Home Blog Page 111

KLM u borbi za održivu avijaciju

Foto: KLM
Foto: KLM

Klimatske promene i globalno zagrevanje predstavljaju izazove koji zahtevaju brzu i odlučujuću akciju. Dok se borimo s njima, važno je prepoznati različite izvore zagađenja. Civilna avijacija, na primer, ima svoj deo odgovornosti, učestvujući u ukupnom zagađenju ugljen-dioksidom između dva i tri odsto. Bez ozbiljnih promena, taj udeo bi mogao porasti na čak 22 odsto do 2050. godine. Mora postojati način da se pomire čovekova prirodna želja za putovanjem i smanjenje uticaja avio-saobraćaja na klimatske promene.

S obzirom na to da je glavni uzročnik zagađenja u avio-industriji upotreba fosilnih goriva, ključno rešenje leži u smanjenju njihove upotrebe i prelasku na održiva alternativna goriva. Zapravo, sve ovo radi najstarija avio-kompanija na svetu koja i dalje leti pod svojim prvobitnim imenom, holandski KLM Royal Dutch Airlines. KLM je već dugi niz godina lider u avio-industriji kada je reč o održivosti. Umesto da razvija posebnu strategiju za održivo poslovanje, kompanija stavlja samu održivost u središte svoje poslovne strategije. Ovaj pristup omogućava joj da integriše ekološke prakse u sve aspekte svog delovanja, čime aktivno doprinosi smanjenju svog uticaja na životnu sredinu.

U FOKUSU:

Kako KLM pokušava da smanji svoj karbonski otisak i klimatski uticaj

  • OBNOVA FLOTE, jer avioni najnovije generacije troše manje goriva i samim tim emituju manje štetnih gasova. Cilj avio-kompanije jeste da do 2030. smanji relativnu emisiju ugljen-dioksida za 30 odsto, a obnova flote će omogućiti da dostigne 12 odsto od tog cilja. Zato KLM uvodi nove „erbas” letelice tipa A320/321Neo u flotu za srednje relacije, jer ovi avioni, u poređenju sa letelicama koje zamenjuju, smanjuju emisiju po putničkom kilometru za 20 odsto. Takođe, u svoju kargo flotu uvodi „erbas” letelicu tipa A350F, koja će smanjiti emisiju ugljen-dioksida kargo letova za 40 odsto na apsolutnoj osnovi.

    Foto: KLM
  • OPERATIVNE MERE, kao što su optimizacija rute, smanjenje težine i mere za povećanje efikasnosti goriva, mogu da doprinesu dva odsto postizanju projektovanog cilja za 2030. godinu.
  • KUPOVINA I KORIŠĆENJE ODRŽIVOG AVIO-GORIVA. Najvažniji činilac za smanjenje klimatskog uticaja avijacije jeste bolje gorivo: održivo avio-gorivo ili SAF (Sustainable Aviation Fuel), jer njegova upotreba može smanjiti emisiju ugljen-dioksida za čak 75 odsto u poređenju sa fosilnim gorivom. Ambicija KLM-a je da do 2030. koristi 10 odsto SAF-a na svojim letovima, a kompanija je kupovinom i različitim partnerstvima sa proizvođačima SAF-a već obezbedila neophodnu količinu ovog goriva da bude na pola puta od ostvarenja ambicije.

Kako vi kao putnik možete učestvovati u borbi za održiviju avijaciju

Jednostavno – sledeći put kad pakujete kofer, razmislite o tome da li su vam zaista potrebne sve stvari koje nosite. Takođe, prilikom rezervacije leta imate mogućnost da dobrovoljno kupite dodatnu količinu održivog goriva. Vaš doprinos se izračunava na osnovu nekoliko faktora koji utiču na emisiju ugljen-dioksida vašeg leta, kao što su tip aviona, udaljenost i faktor opterećenja.

Danas kompanija KLM Royal Dutch Airlines koristi jedan odsto održivog avio-goriva na svim letovima koji polaze iz Amsterdama. To je početak, ali uz vašu pomoć kao putnika, može učiniti i više. Svaki mali korak doprinosi većem cilju očuvanja naše planete.

KLM

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala EKOLOŠKI TRANSPORT.

Ekološka kriza: Izlivanje mazuta u Kerčkom moreuzu

Foto-ilustracija: Unsplash (polina-grishma)
Foto-ilustracija: Pixabay

Nedavno je ekološka katastrofa pogodila Kerčki moreuz, važnu vodenu arteriju koja povezuje Crno i Azovsko more, nakon što je došlo do potonuća dva naftna tankera. Incident je doveo do izlivanja velike količine mazuta. Prema procenama, oko 3.680 tona naftnih derivata završilo je u moru, što predstavlja ozbiljnu pretnju za životnu sredinu.

Ovaj ekološki incident je posebno teško pogodio Krasnodarski kraj, naročito turistički popularnu Anapu, gde su plaže prekrivene slojem mazuta. Lokalne vlasti, uz pomoć volontera, preduzimaju hitne mere za čišćenje obala i minimiziranje štete na biodiverzitetu i privredi regiona.

Ekološke posledice su već vidljive. Pored kontaminacije tla, koja može uticati na lokalnu floru, uginuće brojnih morskih životinja,  naglašava težinu situacije. Ptičji svet takođe trpi, sa mnogim pticama koje su pronađene prekrivene naftom i koje zahtevaju hitnu intervenciju za spasavanje.

