Home Blog Page 108

Pojačanje „zelenih” megavata za Kragujevac

Foto-ilustracija: Unsplash (Jadon Kelly)

Usled kontinuiranih zalaganja za unapređenje energetske efikasnosti i sve jačeg interesovanja za čistu energiju, našu zemlju su obogatile nove solarne elektrane, proširujući tako domaće solarne kapacitete za još malo „zelenih” megavata. Ova ulaganja ne samo da smanjuju zavisnost od fosilnih goriva već i postavljaju temelje za održivu budućnost, stvarajući nove mogućnosti za razvoj lokalne ekonomije.

Foto: CEEFOR

Solarne elektrane na krovovima objekata „Paviljon 1”, „Paviljon 2”,„Paviljon 3” (u pripremi) i „Paviljon 4” dobar su pokazatelj kako može doći do promena. Ove elektrane su realizovane u skladu sa potrebama investitora, Studentskog centra Kragujevac, koji je prepoznao važnost obnovljive energije. Kragujevac se uz podršku ovakvih i sličnih projekata pridružuje gradovima usredotočenim na unapređenje lokalnog energetskog sektora, gde je svaki projekat, bez obzira na njegovu snagu, smeli iskorak ka održivom razvoju.

Za realizaciju celokupne projektno-tehničke dokumentacije studentskog kompleksa bila je zadužena kompanija CEEFOR, koja se ističe svojim bogatim iskustvom u sektoru obnovljivih izvora energije. Tokom godina kompanija se bavila širokim spektrom izazovnih projekata, stičući iskustvo i pokazujući prilagodljivost za projektovanje različitih solarnih sistema, bilo da se radi o projektima na zemlji ili, kao što je ovog puta bio slučaj, na krovu.

Paviljoni budućnosti

Solarna elektrana na krovu „Paviljona 1” Studentskog centra Kragujevac, snage 15 kW AC, postavljena je sa ciljem povećanja energetske efikasnosti i što veće energetske nezavisnosti objekta. Na krovu su instalirana 32 fotonaponska panela proizvođača „Luxor Solar”, svaki snage 545 Wp. Montirani na aluminijumsku potkonstrukciju „Chiko”, paneli su dizajnirani da izdrže različite vremenske uslove, uključujući vetrove brzine do 60 m/s i snežni pritisak do 1,8 kN/m², što garantuje dugotrajnost sistema. Jednosmerna struja proizvedena u panelima konvertuje se u naizmeničnu preko invertora snage 15 kW, proizvođača „Fronius”. Procene su pokazale da će elektrana godišnje proizvoditi oko 20.809,6 kWh električne energije, dok će na godišnjem nivou štedeti 1,3 tone CO₂.

Na „Paviljonu 2” instalirana je solarna elektrana snage 35 kW AC, pa se samim tim specifikacije razlikuju u odnosu na prethodni slučaj. Na krovu „Paviljona 2” postavljena su 74 fotonaponska panela proizvođača „Luxor Solar”, pojedinačne snage 545 Wp, raspoređena na severozapadnoj i severoistočnoj strani krova pod uglom od 6°, kao i na jugozapadnoj strani pod uglom od 13°. Sistem koristi dva invertora proizvođača „Fronius”, jedan snage 20 kW i drugi snage 15 kW. Procenjuje se da će ovaj paviljon svake godine smanjiti emisiju CO₂ za 1,2 tone, što je konkretan korak ka čistijem vazduhu i zdravijem gradu.

U FOKUSU:

Za „Paviljon 3” u pripremi je izgradnja solarne elektrane iste izlazne snage od 35 kW AC. Elektrana će biti smeštena na krovu trećeg paviljona u ukupnoj površini od oko 186,2 m². Predviđeno je postavljanje 72 fotonaponska panela pojedinačne snage 570 Wp, takođe proizvođača „Luxor Solar” kao kod prethodne dve elektrane. Sistem će koristiti dva invertora „Fronius”, jedan od 20 kW i drugi od 15 kW. Očekuje se da će ovaj objekat godišnje proizvesti 41.149,2 kWh električne energije, uz predviđenu uštedu emisije CO₂ od 1,1 tonu.

Na „Paviljonu 4” projektovana je solarna elektrana snage 25 kW AC. Instalirano je 49 fotonaponskih panela proizvođača „Luxor Solar”, pojedinačne snage 545 Wp. Elektrana će koristiti dva invertora snage 15 kW i 10 kW, takođe „Fronius” proizvodnje. Slično kao kod drugih, godišnja ušteda emisije CO₂ za ovaj paviljon procenjena je na 1,25 tona.

Sva proizvedena električna energija solarnih elektrana svih paviljona koristiće se za napajanje sopstvenih potrošača unutar objekata, dok će se višak energije plasirati u elektrodistributivnu mrežu po principu kupac–proizvođač.

Kompanija CEEFOR, koja je bila zadužena za projektovanje ovih solarnih elektrana, nastaviće da razvija svoju viziju i dalje, kroz niz raznovrsnih projekata u budućnosti, potvrđujući tako svoju posvećenost održivim rešenjima, kao i poštovanju principa ekološke odgovornosti i energetske efikasnosti.

Priredila: Milica Vučković

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala EKOLOŠKI TRANSPORT.

Hristos se rodi! Srećan Božić

Foto: EP

Danas slavimo najvažniji i najradosniji hrišćanski praznik – Božić, dan rođenja Isusa Hrista. Jutro uoči Božića donosi se badnjak, koji se u kuću unosi tek uveče, a prema običajima u šumu po njega odlaze najstariji i najmlađi muški član porodice. Badnjak može da bude hrastovo ili cerovo drvo i simbolično predstavlja Isusa Hrista.

Nekada se nakon badnjaka unosila i slama, koja se posipala kroz celu kuću, a u njoj su se krili poklončići za Božić. U domovima u kojima se ovaj običaj izvorno nije zadržao, simbolično se za badnjak vezuje malo slame.

Na ovaj dan, prema običaju, ne treba da se odlazi u goste, već najbliža porodica u miru proslavlja jedan od najradosnijih hrišćanskih praznika, dan kada je rođen Isus Hrist.

Uživajte u svim radosnim običajima koje praznik nosi sa sobom, provedite vreme sa svojim najbližima, slavite ljubav i mir koji ovaj praznik sa sobom nosi.

Neka vam Božić bude ispunjen blagoslovom, zdravljem i srećom.

Srećan Božić! Hristos se rodi, želi vam redakcija Energetskog portala!

