Home Blog Page 114

Ugovore o sufinansiranju solarnih elektrana u objektima od javnog značaja dobilo 30 JLS

Foto-ilustracija: Pixabay (StockSnap)

Ugovori o sufinansiranju izgradnje solarnih elektrana u objektima od javnog značaja, dodeljeni su predstavnicima 30 jedinica lokalne samouprave.

Prema rečima Dubravke Đedović Handanović, ministarke rudarstva i energetike, Ministarstvo je prvi put ove godine raspisalo javni poziv za dodelu subvencija u visini do 90 odsto za izgradnju solarnih elektrana na objektima od javnog značaja.

Za ove namene izdvojeno je 168 miliona dinara, dok su manje razvijene jedinice lokalne samouprave dobile i 100 odsto subvencija. Solarne elektrane će dobiti 11 osnovnih škola, četiri vrtića, četiri sportske hale, muzej, bazeni, odnosno objekti koje koriste hiljade građana u 30 gradova i opština širom Srbije, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Foto: Emilija Jovanović

Ministarka je dodala da će se na ovaj način omogućiti energetska samodovoljnost, niži troškovi za električnu energiju i manje zagađenje.

Prema njenim rečima, Ministarstvo je, u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave, do sada izdvojilo 4,63 milijarde dinara za energetsku sanaciju 208 objekata od javnog značaja širom Srbije.

U 2024. godini, opredeljno je 800 miliona dinara za energetsku sanaciju vrtića i predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, fakulteta, biblioteka, domova kulture, zdravstvenih ustanova, zgrada opštinskih uprava, rekonstrukciju javnog osvetljenja u 42 opštini i gradu.

Podsetila je da država subvencioniše građane od 50 do 65 odsto vrednosti investicije za unapređenje energetske efikasnosti u porodičnim kućama i stanovima, kao i da je subvencije za postavljanje solarnih panela na krovovima kuća do sada iskoristilo 30.000 domaćinstava.

Pročitajte još:

Darko Glišić, ministar za javna ulaganja, rekao da je programi poput ovog čine život građana boljim.

Aleksandar Jovanović Džajić, predsednik opštine Ub zahvalio se što je Ub domaćin događaja i podsetio da ova opština već realizuje programe za unapređenje energetske efikasnosti koji imaju osetne rezultate, kao i da će Hala sportova na Ubu dobiti solarnu elektranu kroz ovaj program i time značajno smanjiti svoje račune za energente.

Solarne elektrane ugradiće se na objektima od javnog značaja u sledećim jedinicama lokalne samouprave:

  • 11 osnovnih škola u Tutinu, Novom Pazaru, Novom Sadu, Ljigu, Jagodini, Vladičinom Hanu, Golupcu,  Beogradu (Kaluđerici,Starom gradu, Savskom vencu) i Vranju;
  • četiri dečja vrtića u Smederevu, Bosilegradu, Ćupriji i Lučanima;
  • četiri sportske hale u Ubu, Lajkovcu, Mionici i Novoj Crnji;
  • četiri objekta komunalnih predzeća u Beočinu, Osečini i Valjevu na krovovima objekta, dok u Titelu na zemljištu JKP;
  • tri upravne zgrade u Vrnjačkoj banji, Smederevskoj Palanci i Adi;
  • dva objekta sportskih bazena u Sokobanji i Obrenovcu;
  • Centar za socijalni rad u Leskovcu;
  • Prirodnjački centar u Svilajncu

Energetski portal

Borba protiv klimatskih promena otvara i nova radna mesta – svaki uloženi evro vraća se višestruko

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

Srbija može da održi svoj ekonomski rast i otvori nova radna mesta ako ulaže u otpornost na klimatske promene i dekarbonizaciju, navodi se u izveštaju Grupe Svetske banke o klimatskim promenama i razvoju za Srbiju. Procene su da svaki uloženi evro može da donese od dva do 10 evra koristi. A novac nije jedini benefit, ukazuje Svetska banka.

Cenu uticaja klimatskih promena i ove godine najpre su platili poljoprivrednici. Suša i dugi toplotni talasi prepolovili su prinos kukuruza, umanjili rod voća i povrća. I to nije jedina šteta – zbog poplava trpi infrastruktura, od zagađenja zdravlje ljudi. Da od tih uticaja zaštiti privredu i građane, Srbija u naredne tri decenije treba da uloži 9,5 milijardi dolara, procenjuje Svetska banka.

„Ulaganja u prilagođavanje ili dekarbonizaciju ekonomije imaju ogromnu korist. Svaki uloženi evro donosi od dva do 10 evra. Uprkos izazovima klimatskih promena, uz ta ulaganja ekonomija može da raste, da dovede do otvaranja novih radnih mesta, porasta produktivnosti, kvalitetnijeg života cele zajednice”, napominje Mega Mukim, ekonomista Svetske banke.

Bez ulaganja, upozorava Svetska banka, privreda Srbije bi do 2050. mogla da se smanji za najmanje 15 odsto. Za prilagođavanje, ukazuju, ključna je transformacija energetskog sektora i smanjenje upotrebe fosilnih goriva.

Pročitajte još:

Za nultu emisiju do 2050. potrebno više od 10 milijardi dolara godišnje

„Kako bi Srbija dostigla nultu emisiju, do 2050. treba da uloži 10,4 milijarde dolara ili oko 1,6 odsto BDP-a godišnje”, kaže šef Kancelarije Svetske banke u Srbiji Nikola Pontara.

Prema njegovim rečima, te investicije bi podržale transformaciju srpske privrede – od one koja se u velikoj meri oslanja na ugalj, ka onoj koja koristi čistu tehnologiju i energiju.

„Te investicije jesu izuzetno skupe, ali će se isplatiti i omogućiti Srbiji da izgradi ekonomiju otpornu na uticaje i ubrzati pristupanje EU”, dodaje Pontara.

Sandra Dokić, državna sekretarka u Ministarstvu zaštite životne sredine, ističe da je Srbija privukla više od 500 klimatskih investicija.