Pročitajte još:

Krasnodarski guverner izrazio je zabrinutost zbog trajnog zagađenja koje može imati dugotrajne posledice za ekosistem Crnog mora i pozvao je na brze i efikasne akcije na čišćenju kako bi se sprečilo dalje širenje kontaminacije. Ekonomski uticaj je takođe značajan, s obzirom na to da je region visoko zavistan od turizma, koji je sada direktno ugrožen.

Ovo je svojevrsni podsetnik na potrebu za boljim regulacijama u transportu naftnih derivata, kao i za brže reagovanje u slučaju ekoloških nesreća, kako bi se očuvala prirodna bogatstva.

Energetski portal

Guča – nova kotlarnica na ekološki prihvatljiviji energent

Foto-ilustracija: Pixabay

U stacionaru Doma zdravlja Guča, u rad je puštena nova kotlarnica koja će od sada da koristi ekološki prihvatljiviji energent, čime će se značajno unaprediti kvalitet vazduha u ovom delu Guče.

Tom prilikom, Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine rekla je da su projekti zamene starih kotlarnica na ugalj deo šireg seta mera za bolji kvalitet vazduha, koji Ministarstvo realizuje širom Srbije.

„To znači da pacijenti, lekari i medicinsko osoblje, kao i građani koji žive u centru Guče gde je objekat smešten, već od danas mogu da računaju na bolji kvalitet vazduha u ovoj zoni, jer više nema crnog dima koji je smetao građanima svake grejne sezone”, rekla je ministarka.

Kako je podsetila, ovo nije jedini projekat zamene kotlova koji je realizovan u ovoj opštini. U prethodne četiri godine u opštini Lučani ukupno je uloženo oko 55 miliona dinara za projekte zamene kotlova.

Pročitajte još:

Ministarka je navela da je zamenjena kotlarnica u toplani koja sada greje na gas 180 stanova u devet stambenih zgrada u centru Guče.

Ekološki prihvatljivije kotlove uskoro će imati i OŠ „Milan Blagojević” u Lučanima, čime će se, kako je navela, popraviti uslove boravka za 420 učenika i njihove nastavnike, jer će se i ova škola grejati na gas.

Ministarka se zahvalila opštinskom rukovodstvu što su slušali šta su potrebe građana i u skladu s tim, kandidovali projekte.

Istakla je da su za narednu godinu obezbeđena unačajna sredstva za nastavak realizacije ovakvih projekata i pozvala je lokalne samouprave da ih spremaju, jer će novi javni konkursi biti raspisani početkom sledeće godine.

Energetski portal

Javni poziv za podsticaje za premiju osiguranja nekoliko kategorija u poljoprivredi

Foto-ilustracija: Pixabay (Lichtsammler)
Foto-ilustracija: Unsplash (evangelos-mpikakis)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za agrarna plaćanja, objavilo je Javni poziv poljoprivrednicima za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje za upravljanje rizicima u poljoprivredi. Ovi podsticaji se odnose na premije osiguranja useva, plodova, višegodišnjih zasada, rasadnika i životinja za 2024. godinu.

Zahtevi za podsticaje mogu se podneti od 24. do 31. decembra 2024. godine, putem elektronske platforme eAgrar, na portalu ePodsticaji.

Pravo na podsticaje imaju poljoprivrednici koji su od 16. novembra prethodne do 15. novembra tekuće godine, kod osiguravajućeg društva, osigurali svoje proizvode od rizika. To uključuje ratarske, povrtarske i voćarske kulture, vinovu lozu, hmelj, kao i rasadnike i životinje.

Maksimalan iznos podsticaja koji se može ostvariti po jednom zahtevu za jednu kalendarsku godinu iznosi 2.500.000 dinara.

Detalje i uslove Javnog poziva možete pronaći OVDE.

Pročitajte još:

Osim toga, kako smo pisali, raspisan je treći javni poziv za podnošenje zahteva za IPARD podsticaje u okviru IPARD III programa, čime je obezbeđena nova šansa za unapređenje agrosektora. Kroz IPARD III Finansijski sporazum, koji je potpisan između Vlade Srbije i Evropske komisije, za poljoprivredu i ruralni razvoj opredeljeno je 288 miliona evra.

Poziv će biti otvoren od 23. decembra 2024. do 24. januara 2025. godine, i biće usmeren na investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava. Cilj je nabavka nove opreme, mašina i mehanizacije, izuzev investicija u izgradnju i nabavku novih traktora.

Sredstva koja su opredeljena za ovaj poziv iznose 1.688.641.333,72 dinara.

Podsticaji pokrivaju sektore mleka, mesa, voća, povrća, žitarica, industrijskog bilja, grožđa, jaja i ribarstva, a visina podsticaja varira od 60 do 75 odsto prihvatljivih troškova investicije.

Energetski portal

Saradnja PKS-FDU: Povezivanje poslovne zajednice, ekologije i kreativne industrije

Foto: Wikipedia/Leontije Mirotvorac
Foto: EP

Između Privredne komore Srbije i Fakulteta dramskih umetnosti potpisan je Memorandum o saradnji. Profilisana institucija koja podržava zelenu transformaciju, kako je dekan Fakulteta dramskih umetnosti opisao Privrednu komoru Srbije, odlučila je da podrži program koji predstavlja jedan vid decentralizacije kulture, koji je počeo kao mala ideja, a za cilj ima širenje svesti o značaju prirode i životne sredine.

Snažna podrška inicijativama koje povezuju poslovnu zajednicu, lokalni razvoj i teme od javnog interesa, poput ekologije i održivog razvoja, pokazala se kao izuzetno važna. Iako su konferencije i formalna predavanja koristan način informisanja, prisutni na potpisivanju sporazuma o saradnji, istakli su da najširu publiku najviše privlače kreativni formati, poput filmova, fotografija i umetničkih događaja. Upravo ovakvi sadržaji efikasnije bude svest o značaju zaštite životne sredine i društvene održivosti.