Obrazovanje dece ključno je za stvaranje ekološki svesnih generacija

Foto-ilustracija: Pixabay (Tung Lam)
Foto-ilustracija: Pixabay (Victoria)

Odrastanje deteta predstavlja period u kojem ono otkriva sebe, ali i svet koji ga okružuje. Kroz prilagođenu igru, učenje i druge aktivnosti, dete postepeno razvija sposobnost kritičnog razmišljanja, odgovornog ponašanja i zauzimanje stava uz znanje i argumente. Osnovne vrednosti i shvatanje života treba da uključe i ekološki aspekt. Iako je pitanje klimatskih promena veoma složeno, upoznavanje sa ovom temom korak po korak, usadiće deci osećaj odgovornosti za zaustavljanje klimatskih promena i očuvanje prirode uopšte.

Koliko se u osnovnim školama kroz gradivo posvećuje pažnja temi klimatskih promena i da li su deca u tom uzrastu spremna da usvajaju ovakva ekološka znanja, razgovarali smo sa dr Igorom Leščešenom, naučnim saradnikom na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu i nastavnikom geografije u osnovnoj školi. On je bio deo stručnog tima koji je istraživao kako se klimatske promene predaju u osnovnim školama u Srbiji.

Istraživanje je sprovedeno u okviru dva projekta, „ClearClimate“ EU Horizont Europe i „CoolClimate“ Erazmus+ projekta. Upitnici koje su osmislili dr Leščešen, dr Biljana Basarin, redovni profesor Departmana za geografiju, turizam i hotelijerstvo PMF-a, Univerziteta u Novom Sadu i dr Miroslav Vujičić, vanredni profesor istog departmana, prosleđivani su onlajn. Pitanja iz upitnika proveravala su učenička znanja o uzrocima i posledicama klimatskih promena, a rezultati istraživanja su pokazali da je potrebno unaprediti obrazovni program kako bi se deci pružilo dublje razumevanje ove problematike.

Kako objašnjava naš sagovornik, ideja za istraživanje rodila se iz njegovog desetogodišnjeg iskustva kao nastavnika geografije u osnovnoj školi.

U FOKUSU:

Složenost teme klimatskih promena

Tema klimatskih promena kompleksna je i zahtevna za razumevanje kod dece. Profesor kaže da je važno da se deca od malih nogu upoznaju sa ekološkim temama, ali da je potrebno pažljivo birati pristup u skladu sa njihovim uzrastom.  

Foto-ilustracija: Pixabay (sobima)

Ekološke teme kao što su očuvanje prirode, pravilno odlaganje otpada, selekcija otpada i očuvanje voda mogu i treba da se obrađuju već u vrtiću. Međutim, tema klimatskih promena je izuzetno kompleksna i smatram da deca u petom razredu osnovne škole još uvek nisu dovoljno zrela da shvate sve aspekte ovog problema”, kaže on.

Kao rešenje, profesor navodi potrebu da se u svakom razredu postepeno uvode sadrži koji će deci da približe ovu temu. Primera radi, u šestom razredu bi moglo da se detaljnije govori o klimatskim izbeglicama, u sedmom razredu o uticaju nestanka lednika na Himalajima na život stanovnika dolina velikih azijskih reka. U osmom razredu mogla bi da bude obrađena tema klimatske promene i kako one utiču na Srbiju, zato što deca tada imaju dovoljno predznanja iz biologije, fizike i hemije kako bi mogla da razumeju kompleksnost teme. Takođe, deca znatno bolje uče po principu „od poznatog ka nepoznatom“, zbog čega problemi koje mogu da osete u svojoj sredini mogu biti bliži i razumljivji nego problemi sa kojima se suočavaju ljudi na drugoj strani sveta.

Iskustvo dr Leščešena sa đacima pokazalo je da su oni u određenoj meri svesni značaja zaštite životne sredine i poseduju određeni stepen ekološke svesti. Većina učenika je uglavnom zainteresovana za očuvanje životne sredine, naročito kada se suoče sa konkretnim ekološkim problemima, a tema klimatskih promena im je posebno zanimljiva kada se poveže sa konkretnim primerima.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala EKOLOŠKI TRANSPORT.

Budućnost NIS-a pod sankcijama – kako Srbija može da se izbori sa ekonomskim udarom

Foto-ilustracija: Pixabay (Matteo Baronti)

Povodom najavljenog uvođenja sankcija NIS-u, profesor Velimir Lukić, gostujući u Jutarnjem dnevniku RTS-a, istakao je da su sankcije najefikasnije i najubitije ekonomsko oružje, čime dolazi do kolapsa kompanije. On kaže da svaka država ima pravo da samostalno donese odluku o promeni vlasničke strukture bilo koje kompanije, pogotovo u sektorima koji se tretiraju kao važni za nacionalnu bezbednost

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će SAD uvesti sveobuhvatne sankcije kompaniji NIS, što će nas dovesti u tešku situaciju.

Moramo da tražimo rešenje. Ne možemo da znamo, ali možemo da naslućujemo šta je sporno u vlasničkoj strukturi NIS-a. Ruski investitori, sa oko 50 odsto vlasništva, imaju kontrolni paket akcija. Ne znamo da li su kontrolne akcije ili ruski investitori problem, ali možemo da pregovaramo, dodao je Lukić, profesor Ekonomskog fakulteta.

Foto-ilustracija: Unsplash (jakub-pabis)

Prema njegovim rečima, država može da pokuša da pronađe rešenje u vlasničkoj strukturi i ima pravo da samostalno donese odluku da promeni vlasničku strukturu kompanije, naročito u sektorima koji su od nacionalne bezbednosti.

Više cene nafte za potrošače

Lukić je, takođe, napomenuo da su Slovačka i Mađarska uspele da se izuzmu iz opšteg embarga za uvoz nafte iz Rusije, ali da su te dve zemlje u drugačijoj situaciji od Srbije jer su članice EU.

Uticaj naše zemlje na geopolitičke tokove i strategije koje nam stoje na raspolaganju, takav je da ne možemo da dobijemo izuzeća. Moraćemo da predložimo inovativna rešenja koja mogu da pokriju ovu situaciju. Rusku naftu ne uvozimo već dve godine, a nismo imali odnos sa ruskim kompanijama po tom pitanju, naglašava Lukić.

Pročitajte još:

Nacionalizacija NIS-a

Lukić ističe da sankcije uvek prelaze na krajnje korisnike, odnosno na one koji koriste naftu i derivate za ličnu ili industrijsku potrošnju – svi će plaćati višu cenu.

Kako će potrošači reagovati na više cene, zavisiće od toga koliko će cena porasti. Moraćemo da obezbedimo dovoljno nafte na našem tržištu i da se oslonimo na druge igrače, zaključuje Lukić.

On smatra da je jedna od opcija da rafinerija NIS pređe u srpske ruke i da se nacionalizuje, čime bi se ublažio prvi udarac sankcija.

Nalazimo se na istoj liniji sa hrvatskim ‘Janafom’, odnosno sa željom da naftovod ostane aktivan i da nafta i dalje ide. Da li će to biti moguće? Moguće je samo ako krajnja destinacija za naftu koja prođe bude prihvatljiva za zapadne partnere. ‘Janaf’ može da ostane aktivan, ali će morati da traži nova rešenja, zaključuje profesor.

