Home Blog Page 105

Uklonjen otpad sa divlje deponije u Zmajevu

Foto: JKP „Komunalac” Vrbas

Na obodu Mađarske ulice u Zmajevu, na površini od blizu pet hiljada kvadratnih metara, buldozerom je sanirana divlja deponija. Divlju deponiju očistili su radnici JKP „Komunalac” Vrbas, na osnovu rešenja Odeljenja za inspekcijske poslove Opštinske uprave Vrbas.

Prema rečima Mladena Pavlovića, poslovođe u PJ „Čistoća”, smeće se najpre sabija u obližnju depresiju, a potom se niveliše teren. Ovom prilikom uklonjeno je približno dve i po hiljade kubika smeća.

U svim naseljenim mestima vrbaske opštine komunalni otpad odnosi se jednom nedeljno. Zmajevčani zadužuju kante za odlaganje smeća, stoga, kažu u „Komunalcu”, nema potrebe da se ova vrsta otpada gomila na rubu sela. Ukoliko je pojedinim žiteljima nedovoljna jedna kanta, mogu da se obrate JKP „Komunalac” i reše taj problem. Dostupni su i tipizirani džakovi za smeće čija je cena 103,31 dinar.

Pročitajte još:

Građani opštine Vrbas sav višak otpada mogu da istovare na glavnu deponiju u Vrbasu.  Deponovanje smeća besplatno je za fizička lica koja otpad istovaraju iz putničkih vozila sa prikolicom, navodi se u saopštenju JKP „Komunalac”.

U Bačkom Dobrom Polju, velike količine otpada našle su se na seoskom groblju. Udruženim snagama radnici MZ Bačko Dobro Polje i JKP „Komunalac” očistili su taj prostor krajem prošle nedelje. Posao su obavili po nalogu Odeljenja za inspekcijske poslove opštinske uprave Vrbas. Apeluje se na sugrađane da otpad ne odlažu van kanti i kontejnera koje se nalaze na mesnom groblju.

Energetski portal

U SAD-u privremeno obustavljene dozvole za projekte vetra

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Pored toga što će Sjedinjene Američke Države napustiti Pariski klimatski sporazum, i drugim odlukama novoizabranog predsednika Donalda Trampa, potvrđena je namera da se energetski sektor ove zemlje ipak fokusira na proizvodnju fosilnih goriva, nakon niza godina usmerenih na zelenu energiju. Reč je o milijardama dolara uloženih u ovaj sektor, kako bi danas vetar zauzeo desetinu energetskog miksa.

Jedna od odluka koja direktno pogađa obnovljive izvore energije, tačnije vetroenergiju, jeste zaustavljanje projekata koji se tiču energije vetra širom Sjedinjenih Država, što je izazvalo zabrinutost. 

Direktiva blokira svaki novi zakup prostora za vetroparkove na moru i stavlja na čekanje sva odobrenja, dozvole i savezne kredite za razvoj projekata i na kopnu i na moru. Na međunarodnom planu, uticaj se osetio i u padu vrednosti akcija.

Pročitajte još:

Trampova odluka proizilazi iz njegovog dugogodišnjeg otpora prema obnovljivim izvorima energije i njegove želje da poveća eksploataciju i upotrebu fosilnih goriva, kojima SAD raspolažu. Kako navode svetski mediji, doći će ponovo do procene zakupa i izdavanja dozvola, sa ciljem da se ispita uticaj vetroelektrana na životnu sredinu, kao i uticaj koji se vrši kroz teret federalnih subvencija i troškova povezanih sa nestalnom proizvodnjom energije iz ovog izvora.

Prema njegovom mišljenju, tradicionalni izvori energije kao što su nafta i prirodni gas trebalo bi da dominiraju tržištem zbog svoje stabilne proizvodnje, suprotno projektima OIE, ali i zbog nižih troškova za građane. 

Energetski portal

Vodič za aukcije: Rok, kvote, krterijumi

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto: OIE Srbija

Bliži se rok za podnošenje aukcijskih ponuda, država očekuje veliko interesovanje investitora. Do isteka roka za podnošenje aukcijskih ponuda za dodelu tržišnih premija za kvotu od 300 MW vetra i 124,8 MW solara, ostalo je manje od dve nedelje.

Koje uslove treba da ispune investitori da bi učestvovali i pobedili na aukcijama, koje su novine u ovogodišnjoj trci za podsticaje i kakvo je interesovanja investitora, u specijalnom intervjuu za portal OIE Srbija govori Rade Mrdak, savetnik ministra u Ministarstvu rudarstva i energetike.

Bliži se 5. februar, dan kada ističe rok za podnošenje aukcijskih prijava. Kakvo interesovanje očekujete za solar, a kakvo za vetar?

– Očekujemo veliko interesovanje investitora za obe tehnologije – analizom projekata u razvoju koji mogu potencijalno da učestvuju u aukcijama za dodelu tržišnih premija za OIE, ocenjeno je da je ukupan kapacitet solarnih elektrana potencijalnih učesnika premašuje ponuđenu kvotu za približno 3 puta, dok je ukupan ponuđeni kapacitet potencijalnih učesnika za vetroelektrane približno 2 puta veći u odnosu na ponuđenu kvotu.

Detaljnom analizom projekata u razvoju, odnosno analizom projekata solarnih i vetroelektrana u različitim fazama razvoja na osnovu niza postavljenih kriterijuma, poput posedovanja važeće energetske dozvole, lokacijskih uslova i uslova za projektovanje i priključenje, početka faza izgradnje… utvrđene su liste projekata koji mogu steći uslove za učestvovanje na aukcijama.

Pročitajte još:

Da li možete da objasnite još jednom kako izgleda aukcijski proces i koji su uslovi za apliciranje?

– Aukcijski proces se sprovodi elektronskim putem u 4 faze: prijavljivanje; kvalifikacija; nadmetanje; i završna faza; koje se sprovode u 10 sukcesivnih koraka.

Započinje podnošenjem popunjene prijave za učestvovanje na aukciji putem „Portala OIE – aukcije“, koji se nalazi na linku https://oieaukcije.mre.gov.rs. Pravo na podnošenje prijave imaju sva domaća pravna lica ili preduzetnici koji ispunjavaju uslove za učestvovanje na aukciji propisane Javnim pozivom, a čije se prijave odnose na vetroelektrane odobrene snage tri megavata i više ili solarne elektrane odobrene snage 500 kW i više.

Tokom faze prijavljivanja, učesnici na navedenom portalu vrše podnošenje, izmenu i povlačenje prijava za učestvovanje na aukciji; dostavljaju finansijsku ponudu, ponuđeni kapacitet za snabdevanje krajnjih kupaca u Republici Srbiji i sva dokumenta propisana Javnim pozivom; Takođe, zainteresovani učesnici su dužni da u toku faze prijavljivanja dostave finansijski instrument obezbeđenja.