U tom duhu, odličan primer koji je predstavljen, jeste Festival Bistre reke na Staroj planini, u mestu Temska, koji je počeo kao mala lokalna manifestacija, a zatim je prerasao u ozbiljan međunarodni događaj posvećen ekološkim temama, životu lokalne zajednice i održivom razvoju.

Reč je o festivalu kratkometražnog dokumentarnog filma koji su inicirali profesori i studenti Fakulteta dramskih umetnosti sa željom da osnuju mesto susreta za profesionalce i studente koji će se takmičiti u odvojenim kategorijama i međusobno ocenjivati. Ekološka orijentacija festivala ogleda se kroz izbor filmova ali i kroz prostor održavanja. Festival se održava u napuštenom bioskopu u selu Temska, na podnožju Stare planine, poznate po čistim i brzim rekama, stogodišnjim šumama i ljudima bistrog uma i širokog srca. Za studente i autore dokumentarnih filmova festival je prilika da kroz svoje radove podignu svest o očuvanju prirode i kulture. Festival u Temskoj na Staroj planini nudi dve selekcije filmova – studentske i profesionalne. Za vrlo kratko vreme, od prve godine kada je bilo preko 200 prijavljenih filmova, prošle godine festival je dostigao 1212 prijavljenih filmova, dok se do kraja januara očekuje oko 2000 pripremljenih filmova za naredni festival.

Iako održivost i tehnološki napredak danas jesu vidljivi i u poslovnom sektoru, ipak, obrazovne ustanove kao što je Fakultet dramskih umetnosti ne nastupaju komercijalno, već se trude da dele znanje i ohrabre mlade profesionalce da se bave problemima koji se tiču zaštite životne sredine, i da probiju teme zelene tranzicije i u sektor kulture.

Foto-ilustracija: Unsplash (Avel Chuklanov)

Logičan sled bio je da studenti počnu da snimaju sami filmove na terenu, zbog čega je osnovan filmski kamp, gde za samo sedam dana pre samog festivala, studenti snimaju kratke dokumentarce inspirisane lokalnim stanovništvom, običajima i prirodom tog kraja. Brz napredak i sve veći broj učesnika iz raznih zemalja (Nemačke, SAD-a, Japana, Rusije, Slovačke, Meksika i drugih) jasno pokazuju kako ovakve manifestacije mogu u kratkom roku da izgrade i međunarodnu saradnju.

Istovremeno, festivali i kulturni događaji ove vrste predstavljaju mesto susreta za različite partnere, od međunarodnih organizacija poput WWF-a do lokalnih kompanija. Na taj način svi oni mogu da uoče koliko su očuvani prirodni resursi važni, ne samo za životnu sredinu već i za poslovnu održivost. Brojni evropski fondovi i međunarodni konkursi u svojim kriterijumima sve češće zahtevaju poštovanje ekoloških standarda, što otvara novu priliku za saradnju između umetničkih, naučnih i poslovnih institucija.

Plan je da se u budućnosti nastavi sa sličnim aktivnostima, između ostalog i postavljanjem solarnih panela i primenom drugih energetskih rešenja na fakultetima, kako bi se oni predstavili kao primer dobre prakse na nacionalnom i regionalnom nivou. Saradnja sa lokalnim samoupravama, kompanijama i različitim organizacijama takođe bi mogla da doprinese daljem razvoju festivala i pokretanju novih kulturnih manifestacija, sve u cilju podizanja svesti o važnosti biodiverziteta i održivog korišćenja prirodnih resursa.

Milica Vučković

EBRD podržava izgradnju najveće vetroelektrane u Africi

Foto-ilustracija: Pixabay (n-k)

Afrika će dobiti svoju najveću vetroelektranu, a gradiće se u Egiptu, u oblasti Zaliva Suec. Vetroelektrana će imati instalirani kapacitet od 1,1 GW i očekuje se da će godišnje proizvoditi više od 4.300 GWh električne energije. Osim što je ovo značajno za razvoj obnovljivih izvora energije i energetsku sigurnost, projekat će doprineti i klimatskim ciljevima, smanjujući emisije ugljen-dioksida za više od 2,2 miliona tona godišnje.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podržala je ovaj projekat organizovanjem sindiciranog zajma u iznosu od 275 miliona američkih dolara. Ovakav zajam predstavlja oblik finansiranja u kojem više banaka ili finansijskih institucija udružuju sredstva kako bi se obezbedio veći zajam.

Projekat vetroelektrane deo je programa Nexus vode, hrane i energije (NWFE), koji je Egipat predstavio na Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama 2022. godine (COP27). Ovaj program povezuje tri ključna sektora kako bi se obezbedila održivost i otpornost na klimatske promene. EBRD je preuzeo vođstvo u razvoju energetskog dela programa, a ova vetroelektrana predstavlja jedan od prvih većih projekata u okviru ovog segmenta programa NWFE.

Pročitajte još:

Egipat je jedan od osnivača EBRD-a, a kako je istakla Rania A. Al-Mashat, ministarka planiranja, ekonomskog razvoja i međunarodne saradnje Egipta i guvernerka EBRD-a za Egipat, ova zemlja posvećena je unapređenju svojih ciljeva u oblasti OIE, sa ciljem da do 2030. godine 42 odsto energetskog miksa dolazi iz ovakvih izvora.

Kako je dodala, do sada je obezbeđeno finansiranje za projekte sa kapacitetom od 4,7 GW, a nastaviće zajedno da rade kako bi ispunili ciljeve programa za smanjenje potrošnje goriva u Egiptu i kako bi se proširili projekti čiste energije.

