucionalne saradnje biće organizovanje privrednog foruma za privrednike ovih regiona u Privrednoj komori Vojvodine. Predsednik Vučurević pozvao je domaćine na naredni Poljoprivredni sajam u Novom Sadu, a direktor Žeželj na sledeće Dane dobavljača 2018.

Vučurević je istakao da je najveća vrednost izvoza AP Vojvodine u Hrvatsku zabeležena 2017. godine kada je izvezeno robe u vrednosti od 192,1 miliona evra, dok je najveća vrednost uvoza iz Hrvatske zabeležena 2015. godine kada je ostvaren uvoz u vrednosti 157,5 miliona evra.

Direktor Žeželj naglasio je da i RAV usmerava svoje aktivnosti pre svega na razvoj domaće privrede, sa akcentom na mala i srednja preduzeća, jer kako kaže, ideja je da se oni uvežu u lance dobavljača, kako bi se na taj način ojačali, a sa druge strane RAV je tu da, zajedno sa Pokrajinskom vladom i pokrajinskim Fondovima, finansijski podrži njihov razvoj. Dodao je da je potrebno formirati veliko tržište malih proizvođača.

Prema rečima domaćina, zajedno sa institucijama u AP Vojvodini implementirano je 50 zajedničkih projekata u ukupnoj vrednosti od 32 miliona evra, u okviru IPA programa prekogranične saradnje. Regionalna razvojna agenciji Slavonije i Baranje za međunarodnu i regionalnu saradnju osnovana je 2005. godine, koja se radi na stvaranju lokalnih, prekograničnih i međunarodnih mreža, posreduje u saradnji s nacionalnim i međunarodnim finansijskim institucijama, privlači direktne strane investicije, pruža tehničku pomoć lokalnim institucijama u izradi projektnih predloga za finansiranje kroz fonove Evropske unije.

 

Antić s ministrom energetike Republike Srpske o gasu i hidroelektranama

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike Srbije Aleksandar Antić razgovarao je u Beogradu s ministrom energetike i industrije Republike Srpske (RS) Petrom Đokićem o unapređenju saradnje u oblasti energetike, snabdevanju gasom i izgradnji zajedničkih hidroelektrana na Drini.

Antić je posle sastanka sa novinarima rekao da RS ima ambiciozne planove za širenje gasne mreže na njenoj teritoriji i snadebanje gasom preko Srbije.

– Republika Srpska sada iz Srbije godišnje povlači 70 miliona kubika gasa a u planu je širenje gasne mreže i povećanje potreba za gasom na 600 do 800 milion kubnih metara godišnje – rekao je Antić.

Đokić je kazao da očekuje da Vlada Srbije verifikuje sporazum o saradnji u oblasti energetike između Srbije i RS, posle čega bi bio potpisan ugovor između Srbijagasa i Gas Prometa-Pale kojim će se regulisati pitanje imovine srpske firme na teritoriji RS.

– Ugovorom bi se utvrdilo vlasništvo nad infrastrukturom Srbijagasa koja je izgrađena u vreme bivše Jugoslavije na teritoriji RS, a koju više od 20 godina održava Gas Promet – rekao je Đokić.

Dodao je da je RS spremna i za zajednička ulaganja u gradnju hidroelektrana na Drini.

Na sastanku resornih ministara dogovoreno je da se sastanu regulatorna tela za energetiku Srbije i RS kako bi razgovarali o naknadama za promet gasa i drugim otvorenim pitanjima.

Izvor: N1

Delegacija Gomeljske oblasti u poseti Privrednoj komori Vojvodine

Foto: PKV

U okviru višednevne posete AP Vojvodini, delegacija Gomeljske oblasti (Republika Belorusija) posetila je u sredu, 14. marta 2018. godine Privrednu komoru Vojvodine (PKV), gde je održana prezentacija turističke ponude ove regije, u organizaciji Turističke organizacije Vojvodine (TOV) i PKV. Sastanku su prisustvovale vojvođanske turističke agencije, kao i predstavnici Univerziteta u Novom Sadu, a delegaciju Gomeljske oblasti činili su zamenik predsednika Izvršnog komiteta Gomeljske oblasti Vladimir Privalov Aleksandrovič, sekretar za sport i turizam izvršnog komiteta Ezersi Denis Vladimirovič, direktor sanatorijuma „Mašinost“ Zvenigorodskaja Natalija Olegovna i rektor Univerziteta „Beloruski univerziteta transporta“ Kulaženko Ivanovič.