U fazi kvalifikacije učesnik se kvalifikuje za nadmetanje u aukciji. Ova faza započinje otvaranjem prijava od strane komisije, zatim, komisija sprovodi ocenu ispunjenosti kvalifikacionih uslova, kao i da li su podneti svi dokazi propisani Javnim pozivom. Ukoliko je učesnik, u fazi prijavljivanja dostavio sva dokumenta, ponudu i finansijski instrument za ozbiljnost ponude, i zadovoljio sve kvalifikacione uslove, prolazi fazu kvalifikacije i stiče uslov za nadmetanje u fazi nadmetanja. Po isteku roka za ocenu ispunjenosti kvalifikacionih uslova, komisija objavljuje Izveštaj o ispunjenosti kvalifikacionih uslova, čijim objavljivanjem se faza kvalifikacije smatra završenom.

Komisija u fazi nadmetanja i popunjavanja kvote otvara finansijske ponude samo onih učesnika čije su prijave prošle fazu kvalifikacije, zatim sprovodi proces vrednovanja ponuda na osnovu ponuđene cene i ponuđenog kapaciteta iz ugovora o otkupu, i na osnovu ostvarenih bodova sprovodi nadmetanje i rangiranje u cilju popunjavanja kvote, kao i raspodelu same kvote među učesnicima. Maksimalni broj bodova iznosi 100, a način bodovanja i detaljna pravila raspodele kvote bliže su opisani u okviru Javnog poziva. Završetak faze nadmetanja nastupa nakon sprovedenog rangiranja i popunjavanja kvote, a sprovodi ga komisija, sastavljanjem, zaključivanjem i objavom rang liste za dodelu tržišne premije i izveštaja o sprovedenoj aukciji.

Na kraju, Ministarstvo, donosi pojedinačna rešenja o dodeljivanju ili odbijanju prava na tržišnu premiju svakom od učesnika. Učesnici potom zaključuju ugovor o tržišnoj premiji sa ovlašćenom ugovornom stranom i dostavljaju novo finansijsko sredstvo obezbeđenja u iznosu od 60 evra po kW kapaciteta elektrane za sticanje statusa povlašćenog proizvođača. Očekivani rok za realizaciju projekata iznosi najviše četiri godine od dana sticanja statusa privremeno povlašćenog proizvođača, za projekte za koje je pribavljena građevinska dozvola pre sticanja statusa, odnosno najviše šest godina za projekte za koje nije pribavljena građevinska dozvola.

Ovaj aukcijski krug donosi novine, a to je da cena nije jedini kriterijum?

– Rangiranje u ovogodišnjim aukcijama, pored finansijskog kriterijuma, uključuje i ne-finansijski kriterijum – iznos procenta kapaciteta elektrane učesnika aukcije ponuđenog garantovanom snabdevaču za potrebe garantovanog snabdevanja i/ili krajnjem kupcu kroz ugovor o otkupu električne energije iz obnovljivih izvora.

Foto-ilustracija: Unsplash (ryan-searle)

Uvođenjem ovog kriterijuma osigurava se da energija proizvedena u elektranama koje su dobile podsticaje, bude potrošena u Republici Srbiji, što ima pozitivne efekte u povećanju učešća obnovljivih izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji električne energije, smanjenju troškova električne energije i diverzifikaciji ponude za krajnje potrošače.

Ukupni bodovi učesnika aukcije na kraju ne zavise samo od visine ponuđene cene energije, već i ponuđenog kapaciteta za proizvodnju električne energije koja će biti utrošena za domaće potrebe.

Drugi krug aukcija uveo je ograničenja u smislu bidovanja od strane povezanih lica? Šta to u praksi znači?

– Budući da je interesovanje za ovogodišnje aukcije izuzetno visoko, te da je ocenom projekata u razvoju utvrđen značajan broj učesnika za dodelu tržišne premije, donesene su neophodne mere kako bi se obezbedilo učešće što većeg broja učesnika, i postigla što pravednija raspodela podsticajnih sredstava, poštujući interese i malih i velikih proizvođača.

U praksi ovo ograničenje podrazumeva da ukupni deo kvote koji se dodeljuje u postupku nadmetanja učesnicima koji se u skladu sa zakonom smatraju povezanim licima i/ili povezanim učesnicima na tržištu ne može iznositi više od 105 MW. Pored povezanih lica i povezanih učesnika, ovo ograničenje se odnosi i na pojedinačne učesnike aukcije u odnosu na jednu ili više elektrana za koje je podneta prijava, pa i pojedinačni učesnici neće biti u mogućnosti da ostvare pravo na podsticaje iznad iznosa navedenog ograničenja.

Kada se mogu očekivati rezultati aukcija?

– Konačni rezultati aukcija se mogu očekivati tokom marta.

Da li imate podatke o izgrađenosti projekata koji su pobedili u prvom krugu aukcija 2023. godine? Koji projekti su izgrađeni, da li će svi stići da izgrade projekte u zadatom roku?

– Od ukupno devet elektrana za koje su dodeljeni podsticaji u prethodnom krugu aukcija, za pet elektrana (četiri solarne elektrane i jedan vetropark) je već izvršeno priključenje na elektroenergetski sistem, pa trenutno ukupan kapacitet puštenih elektrana iznosi 120,8 MW.

Za preostala četiri projekta se očekuje da će biti izgrađeni i pušteni u rad u predviđenom vremenskom roku.

Izvor: OIE Srbija

Sneg i solarne elektrane – neprijatelji ili saveznici u proizvodnji zelene energije?

Foto: EP

Solarna energija predstavlja obnovljiv izvor o kojem se svakoga dana govori, ali i dalje su prisutna brojna pitanja i nedoumice o izazovima i prednostima koje donosi. Odgovori na ovakva pitanja posebno su značajni investitorima i građanima koji su zainteresovani za ulaganje u solarnu energiju.

Iako veliki deo gradova u našem regionu nije pod snežnim pokrivačem, zima još uvek traje, zbog čega je dobar trenutak da se prođe kroz jednu zanimljivu temu – uticaj snega na efikasnost solarnih panela.

Negde je, među onima koji ne poznaju dovoljno dobro ovu tematiku, zastupljeno mišljenje da solarne elektrane imaju slab i neisplativ rad tokom zimskog perioda. Verovatno je razlog za to sam naziv – solar, što navodi na sunce i toplotu. Međutim, nije u potpunosti tačno da zimski dani mogu da u tolikoj meri ograniče efikasnost solarnih elektrana. Štaviše, podaci pokazuju da uz pravilno projektovanje i optimizaciju sistema, solarne elektrane mogu da nastave da proizvode energiju, a nekad čak i bolje nego što bismo očekivali.

Činjenica jeste da tokom ovog perioda dan traje kraće, a time i broj časova tokom kojih elektrane mogu da se napajaju sunčevim zracima. Ali ono što treba manje da zabrivanja jesu sneg i niske temperature.