Izvor: RTS

Ministarka Đedović: Najvažnije je obezbediti dovoljno energenata i da njihove cene budu stabilne

Foto-ilustracija: Unsplash (CHUTTERSNAP)

Vlada Srbije formirala je timove za pregovore sa Rusima o dugoročnom ugovoru za snabdevanje gasom i za pregovore o NIS-u. Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike, kaže da su pred Srbijom teške nedelje, ali da se čini sve da građani ne osete pritiske koje trpimo sa svih strana.

Sveukupne sankcije protiv Naftne industrije Srbije uticaće i na Rafineriju i na Petrohemiju. U narednim nedeljama tim Vlade Republike Srbije na čelu sa Milošem Vučevićem razmatraće sva moguća rešenja. Cilj je da sačuvamo dobre, prijateljske odnose sa Rusijom, ali i učvrstimo odnose sa novom administracijom SAD. Podsećam da tokom 2025. moramo obnoviti dugoročni ugovor o isporuci gasa iz Rusije a zahvaljujući Ruskoj Federaciji i Azerbejdžanu imamo dodatne količine gasa za ovu zimu”, rekla je ona.

Kako je dodala, najvažnije je obezbediti dovoljno energenata i da njihove cene budu stabilne, uprkos veoma složenoj geopolitičkoj situaciji koja utiče na tržište energenata.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

A post shared by Dubravka Đedović Handanović (@dubravka.djedovic)

Energetski portal

Kako su klimatske promene oblikovale svet 2024. godine?

Foto-ilustracija: Unsplash (pawel-czerwinski)

Usled rekordnih emisija gasova staklene bašte uzrokovanih ljudskim delovanjem, 2024. godina je na putu da postane najtoplija godina u istoriji merenja. Svetska meteorološka organizacija (SMO) je ranije saopštila da je u periodu od januara do septembra 2024. godine, prosečna globalna temperatura na površini Zemlje bila neverovatnih 1,54°C iznad predindustrijskog proseka, dok je Pariskim sporazumom utvrđeno da bi globalno zagrevanje trebalo ograničiti na 1,5°C.

Uticaji klimatskih promena 2024. godine bili su više nego očigledni, ostavljajući posledice na okeane, planine, zajednice i životnu sredinu. Godina za nama takođe je zaokružila deceniju najtoplijih zabeleženih godina u istoriji – od 2015. zaključno sa 2024. godinom.

Antonio Guteraš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN), poručio je da je čovečanstvo preživelo deceniju smrtonosne vrućine, ali da u 2025. godini moramo uložiti još veće napore za borbu protiv klimatske krize.

„Ovo je klimatski slom u realnom vremenu. Moramo izaći sa ovog puta u propast i nemamo vremena za gubljenje. Zemlje moraju postaviti svet na bezbedniji put 2025. godine tako što će dramatično smanjiti emisije i podržati tranziciju ka obnovljivoj budućnosti”, rekao je Guteraš.

Da li je 2024. godina zaista najtoplija u istoriji merenja, znaćemo nakon što SMO objavi konsolidovanu globalnu temperaturu za 2024. godinu u januaru, a svoj puni izveštaj o stanju globalne klime za 2024. godinu u martu 2025. godine.

Pročitajte još:

Ubrzan tempo klimatskih promena – da li će uslediti efikasan odgovor čovečanstva?

Selest Saulo, generalna sekretarka SMO, podsetila je na to da su 2024. godinu obeležile brojne prirodne katastrofe – poplave, požari, suše, toplotni talasi, tropski cikloni – pri čemu su klimatske promene dodatno podstakle intenzitet i trajanje ovih, već razornih klimatskih ekstrema.

Izveštaji SMO ukazali su da su klimatske promene intenzivirale 26 od 29 vremenskih nepogoda proučavanih u 2024. godini, pri čemu je najmanje 3.700 ljudi izgubilo život, a milioni su raseljeni. Pored toga, 2024. godina donela je 41 dodatni dan opasnih vrućina, štetno utičući na ljudsko zdravlje i ekosisteme.

Saulo je upozorila da je svaki delć stepena zagrevanja bitan što ukazuje na povećanu potrebu za međunarodnom saradnjom u cilju prevazilaženja ovih klimatskih izazova.

SMO je pokrenula inicijative poput „Globalnog posmatranja gasova staklene bašte” i programa ranih upozorenja za ekstremne vremenske prilike, kako bi podržala prilagođavanje klimi i ublažavanje posledica klimatskih promena. Tokom sastanka održanog u decembru 2024. godine, stručnjaci iz 15 međunarodnih organizacija i 12 zemalja radili su na unapređenju okvira za borbu protiv ekstremnih vrućina, odgovarajući na poziv generalnog sekretara UN-a na hitnu akciju.

Sa obeležavanjem 75. godišnjice postojanja SMO, 2025. godine, fokus će biti stavljen na kriosferu – smrznute delove Zemlje, poput glečera i morskog leda. Očuvanje ovih ključnih ekosistema, uz podršku UNESCO-a i drugih partnera, smatra se vitalnim za buduću stabilnost planete.

Milena Maglovski

Solarni tricikl – Revolucija u održivoj mobilnosti

Foto-ilustracija: Pixabay (Lulian Scutelnicu)

U eri klimatskih promena i sve veće zagađenosti životne sredine, inovacije u oblasti održivog transporta postaju ključne za budućnost naše planete. Održiva transportna rešenja, kao što su električna vozila i vozila na solarnu energiju, ne samo da smanjuju emisije štetnih gasova već pomažu i u očuvanju prirodnih resursa i smanjenju zavisnosti od fosilnih goriva.

Aleksandar Ilijevski iz Leskovca, elektromehaničar po struci i entuzijasta za električna vozila, ima jedinstvenu priču o svojoj ljubavi prema inovacijama u oblasti održivog transporta. Njegova strast prema električnim biciklima ga je, pre više od deset godina, dovela do ideje o izradi solarnog tricikla. Iako je prvobitni koncept naišao na prepreke zbog još uvek nedovoljno razvijene tehnologije solarnih panela, Aleksandar nikada nije izgubio viziju.

Foto: Ljubaznošću Aleksandra Ilijevskog

Svoj prvi električni tricikl izradio je 2013. godine, ali ubrzo je shvatio da tadašnji solarni paneli nisu imali dovoljno snage da ga pokrenu. Tricikl je zadržao isključivo pogon na baterije, dok je ideja o solarnom panelu na krovu ovog vozila čekala pravi trenutak. Skoro deset godina kasnije, kada su novi, jači solarni paneli postali dostupni, Aleksandar ponovo postavlja solarni panel na električni tricikl.