„Ta ulaganja podržavaju tranziciju Srbije na zelenu ekonomiju u skladu sa zelenom agendom i prioritetima Evropske unije. Sa oko 300 miliona dolara, podržali smo više od 280 kompanija kako bi razvile ili realizovale zelene investicije”, navodi Dokićeva.

Investicije privatnog sektora Svetska banka vidi kao zamajac na putu ka održivoj privredi. Za to su, ističu, neophodni odgovarajući pravni okvir i podsticaji.

Izvor: RTS

Reciklaža baterija – Ključ za milione EV uz smanjenje eksploatacije sirovina do 2030.

Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)

Tranzicija prema električnim vozilima jedan je od najvažnijih koraka u dekarbonizaciji i ostvarivanju globalnih klimatskih ciljeva. Međutim, kako bi se omogućio razvoj elektromobilnosti, neophodno je da se obezbede velike količine sirovina poput litijuma, nikla, kobalta i mangana. Njihova eksploatacija dovodi do značajnih ekoloških problema, ali rešenje se sve više nazire u reciklaži dotrajalih baterija i otpada iz proizvodnje gigafabrika.

Prema istraživanju organizacije Transport & Environment (T&E), reciklaža bi mogla značajno da smanji potrebu za uvozom i eksploatacijom novih sirovina. Naime, korišćenjem recikliranih materijala, Evropa bi do 2030. godine mogla da proizvede između 1,3 i 2,4 miliona električnih vozila, što predstavlja 14 do 25 odsto projektovane prodaje električnih vozila. Konkretno, reciklaža baterija mogla bi da obezbedi 14 odsto potrebnog litijuma, 16 odsto nikla, 17 odsto mangana i 25 odsto kobalta.

Iako se potencijalo rešenje nalazi u reciklaži, treba istaći da je njen trenutni kapacitet u Evropi čak deset puta manji od onog koji je potreban do 2030. godine. Pored toga, gotovo polovina planiranih projekata za reciklažne kapacitete je obustavljena ili neizvesna. Da bi se ostvario ovaj cilj, neophodno je da države kroz politike i programe daju prioritet podršci reciklažnoj industriji.

Pročitajte još:

Uz rast reciklažnih kapaciteta, Evropa bi do 2040. godine mogla da ukloni potrebu za otvaranjem 12 novih rudnika širom sveta, uključujući četiri za litijum, tri za nikal, četiri za kobalt i jednog za mangan. Istovremeno, reciklirani litijum bi imao 19 odsto manji ugljenični otisak u poređenju sa litijumom iz Australije koji se prerađuje u Kini. Ovo predstavlja značajan ekološku i geopolitičku korist, smanjujući zavisnost Evrope od uvoza i podržavajući lokalne ekonomije.

Reciklažni potencijal ogleda se u tome da se očekuje do 2030. godine značajni porast priliva baterija kojima se približava kraj životnog veka. Primera radi, do 2035. godine biće dostupno oko 170 GWh baterija za reciklažu, dok će ta količina porasti na čak 470 GWh do 2040. godine. Predviđa se da će ove baterije činiti 72 odsto recikliranih sirovina do 2035. godine i čak 88 odsto do 2040. godine. Pored toga, proizvodni otpad iz gigafabrika biće primarni izvor sirovina tokom ove decenije, sa više od 100 GWh otpada dostupnog za reciklažu.

Reciklažom baterija, Evropa ima priliku da smanji zavisnost od novih sirovina, ublaži ekološke posledice rudarenja i smanji ugljenični otisak. Istovremeno, reciklaža baterija pruža šansu za jačanje lokalnih ekonomija i stvaranje stabilnog lanca snabdevanja.

Energetski portal

Crna Gora i BiH tražile odlaganje primene CBAM

Foto-ilustracija: Unsplash (Kouji Tsuru)

Bosna i Hercegovina i Crna Gora zatražile su odlaganje primene CBAM-a, tokom Ministarskog savjeta Energetske zajednice održanog u Beču. CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) je mehanizam koji reguliše emisije ugljenika u međunarodnoj trgovini, a omogućio bi zemljama Evropske unije da naplaćuju nadoknadu za uvozne proizvode koji su proizvedeni sa visokim emisijama ugljenika.

Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, predložio je da Sekretarijat Energetske zajednice zatraži od Evropske komisije odgađanje primene CBAM-a.

„Odgađanje primene CBAM-a zatraženo je s obzirom na složenost i specifičnost svih aktivnosti koje se ne sprovode samo u BiH, već i u drugim zemljama članicama Energetske zajednice. Predlog je prihvaćen od strane svih zemalja članica Energetske zajednice”, rečeno je za Energetski portal iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Foto-ilustracija: Unsplash (Kanenori)

Ističu da je odgađanje primene CBAM-a od izuzetne važnosti za domaće izvoznike, kako bi mogli da nastave sa izvozom bez plaćanja karbonskih taksi.

Podsećamo, Evropska komisija je 2023. godine usvojila Uredbu o mehanizmu prekograničnog prilagođavanja cene ugljenika, koja se odnosi na određenu robu iz sledećih sektora: gvožđe/čelik, aluminijum, cement, veštačka đubriva, električna energija i vodonik. Prelazni period je započeo 1. oktobra 2023. godine, dok se puna primena očekuje od 1. januara 2026. godine.

Tokom prelaznog perioda, kompanije izvan Evropske unije koje proizvode i izvoze u EU ovu robu, moraju da mere i izračunavaju direktne i indirektne emisije i o tome obaveštavaju svoje partnere u Uniji.

Saša Mujović, ministar energetike Crne Gore na Ministarskom savetu takođe je zatražio odgađanje primene CBAM naglašavajući da je Ministarstvo uložilo ogromne napore kako bi implementiralalo energetski paket i izvršili povezivanje tržišta energije sa evropskim.