Foto: PKV

– Istakla bih da u oblasti turizma između Srbije i Belorusije do sada nije postojala značajnija saradnja iako postoji interes za saradnju posebno u oblastima u kojima ne postoji konkurentnost ponude, kao što su lov i ribolov, seoski, zimski turizam, banjski i verski turizam. Privredna delegacija Gomeljske oblasti je predstavila svoju turističku ponudu i uspostavila kontakt sa turističkim agencijama i akademskim institucijama iz AP Vojvodine. S obzirom da je iskazan interes za međusobnu saradnju, dogovorena je studijska poseta naših agencija Gomeljskoj oblasti i susret sa njihovim turoperatorima, kao i saradnja akademskih institucija u vidu gostujućih predavača i zajedničkih projekata. Vojvodina ima bogatu i raznovrsnu turističku ponudu, te je ovo bila prilika da iniciramo i saradnju u pravcu dovođenja turista iz Belorusije na naše tržište – rekla je nakon sastanka Dragica Samardžić, viši samostalni stručni saradnik u Udruženju usluga PKV.

Ispred TOV, sastanku je prisustvovala Jovana Perošević koja je naglasila da ima prostora za unapređenje ekonomske saradnje u oblastima poljoprivrede, kulture, turizma.

– U okviru ove posete, organizovan je turistički obilazak Novog Sada. U planu je i poseta sportskog objekta SPENS, gde će se članovi delegacije sresti sa šefovima nekoliko sportskih klubova – rekla je Perošević.

Sastanku su prisustvovali predstavnici turističkih agencija: Katarina Valuh iz „KOMPAS TOURISM & TRAVEL“, Maja Krunić iz „Olimpia travel agency“, Maja Jenei i Nikola Kršev iz „Vojvodinašume-turist“, Tamara Ilić iz „Planet Air“, Jovica Petrović iz „Avenija putovanja“, Vuk Bogdanović i Valentina Basarić ispred Fakulteta tehničkih nauka – Departman za saobraćaj, dr Kristina Košić sa Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo Prirodno-matematičkog fakulteta, Biljana Milošević ispred Udruženja vodiča Novog Sada, koordinator rada Udruženja PKV mr Dragomir Đukić, sekretar Udruženja usluga PKV Slavica Hajder i direktor Panonije PKV Branislav Mamić.

Beč: semafori sa specijalnim senzorima za praćenje vremenskih prilika i životne sredine

Foto: Regina Hügli
Foto: MA 33

Grad Beč i Centralni zavod za meteorologiju i geodinamiku u Beču (ZAMG) tokom narednih godina opremiće 1.200 semafora sa oko 10.000 senzora za praćenje vremenskih prilika i životne sredine. Zahvaljujući analizi „Big Data Analytics“ podaci će se koristiti u brojne svrhe.

Ekstremni vremenski uslovi a pre svega dugi toplotni talasi predstavljaju veliki izazov za gradove. Tako na primer, na osnovu prikupljenih podataka mogu se otkriti urbana ostrva toplote ili se kroz inteligentno upravljanje saobraćajnim tokovima može poboljšati kvalitet vazduha u gradu, jer se kočenjem i ubrzavanjem oslobađa znatno više štetnih materija nego kada saobraćaj teče. „Semafori su idealno mesto da se u gradovima postavi visoko kvalitetna, gusta merna mreža za vremenske prilike i životnu sredinu“, kaže rukovodilac odeljenja za informacione i komunikacione tehnologije u bečkom zavodu ZAMG, Ginter Čabušnig. Semafori se neprekidno napajaju električnom energijom i imaju vezu sa internetom a nalaze se direktno u životnom prostoru ljudi.

Foto: Kromus/PID

Cilj je da svi semafori u Beču budu opremljeni visoko kvalitetnim senzorima, čiji podaci se odmah mogu širiti onlajn putem. U prvoj fazi najpre će biti postavljeni senzori za merenje temperature i vlažnosti vazduha a kasnije će se meriti azot-monoksid, sumpor-dioksid i buka. Sistem je održiv i tako osmišljen da svaka vrsta senzora može da se priključi. Merenja će dnevno isporučivati velike količine podataka na osnovu kojih će se donositi zaključci, prepoznavati određeni obrasci i koristiti u praktičnoj primeni.