„Ta ideja je ostala u ‘nekom džaku’ dok nedavno nisam video oglas za solarne panele. Kada sam pročitao specifikacije i video koliko su postali jači u odnosu na one od pre desetak godina, odmah mi je sinulo da oni mogu da pokrenu električni tricikl koji smo već sastavili i da to treba probati. Prvi testovi vožnje bili su bez baterije, čime smo dokazali da solarni tricikl može da se vozi isključivo na solarne zrake, i to propisno brzo, a osećaj je zaista nadrealan”, kaže naš sagovornik.

U FOKUSU:

Solarna energija za održivi transport budućnosti

Značaj solarne energije u oblasti održivog transporta je nemerljiv. Vozila na solarni pogon nude mogućnost neograničenog dometa pod pravim uslovima, što ih čini ne samo ekološki prihvatljivim već i ekonomičnim. Sa sve većim razvojem solarnih panela, koji postaju snažniji i pristupačniji, vozila na solarni pogon postepeno ulaze u sferu realne primene, pružajući održive alternative za budućnost transporta.

Leskovački inovator je to i dokazao, a svojim solarnim triciklom poručio nam je da vozila na solarni pogon mogu pripadati svima nama, kao i da se mogu napraviti od materijala koji su danas lako dostupni. Zahvaljujući napretku tehnologije, njegov tricikl sada ima potencijal za neograničeni domet pod idealnim solarnim uslovima, a tu je i mala baterija kako bi tricikl mogao da se vozi i kada nema dovoljno sunca.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala EKOLOŠKI TRANSPORT.

Saradnja Srbije i Republike Srpske u zaštiti kvaliteta vode reke Drine

Foto-ilustracija Unsplash (Jovan Vasiljević)

Nakon što je 2. januara na teritoriji Republike Srpske došlo do odrona otpada sa deponije i tom prilikom do obojenja reke Drine u crveno, vodni inspektor Republičke direkcije za vode i predstavnici Agencije za zaštitu životne sredine Republike Srbije izašli su na teren i sproveli vanredno uzorkovanje vode na tri lokacije: 150 metara nizvodno, 50 metara uzvodno od mesta ispusta i na devet kilometara nizvodno od lokacije incidenta.

Prema saopštenju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije, preliminarni rezultati, dostavljeni od strane Agencije za zaštitu životne sredine, pokazuju da je na lokalitetu nizvodno od mesta odrona utvrđeno da opšti fizičko-hemijski parametri odgovaraju vrednostima propisanim za I i II klasu površinskih voda, u skladu sa Uredbom o klasifikaciji voda.

Kod prve lokacije primećena je promena boje vode, što ukazuje na loš ekološki status, dok na preostala dva lokaliteta nije bilo značajnih odstupanja.

Pročitajte još:

Istovremeno, Zavod za javno zdravlje – Šabac je izvršio analizu vode za piće u blizini incideta. Prvi rezultati ukazuju da uzorci zadovoljavaju propise o higijenskoj ispravnosti vode za piće, ali su najbliži bunari preventivno isključeni iz sistema.

Konačni rezultati svih analiza očekuju se 9. januara, nakon čega će se razmatrati dodatne mere zaštite.

Republička inspekcija nastaviće saradnju sa nadležnim organima u Republici Srpskoj radi otklanjanja posledica i zaštite kvaliteta vode reke Drine.

Energetski portal

Hrvatska: Subvencije za zelenu tranziciju u 2025. godini 652 miliona evra

Foto-ilustracija: Unsplash ( Mike Swigunski)

Ministarstvo zaštite životne sredine i zelene tranzicije, zajedno sa Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Hrvatske, objavilo je indikativni godišnji plan objave poziva i konkursa za 2025. godinu.

Ovaj dokument predstavlja ključni korak ka unapređenju zaštite životne sredine i promociji održivog razvoja u Hrvatskoj. Sa ukupno predviđenih 651,8 miliona evra bespovratnih sredstava, plan obuhvata raznovrsne projekte koji će doprineti zelenoj tranziciji, energetskoj efikasnosti i prilagođavanju klimatskim promenama.

Od ukupnog iznosa bespovratnih sredstava za 2025. godinu, 526,8 miliona evra predviđeno kroz Program konkurentnosti i kohezije 2021–2027 Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i Modernizacionog fonda, dok će 125 miliona evra biti obezbeđeno putem konkursa Fonda.

Pročitajte još:

U tabeli objavljenoj uz plan prikazani su korisnici, ukupna sredstva, planirani kvartal objave i kratak opis svakog poziva ili konkursa. Tokom prvog kvartala 2025. godine planirano je otvaranje više javnih poziva koji obuhvataju sledeće oblasti:

Uklanjanje otpada odbačenog u prirodu – Projekti usmereni na sanaciju divljih deponija i smanjenje zagađenja prirodnih staništa.

Izgradnja nove infrastrukture za upravljanje otpadom – Izgradnja i modernizacija reciklažnih centara, transfer stanica i drugih postrojenja za upravljanje otpadom.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora – Podrška javnim isporučiocima vodnih usluga i davaocima javnih usluga sakupljanja komunalnog otpada u korišćenju solarnih panela, vetroparkova i drugih obnovljivih izvora energije.

Informativno-edukativne aktivnosti – Kampanje za podizanje svesti građana o značaju održivog razvoja i zaštite životne sredine.

Obnova ugroženih travnjačkih staništa – Projekti usmereni na zaštitu i revitalizaciju biodiverziteta na ugroženim područjima.

Primenjena istraživanja i obezbeđivanje dostupnosti podataka – Aktivnosti usmerene na unapređenje naučnih istraživanja, transparentnost i deljenje rezultata s javnošću.

Prilagođavanje klimatskim promenama i smanjenje rizika od katastrofa – Programi edukacije i podizanja svesti o opasnostima koje donose klimatske promene, kao i mere za smanjenje rizika od prirodnih nepogoda.

Energetski portal

Budućnost solarnog tržišta u EU: Izazovi i prilike do 2028. godine

Foto-ilustracija: Freepik (rorozoa)

Solarna energija u Evropskoj uniji dostigla je rekordnih 65,5 GW novih kapaciteta u 2024. godini, ali je stopa rasta usporila na 4,4 odsto u poređenju sa prethodnom godinom. U ranijim periodima rast je iznosio između 41 i 53 odsto godišnje, što ukazuje na usporavanje trenda.

Novi izveštaj SolarPowerEurope prikazuje predviđanja razvoja tržišta solarne energije do 2028. godine, ističući izazove i prilike. Iako je intenzivniji razvoj završen, očekuje se umereniji godišnji rast od tri do sedam odsto.