Pročitajte još:

„Ovim tempom imamo realne šanse da to uradimo u četvrtom kvartalu 2026. godine. Od 1. janura 2026. počinje primena CBAM mehanizma za emitere CO2, što bi bio ogroman namet za Termoelektranu Pljevlja. Da bi tražili izuzeće od primene CBAM-a, moramo se povezati sa evropskim tržištem energije i zato sam im eksplicitno tražio da nas poštede ovog nameta od 1. januara 2026. do četvrtog kvartala iste godine kada očekujemo da budemo povezani”, rekao je Mujović za Vijesti.

Sastanak u Beču su otvorili Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i predsedavajući Energetske zajednice ove godine, zajedno sa evropskim komesarom za energiju i stanovanje Danom Jørgensenom i Mehtild Vörsdörfer, zamjenicom generalnog direktora DG ENER.

Evropski komesar Dan Jørgensen istakao je jedinstvenu priliku za ugovorne strane da iskoriste prednosti unutrašnjeg tržišta električne energije EU pre pristupanja, podsećajući na nepokolebljivu podršku EU i novi zamah u procesu proširenja.

Artur Lorkovski, direktor Sekretarijata Energetske zajednice potvrdio je poruku komesara izjavom – „Paket integracije električne energije omogućava ubrzanu integraciju sa tržištima EU već sada, otvarajući put za jače izglede za pristupanje EU za naš region.”

Istaknuta je važnost podnošenja Plana integracije operatora za povezivanje tržišta (MCO IP), koji usklađuje rad tržišta za dan unapred i unazad dana. To je ključno za pridruživanje mehanizmima jedinstvenog povezivanja tržišta za dan unapred (SDAC) i unazad dan (SIDC), čime se obezbeđuje efikasan prekogranični protok energije.

Jasna Dragojević

Infrastruktura punjenja kao temelj e-mobilnosti

Foto: Charge&GO

Promene u svetu, naročito u oblasti nauke i tehnologije, odvijaju se munjevito. Takve transformacije nisu zaobišle ni automobilsku industriju. Revolucionarnu promenu u svetu transporta možemo jednim imenom nazvati – elektromobilnost. Ipak, ovo nije pojava koja nema korene u proteklim vekovima. Ideje o električnim vozilima, tačnije niz otkrića od baterije do elektromotora, potiču još iz 19. veka, kada su istinski pioniri ove oblasti izrađivali najjednostavnije modele kola i kočija pokretanih elektromotorom. Rane vizije su, posle toliko decenija, postale svakodnevna tema u savremenom diskursu o održivom transportu.

Foto: Charge&GO

U Srbiji je e-mobilnost počela intenzivno da se razvija tokom ovog veka. Prvi električni automobili u našoj zemlji pojavili su se relativno nedavno, ali zahvaljujući brzom tehnološkom napretku i rastućoj potražnji, sve su prisutniji, naročito od početka ove decenije. Razvoj infrastrukture za punjenje, podrška Vlade i ponuda električnih modela od strane sve većeg broja proizvođača automobila uticali su na ovakav sled događaja.

Jedna od kompanija pionira kada je u pitanju elektromobilnost u Srbiji jeste Charge&GO. Razvoj kompanije počinje 2017. godine, nakon prvih ugrađenih punjača, usled čega započinju rad na aplikaciji i platformi. Reč je o prvoj regionalnoj platformi i mobilnoj aplikaciji sa mrežom punjača koja omogućava brzo i jednostavno punjenje električnih vozila, što je ključno za popularizaciju elektromobilnosti. Trenutno kompanija poseduje 27 AC i 83 DC konektora, a broj registrovanih korisnika premašuje 3.500, sa konstantnim i svakodnevnim rastom.

Najveći broj instaliranih punjača nalazi se u Beogradu i okolini, ali mreža se brzo širi kako bi se zadovoljile potrebe korisnika. Nedavno su u rad pušteni punjači na tri nove lokacije – Nova Crnja, Kikinda i OMV pumpa Ada Ciganlija, koje su pažljivo odabrane na osnovu potreba korisnika. Pomenute nove lokacije upućuju da razvoj infrastrukture nije usmeren samo na Beograd, što dalje signalizira rastuću potražnju za punjačima u različitim delovima Srbije. Naša zemlja, naročito u letnjoj sezoni, zbog svog položaja često ima ulogu tranzitne zemlje, stoga potrebu za domaćom infrastrukturom vrlo jasno pokazuju i vozači iz inostranstva, čiji broj raste svake godine.

U FOKUSU:

Kako do punjača

Instalacija punjača putem kompanije Charge&GO je proces koji počinje kontaktom sa stručnim timom inženjera, bilo da se radi o fizičkim ili pravnim licima. Odabir odgovarajućeg punjača zavisi od tipa automobila, raspoloživih kapaciteta snage na određenim lokacijama, kao što su benzinske stanice i šoping-centri, lokacije instalacije, kao i drugih faktora. Kompanija radi po principu „ključ u ruke”, preuzimajući odgovornost za sve faze instalacije, od planiranja do završetka projekta.

Charge&GO je sistem integrator renomiranih proizvođača – ABB, „Schneider Electric”, „Siemens”, „Kostad”, što garantuje kvalitet i pouzdanost instaliranih punjača. Pored prethodno spomenute instalacije, kompanija nudi usluge redovnog godišnjeg održavanja punjača, čime produžava njihov životni vek i osigurava bezbedno punjenje za korisnike. Ugovori o redovnom održavanju sklopljeni su sa brojnim kompanijama sa kojima je Charge&GO ostvario saradnju.

Kako je već više puta dokazano, prihvatanje električnih vozila i izgradnja odgovarajuće infrastrukture neraskidivo su povezani. Široka primena električnih vozila bez prateće robustne mreže punjača teško je ostvariva. Uspeh elektromobilnosti u Srbiji, baš kao i bilo gde drugde u svetu, zavisi od uravnoteženog razvoja oba segmenta. Ovogodišnji izveštaj Evropskog udruženja proizvođača automobila (ACEA) ukazuje upravo na problem neravnoteže. Između 2017. i 2023. godine, prodaja električnih automobila u Evropskoj uniji porasla je tri puta brže od brzine postavljanja punjača, zbog čega dalje procene sugerišu da će EU morati da instalira osam puta više punjača godišnje do 2030. godine kako bi postigla zadate ciljeve. Ovakvi podaci vode nas nazad na tezu da bez proporcionalnog povećanja mreže punjača – održavanje rasta broja električnih vozila postaje otežano. Stoga kompanije kao što su Charge&GO predstavljaju noseće stubove usvajanja e-mobilnosti.