Energetski portal

Severna Makedonija: Obezbeđena sredstva za tri solarne elektrane i proširenje parka Bogdanci

Foto-ilustracija: Unsplash (Evgeniy Alyoshin)

Državna kompanija Elektrani na Severna Makedonija (AD ESM) započinje novi investicioni ciklus u obnovljive izvore energije uz povoljan kredit nemačke razvojne banke KfV.

Reč je o izgradnji solarne elektrane Bitola 2 i realizaciji druge faze izgradnje vetroparka Bogdanci. Sredstva za ova dva značajna projekta, u iznosu od 55 miliona evra, obezbeđena su kroz kredit sa državnom garancijom koju je potpisalo Ministarstvo finansija sa rokom otplate od 15 godina i grejs periodom od pet godina, stoji u saopštenju AD ESM-a.

Solarna elektrana Bitola 2 planirana je kao deo napora Severne Makedonije da poveća udeo obnovljivih izvora energije u svojoj energetskoj mreži. Ova elektrana biće izgrađena u okviru rudarsko-energetskog kompleksa Bitola, koji obuhvata termoelektrane i rudnike uglja. Projekat se realizuje uz finansijsku podršku međunarodnih institucija, uključujući kredit i donaciju od KfW banke.

Foto: AD EMS

Vetropark Bogdanci, prvi vetropark u Severnoj Makedoniji, trenutno ima šesnaest vetrenjača instalisane snaga od dva do tri megavata. Planirano je proširenje ovog vetroparka, čime će se dodatno povećati proizvodnja čiste energije u zemlji.

Ugovor o kreditu potpisali su Moric Reme, direktor kancelarija KfV banke u Skoplju i Prištini i Lazo Uzunčev, generalni direktor i predsednik Upravnog odbora Elektrani na Severna Makedonija.

„Kao Vlada prepoznajemo potrebu povećanja proizvodnje zelene energije i u tom pravcu je izdata garancija za realizaciju ovog Ugovora, a ujedno i za obezbjeđivanje potrebnih sredstava za finansiranje projekta za Vetropark Bogdanci – faza 2 i solarna elektrana Bitola 2. Ovi projekti su deo investicionog ciklusa koji počinjemo i na kome zasnivamo svoj razvoj u budućnosti”, rekla je Gordana Dimitrieska-Kočoska, ministarka finansija.

Ona je dodala da taj investicioni ciklus podržava i visok iznos planiranih kapitalnih ulaganja u Budžetu za 2025. godinu.

Pročitajte još:

Donacije za izgradnju još dve solarne elektrane

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i AD ESM potpisali su ugovor o bespovratnoj pomoći Evropske unije za izgradnju dve nove solarne elektrane – Bitola 1 instalisane snage 20 megavata i Oslomej 2 kapaciteta 10 megavata.

Solarne elektrane će godišnje proizvoditi oko 46 gigavat-časova električne energije, što je dovoljno za snabdevanje preko 7.000 domaćinstava. Pored toga, njihovom realizacijom očekuje se smanjenje emisije ugljen-dioksida za oko 40.000 tona godišnje, čime će se značajno doprineti zaštiti životne sredine. Projekti takođe uključuju rekultivaciju 45 hektara zemljišta u kompleksima Bitola i Oslomej, što će doprineti zdravijoj životnoj sredini u Bitolju, Kičevu i okolini.

Planirano je da izgradnja bude završena do 2026. godine, a projekti će doneti i dodatne socio-ekonomske i ekološke koristi. Sama izgradnja podstaći će razvoj lokalne privrede kroz angažovanje domaćih kompanija, dok će nakon završetka omogućiti otvaranje novih radnih mesta. Elektrane će projektovati i graditi najkonkurentniji ponuđač, u skladu sa najvišim evropskim i svetskim standardima, dok će celokupna procedura izbora izvođača biti sprovedena prema pravilima EBRD-a.

Ukupan grant za realizaciju ovih projekata iznosi skoro pet miliona evra, dok je ranije potpisani kredit od 25 miliona evra dodatno podržao njihov razvoj.

Milena Maglovski

Region zahvatilo nevreme – Snežni nanosi idu do dva metra

Foto: Radio Drvar

Jake snežne padavine koje su pogodile područje BiH, Srbiju i delove Hrvatske, napravile su probleme u odvijanju saobraćaja i snabdevanju električnom energijom.

U Srbiji je prvi put aktiviran sistem za prenos hitnih poruka građanima, a Republički hidrometeorološki zavod izdao je upozorenje na obilne padavine naročito u regionu Zapadne Srbije gde se u nižim predelima do srede očekuje od 20 do 40 centimetara snega.

Na području Beograda prognozirano je povećanje visine snežnog pokrivača, u nižim predelima grada ukupna visina od 15 do 25 centimetara, a u višim delovima Beograda i preko 35 centimetara. Najmanje snega biće na severu Vojvodine, u dolini Velike i Južne Morave, dok snežni pokrivač u potpunosti može izostati u pojedinim delovima Negotinske Krajine. U brdsko-planinskim područjima, zbog velikog snežnog nevremena koje je zahvatilo ceo region, na teritoriji Srbije je zabeležen veći broj kvarova na distributivnoj mreži električne energije.

U Bosni i Hercegovini je tokom noći pogoršana situacija sa snabdevanjem električnom energijom, pa je bez napajanja 127.000 hiljada potrošača.