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Moderni solarni sistemi često imaju panele postavljene pod uglom koji omogućava da se sneg sam klizi sa elektrane, što smanjuje potrebu za dodatnim ulaganjem u uklanjanje snežnog pokrivača. Pored toga, sneg predstavlja i prirodan način čišćenja panela od prašine i druge prljavštine. U jednom od ranijih tekstova, pisala sam o negativnom uticaju prašine na efikasnost panela, a na ovaj način, ona se uklanja zajedno sa otklizavanjem snega.

Ukoliko ne bude uklonjen sa panela, sneg može da predstavlja otežavajuću okolnost za proizvodnju energije, međutim, sneg koji se nalazi na tlu oko solarnih panela, donosi korist. Zahvaljujući albedo efektu, sunčeva svetlost koja se reflektuje od snežne površine povećava ukupnu količinu svetlosti koju paneli mogu apsorbovati. Ovo znači da, iako sneg može predstavljati prepreku, on takođe može doprineti povećanju efikasnosti panela, pod uslovom da su oni očišćeni.

Kao što sam malopre navela, neretko se pogrešno zaključuje da niske temperature smanjuju kapacitet panela. Štaviše, visoke temperature su te koje smanjuju njihovu efikasnost. Hladan vazduh hladi panele i na taj način im pomaže da održe optimalni radni opseg, a i omogućava bolju konverziju sunčeve energije u električnu.

Primer koji potvrđuje prethodno napisano, dolazi iz solarne elektrane u Kikindi, gde sam u razgovoru sa inženjerima saznala da su tokom sunčanog dela dana u zimskim uslovima, sa snežnim pokrivačem na tlu, zabeležili rad sistema sa 60 odsto kapaciteta.

Iako sneg i zima donose određene izazove, oni ne znače da će i solarna elektrana utonuti u dug, zimski san. Naprotiv, optimalno održavanje solarnog postrojenja uvek će nam donositi zelene kilovate, bez obzira na vremenske uslove.

Katarina Vuinac

Sinjajevina dobija dve elektrane: 60 vetrogeneratora i preko 1 TWh struje godišnje

Foto-ilustracija: Unsplash (TJ K)

U Crnoj Gori, na planini Sinjajevini, u planu je izgradnja dve velike vetroelektrane koje će značajno izmeniti energetski miks zemlje i doprineti njenoj energetskoj tranziciji.

Reč je o vetroelektranama Sinjajevina-Part I i Sinjajevina-Part II koje će se sastojati od ukupno 61 vetrogeneratora. Njihova instalisana snaga veća je od 400 MW, dok je neto godišnja proizvodnja ove dve elektrane procenjena na oko 1.335 GWh, što je više od jednog teravat sata.

VE Sinjajevina-Part I biće smeštena u naselju Lipovska Bistrica, u opštini Kolašin. Ova elektrana sastojaće se od 17 vetrogeneratora pojedinačne snage 6,6 MW, što postrojenju daje snagu od 112,2 MW. Procenjena neto godišnja proizvodnja ovog postrojenja iznosi 391,654 GWh, navodi se u zahtevu za odlučivanje o potrebi izrade elaborate o proceni uticaja na životnu sredinu za ovaj projekat.

Ministarstvo finansija je 2023. godine raspisalo javni poziv za dugoročni zakup državnog zemljlišta na period od 30 godina radi izgradnje vjetroelektrane snage ne veće od sedam megavata po vetroeneratoru, na lokalitetu Sinjavina u Opštini Kolašin. Nosilac projekta za Sinjajevina-Part I je kompanija ENERGY 2 d.o.o iz Podgorice

Pročitajte još:

Što se tiče vetroelektrane Sinjajevina-Part II, ovo postrojenje biće izgrađeno na teritoriji koja pripada opštinama Kolašin i Šavnik.

VE Sinjajevina-Part II sastojaće se od 44 identičnih vetrogeneratora pojedinačne snage 6,6 MW, što znači će instalisana snaga postrojenja iznositi 290,4 MW. Procenjena neto godišnja proizvodnja iznosi 944,074 GWh, navodi se u zahtevu za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o proceni uticaja na životnu sredunu za projekat vetroelektrana Sinjajevina- Part ll.

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je u februaru prošle godine raspisalo poziv za davanje u zakup državnog zemljišta radi izgradnje vetroelektrane na period od 30 godina. Uslov za investitore takođe je bio da pojedinačna instalisana snaga vetrogeneratora ne bude manja od 6,6 MW. Nosilac ovog projekta je kompanija N1 d.o.o Podgorica.

Sa prosečnim brzinama vetra od 9,90, odnosno 9,30 m/s, obe predviđene lokacije imaju veliki potencijal za iskorišćavanje energije vetra.

Takođe, u dokumentaciji se navodi da se stanovništvo na Sinjajevini suočava sa brojnim problemima – od stagnacije poljoprivredne delatnosti, depopulacije stanovništva i loše saobraćajne infrastructure do neadekvatnog vodosnabdevanja na većem delu tereitorije i problema u elektrosnabdevanju.

Planirane vetroelektrane mogu u znatnoj meri ublažiti navedene probleme kroz infrastrukturno opremanje područja.

Milena Maglovski

WWF će obnoviti jednu od poslednjih očuvanih pritoka Dunava

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Svetska fondacija za prirodu (WWF) najavila je da započinje istraživanje mogućnosti za obnovu rečne povezanosti jednog od poslednjih očuvanih pritoka Dunava – reke Lom u Bugarskoj. Značaj ove reke ogleda se u tome da je jedna od retkih većih reka u Bugarskoj, koja uglavnom ima očuvanu rečnu morfologiju, a takođe je i stanište za vrste koje imaju važnost za očuvanje biodiverziteta i prirodnih vrednosti, a i dom je brojnim ugroženim vrstama školjki i rakova.

Duga 93 kilometra, reka Lom spada u zaštićeno područje, a deo je i ekološke mreže Natura 2000. Međutim, ova reka nema u potpunosti slobodan tok, zbog prisutnosti starih brana, takozvanih pragova i drugih prepreka. Dodatan problem jeste što njihovo stanje, broj i vlasništvo nisu javno dostupni.

Ovakvo stanje dovodi do ometanja prirodne migracije riba između reke Lom i Dunava, a takođe dodatno pogoršava ekološke uslove u reci i često povećava rizik od poplava. Zbog toga, WWF ima u planu da kroz istraživanje prikupi podatke koji će pomoći u proceni uticaja barijera, kao i za mogućnost za obnovu i ponovnu povezanost reke.

Kako se navode iz WWF-a, preliminarni pregled satelitskih snimaka identifikovao je brojne potencijalne prepreke za migraciju riba i drugih vodenih organizama, čiji značaj će biti procenjen tokom terenskih istraživanja.