Priredila: Milica Vučković

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala EKOLOŠKI TRANSPORT.

Bolje planiranje OIE – Hrvatska dobija BioAtlas i Karte osetljivosti za razvoj solarnih i vetroelektrana

Foto-ilustracija: Unsplash (erhan-coban)
Foto-ilustracija: Unsplash (micha-sager)

Atlas bioraznolikosti predstavlja sveobuhvatan skup podataka i mapa o rasprostranjenosti različitih biljnih i životinjskih vrsta, kao i o staništima u kojima one žive. Možemo ga zamisliti kao precizno „crtanje“ prirodnih vrednosti, jer na jasan i pregledan način prikazuje gde se pojedine vrste nalaze, kolika im je rasprostranjenost i u kakvim uslovima obitavaju. Ovakav alat od izuzetnog je značaja za stručnjake i donosioce odluka da bolje razumeju stanje životne sredine i potrebe za njenom zaštitom. U praksi, zahvaljujući Atlasu, postaje lakše planirati održivo upravljanje prirodnim resursima.

Upravo ovu svrhu imaju i dva velika projekta u Hrvatskoj pod nazivom – Atlas bioraznolikosti Hrvatske Karte osetljivosti prostora RH za razvoj solarnih i vetroelektrana, koje je nedavno predstavila Marija Vučković, ministarka zaštite okoliša i zelene tranzicije, zajedno sa državnim sekretarom, direktorom Zavoda za zaštitu okoliša i prirode kao i direktorom Uprave za zaštitu prirode. Ova dva digitalno zasnovana alata imaju dvostruku ulogu. S jedne strane, doprinose očuvanju i boljem razumevanju prirodnih vrednosti, a s druge strane ubrzavaju i unapređuju proces planiranja održivih energetskih projekata.

Pomenuti Atlas je prvi nacionalni informativni sistem koji na jednom, javno dostupnom mestu, prikuplja i deli podatke o biljnim i životinjskim vrstama Hrvatske. Temelji se na svetski priznatoj platformi „Living Atlases“ i obezbeđuje kvalitetne informacije, uključujući podatke o 25.000 vrsta i preko milion i 250 hiljada zabeleženih opažanja. Ovakva baza pospešuje brže i preciznije procene uticaja na životnu sredinu i umanjuje administrativno opterećenje prilikom sprovođenja studija, planiranja ili donošenja odluka. Prema rečima ministarke Vučković, očekuje se da će u narednih pet godina BioAtlas imati više od 5.000 stalnih korisnika i preko pet miliona opažanja, kako se navodi na HRT-u.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

Uz Atlas bioraznolikosti, predstavljene su i Karte osetljivosti prostora za razvoj solarnih i vetroelektrana. Drugi alat koji služi za prostorno planiranje projekata obnovljivih izvora energije. Na temelju podataka o staništima, vrstama, ekološkim procesima, geografskim i klimatskim uslovima, karta omogućava identifikaciju područja koja su najpovoljnija za postavljanje solarnih panela i vetroelektrana. Drugim rečima, stručnjaci i donosioci odluka sada imaju jasan i precizan uvid u to koje lokacije imaju najmanji negativan uticaj na prirodu, biodiverzitet i lokalne zajednice. Za izradu je analizirano oko milion zabeleženih opažanja raznih životinja, obuhvaćeno je više od 350 vrsta, a sve je dodatno potvrđeno stručnim analizama. Zahvaljujući ovim verifikovanim kartama rizika, moguće je pažljivo birati terene gde će se razvijati obnovljivi izvori energije, a da se pri tome ne narušava osetljiva ravnoteža prirodnog okruženja, kako je objašnjeno i u saopštenju na sajtu Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije Hrvatske.

Slične inicijative su viđene i u Srbiji, kada je tokom prethodne godine, u okviru projekta pokrenutog od strane međunarodne organizacije The Nature Conservancy (TNC), sprovedena analiza potencijalnih lokacija za solarne elektrane. Cilj je bio da se pronađu održive lokacije koje istovremeno ispunjavaju dva kriterijuma: visok potencijal sunčeve energije i minimalan negativan uticaj na životnu sredinu. Krajnji rezultat je mapa sa 100 najpovoljnijih mesta za izgradnju solarnih elektrana kapaciteta od po 10 MW. Prema studiji, severni delovi Srbije imaju naročit potencijal za razvoj solarne energije, a instalacijom 1 GW solarne energije godišnje bi se moglo uštedeti oko milion tona ugljen-dioksida. U izveštaju su jasno istaknute i konkretne lokacije, čime je dodatno olakšan rad projektantima i investitorima.

Suštinski cilj ostaje isti za sve: pronaći najbolja rešenja za razvoj obnovljivih izvora energije, bez narušavanja biodiverziteta.

Energetski portal

NLB Komercijalna banka je Poslodavac 2024. godine

Foto: Srpska asocijacija menadžera
Foto: Srpska asocijacija menadžera

NLB Komercijalna banka dobitnik je prestižnog priznanja Poslodavac godine, koje Srpska asocijacija menadžera dodeljuje za izuzetne napore i kontinuiranu posvećenost u stvaranju najboljih uslova za rad, profesionalni razvoj i zadovoljstvo zaposlenih.

U oštroj konkurenciji, NLB Komercijalna banka izdvojila se kao poslodavac koji je u 2024. godini ne samo sledio najbolje prakse, već ih je i unapređivao, postavljajući nove standarde u bankarskom sektoru i šire.

Priznanje je uručeno Vlastimiru Vukoviću, predsedniku Izvršnog odbora NLB Komercijalne banke na tradicionalnom SAM Gala događaju i dodelili godišnjih nagrada.