Cvijeta Radović

Ko je jači, Švarceneger ili klimatske promene? Glumac tuži fosilnu industriju za “teška ubistva”

Foto: Madison Square Garden Center

Nekadašnji guverner Kalifornije (SAD), glumac i aktivista za zaštitu životne sredine, Arnold Švarceneger, ima novu misiju. Ovaj put to nije da pomrsi konce Betmenu kao u filmu Betmen i Robin ili da učini lepšim Božić za svog sina kao u Turbo tati. Zadatak je zapravo najbliži onom iz Terminatora – spašavanju čovečanstva od sigurne propasti.

Foto: Madison Square Garden Center

Švarceneger je najavio da će se obračunati sa klimatskim promenama i fosilnom industrijom. Sredstva borbe biće mu pravo, a ne pesnice. Otkrio je da već vodi razgovore sa nekoliko advokatskih kancelarija i priprema javni pritisak. I dalje razmišlja o prikladnom trenutku za podnošenje tužbe.

Poznati glumac izjavio je kako ne postoji razlika između proizvođača duvana i kompanija fosilnih goriva. Prvi su decenijama bili svesni štetnosti pušenja po ljude i zdravstvenih rizika koje ono stvara, ali su to zataškavali i poricali sve dok nisu odvedeni na sud i primorani da plate milione dolara odštete.

Smatra da je potpuno neodgovorno od preduzeća koja znaju koliki je njihov negativan uticaj po ljudsku vrstu i prirodno okruženje da svoje artikle ne obeleže upozorenjima. Po njegovom mišljenju, etikete bi trebalo da stoje na benzinskim stanicama, automobilima i svim proizvodima koja koriste ili sadrže fosilna goriva kako bi se razvila svest o njihovom zagađujućem dejstvu i ohrabrili kupci da se odluče za čistije alternative.

Uporedio je ulazak čoveka u sobu s namerom da ubije nekoga od prisutnih sa praksom fosilne industrije. I jedno i drugo je za njega “prvostepeno ubistvo”.

Kvalifikovani oblik ubistva, odnosno teško ubistvo, predstavlja umišljajno lišenje života drugog lica, izvršeno pod posebno otežavajućim okolnostima koje su predviđene zakonom. Specifičnost teških ubistava u odnosu na druge oblike lišavanja života čine upravo kvalifikatorne okolnosti. Za primenu ove inkriminacije neophodne je utvrditi da je učinilac bio svestan svih elemenata dela, odnosno da su kvalifikatorne okolnosti bile obuhvaćene njegovim umišljajem.

Da li delite Švarcenegerov stav?

Jelena Kozbašić

 

 

 

CSOnnect: Sastanak predstavnika udruženja sa Ministarstvom zaštite životne sredine

Foto: activity4sustainability.org
Foto: activity4sustainability.org

Na poziv Srđana Stankovića, savetnika u Ministarstvu zaštite životne sredine Republike Srbije, u Beogradu je u utorak 13. marta održan sastanak predstavnika i predstavnica vodećih organizacija konzorcijuma koji su ove godine podržani kroz CSOnnect program.

Razgovor je počeo kratkim predstavljanjem udruženja, projekata i inicijativa koje će se ove godine realizovati uz podršku Regionalnog centra za životnu sredinu.

Nakon toga, Srđan Stanković, savetnik ministra zadužen za saradnju sa nevladinim organizacijama, obavestio je prisutne da je ovo četvrti susret sa predstavnicima OCD i da Ministarstvo priprema trogodišnji plan saradnje, sa jasno definisanim ulogama i ciljevima.

Ideja je da se ubuduće sastanci organizuju po sektorskim grupama, gde bi Inženjeri zaštite životne sredine i „Zelena lista Srbije“ bili uključeni u grupu koja se bavi upravljanjem otpadom.

Iz Ministarstva je najavljeno i intenzivnija saradnja sa privredom, pa će se u narednom periodu pod njihovim pokroviteljstvom organizovati susreti predstavnika i predstavnica nevladinih organizacija i privrednih subjekata.

izvor: activity4sustainability.org

Sandra Jovićević

Izrađen Nacrt strategije razvoja energetike RS do 2035. godine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je u Banjaluci da je resorno ministarstvo izradilo Nacrt strategije razvoja energetike Republike Srpske do 2035. godine.