Pročitajte još:

Dijana Bakalova, viši stručnjak za vodnu politiku u WWF-u, navodi da je u planu mapiranje i istraživanje glavnih prepreka u glavnom toku reke Lom i njenim većim pritokama, kao i istraživanje njihovog uticaja na biodiverzitet i lokalne zajednice. Pored toga, sprovešće se terenska istraživanja ribljih populacija i drugih ključnih vrsta kako bi identifikovali najvažnije prepreke i predložili načine za ublažavanje njihovog uticaja.

„Sve ovo će biti realizovano u direktnoj saradnji sa lokalnim zajednicama, kao i sa lokalnim i nacionalnim institucijama koje su odgovorne za poboljšanje rečne povezanosti”, kaže Bakalova.

Stručnjaci iz WWF-a veruju da će ovi napori ojačati ekološku ravnotežu celokupnog dunavskog sliva, čineći ga zdravijim i povezanijim domom bogatog biodiverziteta. Kako je navodi, sve ovo treba da se desi u apsolutnom balansu između ekoloških, socijalnih i ekonomskih razmatranja, postavljajući temelje za dugoročno i održivo upravljanje rečnim ekosistemima.

Projekat se realizuje uz podršku Open Rivers Programa, čiji je cilj obnova slobodno tekućih reka u Evropi uklanjanjem zastarelih i nepotrebnih barijera. Program ima za cilj da poboljša ekološki status rečnih ekosistema, obnovi migracione koridore riba i podstakne održivo upravljanje vodenim resursima.

Energetski portal

Subvencije za stambene zajednice: Preko 1.700 prijava, najviše za unapređenje krovova i fasada

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (nikola-stojanovic)

Grad Beograd, zajedno sa Javnim preduzećem „Gradsko stambeno”, objavio je poziv stambenim zajednicama za prijavu na subvencije namenjene investicionim radovima, čime se teži unapređenju kvaliteta života u stambenim objektima. Prema podacima iz Javnog preduzeća, stiglo je 1.814 prijava, a većina prijavljenih – preciznije 1.771 stambenih zajednica, uspešno je ispunila kriterijume koji se ticao naplate komunalnih usluga iznad 80 odsto u prethodne tri godine.

Većina radova usmerena je na krovove i fasade. Potom, sledi zainteresovanost za obnavljanje liftova, dok su prijave za građevinsko-zanatske radove, električne instalacije, kao i radove na vodovodnim i kanalizacionim sistemima, znatno ređe.

Stambene zajednice koje žele da nastave sa procesom dobijanja finansiranja iz namenskih kredita moraju da ispune dodatne uslove. One koje nisu deo sistema održavanja koje vodi JP „Gradsko stambeno” treba da podnesu zahtev preko svojih upravnika.

Pročitajte još:

U slučaju da su podneti zahtevi za više vrsta radova, stambene zajednice treba da donesu odluku o prioritetima. Posebno se ističe da za radove na fasadama pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture, kao i za druge zahtevnije radove koji traže projektnu dokumentaciju, upravnici moraju dostaviti i odgovarajuće projekte usklađene sa zakonskim propisima, navodi se na sajtu Grada Beograda.

Rok za dostavu potrebne dokumentacije je 3. mart, dok su prigovori na preliminarnu listu mogući u roku od 15 dana od dana objavljivanja na sajtu Grada Beograda. Nakon odobravanja kredita, Grad izvršava uplatu subvencija, koje mogu pokriti do 20 odsto ukupnih troškova radova.

Energetski portal

EPCG podstiče održivu potrošnju električne energije

Foto-ilustracija: Pixabay (qimono)

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je od početka 2025. godine počela sa primenom mera za podsticanje održive potrošnje električne energije kod svojih građana, ali i pomoći za smanjenje visine mesečnih računa.

U periodu od 1. januara do 31. marta domaćinstva koja redovno izmiruju svoje obaveze, a imaju mesečnu potrošnju do 500 kWh, ostvariće značajan popust na kraju obračunskog perioda.

Članovi Zlatnog tima, odnosno oni koji u kontinuitetu izmiruju svoje obaveze prema Elektroprivredi Crne Gore, ostvariće popust od 38 odsto, dok će za ostale redovne kupce on iznositi 21,5 odsto. Na ovaj način građani se podstiču na odgovornu i štedljivu potrošnju električne energije.

Pročitajte još:

Pored toga, kako bi se ublažio uticaj povećanja cena mrežnih usluga, Odbor direktora Elektroprivrede Crne Gore doneo je određene mere. U skladu s tim, za domaćinstva koja su priključena na elektrodistributivni sistem koji snabdeva EPCG obezbeđen je popust od 6,4 odsto na mrežne usluge.

Ovaj popust će biti primenjen bez obzira na visinu duga za utrošenu električnu energiju na kraju obračunskog perioda. Popust će se obračunavati takođe za period od 1. januara do 31. marta 2025. godine.

Pored navedenog, EPCG preduzima i niz drugih mera kako bi, uz pružanje sigurnog i pristupačnog izvora energije svim korisnicima, podsticala i energetsku efikasnost i pružila podršku kategorijama kupaca kojima je ona potrebna.

Energetski portal

Osnivanje Globalnog instituta za upravljanje jalovinom – Cilj nulta šteta za ljude i prirodu

Foto-ilustracija: Freepik (Wirestock)

Kako bi se unapredila bezbednost i održivost rudarskih jalovišta širom sveta, u Južnoj Africi osnovan je Globalni institut za upravljanje jalovinom (GTMI), kao nezavisna organizacija sa više zainteresovanih strana.

Institut, osnovan od strane Međunarodnog saveta za rudarstvo i metale (ICMM), Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) i UN-ovog Principa odgovornog investiranja (PRI), ima za cilj da obezbedi nultu štetu po ljude i životnu sredinu, kroz nadzor nezavisne procene i sertifikacije jalovišta prema Globalnom industrijskom standardu za upravljanje jalovinom (GISTM).

Prema podacima UNEP-a, jedan od razloga osnivanja ovog Instituta jeste katastrofa koja se dogodila 2019. godine u Brumadinju, Brazil, kada je urušavanje rudarskog jalovišta izazvalo smrt 272 osobe i ekološku katastrofu. Ovaj događaj bio je snažan podsticaj za preduzimanje koraka ka boljem upravljanju jalovištima i povećanju sigurnosti u rudarskom sektoru.

Pročitajte još:

Kao jedan od prvih zadataka Instituta postavlja se formiranje upravnog odbora koji će uključivati predstavnike zajednica, rudarskih kompanija, regulatornih tela, ekoloških stručnjaka, akademske zajednice, rudarske radne snage i drugih interesnih grupa. Nakon toga, uslediće imenovanje generalnog direktora, tehničkog direktora i nezavisnih revizora koji će vršiti procenu i sertifikaciju jalovišta.