„Ovo priznanje za nas je velika čast, ali i potvrda osnovnog principa: ulaganje u ljude je najvažnija investicija u održivu budućnost. Rezultati mogu da variraju, ali posvećenost našim zaposlenima i klijentima, sa ciljem da ostanemo banka njihovog prvog izbora – je konstanta. To činimo gradeći okruženje u kojem se cene talenat, trud i individualni doprinos svakog pojedinca. Ovo priznanje je dodatni podsticaj da sa još većim entuzijazmom nastavimo da stvaramo mesto gde se prave prilike pretvaraju u stvarne rezultate”, izjavio je Vlastimir Vuković.

Pročitajte još:

Srpska asocijacija menadžera trinaestu godinu zaredom dodeljuje prestižna priznanja menadžerima, poslodavcima, kompanijama i pojedincima koji se zalažu za unapređenje poslovnog okruženja, najboljih poslovnih praksi i odgovornog poslovanja. Ovaj „Poslovni oskar“ prepoznaje one koji svojim ponašanjem, izuzetnošću i odgovornim poslovanjem demonstriraju liderstvo i zaslužuju da budu istaknuti kao dobar primer u društvu.

Samo udruženje posluje već punih 18 godina i okuplja više od 500 profesionalnih menadžera širom Srbije.

Izvor: NLB Komercijalna banka

Saradnja Srbije i Azerbejdžana na izgradnji gasne elektrane

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

U cilju jačanja energetske stabilnosti i održivosti, u Beogradu je održan sastanak u cilju razmatranja izgradnje gasne elektrane u blizini Niša, što predstavlja strateški poduhvat u okviru nacionalnih planova za dalji razvoj energetike. Ova investicija ušla je u nacionalne dokumente koji usmeravaju razvoj sektora energije i klime, potvrđujući njen prioritetni status u budućem energetskom miksu zemlje.

Projekat izgradnje gasnog postrojenja, o kojem se aktivno pregovara sa predstavnicima iz Azerbejdžana, temelji se na već uspostavljenoj saradnji dve države u oblasti isporuka gasa.

Prošle godine Srbijagas i azerbejdžanski SOCAR potpisali su ugovor o isporuci do 400 miliona kubnih metara gasa godišnje do 2026. godine, sa projekcijom da se nakon toga ove količine povećaju i na milijardu metara kubnih. Azerbejdžanski gas se u Srbiju doprema novim gasovodom do Bugarske, koji je delimično finansiran sredstvima Evropske unije (EU), a gasovod je u probni rad pušten u decembru 2023. godine. Ovakav projekat je i Srbiji služio za diversifikaciju izvora, kako se ne bi oslanjala samo na ruski gas, s obzirom da su potrebe velike.

Pročitajte još:

Što se tiče gasne elektrane, tokom razgovora istaknuto je da bi novo postrojenje značajno doprinelo jačanju stabilnosti i sigurnosti snabdevanja, kao i obezbeđivanju osnovnog izvora energije neophodnog za dalji privredni razvoj.

U okviru inicijative predviđa se uključivanje svih ključnih aktera u energetskom sektoru, uz zajedničko definisanje narednih faza realizacije. Uz postizanje adekvatnih dogovora i potpisivanje memoran­duma, planirano je da proces izgradnje krene u pravcu stvaranja moderne, efikasne i održive infrastrukture.

Energetski portal

Krediti za tretman čvrstog otpada u 47 opština

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)
Foto-ilustracija: Freepik (onlyyouqj)

U Palati Srbija potpisani su potpisani novi kreditni aranžmani vredni ukupno 150 miliona evra, čime je obezbeđeno potpuno finansiranje treće faze projekta „Program čvrstog otpada u Srbiji“, namenjenog unapređenju upravljanja čvrstim otpadom u 47 lokalnih samouprava širom zemlje.

Dokumente su potpisali predstavnici Vlade Srbije, Francuske agencije za razvoj (AFD) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a sporazumi podrazumevaju izgradnju i modernizaciju šest regionalnih deponija za čvrsti otpad, kao i dodatne investicije u kanalizacionu infrastrukturu, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i druge prateće sadržaje, navodi se na sajtu Vlade.

Pročitajte još:

Pored finansiranja izgradnje sanitarnih deponija i postrojenja za mehaničko-biološki tretman otpada, planom je obuhvaćena kupovina potrebne opreme, uspostavljanje transfer stanica, kao i edukacija stanovništva o odgovornom odnosu prema životnoj sredini.

Sledeći koraci obuhvatiće izgradnju regionalnih centara u Sremskoj Mitrovici, Somboru, Inđiji i na lokaciji Duboko–Užice, uz intenzivnu konsultantsku podršku međunarodnih partnera.

Predstavnici francuske i evropske strane naglasili su da postignuti sporazumi predstavljaju novu fazu transformacije u ovoj oblasti, približavajući Srbiju ostvarenju njenih strateških ciljeva u zaštiti životne sredine i doprinosu evropskim integracijama.

Energetski portal

Put ka klimatskoj neutralnosti kroz zajedničke energetske inicijative

Foto-ilustracija: Pixabay (goronzo)

Pristupačna, čista, obnovljiva energija, niži računi za energiju, smanjenje energetskog siromaštva, više zelenih radnih mesta, samo su deo težnji gradova koji učestvuju misiji Evropske unije 100 klimatski neutralnih gradova.

Među njima je i šarmantni grad na severozapadu Češke, pod imenom Liberec, koji želi da oblikuje priču o održivoj energiji. Kao rezultat toga, Liberec koristi sredstva i prilagođene obrazovne programe iz Pilot Cities Programa kako bi pokrenuo svoju prvu energetsku zajednicu kroz projekat „Inicijativa održive energetske zajednice za grad Liberec”.

Na putu održive energetske zajednice Libereca i drugih gradova nalaze se pravne, finansijske i strukturne prepreke.