Poštujući ustavne obaveze i nadležnosti, Ministarstvo je izradilo navedeni nacrt, a konačnu verziju dokumenta trebalo bi da utvrdi Vlada i usvoji Narodna skupština. Nakon usvajanja, može se govoriti o okvirnoj strategiji razvoja sektora energetike BiH, gde treba usaglasiti stavove Srpske i Federacije BiH, rekao je Đokić u razgovoru sa ambasadorom Velike Britanije u BiH Edvardom Fergusonom.

Kako je saopšteno iz Ministarstva, na sastanku je razgovarano o izradi dopune Strategije razvoja energetike Republike Srpske, te o usklađivanju zakona Srpske sa energetskom regulativom EU i poručeno da Srpska raspolaže značajnim resursima, te da je Velika Britanija važan investitor u Republici Srpskoj i BiH.

Očekujem da i u narednom periodu nastavimo raditi na unapređenju saradnje, a sve sa ciljem razvoja ekonomije, privlačenja novih investicija u region i jačanja stabilnosti unutar BiH, naveo je Đokić. On je zahvalio Fergusonu na dosadašnjoj saradnji i naglasio da je Velika Britanija podržala izmene i dopune energetske strategije za Republiku Srpsku do 2035. godine.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Sunčano ili kišovito ovaj solarni panel proizvodi energiju

Photo: Pixabay
Foto: Pixabay

Izumitelji su stvorili novu generaciju solarnih panela koji generišu električnu energiju iz kapljica kiše što omogućava stvaranje energije čak i kada je sunce zaklonjeno iza oblaka.

Solarne elektrane uzimaju maha širom sveta jer je cena ove tehnologije opala za skoro 90% u poslednjih deset godina načinivši je najjeftinijim načinom proizvodnje električne energije u mnogim delovima sveta. No, mana ove tehnologije jeste ta što zavisi od klimatskih uslova kao što su sunce i oblačnost.

Nova naprava, koja je predstavljena u laboratoriji Sučov univerziteta u Kini, sadrži dva providna polimerska sloja preko solarne ćelije. Kada kapljice kiše padnu na ove slojeve i skotrljaju se sa njih, trenje genereiše električni naboj.
„Naša naprava može da generiše električnu energiju u bilo koje doba dana i u svim klimatskih uslovima“, rekao je Baokan San sa ovog univerziteta. „Ono što je sjajno je to što naša naprava proizvodi električnu energiju čak i noću u slučaju da pada kiša.“

Drugi istraživači su nedavno osmislili sličan dodatak solarnim panelima koji su nazvali triboelektrični nanogeneratori (TENGS), ali ovaj novi dizajn je bitno jednostavniji i mnogo efikasniji jer sloj polimera služi kao elektroda i za TENG i za solarnu ćeliju.

„Zahvaljujući našem jedinstvenom dizajnu ovaj uređaj postaje dosta lakši“, rekao je San. „U budućnosti ćemo raditi na tome da integrišemo ovaj uređaj u mobilne i druge fleksibilne naprave, kao što je elektronska odeća. Ali, način na koji ovaj mehanizam proizvodi energiju mora da bude dalje unapređen pre nekih praktičnih upotreba.“
San je takođe izjavio da ova oblast napreduje vrlo brzo i da očekuje da će prototip proizvoda biti napravljen u roku od 3 do 5 godina.

Drugi naučnici iz Kine takođe su koristili TENG na solarnim ćelijama kako bi iskoristili energiju vetra što takođe može da se inkorporira u ovaj izum.

„Ova ideja je vrlo interesantna- hibridna naprava koja prikuplja kinetičku energiju iz vode bez da uništi energiju koju sakuplja solarna ćelija“, izjavio je Varun Sivaram na veću za inostrane poslove Amerike i autor nove knjige o solarnoj energiji. Doduše Varun smatra da bi energija koju ovaj uređaj generiše pomoću kapljica kiše mora biti znatno veća kako bi načinila neku značajniju razliku u funkcionisanju uređaja.