Izazovi i promene na tržištu

U Evropskoj uniji, do sada su solarne instalacije na krovovima stambenih objekata bile takozvana pokretačka snaga, međutim, u narednim godinama će se njihov ukupni udeo smanjivati. Više je razloga za ovakva predviđanja, a među glavnim izdvajaju se stabilizacija maloprodajne cene električne energije, zatim to da je veliki deo građana koji su bili zainteresovani za solarnu energiju, već instalirao solarne panele na krovu svog doma, kao i ukidanje programa koji su pomagali građanima u ovom procesu.

Kada je reč o velikim projektima, razlozi za usporenje rasta jesu nefleksibilnost energetskog sistema Evrope, zatim zagušenje u mreži, koje postaje sve ozbiljniji problem i dovodiće do negativnih cena električne energrije i viših stopa ograničenja isporuke, a tu je i nedovoljan razvoj skladištenja energije u baterijama. Kao usko grlo navodi se i spor i složen proces izdavanja dozvola i pristup zemljištu i drugi izazovi.

Pročitajte još:

Scenariji razvoja tržišta

Zbog svega navedenog, SolarPowerEurope dodatno snižava predviđanje rasta, u odnosu na ono od pre šest meseci. U 2025. godini, očekuje se da će biti dodato 70 GW novog kapaciteta, što je stopa rasta od sedam odsto. Ipak, ovaj rast će u najvećem delu da dolazi iz velikih projekata koji su pokrenuti tokom 2023. i 2024. godine, kada su se koristile izuzetno niske cene modula. Izveštaj predviđa da će u 2026. godini doći do dodatnog opadanja stope rasta, kada se očekuje svega tri odsto, na šta utiče rastuće ograničenje u mreži kao i tržišna neizvesnost. Ponovni porast očekuje se u 2027. godini, koji će iznositi šest odsto i u 2028. godini sa sedam odsto. Ovo su predviđanja prema srednjem scenariju.

Pesimistički scenario predviđa da će u 2025. godini doći do pada za 17 odsto, a da će do 2028. biti zabeležen pad od 22 odsto u odnosu na nivo iz 2024. godine. Sa druge strane, optimistički scenario ostaje relativno dobar, ali uz sporiju putanju rasta nego ranije.

Lideri rasta na tržištu

Više od 60 odsto očekivanog novog kapaciteta, prema Izveštaju, dolaziće iz samo pet zemalja i to iz onih koje u ovom trenutku poredstavljaju najveća tržišta. Preciznije, tokom naredne četiri godine, predviđa se da će Nemačka predvoditi sa 73,1 GW novog kapaciteta, zatim Španija sa 36,8 GW, Italija sa 29,1 GW, Francuska sa 28,1 GW i Poljska sa 17,5 GW. Prema srednjem scenariju, prva tri tržišta (Nemačka, Španija, Italija) dodaće 139 GW između 2025. i 2028. godine, što predstavlja 46 odsto novog solarnog kapaciteta u Evropskoj uniji. Uključujući Francusku i Poljsku, udeo prvih pet tržišta povećava se na 61 odsto.

Bez obzira na izazove, solarno tržište u EU pokazuje potencijal za dalji rast, ali će taj rast zavisiti od rešavanja problema sa mrežom, skladištenjem energije i administrativnim barijerama, odnosno oslobađanja punog potencijala tržišta.

Katarina Vuinac

Kako zelene zone menjaju urbanistički pejzaž

Foto-ilustracija: Pixabay (Wal)

U poslednjih nekoliko godina, u velikim evropskim gradovima zaživele su brojne inicijative koje imaju za cilj da saobraćaj učine održivijim i smanje emisiju štetnih gasova. Evropska komisija, zajedno sa lokalnim vlastima, ulaže napore kako bi ubrzala prelazak na ekološka vozila, a jedan od ključnih koraka u ovom procesu jeste uvođenje tzv. zelenih zona – područja u gradovima gde je pristup vozilima koja zagađuju ograničen ili zabranjen.

Zelene zone ili zone niske emisije (Low Emission Zones – LEZ) predstavljaju oblasti u gradovima u kojima se strogo kontroliše kretanje vozila na osnovu njihovih ekoloških performansi. Vozila koja ispuštaju visok nivo štetnih gasova, poput azot-dioksida i ugljen-dioksida, često imaju ograničen pristup ovim zonama. Cilj ovih mera je smanjenje aero-zagađenja, koje je posebno izraženo u velikim gradovima, kao i podsticanje građana da se opredele za čistije oblike transporta, poput električnih automobila, bicikala ili pešačenja.

U FOKUSU:

Primeri u evropskim gradovima

London je postao pionir u primeni zelenih zona uvođenjem Zone ultraniskih emisija (Ultra Low Emission Zone – ULEZ). Ova zona pokriva veliki deo centralnog Londona i zahteva od svih vozila da ispunjavaju stroge ekološke standarde, a ukoliko ih ne zadovoljavaju, vozači moraju platiti dnevnu taksu. Očekuje se da će ULEZ uskoro obuhvatati veći deo Londona, sa ciljem smanjenja zagađenja i podsticanja prelaska na električna i hibridna vozila.

Još jedan veliki evropski grad koji prednjači u ekološkim inicijativama je i Pariz, sa svojim Zonama niskih emisija (Zone à faibles émissions). Vozilima sa niskim ekološkim standardima zabranjen je ulazak u određene oblasti, a glavi grad Francuske ima ambiciozan plan da do 2030. godine potpuno eliminiše vozila sa fosilnim gorivima. Grad svetlosti poznat je i po svojoj mreži biciklističkih staza, koje dodatno smanjuju saobraćajne gužve i zagađenje u centru grada.

Foto-ilustracija: Pixabay (Mircea Lancu)

Berlin je među prvim gradovima koji je uveo zelenu zonu još 2008. godine. Samo vozila sa posebnom eko-nalepnicom, koja označava nizak nivo emisija, mogu da uđu u ove zone. Prestonica Nemačke tako pokazuje posvećenost smanjenju emisije gasova i unapređenju kvaliteta vazduha, a ekološki standardi u ovoj zoni stalno se unapređuju.

A svetska prestonica mode Milano uvela je zonu niske emisije pod nazivom „Area C”. Ova zona pokriva centralni deo grada, gde vozila koja ne ispunjavaju propisane standarde moraju platiti taksu za ulazak. Milano ima stroge regulative za starija i dizel-vozila, a grad snažno promoviše korišćenje javnog prevoza i ekoloških vozila.

Amsterdam, grad poznat po biciklistima, uveo je zelene zone još 2009. godine. Stara dizel-vozila zabranjena su u ovim delovima grada, a gradske vlasti postavile su ambiciozan cilj da do 2030. potpuno eliminišu vozila sa pogonom na fosilna goriva. Ovo nije samo podsticaj za razvoj električnih vozila nego i za širenje već postojeće biciklističke kulture.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala EKOLOŠKI TRANSPORT.