„Ubrzana klimatska tranzicija zahteva korišćenje energetskih zajednica kako bi se izgradile kolektivne intervencije koje smanjuju troškove i donose stabilnost lokalnim energetskim sistemima. Gradovima je potrebna podrška i stručnost kako bi postavili ispravne politike i pravne okvire, a zatim mobilizovali potrebna ulaganja za njihovo ostvarenje. Ova podrška je upravo razlog zašto postojimo”, kaže Tomas Osdoba, direktor NetZeroCities pri EIT Climate-KIC.

Održive energetske zajednice, službeno priznate u zakonodavstvu EU pre četiri godine, nude alternativu profitnom modelu velikih energetskih kompanija. To su kolektivi građana koji je samostalno organizovan da bi obezbedili energiju za svoje članove. Održive energetske zajednice dobijaju energiju iz obnovljivih izvora poput vetra ili solarnih panela.

Pročitajte još:

Ove zajednice imaju značajan potencijal, sa procenama koje sugerišu da bi mogle doprineti do 45 odsto proizvodnje obnovljive energije u Evropskoj uniji do 2050. godine. Kada je reč o Evropi, Holandija je najbolji primer uspeha energetskih zajednica i ima ih skoro 700.

Za razliku od nizozemskog modela, češko zakonodavstvo suočava se sa brojnim preprekama, a to je podstaklo Liberec da razvija sopstveni pristup.

Pavlina Tvrdikova, menadžerica za razvoj u Gradu Liberecu, istakla je da moraju više da nauče o finansiranju obnovljivih izvora energije i održive gradnje, kao i da planiraju pilot projekte vezane i za ulaganje građana i crowdfunding – prikupljanje sredstava za projekte putem malih donacija ili ulaganja većeg broja ljudi.

Dodaje da je deo njihovih strategija, između ostalog, ulaganje u  obrazovanje kako bi imali veštine za ostvarivanje ciljeva klimatske neutralnosti, kao i održive upotrebe energije u javnim prostorijama.

Gradovi poput Libereca uspostavljaju novi model odnosa sa svojim građanima, promovišući poverenje i spremnost na inovacije putem inicijativa kao što je ova, sa ciljem izgradnje klimatski neutralne budućnosti za sve.

Energetski portal

EPCG – do kraja 2024. raspisaće javni poziv za nabavku 300 MWh baterijskih sistema

Foto-ilustracija: Unsplash (caspar-rae-vu)
Foto-ilustracija: Unsplash (Evgeniy Alyoshin)

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), najavila je da će do kraja 2024. godine raspisati javni poziv za nabavku 300 MWh baterijskih sistema.

Milutin Đukanović, predsednik Odbora direktora EPCG, istakao je da su uveliko ušli u projekte koji doprinose razvoju zelene energije, u čemu dobijaju puno podršku od države.

Prema njegovim rečima, poslovna filozofija EPCG sprovodi se kroz utvrđena načela. Prvo načelo je proizvodi gde trošiš, gde su ušli u razvoj proizvodnje solarne energije kroz projekte Solari, koji su već pokazali svoju isplativost.

Drugo načelo jeste uvezivanje i iskorišćavanje hidro-energetske strukture za priključenje solarnih energetskih potencijala.

Kao treće načelo, navodi se upravo razvoj baterijskih sistema, koji predstavljaju jedan od ključnih činilaca u realizaciji zelene tranzicije.

Pročitajte još:

Pored brojnih planiranih i započetih projekata vezanih za proizvodnju solarne energije, do kraja 2026. Godine, kako je rekao Đukanović, nastojaće da se završe i drugi veliki projekti u oblasti energetike, kao što su izgradnja VE „Gvozd” i montaža osmog agregata u HE „Perućica”.

Prisećanja radi, EPCG je nedavno potpisala i Ugovor za izradu projekta i izvođenje detaljnih geoloških radova za Hidroelektranu Kruševo sa Institutom za vodoprivredu „Jaroslav Černi”. Projekat HE Kruševo, sa instalisanom snagom od 82 MW i procijenjenom godišnjom proizvodnjom od 170 GWh, predstavlja stratešku investiciju koja će osnažiti energetski sistem Crne Gore.

Energetski portal

Strože mere za solarne subvencije uzburkavaju energetski sektor Češke

Foto-ilustracija: Unsplash (r-m)
Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)

Tokom decembra 2024. godine, Donji dom češkog parlamenta usvojio je novi set zakonskih mera, koje bi mogle znatno da izmenе dosadašnji sistem subvencija u sektoru obnovljivih izvora energije. Finansijski pritisak za poreske obveznike i finansijski pritisak na nacionalni budžet, naterali su Češku vladu da uvrsti u svoje predloge promene, veće kontrole i retroaktivno smanjenje subvencija.

Posebno su obuhvaćene solarne elektrane jače od 30 kW, povezane na mrežu 2009. i 2010. godine, čime je fokus stavljen na projekte koji su već dugi niz godina koristili državnu podršku. Ove izmene, koje imaju za cilj smanjenje finansijskog opterećenja države, već su pokrenule oštre reakcije, pretnje sudskim postupcima i otvorile prostor za moguće međunarodne sporove.

Ključna novina ogleda se u promeni načina na koji se meri isplativost projekata. Umesto dosadašnjeg obračuna interne stope prinosa (IRR) isključivo u okviru perioda subvencionisanja, sada će se IRR sagledavati tokom celokupnog trajanja projekta. Interna stopa prinosa (IRR) jeste stopa ili postotak kamate koji se mora postići kako bi se isplatilo ulaganje u novi projekt zbog čega se na ovaj pojam gleda i kao na minimalno prihvatljiv povrat investicije.

Pročitajte još:

Ukoliko IRR pređe određeni dozvoljeni prag, subvencije bi mogle biti umanjene ili čak u potpunosti ukinute. Pored toga, investitori u solarne sisteme iz perioda 2009–2010. moraće redovno sami procenjivati svoje poslovanje i dostavljati detaljne finansijske podatke tržišnom operateru, dok će se sprovoditi i nasumične provere kako bi se utvrdilo da li su ispoštovani svi uslovi. Nova pravila takođe predviđaju privremenu obustavu subvencija u periodima kada cene energije budu negativne.