Pročitajte još:

Najteža situacija je u Drvaru, gde su svi izlazi blokirani i ovo mesto potpuno je odsečeno. Kolona automobila u kojima je bilo i dece, juče je bila zavejana više sati u mestu Crljivica na putu Bosanski Petrovac-Drvar.

Foto: Radio Drvar

„U Drvaru je proglašeno stanje elementarnih nepogoda zbog snega koji je u našem gradu izazvao brojne i velike probleme“, potvrdila je za Radio Drvar Jasna Pećanac, predsednica Opštinskog veća. Nanosi snega u pojedinim selima su i do dva metra, a čišćenje dodatno otežava jaka mećava.

U Kotor Varošu i Tesliću takođe je proglašeno stanje elementarne nepogode, a u Kneževu i Čelincu vanredna situacija. Železnice Republike Srpske uvode transportno ograničenje u putničkom železničkom saobraćaju na svim pružnim pravcima zbog tehničkih problema i oštećenja na železničkoj infrastrukturi, saopšteno je iz ŽRS. Nastava je obustavljena u svim osnovnim školama na području Banja Luke.

Gorske delove Hrvatske takođe su zahvatile obilne padavine, a olujni vetar na Jadranu pravi problem u saobraćaju. Crvena i narandžasta upozorenja izdata su za celo primorje. Zbog vetra ili nanosa snega za sav saobraćaj zatvoreni su autoput A1 Zagreb-Ploče-Karamatići između čvorova Sveti Rok i Posedarje, a u prekidu su neke trajektne i katamaranske linije, obavestio je Hrvatski auto-klub (HAK).

Energetski portal

IPARD III: Raspisan javni poziv u okviru Mere 1

Foto-ilustracija: Freepik (nuraghies)

Raspisan je treći javni poziv za podnošenje zahteva za IPARD podsticaje u okviru IPARD III programa, čime je obezbeđena nova šansa za unapređenje agrosektora. Kroz IPARD III Finansijski sporazum, koji je potpisan između Vlade Srbije i Evropske komisije, za poljoprivredu i ruralni razvoj opredeljeno je 288 miliona evra.

Poziv će biti otvoren od 23. decembra 2024. do 24. januara 2025. godine, i biće usmeren na investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava. Cilj je nabavka nove opreme, mašina i mehanizacije, izuzev investicija u izgradnju i nabavku novih traktora.

Sredstva koja su opredeljena za ovaj poziv iznose 1.688.641.333,72 dinara.

Podsticaji pokrivaju sektore mleka, mesa, voća, povrća, žitarica, industrijskog bilja, grožđa, jaja i ribarstva, a visina podsticaja varira od 60 do 75 odsto prihvatljivih troškova investicije.

Pročitajte još:

Posebne olakšice predviđene su za mlade poljoprivrednike, proizvođače organskih proizvoda, gazdinstva u planinskim područjima, kao i za projekte vezane za upravljanje otpadom, otpadnim vodama i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Za svaki zahtev korisnik može ostvariti pravo na podsticaje u iznosu od minimalno 20.000 evra do maksimalno 1.000.000 evra.

Detalji javnog poziva dostupni su na internet stranicama Ministarstva poljoprivrede i Uprave za agrarna plaćanja, kao i kroz kontakt centre ovih institucija.

Energetski portal

Slovačka i Mađarska i dalje dobijaju rusku naftu, hoće li Srbiju ugroziti odluka SAD o NIS-u

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Ambasador Sjedinjenih Država Kristofer Hil kaže da nema najava da će biti uvedene sankcije NIS-u. A odluka Ukrajine da od Nove godine obustavi tranzit ruskog gasa, već je pokrenula spekulacije o novoj gasnoj krizi na evropskom tržištu. I dok se traži rešenje kako zameniti ruske isporuke, u najvećem problemu je Slovačka.

Srbija već dve godine ne uvozi rusku naftu i ima redovno snabdevanje naftnim derivatima. Zebnju da će američke sakcije NIS-u ugroziti nafnu sigurnost, ublažila je izjava američkog ambasadora Kristofera Hila.

„Nema najave da će biti uvedene sankcije protiv NIS-a, ali mogu vam reći da otkad su Rusi kupili NIS postojala je velika zabrinutost, jer je to jedina rafinerija u Srbiji”, rekao je Hil.

I dok je Srbija pod pritiskom, naftovodom Družba, ruska nafta još stiže u Slovačku i Mađarsku koje su izuzete od nafnog embarga.

Veći problem za Evropu je gas, jer Ukrajina obustavlja tranzit što ugrožava Italiju, Austriju, Mađarsku a posebno Slovačku. Zbog toga je premijer Slovačke u Moskvi razgovarao sa ruskim predsednikom.

„Vladimir Putin, predsednik Rusije potvrdio je spremnost Rusije da nastavi isporuke gasa Zapadu i Slovačkoj, što je praktično nemoguće posle 1. januara s obzirom na stav ukrajinskog predsednika koji nanosi finansijsku štetu Slovačkoj i ugrožava proizvodnju struje u nuklearnim elektranama u Slovačkoj, što je neprihvatljivo”, kaže Robert, Fico, premijer Slovačke.

Pročitajte još:

Orban: Ne odustajemo od izvora gasa koji vodi preko Ukrajine

Iako se ruski gas sada dobija preko Bugaske i Srbije gasovodom “Balkanski tok” i Mađarska se zalaže za ostanak ukrajinske rute. Imaju i kokretan predlog.