Globalni institut za upravljanje jalovinom, poziva sve rudarske kompanije da postanu potpisnici GISTM-a, čime potvrđuju posvećenost odgovornom upravljanju, dok istovremeno grade poverenje regulatora, zajednica i investitora. UNEP je upravo transparentnost i izgradnju poverenja između svih aktera okarakterisao važnu tačku. GISTM zahteva od rudarskih operatera da preuzmu odgovornost i daju prioritet bezbednosti jalovišnih deponija, dok je GTMI zadužen za upravljanje okvirom za proveru, kroz koji će jalovišne deponije nezavisno procenjivati i sertifikovati kvalifikovani revizori treće strane.

Osnivanje GTMI-ja označava prekretnicu u globalnim naporima za unapređenje bezbednosti i održivosti rudarskih jalovišta. Kao platforma koja objedinjuje znanje, transparentnost i odgovornost, Institut ima potencijal da na duži rok donese promene koje će pozitivno uticati na zajednice, životnu sredinu i industriju u celini.

Energetski portal

Inovativno rešenje: Plastika kao moćno sredstvo za skladištenje energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Halgatewood Com)

Intenzivno razvijanje kapaciteta obnovljivih izvora energije u svetu zahteva i dodatna postrojenja za skladištenje električne energije koja obezbeđuju energetsku stabilnost i kontinuirano napajanje strujom.

Iako su baterije već dugo na energetskoj sceni kao efikasno rešenje za skladištenje električne energije, istraživači sa Univerziteta Kalifornije u Los Anđelesu (UCLA) sada su na pragu novog otkrića koje može zauvek da izmeni način na koji čuvamo višak električne energije.

Kako je objašnjeno u saopštenju Univerziteta, plastika se već decenijama koristi u elektronici zahvaljujući svojim izuzetnim izolacionim svojstvima. Međutim, 1970-ih godina, naučnici su otkrili da određene vrste plastike mogu provoditi električnu energiju, što je otvorilo vrata širokom spektru primena u elektronici i skladištenju energije.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Jedan od najčešće korišćenih elektroprovodnih plastičnih materijala danas je PEDOT, skraćeno od poli(3,4-etilendioksitiofen). Ovaj materijal dolazi u obliku fleksibilnog, providnog filma, koji se koristi za zaštitu elektronskih komponenti i fotografskih filmova od statičkog elektriciteta. PEDOT se može naći u ekranima osetljivim na dodir, organskim solarnim ćelijama i elektrohromskim uređajima, poput pametnih prozora koji pritiskom na dugme mogu preći iz prozirnog u tamni režim.

Ipak, mogućnosti PEDOT-a u skladištenju energije su ograničene. Komercijalno dostupni PEDOT materijali često imaju nedovoljnu električnu provodljivost i malu površinu, što otežava zadržavanje većih količina energije.

Hemičari sa UCLA uspeli su da prevaziđu ove izazove razvijajući inovativnu metodu za kontrolisanje morfologije PEDOT-a. Preciznim formiranjem nanovlakana, stvorili su materijal sa izuzetnom provodljivošću i povećanom površinom, što su ključni faktori za unapređenje skladištenja energije. Ovaj pristup, opisan u časopisu Advanced Functional Materials, otkriva potencijal PEDOT nanovlakana za primenu u superkondenzatorima, čineći značajan korak ka naprednim rešenjima za skladištenje energije.

Pročitajte još:

Razlike između superkondenzatora i baterija

Za razliku od baterija koje energiju skladište putem sporih hemijskih reakcija, superkondenzatori funkcionišu na potpuno drugačiji način. Oni akumuliraju električni naboj na svojoj površini, omogućavajući brzo punjenje i pražnjenje.

Međutim, jedan od najvećih izazova u razvoju superkondenzatora jeste kreiranje materijala sa dovoljno velikom površinom za skladištenje energije. Tradicionalni PEDOT materijali u tom pogledu imaju ograničenja, što utiče na njihovu efikasnost.

Hemičari su sada uspeli da unaprede ovu tehnologiju razvijanjem inovativnog pristupa za transformaciju PEDOT materijala. Kroz jedinstveni proces tretiranja PEDOT-a specijalnom smešom molekula, stvorili su vertikalna PEDOT nanovlakna koja podsećaju na gustu travu. Ova struktura značajno povećava površinu materijala, omogućavajući mu da skladišti daleko veće količine energije.

Novi PEDOT materijal pokazao je impresivne rezultate. Kada su korišćene ove strukture, superkondenzatori su dostigli izuzetne kapacitete skladištenja energije i postigli gotovo savršenu stabilnost u ciklusima – čak 100.000 punjenja i pražnjenja. Ovaj napredak ne samo da rešava ograničenja u performansama tradicionalnih PEDOT materijala već i otvara vrata efikasnijim rešenjima za skladištenje energije.

Ključ uspeha leži u superiornim karakteristikama ovog materijala. Provodljivost novog PEDOT-a je 100 puta veća od komercijalnih verzija, dok je njegova elektrohemijski aktivna površina četiri puta veća.

Ovo revolucionarno otkriće moglo bi da promeni budućnost skladištenja energije, omogućavajući brže, efikasnije i dugotrajnije superkondenzatore.

Milena Maglovski

Strategije za očuvanje planete

Foto-ilustracija: Pixabay (Michelle-Raponi)
Foto: (Melsom) ljubaznošću Kristin Melsom (copyright CorD)

Norveška, zemlja poznata po izrazitoj prirodnoj lepoti, bogatoj kulturnoj baštini i veoma visokom životnom standardu, ističe se visokim nivoom obrazovanja, snažnom posvećenošću zaštiti životne sredine i stabilnom ekonomijom. Zanimljivo je da je, uprkos relativno malom broju stanovnika, Norveška jedno od najbogatijih društava na svetu, zahvaljujući velikim zalihama prirodnih resursa, poput nafte, gasa i šuma. Jedni su od lidera u proizvodnji čiste energije, kao i u primeni obnovljivih izvora. Ipak, ni Norveška nije bez izazova u određenim sektorima. O ovim temama razgovarali smo sa Kristin Melsom, ambasadorkom Norveške u Srbiji.

Norveška je visoko rangirana na EPI listi (Indeks ekoloških performansi). Koje strategije doprinose ovom uspehu i kakvi su vaši planovi za naredni period?

– Norveška se nalazi na sedmom mestu među 180 zemalja na EPI listi i veoma smo ponosni na ovaj rezultat. Ipak, nismo podjednako uspešni u svim sektorima. Na primer, imamo veoma dobre rezultate u upravljanju kiselim kišama, kvalitetu vazduha, sanitarnoj higijeni i pijaoj vodi. Ostvarili smo značajan napredak u povećanju procenta zaštićenih područja, sprečavanju gubitka močvara i zagađenja okeana plastikom. Međutim, možemo reći da zaostajemo u nekim oblastima kao što su održiva upotreba pesticida i cirkularna ekonomija.