Ovakvi potezi izazivaju veliku pažnju, naročito među investitorima, ali ipak moraju biti u skladu sa pravilima Evropske unije o državnoj pomoći kako bi se izbeglo kršenje obaveza koje proizlaze iz evropskih ugovora. Slični pokušaji su se događali u drugim zemljama, ali su se pokazali kao veoma sporni, jer su doveli do više desetina međunarodnih sporova. Većina tih slučajeva okončana je u korist investitora, pri čemu su države morale da isplate ogromne kompenzacije.

Sve navedeno događa se u trenutku kada se članice EU bore sa izazovom usklađivanja budžetskih ograničenja sa ambicioznim klimatskim i energetskim ciljevima.

Energetski portal

Novi Sad dobija solarno-termalno postrojenje – 38.600 m² solarnih kolektorskih polja

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

U Novom Sadu u planu je izgradnja velikog solarno-termalnog postrojenja koje će obuhvatiti 38.600 m² solarnih kolektorskih polja, sezonsko skladište toplote, toplotnu pumpu i električni kotao. Sredstva za projekat obezbeđena su od strane Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja je odobrila kredit u tranšama u iznosu od 105 miliona evra, a koristiće ga JKP “Novosadska toplana”, potpuno u vlasništvu Grada Novog Sada.

Projekat se zasniva na dva ključna stuba – zelenom i konkurentnosti.

Zeleni stub podržava nacionalne ciljeve za povećanje udela OIE u proizvodnji toplote, integracijom solarno-termalne energije i pumpi za toplotu u sistem daljinskog grejanja Novog Sada. Doprinosi i balansiranju viška energije iz iz vetra i solarnih panela iz vetra i solarnih panela, a takođe omogućava proizvodnju čiste energije, smanjujući potrošnju prirodnog gasa i emisiju CO2.

Kada je reč o konkurentnosti, projekat finansira uvođenje inovativne tehnologije u sektor daljinskog grejanja, uključujući najveći sistem sezonskog skladištenja toplote. Ova rešenja predstavljaju najsavremenije napretke u sektoru daljinskog grejanja na globalnom nivou, pozicionirajući Srbiju na čelo napora za energetsku tranziciju, navodi EBRD-a.

Pročitajte još:

Projekat uključuje izgradnju sistema za sezonsko skladištenje toplotne energije u jami (PTES), koji će biti napunjen prečišćenom vodom iz reke Dunav. Skladištenje vode će biti dugoročno, uz minimalne gubitke usled isparavanja. Iako postoji rizik od provale podzemnih voda prilikom kopanja za podzemni deo PTES, biće implementirane odgovarajuće zaštitne mere.

Otpad koji se generiše tokom svih faza projekta biće pravilno upravljan kroz razvoj planova za upravljanje otpadom i nadzor izvođača radova u skladu sa zakonodavstvom. Projekat uključuje i izgradnju nasipa visine osam metara uz reku Dunav, koji je projektovan da izdrži poplave koje se javljaju jednom u 100 godina, kao i drenažni sistem za upravljanje  poplavama, koji su procenjeni kao dovoljni za buduće klimatske promene.

Ovaj projekat je u skladu sa međunarodnim standardima, uključujući ISO standarde, kroz integrisani menadžment sistem koji osigurava primenu najboljih praksi za zaštitu životne sredine i društva. Takođe, sprovedena je procena uticaja na životnu sredinu i društvo (ESDD), a pripremljen je i specifičan Plan upravljanja životnom sredinom i društvom (ESMP).

Energetski portal

U Užicu otvoren Centar za energetsko savetovanje

Foto-ilustracija: Unsplash (Ashes Sitoula)

Centar za energetsko savetovanje građana i male privrede, zvanično je otvoren u okviru projekta Unapređeno korišćenje održive energije u Zlatiborskom regionu koji realizuje RRA „Zlatibor”, u prostorijama Gradskog razvojnog centra.

Prema rečima Dušanke Selaković, gradske većnice za zaštitu životne sredine i turizam, otvaranje ovog centra još jedan je korak napred u naporima grada da kroz sufinansiranje mera energetske sanacije utiče na smanjenje zagađenja vazduha.

Projekat finansijski i tehnički podržava Nemačko savezno ministarstvo za razvoj GIZ, a prvog dana rada organizovan je Info dan povodom objavljivanja Javnog poziva za sufinansiranje mera eneregetske efikasnosti za sugrađane, koji imaju status energetski zaštićenog kupca.

Kroz Javni poziv, čija je vrednost 2,5 miliona dinara, sufinansiraće se zamena stolarije, nabavka kotlova na gas i pelet, toplotnih pumpi i zamena ili nabavka radijatorske mreže, navodi se na sajtu Grada Užice.

,,Važno je naglasiti da će se mere sufinansirati u iznosu do 90 odsto. Ono što je takođe važno jeste da mi posebnu pažnju posvećujemo socijalno ugroženim domaćinstvima, tako da je grad u prethodnom periodu donirao 113 šporeta na čvrsto gorivo sa oznakom eko dizajna i podeljeno je 65 paleta drva”, naglasila je većnica.

Pročitajte još:

Miloš Radojević iz RRA Zlatibor, menadžer projekta Unapređeno korišćenje održive energije u Zlatiborskom regionu, istakao je da je Centar za energetsko savetovanje,  jedan od prvih centara te vrste u zemlji.

„Nama iz RRA Zlatibor je zaista drago da smo mogli kroz ovaj projekat da pomognemo otvaranje jednog ovakvog centra, gde ćemo upravo sva ta interesovanja i teme skoncentrisati na jedno mesto. Biće to mesto na kome će se o ovim temama razgovarati, pričaće se, kako o konkursima koje grad raspisuje tako i svim drugim aktivnostima koje se tiču ove teme i zaista se nadamo da će građani pozitivno odreagovati na to”, rekao je Radojević.