„Od Bugarske sam dobio garancije da će Mađarska dobijati gas i dalje. Ne smemo se osloniti samo na jedan put snabdevanja. Ne odustajemo od izvora gasa koji vodi preko Ukrajine. Pregovaramo sa Ukrajincima i Rusima o nastavku saradnje. Pokušavamo da iskoristimo trik da se gas, koji stigne u Ukrajinu, odmah tretira kao mađarski. Dakle, da nije ruski. Da li će to Ukrajinci prihvatiti, ne znamo. Pregovaramo dalje”, kaže Viktor Orban, predsednik Vlade Mađarske.

Prema Sporazumu o pridruživanju sa Evropskom unijom i Energetskom poveljom, Ukrajina je na zahtev Evropske komisije dužna da osigura tehnički tranzit ruskog gasa, ali teško da će Kijev da promeni odluku.

Smanjene količine gasa i iz drugih izvora

Osude stižu i iz Češke i političkih protivnika u Slovačkoj. Moskva ocenjuje da prekid ukrajinskog tranzita komplikuje situaciju u snabdevanju Evrope.

„Čuli ste izjavu ukrajinske strane, znate za stav evropskih zemalja koje i dalje kupuju ruski gas i koje smatraju to neophodnim za normalno funkcionisanje svoje privrede. Dakle, ovo je sada veoma teška situacija koja zahteva povećanu pažnju”, kaže Dmitrij Peskov, portparol ruskog predsednika.

Energetsku bezbednost Evropske unije dodatno može da ugroze i smanjene količine iz drugih izvora. Katar je već poručio da će zavrnuti gasne slavine članicama ukoliko primene novu briselsku direktivu o plaćanju pet odsto poreza za emisije štetnih gasova.

Izvor: RTS

ESA i NASA prvi put zajedno prate topljenje grenlandskog ledenog pokrivača

Foto-ilustracija: Unsplash (NASA)

Međunarodni tim naučnika, uključujući akademike sa Univerziteta Nortambija, uspešno je iskoristio podatke sa satelita CryoSat-2 Evropske svemirske agencije (ESA) i NASA-inog satelita ICESat-2 kako bi pratio promene u debljini grenlandskog ledenog pokrivača. Ovaj poduhvat predstavlja prvi zajednički napor dve svemirske agencije u preciznom praćenju efekata globalnog zagrevanja na Grenland.

Podaci, prikupljeni u periodu od 2010. do 2023. godine, pokazali su prosečno smanjenje debljine ledenog pokrivača za 1,2 metra, dok je u zoni ablacije, gde je topljenje najintenzivnije, iznosilo 6,4 metra. Ekstremni gubici zabeleženi su na glečerima na zapadu i severoistoku, gde je debljina leda opala za 67, odnosno 75 metara. Ukupno, Grenlandski ledeni pokrivač izgubio je 2.347 kubnih kilometara leda, što je ekvivalent zapremini jezera Viktorija u Africi.

Koristeći radarsku tehnologiju CryoSat-2 i lasersku tehnologiju ICESat-2, naučnici su uspeli da kombinuju podatke oba sistema. Rezultati pokazuju odstupanja od samo tri odsto, što ove satelite čini pouzdanim komplementarnim alatima za precizno praćenje polarnih regiona. Kampanja Cryo2Ice, započeta 2020. godine, omogućila je sinhronizaciju orbita ovih misija, pružajući gotovo istovremene podatke iz istih regiona.

Pročitajte još:

„Ovo je značajan korak napred u polarnim istraživanjima,“ izjavio je Nitin Ravinder, vodeći istraživač Centra za polarne opservacije i modeliranje (CPOM). „Podaci koje smo dobili omogućiće naučnoj zajednici i donosiocima odluka da preciznije procene gubitke leda i planiraju mere za ublažavanje posledica klimatskih promena.“

Izveštaj, objavljen u prestižnom časopisu Geophysical Research Letters, naglašava da topljenje grenlandskog leda ne utiče samo na nivo mora, već i na globalnu cirkulaciju okeana i vremenske obrasce. Godine sa najintenzivnijim gubicima bile su 2012. i 2019, kada su visoke letnje temperature dovele do smanjenja od preko 400 kubnih kilometara leda godišnje.

Ova saradnja ESA-e i NASA-e postavlja temelje za buduće misije, poput ESA-inog CRISTAL-a, koje će nastaviti da unapređuju razumevanje procesa u polarnim regionima. Usklađeni podaci ovih misija od suštinske su važnosti za praćenje klimatskih promena i pružaju naučno utemeljene informacije ključne za globalne politike prilagođavanja.

Energetski portal

Novi Zeland dobija svoju najveću solarnu elektranu od 400 MW

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Na Novom Zelandu, u severnom delu ostrva, biće izgrađena solarna elektrana Te Rahui snage 400 MW. Nakon završetka gradnje snabdevaće čistom energijom oko 100.000 domaćinstava, a uključivaće i novu transformatornu stanicu koja će je povezati sa nacionalnim mrežnim operaterom Transpower putem 220 kV prenosne linije.

Ovo predstavlja značajan korak u ostvarivanju ciljeva koje je Novi Zeland postavio u vezi sa smanjenjem ugljen-dioksida i povećanjem obnovljivih izvora energije, a ujedno će biti i najveća solarna elektrana u ovoj ostrvskoj zemlji.

Elektrana će se graditi u dve faze, a svaka od njih uključuje izgradnju solarne elektrane od 200 MW. Te Rahui će obuhvatiti oko 900.000 solarnih panela, a prostiraće se na 1.022 hektara bivše mlečne farme.

Pročitajte još:

Projekat se realizuje u saradnji između Meridian Energy i Nova Energy, koji su potpisali sporazum o zajedničkom ulaganju, prenose svetski mediji.