Različiti faktori doprinose ovim rezultatima. Norveška ima snažnu ekološku politiku, koja se pridržava zakonodavstva Evropske unije, jer smo deo istog ekonomskog prostora. Priroda je bila velikodušna prema nama jer većinu električne energije proizvodimo iz hidroelektrana, što nas čini jednim od najvećih proizvođača obnovljive energije u Evropi. Značajno se ulaže u vetro i solarne izvore energije kako bismo još više smanjili svoj ugljenični otisak. U tome nam pomažu i održiva transportna rešenja. Ulažemo u obrazovanje i javne kampanje kako bismo podigli svest naših građana o održivosti, negujući kulturu ekološke odgovornosti, i aktivno učestvujemo u međunarodnim ekološkim sporazumima.

U narednom periodu, Norveška će se fokusirati na nekoliko važnih ciljeva. Plan je da postignemo neto nultu emisiju gasova sa efektom staklene bašte do 2050. godine. Želimo da diversifikujemo portfolio obnovljivih izvora energije razvojem velikih vetroparkova na moru. Takođe, posvećeni smo povećanju zaštićenih površina sa 17 na 30 odsto do 2030. godine i poboljšanju održive upotrebe materijala i reciklaže.

Što se tiče našeg međunarodnog rada i obaveza, najvažniji ciljevi su nam ograničavanje globalnog porasta temperature, omogućavanje ranjivim zemljama da se prilagode, smanjenje posledica prirodnih katastrofa, sprečavanje krčenja šuma i promovisanje ekonomskog razvoja i sigurnosti hrane.

U FOKUSU:

Koliki procenat potrošnje energije u Norveškoj trenutno dolazi iz obnovljivih izvora i koji su planovi za dalji rast u ovom sektoru?

– Kada je u pitanju potrošnja energije, električna energija čini skoro polovinu (47 odsto) ukupne potrošnje, a u Norveškoj se električna energija gotovo isključivo proizvodi iz hidroenergije (90 odsto) i energije vetra (devet odsto). Još sedam odsto potrošnje čine bio-goriva i otpadna goriva. Dakle, više od polovine potrošnje energije (54 odsto) dolazi iz potpuno zelenih izvora. Ostatak, 46 odsto potrošnje, čine naftni proizvodi (37 odsto), prirodni gas i ugalj, svaki sa oko tri do četiri odsto. Sektori poput industrije i transporta spadaju u kategoriju gde je teško smanjiti potrošnju, jer energija je ključna za proizvodne procese, kao gorivo, i za klimatizaciju i grejanje prostora. Iako možemo biti zadovoljni postignutim u proizvodnji električne energije, pred nama je još mnogo izazova u procesu transformacije industrije i transporta. Prodaja električnih vozila je u porastu, nafta se i dalje najviše koristi u transportu, budući da većinu automobila, kamiona, brodova i aviona pokreću fosilna goriva. Pored transporta, nafta doprinosi emisijama ugljen-dioksida kroz sisteme grejanja, kao i u proizvodnji plastike i hemikalija. Kada je reč o energiji koja se koristi u industriji Norveške, nafta čini samo 10 odsto ukupne potrošnje, ali se koristi za industrijske neenergetske svrhe, pre svega za proizvodnju asfalta, maziva za motore i kao sirovina za plastiku.

Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)

Planova za budućnost je mnogo. Postoje kontinuirani napori u razvoju kapaciteta za energiju vetra, kako na kopnu, tako i na moru. Takođe, sve veći broj kompanija ulazi u sektor vodonika. Vlada je vodonik stavila u fokus kao ključnu strategiju zelene tranzicije, dodeljujući sredstva za istraživanje i razvoj, dok bi amonijak mogao da postane glavni izvor čiste energije za prekookeanske brodove.

Aktivno radimo na razvoju rešenja za skladištenje energije. U planu je izgradnja nekoliko fabrika baterija sa kapacitetom od preko jednog gigavata, a prva je otvorena u Arendalu u avgustu 2024.  godine. Fokusiramo se na nabavku kobalta, nikla i drugih minerala iz lokalnih izvora, ili na promenu sastava baterija kako bi se smanjila potreba za uvozom ovih minerala.

Kako se Norveška suočava sa izazovima energetske tranzicije, posebno u balansiranju energetske bezbednosti sa ciljevima održivosti?

– Mi balansiramo između ova dva pristupa, koristeći više različitih metoda. Naša hidroenergetska dominacija pruža stabilan izvor čiste energije. Mnogo ulažemo u razvoj novih izvora energije, kao što su „ofšor” vetroelektrane, proizvodnja vodonika i tehnologije baterija. Istovremeno, digitalizacija je važna podrška energetskoj tranziciji jer omogućava poslovne modele koji poboljšavaju energetsku efikasnost. Na kraju, implementiramo sisteme za prikupljanje i skladištenje ugljen-dioksida kako bismo dodatno dekarbonizovali našu ekonomiju. Uzimajući sve ovo u obzir, nastojimo da ne prikazujemo situaciju kroz „grinvošing”. Činjenica je da, uprkos opredeljenju za održivost, i dalje ostajemo veliki proizvođač i izvoznik nafte i gasa. Ovaj sektor je trenutno ključan za energetsku sigurnost, ne samo za Norvešku već i za evropska tržišta. Takođe, jedan je od najvećih sektora zapošljavanja u Norveškoj, sa 200.000 zaposlenih. Dakle, možemo da sumiramo i kažemo da imamo za cilj da održimo stabilnu proizvodnju dok postepeno prelazimo na zelenije alternative.

Intervju vodila: Milica Radičević

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Drugi Eco Forum – spoj edukacije, inovacija i zabave u Herceg Novom

Foto-ilustracija: Unsplash (scar-tissue)
Foto-ilustracija: Unsplash (alex-sherstnev)

Drugi Eco Forum, koji organizuje Vozim na Struju, održaće se u aprilu 2025. godine u okruženju Herceg Novog.

Očekuje se da će ovogodišnji forum okupiti veliki broj ambasadora, preko 60 govornika i panelista, kao i ugledne ličnosti iz međunarodne i regionalne zajednice. Forum ima za cilj da pruži obrazovni sadržaj, promoviše razmenu znanja i ideja među stručnjacima iz oblasti održivog razvoja, elektromobilnosti i zaštite okoline, te da učesnicima pruži nezaboravno iskustvo u opuštajućem ambijentu.

Jedan od ključnih trenutaka događaja biće prezentacija prvog regionalnog projekta za ograničenje dostave u pešačkim zonama na vozila sa nultom emisijom i uvođenje centralizovanog cross-dock sistema. Ovaj inovativni projekt ima ambiciju da poboljša održivi urbani transport i predstavlja važan korak ka ekološki održivijim gradovima, kako navode iz Vozim na struju.