Bliži se okrugli sto „Ljudska prava i zaštita životne sredine kao zajednička odgovornost: Dijalog za održivost”

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Fondacija Centar za demokratiju organizuje okrugli sto pod nazivom: „Ljudska prava i zaštita životne sredine kao zajednička odgovornost: Dijalog za održivost”, koji će se održati 16. januara 2025. godine od 13:00 časova do 15:00 časova, u sali restorana Stari grad u Valjevu, kao i na zoom platformi.

Cilj javne debate je upoznavanje, informisanje i podizanje svesti o zaštiti ljudskih prava i životne sredine u globalnim lancima snabdevanja, kao i o relevantnoj međunarodnoj legislativi i praksi. Ovaj događaj deo je projekta „Inicijativa za globalnu solidarnost”, koji implementira GIZ u Srbiji, kao deo širih napora ka postizanju efikasnog i aktivnog učešća institucija, sindikata, civilnog društva, poslovne zajednice i drugih zainteresovanih strana.

Okrugli sto okupiće predstavnike poslovne zajednice, lokalne samouprave, sindikata, akademske zajednice i organizacija civilnog društva, kako bi zajedno razmotrili mogućnosti za unapređenje zaštite radnih prava, ljudskih prava i životne sredine, uz primenu principa odgovornog poslovanja i saradnje svih zainteresovanih strana.

Pročitajte još:

Teme okruglog stlola biće i obaveze i potrebe kompanija u zaštiti ekoloških i radnih standarda, o ulozi sindikata i organizacija civilnog društva u rešavanju problema, kao i važnosti uloge lokalne zajednice kao partnera za održive zajednice i očuvanje životne sredine. Kroz razgovor na okruglom stolu, Fondacija Centar za demokratiju želi da podstakne otvoren i konstruktivan dijalog između relevantnih aktera u cilju razmene mišljenja i iskustava i podizanja svesti i znanja o ovoj važnoj temi.

Projekat „Inicijativa za globalnu solidarnost” finansira nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju Deutsche Gesellschaft fur Internationale Zusammenarbeit.

Neophodno je da svi zainteresovani za praćenje debate potvrde svoje učešće do ponedeljka, 13. januara, slanjem e-maila na: milena@centaronline.org sa naznakom da li će doći u salu restorana „Stari grad” ili će pratiti putem zoom platforme.

Energetski portal

Nestanak struje na Portoriku pogodio preko milion domaćinstava za Novu godinu

Foto-ilustracija: Unsplash (andreea-munteanu)
Foto-ilustracija: Freepik (TravelScape)

Na novogodišnju noć, došlo je do masovnog nestanka struje na Portoriku, ostavljajući ostrvo u mraku, a oko 1,25 miliona domaćinstava bez električne energije. Energetska mreža pokazala je ovim značajne nedostatke.

Prekid je izazvan preopterećenjem na visokonaponskom kablu na južnom delu ostrva, što je izazvalo lančanu reakciju u prekidima širom mreže. Reč je o incidentu koji ističe dugoročne slabosti energetskog sistema koji se još uvek oporavlja od razornih uragana i zemljotresa.

Nestanak struje dogodio se tokom vrhunca turističke sezone, zadajući težak udarac već krhkoj ekonomiji. Ostrvo privlači turiste proslavama i plažama, a glavni grad San Huan posebno je poznat po velikim uličnim zabavama i vatrometima duž obale. Turistička sezona na vrhuncu je tokom zime, a mnogi turisti dolaze da dožive novogodišnju atmosferu i toplije vreme. Mrak na ostrvu izazvao je poremećaje u javnim službama i privatnom sektoru, iako je glavni operater koji upravlja mrežom, potvrdio je da je do jutra 1. januara struja vraćena za većinu potrošača.

Pročitajte još:

Energetska infrastruktura Portorika redovno se suočava sa velikim prekidima u snabdevanju električnom energijom. Problemi u strukturi mreže, u kombinaciji sa nedostatkom investicija, ističu koliko je teritorija zavisna od pomoći federalne vlade. Postoji sve veći apel za temeljnim obnovama infrastrukture, međutim, budžetska ograničenja i komplikovani administrativni postupci predstavljaju prepreke za ostvarivanje značajnijih poboljšanja.

Podsećanja radi, Portoriko je tokom godina doživeo više velikih nestanaka struje, a najznačajniji bio je tokom uragana Maria u septembru 2017. godine, kada je celo ostrvo ostalo bez struje, što je predstavljalo najveći i najduži nestanak struje u istoriji SAD-a. Osim toga, u aprilu 2018. cela mreža je ponovo pala zbog greške na prenosnoj liniji, a osim toga, tokom uragana Fiona u septembru 2022. godine, skoro celo ostrvo je ostalo ponovo bez struje.

Energetski portal

Inovativno rešenje za uklanjanje arsena iz vode

Foto-ilustracija: Pixabay (Anna)

Jedan od najvećih globalnih problema savremenog društva danas predstavlja sve manje dostupnih i zdravstveno bezbednih resursa pitke vode. Povećan sadržaj arsena u podzemnim vodama, koje se koriste kao osnovni resurs vode za piće širom sveta, ozbiljna je pretnja očuvanju zdravlja ljudi.

Foto: privatna arhiva, članica projektnog tima NanoCompAss Marija Maletin

Multidisciplinarni tim, koji čine naučnici sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu i Instituta za multidisciplinarna istraživanja Univerziteta u Beogradu, realizuje projekat NanoCompAs u cilju iznalaženja inovativnog, ali i dugoročno održivog rešenja za uklanjanje arsena iz vode. Značaj istraživanja u ovoj oblasti prepoznat je od strane Fonda za nauku Republike Srbije, koji je omogućio realizaciju projekta NanoCompAs u sklopu Zelenog programa saradnje nauke i privrede.

Adsorpciona tehnika je najčešće primenjiva tehnika za uklanjanje arsena u tretmanu vode za piće zbog visoke ekonomske isplativosti, efikasnosti i tehničke jednostavnosti u pogledu rukovanja i kontrole procesa. Većina komercijalno dostupnih adsorbenata zahteva predtretman kojim se arsen dovodi u oblik pogodan za uklanjanje iz vode. Međutim, uvođenje predtretmana povećava troškove procesa pripreme vode za piće, čineći ga manje prihvatljivim za slabije razvijena područja, koja su ujedno i najviše pogođena ovom problematikom. Kako bi se pronašlo efikasno i ekonomski isplativo rešenje, danas se intenzivno razvijaju adsorbenti na bazi nanomaterijala visoke efikasnosti. Jedan od materijala nove generacije su nanočestice Fe-Mn binarnog oksida (FMBO). Ove čestice su se već pokazale kao veoma efikasne u pogledu uklanjanja arsena u laboratoriji, međutim, teško ih je primeniti u protočnim sistemima.