Dozvole potrebne za gradnju već su obezbeđene od strane Nova Energy u aprilu 2024. godine, dok se donošenje konačne finansijske odluke o projektu očekuje u prvim mesecima 2025. godine.

Takođe, do početka naredne godine, očekuje se da će kompanije sklopiti obavezujuće ugovore, koji uključuju i ugovore o otkupu energije (PPA).

Energetski portal

Puštena u rad solarna elektrana „B2 Sunspot“ u Kikindi

Foto: MT-KOMEX

Centar Severnobanatskog okruga – opština Kikinda, dobila je još jedan stub energetske sigurnosti, nakon što je u petak, 20. decembra, u probni rad puštena solarna elektrana B2 Sunspot, čime Banat i cela Srbija, postaju bogatiji za još jedan izvor čiste energije.

Kompanija MT-KOMEX, poznata po brojnim projektima i kao izvođač najveće solarne elektrane u zemlji, ovaj put je na sebe preuzela i izgradnju solarne elektrane B2 Sunspot u Kikindi. Sa kapacitetom od 7 MW, projekat će godišnje osnaživati elektromrežu sa dodatnih 11.000 MWh zelene energije.

Solarna elektrana pokriva površinu od 8.500 kvadratnih metara, na prostoru donedavnog odlagališta otpada, zbog čega je B2 Sunspot doveo i do ekološke revitalizacije na nekoliko nivoa. Osim uštede ugljen-dioksida, ekološka revitalizacija se ogleda u sada produktivno iskorišćenom prostoru. Transformacija nekadašnjeg zapuštenog zemljišta u moderno energetsko postrojenje bila je lakša uz još jednu prednost –  već postojeću infrastrukturu koja je uvek od pomoći za realiziciju gradnje.

Za ovu solarnu elektranu upotrebljeni su bifacijalni paneli proizvođača Canadian Solar, pojedinačne snage 660 Wp, koji zahvaljujući dvostranoj apsorpciji sunčeve svetlosti postižu znatno efikasniju proizvodnju energije. Tokom rada, energiju će konvertovati 70 invertora Fronius Tauro Eco 100-3-P, uz podršku sedam energetskih transformatora od po 1.000 kVA. Konstrukciju obezbeđuje turski proizvođač Kıraç Metal, a sastav opreme u celini i način rada, doprineće da se ostvari projektovana godišnja proizvodnja.

Pročitaje još:

U pogledu pravnih uslova, elektrana B2 Sunspot našla se među pobednicima prvih aukcija Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije, nakon čega su potpisani i ugovori o otkupu električne energije i preuzimanju balansne odgovornosti sa Akcionarskim društvom „Elektroprivreda Srbije“. Reč je o situaciji da prvi put EPS potpisuje ugovore za probni i trajni rad jedne solarne elektrane, i to na period od 15 godina.

Nakon puštanja elektrane u probni rad, stručni tim kompanije MT-KOMEX izrazio je zahvalnost opštini Kikinda i nadležnim energetskim institucijama, posebno „Elektroprivreda Srbije“, na podršci i partnerskoj saradnji koja je omogućila realizaciju još jednog važnog poduhvata. Jedino u zajedničkom angažovanju svih aktera, projekti poput ovih, postaju realnost. 

Sudeći po dosadašnjim iskustvima, nova solarna elektrana B2 Sunspot ne samo da će doprineti održivom razvoju, već će i pokazati da se inovativnim pristupima mogu kreirati vredni resursi na mestima koja su ranije bila zapuštena.

Milica Vučković

Vlada Rumunije proglasila Termoelektranu Mintia projektom od nacionalnog značaja

Foto-ilustracija: Unsplash (Alain Duchateau)

Elektrana „MASS Mintia” je odlukom Vlade Rumunije proglašena za projekat od nacionalnog značaja u oblasti električne energije. Ova odluka podvlači posvećenost vlasti da osiguraju energetsku bezbednost zemlje, da modernizuju Nacionalni energetski sistem (SEN) i da podrže ekonomski razvoj kroz strateška ulaganja.

Novo postrojenje, koje se nalazi u okrugu Hunedoara, radiće na bazi savremenih i efikasnih tehnologija, uz korišćenje gasnih i parnih turbina, ukupne instalisane snage 1.770 MW.

Ova investicija, vredna 1,4 milijarde evra, omogućiće otvaranje stotina radnih mesta i značajno doprineti smanjenju emisije gasova staklene bašte, čime će se Rumunija uskladiti sa evropskim ciljevima dekarbonizacije. Planirano je da elektrana godišnje proizvodi oko 12.159 GWh električne energije, uz projektovani radni vek od 30 godina, saopštilo je Ministarstvo energetike Rumunije.

Proglašenjem ovog projekta za nacionalni prioritet, olakšane su administrativne i fiskalne procedure, čime se ubrzava izgradnja fabrike i njeno povezivanje sa Nacionalnim energetskim sistemom (SEN). Ovaj korak doprinosi stabilnosti i energetskoj sigurnosti Rumunije. Pored toga, investitori su izrazili interesovanje za realizaciju sličnih projekata širom zemlje, što potvrđuje potencijal Rumunije za privlačenje stranog kapitala i najsavremenijih tehnologija.

Pročitajte još:

Elektrana posvećena jačanju Nacionalnog energetskog sistema

Jedan od ključnih aspekata ovog projekta je njegov doprinos nacionalnoj energetskoj bezbednosti. Elektrana Mintia biće posvećena jačanju SEN-a i neće se koristiti za prodaju energije Ruskoj Federaciji ili Mađarskoj. Investitori su izrazili podršku ovom strateškom cilju, pokazavši duboko razumevanje energetskih potreba Rumunije.