Učesnici će imati priliku da uživaju u vođenim turama kroz Herceg Novi, grad sa bogatom kulturno-istorijskom baštinom. Večernji sati su rezervisani za svečanu večeru i networking u prijatnoj atmosferi. Program će voditi talentovana Jelena Gavrilović, čiji će umetnički pečat dodatno obogatiti ovaj događaj.

Za goste koji dolaze iz Beograda, organizovan je prevoz kako bi njihovo putovanje bilo što prijatnije. Organizatori su se potrudili da, pored edukativnog, forum pruži i zabavni sadržaj, čime će učesnici stvoriti dragocene uspomene.

„Ovaj Drugi Eco Forum koncipiran je kao mesto za razmenu inovativnih ideja i kao platforma za prezentaciju projekata koji utiču na naš pristup održivom razvoju,“ rekla je Zorana Đorić, generalna direktorka Vozim na Struju. „Zahvaljujemo se Opštini Herceg Novi što je preuzela ulogu generalnog pokrovitelja i našim partnerima na neophodnoj podršci.“

Za više detalja o programu i prijavama, posetite web stranicu.

Energetski portal

Održana javna prezentacija Nacrta zakona o zaštiti vazduha

Foto-ilustracija: Unsplash (tatiana-zhukova)

Prezentacija Nacrta zakona o zaštiti vazduha koji za cilj ima unapređenje stanja u oblasti upravljanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vazduha u Srbiji, kroz usaglašavanje domaćeg zakonodavstva sa propisima EU i međunarodno preuzetim obavezama Republike Srbije, održana je od strane Ministarstva zaštite životne sredine.

Javna rasprava deo je one javne rasprave koja je započeta 15. januara, a trajaće do 3. februara. Cilj je da se najšira javnost uključi u donošenje ovog propisa.

Prema rečima Sare Pavkov, državne sekretarke, sve zainteresovane strane aktivno su bile uključene i tokom konsultativnog perioda od 31. jula do kraja decembra 2024. godine, o čemu svedoči ukupno 543 pristigla komentara i sugestija. Radna grupa koju je činilo 55 predstavnika nadležnih institucija i organizacija civilnog sektora je sve relevantne sugestije prihvatila i ugradila u tekst Nacrta zakona.

Pročitajte još:

Dodala je da će po završetku postupka javne rasprave Ministarstvo analizirati sve primedbe, predloge i sugestije učesnika na Nacrt zakona i na osnovu toga sačiniti izveštaj o sprovedenoj javnoj raspravi.

Kako je istakla, najvažniji benefiti Nacrta zakona o zaštiti vazduha su lakša primenljivost u praksi, profesionalizacija procesa merenja posebne namene i povećanje efikasnosti kroz uvođenje rokova za odluke, uvođenje obaveze subjekata koji vrše merenja da obaveštavaju javnost preko lokanih samouprava o prekoračenju koncentracija, proširenje kaznene politike i detaljno regulisanje kaznenih mera, kao i detaljnija i bolja regulisanost nadležnosti inspektora.

Energetski portal

Ekološke takse i Srbija – kakav je put ka smanjenju emisija ugljen-dioksida

Foto-ilustracija: Unsplash (jas-min)

Evropska komisija predložila je članicama Energetske zajednice četiri modela za oporezivanje emisija ugljen-dioksida, što se odnosi i na Srbiju. Stručnjak za energetiku Željko Marković rekao je za RTS da ekološke naknade treba da nateraju države da smanjuju emisije, ali da postoji mogućnost za pomeranje rokova.

Foto-ilustracija: Pixabay (geralt)

Srbija je članica Energetske zajednice, koja priprema države na putu ka Evropskoj uniji da usklade energetske i ekološke propise sa briselskim direktivama u toj oblasti.

Željko Marković, gostujući u Dnevniku RTS-a, rekao je da su takse za zagađivače, takozvani CBAM, oporezuju robu koja se izvozi iz Srbije i drugih zemalja po grupama zagađivača – električna energija, te određene industrijske grane, poput proizvodnje veštačkih đubriva, železara, čelika i aluminijuma, kao i cementna industrija.

„Taksa je na robu koja se izvozi na teritoriju EU, a plaća je uvoznik”, objašnjava Marković.

Pomeranje rokova

Sa druge strane, kaže, emisije koje se proizvode u zemlji treba da budu oporezivane da bismo se usaglasili sa propisima EU.

„Trgovina emisijama znači da se u zavisnosti od ciljeva, koliko želimo da ih smanjimo, toliko se izdaju kvote, koje privredni subjekti licitiraju i koriste za proizvodnju. Na taj način, privredni subjekti se teraju da postepeno smanjuju emisije, a cene treba da ih nateraju da ulože u dekarbonizaciju, umesto da plaćaju visoke takse”, objašnjava Marković.

Prema njegovim rečima, CBAM počinje da se primenjuje od 2026. godine, a ako se Srbija obaveže da će imati cenu emisija 2030. godine kao i EU, onda se na električnu energiju ne bi uvela taksa do te godine, pa i kasnije.

Pročitajte još:

„Ako uvedemo šemu, ono što se bude platilo u Srbiji, biće smanjeno za istu taksu i u inostranstvu, ako cene nisu iste kao u EU”, kaže Marković, dodajući da postoje četiri modela za oporezivanje emisija ugljen-dioksida – oporezivanje emisija, uspostavljanje fiksne cene trgovine emisijama, da sve članice Energetske zajednice imaju sopstvenu šemu, kao i mogućnost da se uključimo u evropski model.

Smanjuje se upotreba uglja

Marković kaže da se smanjuju količine uglja u EU, ali da je sasvim malo povećana njena upotreba za proizvodnju električne energije zbog energetske krize.

„Cilj EU je klimatska neutralnost do 2050. godine. Sve ekološke naknade bi trebalo da nateraju zemlje regiona da smanjuju svoje emisije. To je i cilj Srbije, ali imamo problem jer smo zavisni od lignita u proizvodnji struje. Ako bismo brzo smanjivali emisije, bili bismo izloženi cenovnim udarima, jer bi cena električne energije porasla za 50 odsto, a rast BDP-a bio bi manji”, kaže Marković.

Govoreći o sankcijama SAD NIS-u, Marković kaže da su cene nafte skočile, ali da se smirila dinamika rasta i da ne očekuje dalji rast, dok su ceni gasa i električne energije stabilizovali.