U FOKUSU:

Da bi se ovi nedostaci prevazišli, u okviru projekta NanoCompAs razviće se bifunkcionalni nanokompozitni filterski medijum (FMBOnc). Na taj način bi se dobila osnova za komercijalizaciju dobijenog proizvoda – filtera, koji bi bio primenjiv za kontinuirani proces tretmana vode. Sledeći korak će biti povećanje proizvodnje filterskog medijuma kako bi se obezbedile dovoljne količine materijala za dalja laboratorijska i poluindustrijska istraživanja. Inicijalno testiranje filtera obuhvataće fizičko-hemijsku karakterizaciju, kontrolu kvaliteta i ispitivanja efikasnosti uklanjanja arsena.

Projektni tim istražuje moguća rešenja za produžavanje životnog veka FMBOnc, kao i njegove ponovne upotrebe. Zavisno od potreba, ispituje se mogućnost stabilizacije materijala pre njegovog odlaganja na deponiju. Istraživanjima na poluindustrijskoj skali, koja obuhvataju tretman veće količine podzemnih voda sa teritorije Autonomne Pokrajine Vojvodine, potvrdiće se učinak FMBOnc u pogledu smanjenja sadržaja arsena u vodi.

Kao tim očekujemo da će NanoCompAs projekat razviti ekonomično i efikasno rešenje za uklanjanje arsena iz vode za piće, čime će se značajno unaprediti zdravlje i kvalitet života ljudi koji žive u regionima pogođenim ovim problemom. Osim toga, rezultati projekta koristiće donosiocima odluka, kao i akademskoj zajednici usmerenoj ka tehnologijama zaštite životne sredine.

Projektni tim NanoCompAss

 Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala EKOLOŠKI TRANSPORT.

Otkriven uzrok crvenila reke Drine

Foto-ilustracija: Unsplash (Stefan Kostić)

Republički inspektori zaštite životne sredine hitno su reagovali na incident koji je izazvao promenu boje reke Drine u crveno na teritoriji Republike Srpske i Srbije.

Inspektori su se, u saradnji sa nadležnim službama, uputili na teren kako bi ispitali uzroke ovog događaja. Utvrđeno je da je došlo do odrona otpadnog mulja sa deponije zvorničke fabrike „Alumina“ zbog obilnih padavina i topljenja snega.

Na terenskom obilasku lokacije Sunčana Reka, južno od Malog Zvornika, inspektori su utvrdili da se sprovode sve potrebne preventivne mere. O događaju su obaveštene sve nadležne institucije oba entiteta, uključujući vodne inspekcije i agencije za zaštitu životne sredine.

Pročitajte još:

Crvena boja pojavila se zbog ispiranja boksita sa prostora fabrike, međutim, kako se za sada zaključuje iz prvih analiza, voda je generalno ispravna za piće i nema odstupanja u parametrima koji bi ukazivali na bilo kakvu kontaminaciju, iako se čekaju dalja ispitivanja.

Kako se navodi na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine, 3. januara 2025, Agencija za zaštitu životne sredine planira uzorkovanje vode reke Drine. Takođe, Zavod za javno zdravlje u Šapcu zakazao je svoje uzorkovanje. JKP Vodovod i kanalizacija iz Loznice kontinuirano prati kvalitet vode za piće, a preventivno su isključeni i bunari u neposrednoj blizini reke.

Energetski portal

Koji najavljeni energetski projekti bi trebalo Srbiji da obezbede sigurnu energiju?

Foto-ilustracija: Pixabay (n-k)
Međutim, sve manje uglja, ali i globalni zahtevi da se što pre pređe na korišćenje obnovljive energije zbog sve vidljivijih klimatskih promena, Srbiju stavljaju na ozbiljan test.

Srbija će u narednih 25 do 30 godina morati da zameni kapacitete na ugalj čija snaga trenutno iznosi oko 4.000 megavata, odnosno moraće iz korena da promeni gorivo koje je za pokretanje koristila prethodnih nekoliko decenija.

Ukoliko ovaj test ne položi prete joj veliki troškovi za penale zbog korišćenja „prljave“ energije, a možda i restrikcije i hladni radijatori.

Kada je reč o dosadašnjim ulaganjima, Srbija je uspela, uz pomoć Kineza, da izgradi jedan blok jačine 350 megavata u termoelektrani „Kostolac“, koji je od ove grejne sezone na mreži.

Izgradnjom ovog termobloka završeno je sa ulaganjima u nove termoelektrane i termoblokove, a ako se Srbija bude pridržavala zelene agende, radni vek ovog novog termobloka trajaće 25 godina.

To je mnogo kraće od dosadašnjeg rada blokova, jer, na primer, blokovi A1 i A2 u termoelektrani „Nikola Tesla“ rade već više od 50 godina.

Prema Strategiji razvoja energetike do 2040. sa projekcijama do 2050. godine, Srbija se okreće obnovljivim izvorima energije.

To podrazumeva i izgradnju hidroelektrana, a dva najveća i prioritetna državna projekta u tom smislu jesu izgradnja Reverzibilne hidrelektrane „Bistrica“ (628 megavata) i Reverzibilne hidroelektrane „Đerdap 3“ (1.800 megavata).

Ova dva projekta obezbedila bi Srbiji sigurno snabdevanje strujom, a zahvaljujući njima mogao bi da se poveća i broj solarnih elektrana i vetroelektrana, jer su reverzibilne hidroelektrane odlične za balansiranje energije.

Priprema dokumentacije, studija izvodljivosti i finansijska konstrukcija za izgradnju RHE „Bistrica“ je uveliko u toku. Ovaj projekat zainteresovana je da finansira Japanska agencija za međunarodnu saradnju (JICA).

Završetak izgradnje očekuje se 2032, piše u Strategiji, a cena izgradnje je 1,1 milijarda evra.

Izgradnja RHE „Đerdap 3“ je na dužem štapu. Ovu hidroelektranu Srbija ne može da gradi bez saglasnosti rumunske strane koja je nekoliko puta ukazala da bi izgradnja „Đerdapa 3“ smanjila snagu postojećih hidroelektrana na Dunavu. Ovu hidroelektranu zainteresovana je da gradi američka kompanija Behtel.
U planu je da „Đerdap 3“ bude na mreži do 2040. godine, a trenutna procenjena vrednost izgradnje je 1,4 milijarde evra.

Iako nije isticano u javnosti, u Strategiji se navodi da je u planu izgradnja hidroelektrane na Ibru (121 megavat), zatim hidroelektrane na Moravi (146 megavata) i izgradnja hidroelektroenergetskog sistema Gornja Drina (212 megavata).

Kada je reč o malim hidroelektranama, prema Strategiji razvoja procena je da ne postoji potencijal za izgradnju novih malih hidroelektrana.