Na polju solarne energije naučnici smišljaju inovacije svakodnevno i ovo je jedna od industrija koja se najbrže razvija u svetu.

Milan Zlatanović

Izvor: theguardian

Snaga solarnih elektrana u svetu povećana za 33,7 odsto

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Američki mediji saopštili su da je ukupna ekvivalentna snaga fotonaponskih ćelija i modula koji su u 2017. godini izvezeni iz Kine iznosila 37,9 GW. To znači da je čak 37 odsto ukupne novoinstalirane snage sunčanih elektrana u svetu u 2017. godini (102 GW) moglo biti pokriveno kineskom opremom.

Istovremeno, ukupna snaga svetskih solarnih elektrana povećana je za čak 33,7 odsto, odnosno na 405 GW, kako pokazuju podaci Kineskog udruženja industrije fotonaponske opreme (CPIA). Pri tome je samo u Kini novoinstalirana snaga sunčanih elektrana u 2017. godini iznosila 53 GW, a njihova ukupna snaga dostigla je 130 GW. Tako je Kina po novoinstaliranoj snazi sunčanih elektrana u jednoj godini već petu godinu na svetskom vrhu, dok je već treću godinu za redom prva po njihovoj ukupnoj snazi.

Ali, ako se posmatra novčana vrednost kineskog izvoza FN opreme, ona je u prvih 11 meseci 2017. godine iznosila 9,45 milijardi dolara, što znači određeni pad u odnosu na 2016. godinu. U ukupnom izvozu pri tome najviše učestvuju moduli od polikristalnih ćelija (84 odsto), dok na one od monokristalnih ćelija otpada udeo od 13,2 odsto.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

BiH dobija 3,8 miliona KM za oblast klimatskih promena

Photo: Pixabay

Zeleni klimatski fond (GCF) odobrio je za BiH bespovratna sredstva u iznosu od 2,4 miliona dolara, ili 3,8 miliona KM, za izradu sektorskih strategija adaptacije na klimatske promene u naredne tri godine – potvrdili su predstavnici UNDP-a na sastanku s ministrom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenkom Golić.

Photo: Pixabay

Reč je o sredstvima o kojima je Golić, kao kontakt osoba za Okvirnu konvenciju UN-a o klimatskim promenama za BiH, pregovarala na Konferenciji stranaka Okvirne konvencije UN o klimatskim promenama, koja je održana u novembru prošle godine u Bonu.

Regionalna savetnica UNDP-a sa sedištem u Istanbulu Natalija Olofinskaja je istakla da je odobravanje bespovratnih sredstava Zelenog klimatskog fonda za još jedan projekat, osim sredstava koja su dodeljena za projekat energetske efikasnosti 2017. godine, veliki uspeh i rezultat dobre saradnje između ovog ministarstva i UNDP.

Na sastanku je dogovoreno da Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, kao kontakt institucija za Okvirnu konvenciju UN-a o klimatskim promenama za BiH, i UNDP zajednički rade na pripremi još jednog projektnog predloga, koji će se odnositi na unapređenje otpornosti na ekstremne događaje prouzrokovane klimatskim promenama. Sa predlogom projekta će se aplicirati kod Zelenog klimatskog fonda za bespovratna sredstva u iznosu od 10 do 15 miliona dolara, saopšteno je iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju.

Golić je rekla da su ekstremni klimatski događaji, poput poplava i suša sve češći u Republici Srpskoj i BiH i podsetila da je samo u zadnjih 10 godina zabeleženo pet devastirajućih poplavnih događaja, kao i da je poslednja poplava, iz 2014. godine prouzrokovala, na prostoru cele BiH štetu od 4 milijarde KM ili 15 odsto BDP, i što je najtragičnije – ljudske žrtve. Promene temperature nose sa sobom i promene rasporeda padavina, što znači da se ubuduće može očekivati češća pojava ekstremnih poplavnih događaja. Ovaj projekat će omogućiti da se ove pojave adekvatno prate, te da se na osnovu pravih informacija realizuju adekvatne mere prilagođavanja ekstremnim poplavnim događajima, te da se smanje štete u sektorima najosetljivijim na poplave, kao što su poljoprivreda i hidroenergetski sektor, rekla je Golićeva.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

„HE Đerdap“ premašila plan za 59 odsto

Foto: djerdap.rs
Foto: djerdap.rs

Za prva dva meseca 2018. godine proizvodni kapaciteti EPS-ovog ogranka „HE Đerdap“ nadmašili su plan za 59 odsto i proizveli 1.587.999 MWh električne energije. U januaru i februaru bila je predviđena ukupna proizvodnja od 1.001.000 MWh tako da ogranak na svom kontu već ima 587.999 MWh iznad plana. Najviše električne energije proizvedeno je u HE „Đerdap 1“, ukupno 1.185.082 MWh, što je 75 odsto više nego što je planirano.