Danijela Kostadinova ispred Nemačke razvojne saradnje GIZ-a i projekta Promocija obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, izrazila je zadovoljstvo sardnjom i realizacijom ovog značajnog projekta.

„Znanje je moć, ljudi moraju da se edukuju i čuju koje su korisne stvari za njih i srećni smo što postoji jedan takav kutak. Verujem i znam da je ovo pitanje sve važnije i važnije u svi planovima. Sigurna sam da će Centar za energetsko savetovanje biti od velike važnosti i za grad i za građane, ovo je novo polje koje treba da se istraži i zašto da stoje sredstva kada građani mogu da ih iskoriste”, rekla Kostadinova, uz poziv građanima da dođu i informišu se.

Centar za energetsko savtovanje radiće u Gradskom razvojnom centru utorkom i četvrtkom od 10 do 13 časova za sve zainteresovane građane i predstavnike male privrede.

Energetski portal

Formiranje kancelarije FAO u Srbiji – podrška razvoju poljoprivrede

Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)

U pogledu dalje podrške razvoju srpske poljoprivrede, za Srbiju je od velikog značaja formiranje kancelarije Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) u našoj zemlji. O konkretnim koracima koje je potrebno učiti u cilju realizacije ove inicijative, razgovarali su Livija Pavićević, državna sekretarka Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Đu Dongju, generalni direktor FAO.

Sastanak je održan u sedištu FAO u Rimu, a tom prilikom istaknuto je da bi otvaranje kancelarije u Srbiji predstavljalo međunarodno priznanje poljoprivrednog potencijala naše zemlje i njene posvećenosti održivom razvoju i borbi protiv nesigurnosti hrane i klimatskih promena.

Državna sekretarka je ukazala na to da su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i FAO strateški partneri, koji aktivno rade na sprovođenju velikog broja zajedničkih projekata.

Pročitajte još:

Ona je navela da će prioriteti saradnje u narednom periodu biti projekti u oblasti sigurnosti hrane i jačanja stočnog fonda, ali i digitalizacija u poljoprivredi, dalji rad na transformaciji prehrambenih sistema, poljoprivreda otporna na klimatske promene i veterinarska politika.

Kako je napomenula, već početkom naredne godine počeće izrada novog programskog okvira za saradnju između Srbije i FAO, s obzirom na to da važeći ističe 2025. godine.

Delegaciju Srbije činili su i šef Kabineta ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i pomoćnik ministra za međunarodnu saradnju i evropske integracije Anja Javor, ambasador Srbije u Italiji, Malti i San Marinu Mirjana Jeremić i zamenik stalnog predstavnika pri UN agencijama u Rimu i prvi savetnik u Ambasadi Ivana Skočajić.

Srbija je postala članica FAO 2001. godine. U periodu od 2026. do 2028. godine naša država će biti jedna od 49 članica Saveta FAO. Ova organizacija pruža značajnu podršku Srbiji i resornom ministarstvu u sprovođenju ciljeva koji su definisani u strateškim dokumentima, putem sprovođenja projekata finansiranih od strane FAO i drugih donatora.

Energetski portal

Podzemni potencijal vodonika – budućnost energije koja je tek otkrivena

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Novo istraživanje o vodoniku pokazuje da se zalihe ove molekule kriju ispod površine Zemlje i da je količina tolika da bi mogla značajno smanjiti zavisnost od fosilnih goriva.

Studija pod nazivom „Modeli predviđanja globalnih geoloških resursa vodonika”, objavljena u časopisu Science Advances, navodi da je oko 6,2 biliona tona vodoničnog gasa zarobljeno u stenama i podzemnim rezervoarima, što je oko 26 puta više od poznatih rezervi nafte. Jedini problem je što lokacija svih ovih rezervi vodonika još uvek nije poznata.

Predviđa se da će vodonik činiti 30 odsto buduće energetske potrošnje u nekim sektorima, dok će potražnja porasti više od pet puta do 2050. godine. Da bi se postigli ciljevi smanjenja emisija ugljen-dioksida, vodonik će se proizvoditi elektrolizom vode uz obnovljivu energiju (zeleni vodonik) i iz fosilnih goriva uz hvatanje ugljen-dioksida (plavi vodonik). Međutim, za ostvarenje ovih ciljeva biće potrebna brza izgradnja infrastrukture i nove tehnologije koje trenutno nisu komercijalno dostupne.

„Globalna potražnja za vodonikom predviđa se da će dostići oko 500 megatona godišnje do 2050. godine, a eksploatacija samo dva odsto procenjenih najverovatnijih resursa na mestu zadovoljila bi celu projektovanu globalnu potražnju za vodonikom na gotovo 200 godina”, navodi se u studiji.

Pročitajte još:

Ova studija pobija ranija uverenja da se vodonik ne može akumulirati u velikim količinama pod zemljom zbog svoje sklonosti da beži kroz pore i pukotine u steni. Nova istraživanja, uključujući ona iz rudnika hroma u Albaniji i vodonika u oblasti Zapadne Afrike, pokazuju da vodonik može da se akumulira u značajnim podzemnim rezervoarima.

Džefri Elis, geohemičar u američkoj Geološkoj službi i vođa istraživanja, izrazio je zadovoljstvo zbog objavljivanja rezultata istraživanja i izneo najvažnije njegove zaključke na svojim društvenim nalozima.

„Mali deo od predviđene srednje vrednosti resursa vodonika i dalje bi predstavljao ogromnu količinu vodonika. Na primer, dva odsto od pet miliona miliona metričkih tona (Mt) je 100.000 Mt, što je mnogo više nego što trenutno globalno koristimo (oko 100 Mt H2 godišnje). Dakle, čak i mali procenat potencijalnog resursa vodonika može biti dovoljan da zadovolji globalnu potrošnju vodonika na duži period”, kaže Džefri.

Dodaje da se većina ovog vodonika verovatno nalazi u nagomilanjima koja su previše duboka, predaleka od obale ili premala da bi mogla biti ekonomski isplativa za vađenje, ali da je potrebno uraditi više istraživanja.

Jasna Dragojević