U Strategiji se navodi da na području Srbije postoji 856 potencijalnih lokacija za izgradnju malih hidroelektrana, ali da je ekonomski isplativo oko 120-130 lokacija na kojima su ili već izgrađene ili su u nekoj od faza izgradnje.

Kao razlozi zbog kojih se navodi da ne postoji potencijal za izgradnju novih malih hidroelektrana jeste taj što će na više reka u Srbiji hidropotencijal moći samo delimično da se iskoristi, zbog prioritetnosti vodoprivrednog korišćenja vode.

Drugi razlog je što postoji veliki broj malih reka u zaštićenim područjima, gde gradnja nije dozvoljena.

Za proizvodnju struje, u planu je izgradnja i gasnih elektrana, a kako piše u Strategiji, jedna bi bila izgrađena u Novom Sadu, druga u Nišu.

Nedavno je predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio da bi dve manje ili jednu veću gasnu elektranu u Nišu država gradila u saradnji sa Azerbejdžanom.

Pročitajte još:

Korišćenje vetra i sunca

U Srbiji je trenutno izgrađeno 11 vetroparkova ukupne jačine 607 megavata. Svi vetroparkovi su u privatnom vlasništvu i većinom služe za prodaju struje koja, osim EPS-u, neretko ide i van zemlje.

Međutim, zahvaljujući prvim aukcijama za OIE, koje su održane 2023. godine, EPS sklapa ugovore sa pobednicima aukcija i ima pravo preče kupovine struje od ovih vetroelektrana i solarnih elektrana. Time je dobijeno novih 450 megavata.

Krajem 2024. godine počele su prijave za drugi krug aukcija od kojih se očekuje novih 425 megavata.

Foto-ilustracija: Unsplash (caspar-rae-vu)

Potencijal izgradnje vetroparkova u Srbiji je ogroman. U Strategiji se navodi da je minimalni tehnički raspoloživi potencijal za izgradnju vetroelektrana u Srbiji oko 10,75 gigavata.

Poređenja radi, trenutna ukupna snaga svih termoelektrana, hidroelektrana i ostalih postrojenja za dobijanje energije u Srbiji iznosi osam gigavata.

U Strategiji se navodi da je cilj da do 2030. godine Srbija 3,5 gigavata energije dobija iz solara i vetra, a do 2040. čak 10,97 megavata.

Država, tačnije Elektroprivreda Srbije (EPS), trenutno gradi jednu solarnu i jednu vetroelektranu. Oba projekta grade se u Kostolcu.

Solarna elektrana „Petka“, jačine oko 10 megavata, očekuje se na mreži u prvom kvartalu 2025, a vetroelektrana „Kostolac“, jačine 66 megavata, prema poslednjim najavama biće završen sredinom 2025. godine.

EPS je ušao i u još jedan ambiciozni zeleni projekat. Naime, nedavno je sa konzorcijumom kompanija Hyundai Engineering i UGT Renewables potpisan sporazum o izgradnji šest samobalansirajućih solarnih elektrana ukupne jačine jedan gigavat sa baterijskim sistemima za skladištenje električne energije ukupne instalisane snage od 200 megavata.

U planu je da ove dve kompanije za EPS po principu „ključ u ruke“ izgrade solarne elektrane, a to će državu koštati oko 1,5 milijardi evra.

U 2024. potpisan je ugovor za izgradnju još jednog velikog projekta u oblasti obnovljivih izvora energije. Kineska kompanija Shanghai Fengling izgradiće za Zijin u Boru vetroelektrane i solarne elektrane ukupne jačine dva gigavata, kao i fabriku za proizvodnju zelenog vodonika, kapaciteta oko 30.000 tona godišnje.

Ukupno ulaganje iznosi oko dve milijarde evra.

Ulaganje u gas i naftu

Srbija ima minimalnu proizvodnju gasa i nafte, te je veoma zavisna od nabavke ovih energenata od drugih zemalja.

U poslednjih nekoliko godina Srbija je uspela da se priključi Turskom toku kojim stiže gas iz Rusije, a od ukupne potrošnje gasa u Srbiji on čini i do 90 odsto.

Izgradnjom interkonektora sa Bugarskom, Srbija je dobila mogućnost da gas kupuje iz Azerbejdžana i LNG terminala u Grčkoj. Od ove grejne sezone Srbiji prvi put stižu količine azerbejdžanskog gasa.

Međutim, Srbija namerava da nastavi proširenje izvora snabdevanja gasa pa je tokom 2024. godine sa Rumunijom potpisala sporazum o izgradnji gasovoda. U narednih nekoliko godina u Srbiji se može očekivati i gas iz ove susedne zemlje.

U planu je i proširenje skladišta Banatski Dvor i izgradnja novih gasnih skladišta koja su dobra rezerva u zimskim mesecima i u slučaju geopolitičkih tenzija ili sukoba.

U toku je proširenje skladišta Banatski Dvor sa 450 na 750 miliona kubnih metara, a u planu je da se skladište proširi na susedno polje Čestereg pa bi u tom slučaju kapacitet iznosio 1,5 milijardi kubnih metara.

U Strategiji razvoja energetike u planu je otvaranje i novih skladišta u Vojvodini i centralnoj Srbiji, a za potencijalna nova skladišta gasa u strategiji se pominju Itebej, Tilva, Ostrovo.

Kada je reč o nafti, najveća količina stiže iz Hrvatske, Jadranskim naftovodom (JANAF) koji je izgrađen u vreme SFRJ. Najveće količine nafte koje stižu su iračkog i kazahstanskog porekla.

Nakon evropskih sankcija na uvoz ruske nafte preko mora, čime je Srbiji onemogućena kupovina ruske nafte, doneta je odluka o izgradnji naftovoda do Mađarske i povezivanje na ruski naftovod Družba. Družbom još uvek stiže nafta u Mađarsku, Slovačku i Češku.

Memorandum o izgradnji naftovoda između Srbije i Mađarske potpisan je u junu 2023, a tada je rečeno da će izgradnja ovog naftovoda Srbiju koštati 157 miliona evra.

Planirano je da novi naftovod ide trasom Szazalombata-Alđe-Roske-Novi Sad, ukupne dužine 304 kilometra, sa potencijalnim produženjem do Soluna i Drača.

Srbija planira i da izgradi nova skladišta za čuvanje derivata nafte, a skladišta bi se se nalazila u Pančevu, Kovinu i Ledincima.

Prema Strategiji razvoja, Srbija namerava i da nastavi istraživanja nadajući se novim nalazištima gasa i nafte.

Osim izgradnje hidroelektrana, vetroparkova, solara, gasovoda i naftovoda, Srbija planira i da iskoristi potencijale geotermalne energije, biomase, biogasa, ali i vodonika i da poveća upotrebu električnih vozila do 2050. godine.

Izvor: Danas.rs