Odlične rezultate zabeležila je i HE „Đerdap 2“. Na drugoj dunavskoj elektrani 10 agregata proizvelo je 314.812 MWh čime je planirani nivo proizvodnje električne energije premašen za 42 odsto.

Prosečan dotok Dunava u januaru bio je 7.308 kubnih metara u sekundi, što je idealno za maksimalan rad agregata. U februaru je dotok pao na 6.716 kubika, ali i to je povoljan dotok. S obzirom na padavine u dunavskom slivu sasvim je realno očekivati odličnu proizvodnju energije i tokom narednih meseci, rekao je Radmilo Nikolić, direktor za proizvodnju energije u ogranku HE „Đerdap“.

Tokom ledenog talasa u februaru pojačano je angažovanje HE „Pirot“, tako da su u januaru i februaru 2018. dva agregata proizvela 28.940 MWh, što je 38 odsto više nego što je bilo u planu. Akumulacije „Vlasinskih HE“ su pune i rade po nalogu dispečerskog centra JP EPS.

izvor: djerdap.rs

Sandra Jovićević

Tražimo zagađivača godine i zaštitnika životne sredine

Foto: ekoloskicentar.org
Foto: ekoloskicentar.org

Radio Beograd 2 i Pokret gorana Vojvodine, zajednički organizuju akciju „Tražimo zagađivača godine i zaštitnike životne sredine“.

Reč je o najvećoj i najstarijoj ekološkoj akciji u Srbiji, koja traje 35 godina. Pokrenuli su je i organizovali 1983. godine Ekološki magazin „Čekajući vetar“ Radio Beograda 2 i Društvo za čistoću vazduha Srbije. Pokret gorana Vojvodine akciji pridružio se 2010. godine. Akcija se odvija tokom cele godine, a završna manifestacija održava se krajem aprila u Sremskim Karlovcima.

Cilj akcije je istovremeno nagrađivanje napora pojedinaca ili kolektiva, u očuvanju i unapređenju životne sredine i ukazivanje na subjekte i pojave koje utiču i dovode do njene degradacije. Žiri, Radio Beograda 2 i Pokreta gorana Vojvodine primenjuje vrednosna merila, procenjujući konkretan učinak kandidata u neposrednoj praksi, odnosno ubedljivost i značaj njihovog delovanja na razvijanje ekološke svesti putem masovnih medija, interneta, predavanja, kampanja i ekološko-umetničkih projekata.

Sadašnji organizatori su ovom akcijom značajno doprineli podizanju svesti o potrebi zaštite, očuvanja i unapređenja prirodnog okruženja u našoj zemlji. Posebno je dodela „CRNOG LISTA“ uticala na ponašanje dotadašnjih zagađivača, od kojih su neki posebnim angažovanjem, u relativno kratkom razdoblju, za dve-tri godine, postali dobitnici Zelenog lista.

U akciji mogu učestvovati svi zainteresovani građani: pojedinci, novinari, udruženja, organizacije, institucije i drugi, tako što će popuniti PRIJAVNE FORMULARE, koji su dostupni dnu teksta. Popunjeni aplikacioni fomulari se primaju zaključno sa 15. aprilom 2018. godine. Završna svečanost, na kojoj će biti uručeno 10 povelja „Zeleni list“ zaštitnicima životne sredine i jedna povelja „Crni list“ zagađivaču godine (za godinu 2017.) održaće se 24. aprila 2018. u Sremskim Karlovcima.

Akcija se organizuje uz podršku CSOnnect programa podrške civilnom društvu u oblasti zaštite životne sredine koji finansira Švedska međunarodna agencija za razvoj i saradnju (SIDA).

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: ekoloskicentar.org

Sandra Jovićević