Ministarstvo energetike razmatra mogućnost proširenja ovog statusa i na druge ključne projekte usmerene na jačanje SEN-a. Ova odluka šalje jasan signal da Rumunija predstavlja pouzdanog partnera za investitore, potvrđujući energetski sektor kao strateški prioritet u okviru nacionalnih razvojnih planova.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Blackeye)

„Proglašenje elektrane MASS Mintia projektom od nacionalnog značaja označava važan korak u pravcu energetske bezbednosti Rumunije. To je primer javno-privatnog partnerstva koje donosi stvarne koristi građanima i industriji. Ovaj projekat, zajedno sa drugim tekućim strateškim inicijativama, odražava našu viziju održive, sigurne i pristupačne energetske budućnosti”, rekao je Sebastijan Burduž, ministar energetike.

Termoelektrana Mintia je jedno od najvećih energetskih postrojenja u Rumuniji, sa ukupnim kapacitetom od 1.285 MW, raspoređenih u pet jedinica od po 210 MW i jednom od 235 MW. Zbog neusaglašenosti sa ekološkim standardima Evropske unije, elektrana je prestala sa radom u julu 2021. godine.

U avgustu 2022. godine, ova termoelektrana prodata je iračkoj kompaniji Mass Group Holding za 91,2 miliona evra. Novi vlasnik je preuzeo obavezu da do kraja 2026. godine izgradi novi energetski kompleks na toj lokaciji koji će biti baziran na prirodnom gasu i obnovljivim izvorima energije.

Milena Maglovski

Energetska sanacija u Novom Sadu: 180 porodica dobilo bespovratna sredstva

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

U Novom Sadu energetska sanacija domaćinstava dobija sve veći zamah, a aktuelna je već tri godine. Što se tiče 2024. godine, 180 porodica iz ovog grada ostvarilo je pravo na bespovratna sredstva u ukupnom iznosu od 31.250.000 dinara za poboljšanje energetske efikasnosti svojih domova.

Sredstva su namenjena za različite mere, poput zamene stolarije, fasade, termičke izolacije krova i podova, kao i za instalaciju efikasnijih sistema grejanja, uključujući toplotne pumpe i solarnih panela.

Program je deo šire inicijative grada koji u saradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike poslednje tri godine ulaže u energetsku sanaciju, sa ciljem smanjenja potrošnje energije, njenog efikasnijeg korišćenja i smanjenja negativnog uticaja na životnu sredinu. U istom periodu podržano je više od 1000 domaćinstava, dok je uloženo oko 160 milina dinara za mere energetske sanacije, a lokalne vlasti obećavaju nastavak ovih aktivnosti.

Pročitajte još:

Paralelno, Novi Sad se priprema i za realizaciju ambicioznog projekta Solar-termal Novi Sad, koji će koristiti solarno-termalnu tehnologiju za efikasno i ekološki prihvatljivo snabdevanje toplotnom energijom.

U planu je izgradnja postrojenja koje će obuhvatiti 38.600 m² solarnih kolektorskih polja, sezonsko skladište toplote, toplotnu pumpu i električni kotao. Sredstva za projekat obezbeđena su od strane Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja je odobrila kredit u tranšama u iznosu od 105 miliona evra, a koristiće ga JKP „Novosadska toplana“, potpuno u vlasništvu Grada Novog Sada.

Energetski portal

Opasan otpad na teritoriji Pančeva

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Policijska uprava u Pančevu, podnela je ove nedelje krivičnu prijavu protiv 27-godišnjeg N.P. zbog unošenja, nedozvoljenog skladištenja i odlaganja osam tona opasnog otpada, najviše elektronskog i električnog.

Goran Jovičić, reporter RTS-a, izveštava sa terena.

„U naselju Vojlovica, pronađen je opasan otpad u čvrtsom, tečnom i gasovitom stanju. Intervencijom policijske uprave, zbrinute su sve opasne materije i nema opasnosti po životnu sredinu. Zaplenjene su oko četiri tone kontaminiranog olova, i drugih opasnih metala, sto litara tečnog i gasovitog otpada i 3,5 tone raznog električnog i elektronskog otpada, kome je mesto u reciklažnim centrima. Jedan od njih nalazi se u Omoljici, na samo 10-kilometara od mesta gde je pronađen ovaj opasan otpad.”

„Ako se radi o kontaminiranoj materiji sa olovom, to olovo od katodne cevi, od starih televizora, mi odvozimo u Nemačku, gde plaćamo od 500 do 600 evra po toni. Ako izvozimo freon, njegovo zbrinjavanje u Nemačkoj košta od 15 do 20 evra po kilogramu”, Nikola Egić, predsednik Udruženja reciklera Srbije.

Pročitajte još:

U Srbiji je 2023.godine reciklirano 35.000 tona električnog i elektronskog otpada i 22.000 tona akumulatora, što je za 30 odsto manje nego prethodnih godina.

„Imali smo situaciju sa akumulatorima iz vozila, koji su se skupljali preko prodavaca opreme, i taj sistem se urušio. Ove godine, operateri za tretman baterija imaju znatno manji učinak i realizaciju, nemaju dovoljno inputa, a gde je završio taj otpad, veoma je upitno i treba to da se zapitamo”, dodaje Nikola Egić.

Iako je još 2010. godine doneta strategija upravljanja otpadom, po kojoj je predviđena izgradnja 29 regionalnih sanitarnih deponija, do danas je napravljeno 12. U upotrebi su još uvek 134 nesanitarne deponije, koje sa nekoliko hiljada divljih deponija širom Srbije, predstavljaju ekološku bombu.

Izvor: RTS