Izvor: RTS

Američki zaokret: Povlačenje iz Pariskog sporazuma, otvorena vrata fosilnim gorivima

Foto-ilustracija: Unsplash (isabella-fischer)
Foto-ilustracija: Unsplash (frank-mckenna)

Sjedinjene Američke Države napustiće Pariski klimatski sporazum iz 2015. godine, što predstavlja ujedno i jedan od prvih poteza nove administracije Donalda Trampa, novog predsednika države. Ovakvu odluku o povlačenju nije doneo prvi put – povlačenje iz sporazuma dogodilo se i tokom prethodnog mandata, ali je tad sam sporazum još uvek bio u ranoj fazi implementacije.

Odlukom je potvrđena namera da se energetika ipak fokusira na proizvodnju fosilnih goriva, uz obrazloženje da će povećana eksploatacija nafte i gasa smanjiti trenutno visoke troškove života građana. Ovo obrazloženje odražava stavove iz prethodnog mandata, prema kojima su takvi sporazumi nepovoljni i usporavaju ekonomiju. Ipak, stručnjaci za zaštitu životne sredine upozoravaju da ovakav zaokret može dovesti do znatnog porasta emisija štetnih gasova i usporavanja globalnih napora u borbi protiv klimatskih promena, s obzirom na to da su SAD među najvećim zagađivačima.

Osim toga, radi se o jednoj od najbogatijih država sveta, stoga bi povlačenje iz Pariskog sporazuma, baš kao i 2017. godine, moglo da utiče na druge zemlje smanjenjem njihove finansijske pomoći fondu za zelenu klimu, budući da aktuelna politika generalno teži smanjenju klimatskih izdvajanja.

Posledično, odluka presipituje i prethodno postavljene ciljeve, kojima su SAD planirale da do 2035. smanje emisije gasova sa efektom staklene bašte za 61-66 odsto u odnosu na nivo iz 2005. godine, što sa novom politikom neće biti moguće postići.

Pročitajte još:

U okviru najnovijih izvršnih naredbi, ukinute su i neke mere donete u prethodnoj administraciji, uključujući blokadu bušenja nafte na Aljasci i pojedinim priobalnim područjima. Samim tim, otvorena je mogućnost za ubrzano istraživanje novih naftnih i gasnih polja, što uznemirava ekološke struje. Smatraju da će bušenje, iskopavanje, i na kraju korišćenje tih energenata, dovesti do intenziviranja klimatskih promena, pri čemu je poznato da se trajni led već smanjuje, a nivo mora povećava svake godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (chris-liverani)

Kako smo nedavno pisali, istovremeno se otvaraju i pitanja daljeg geopolitičkog uticaja Sjedinjenih Država na Arktiku, posebno nakon najava novog predsednika o potrebi „priključenja Grenlanda“, koji je granica ka Arktiku, a i samo ostrvo obiluje resursima, energentima i mineralima, koji su verovatno u velikoj meri još uvek neistraženi, s obzirom na prisustvo stalnog leda. Ipak, sa sve tanjim glečerima, sve je lakši pristup potencijalno bogatim zalihama energenata. Za Sjedinjene Američke Države, zainteresovanost za Grenland može biti dugoročni strateški potez, jer bi time obezbedile bolju poziciju u arktičkoj trci sa ostalim zemljama koje imaju pristup ovom području, ali bi paralelno jačale energetsku stabilnost i obezbedile sebi veću kontrolu nad važnim pomorskim prolazima. 

Osim toga, predsednik Tramp je privremeno obustavio administrativno planiranje davanja u zakup morskih zona za vetroelektrane, smatrajući ih ne samo najskupljim oblikom energije koji narušava pejzaže, naselja i staništa ptica, već i nepotrebnim opterećenjem za zemlju koja obiluje fosilnim gorivima, poput SAD-a. Posebno je sporno to što se komponente za vetroelektrane uglavnom proizvode u Kini. Takva politička odluka može imati dalekosežne posledice, ne samo za američke, već i za evropske proizvođače vetroparkova, ukoliko se ova politička linija nastavi.

Na federalnom nivou, zelene politike su na samom početku nove administracije doživele udarac kroz ukidanje brojnih ciljeva, propisa i subvencija koje su promovisale električna vozila i time ograničavale prodaju SUV vozila, zagovarajući stajalište da izbor vozila treba da ostane na slobodnom tržištu. U tom kontekstu, električna vozila će morati da se bore za svoje mesto na tržištu bez posebnih prednosti.

Američko povlačenje iz klimatskih sporazuma već dovodi do preispitivanja globalnih strategija i neke države, poput Argentine, najavljuju reviziju sopstvenih klimatskih planova, navode svetski mediji. Zabrinjava upravo to što se tokovi politike SAD-a često prelivaju na druge zemlje, pa može doći do daljeg slabljenja međunarodne saradnje u borbi protiv klimatskih promena, naročito kod takođe velikih zagađivača kojima takve politike nisu bliske.

Energetski portal

Najveći vetropark u BiH pušten u probni rad

Foto-ilustracija: Pixabay (www_slon_pics)

Nakon dobijene upotrebne dozvole prve turbine su počele proizvoditi struju u vetroparku Ivovik, koja se nalazi na području Livna. U toku je probni rad koji je ključni korak u procesu puštanja vetroelektrane u pogon.

Tokom probnog rada svaka će turbina proći postupni proces puštanja u rad sa detaljnim procenama performansi, kako bi se osiguralo da vetroelektrana Ivovik bude potpuno integrisana u nacionalni energetski sistem.

„Uprkos brojnim izazovima, uključujući težak teren i poskupljenje cena materijala, projekat je ušao u završnu fazu i uskoro će početi davati značajan doprinos snabdevanju zemlje obnovljivom energijom“, saopšteno je iz Vlade Hercegbosanskog kantona.

Ivan Vukadin, predsednik Vlade Hercegbosanskog kantona održao je sastanak sa predstavnicima kompanije VE Ivovik.

Pročitajte još:

„Dosad smo uvek bili na dispoziciji svim investitorima kada je u pitanju bilo koji projekat. Svaka investicija je dobrodošla u Hercegbosanski katon pogotovo kad je reč o jednom od najvećih projekata u Bosni i Hercegovini kad govorimo o obnovljivim izvorima energije”, rekao je Vukadin, i dodao da projekti koji imaju za cilj doprineti razvoju, imaju podršku Vlade.

Wang Zhiqiang, direktor VE Ivovik, Cao Qi, šef pravnih i komercijalnih poslova i Kemal Švrakić, advokat u ovoj kompaniji, upoznali su predsjednika Vlade sa realizovanim aktivnostima koje su do sada urađene, kako bi VE Ivovik u što skorije vreme krenula sa radom.

Predstavnici VE Ivovik zahvalili su se predsedniku Vlade Ivanu Vukadinu, kao i Vladi Hercegbosanskog kantona na dosadašnjoj vrlo dobroj saradnji.

Vetropark Ivovik ima instaliranu snagu od 84 MW, a sastoji se od 20 vetroturbina od kojih svaka ima 4,2 MW, stoga će to biti najveći vetropark u BiH.

Energetski portal