Home Blog Page 1100

Na jesen tender za prikupljanje podataka za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom primorju

Photo: Pixabay

Ministarstvo ekonomije Crne Gore planira da na jesen raspiše tender za dodelu koncesije za istraživanje u crnogorskom primorju u cilju prikupljanja seizmičkih podataka, njihove obrade i interpretacije, kako bi se povećao nivo znanja o potencijalnim nalazištima komercijalnih ležišta nafte i gasa.

Foto-ilustracija: Pixabay

Portparol Uprave za ugljovodonike, Jelena Savković, kazala je agenciji MINA-business da će se na taj način stvoriti preduslovi za objavljivanje novog, drugog tendera za dodelu ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa.

– Tender koji se planira za jesen namenjen je tzv. multiclient geofizičkim kompanijama koje će o sopstvenom trošku i riziku obaviti istraživanja. Nakon istraživanja, tumačeni podaci će biti ponuđeni i prodati naftnim kompanijama – rekla je Savković.

Ona je objasnila da koncesija za istraživanje ne sadrži proizvodnu fazu, već je orijentisana samo na istraživanje i povećanje znanja o potencijalu ugljovodonika. Država, kako je dodala, ima višestruku korist od takvog procesa.

– Država je vlasnik podataka, a putem ugovora daje kompanijama pravo da ove podatke dostavljaju većem broju kupaca. Dobit ostvarena ovom aktivnošću, nakon pokrivanja troškova, biće podeljena između države i kompanije u procentualnim odnosima koji će biti definisani ugovorom o dodeli koncesije za istraživanje. Kada istekne ugovorni rok, podaci i pravo njihove komercijalizacije isključivo pripadaju državi – istakla je Savković.

Ona je dodala da to znači da će država ostvariti značajan prihod od prodaje tih podataka.

– Glavna korist je to što ćemo imati više znanja o stanju u crnogorskom primorju, tačnije, dobićemo precizniju sliku o potencijalnim komercijalnim nalazištima nafte i gasa, koja će dovesti, pored postojećih, i nove naftne kompanije u Crnu Goru – objasnila je Savković.

Imajući u vidu da su u toku pripreme istraživačkih aktivnosti u skladu sa dva postojeća ugovora o koncesiji, Savković smatra da će okolni blokovi, gravitirajući na te prostore, biti predmet tendera za koncesiju za istraživanje područja površine oko tri hiljade kvadratnih kilometara.

Prema njenim rečima, planirani tender za multiclient kompanije može, od trenutka objavljivanja, trajati četiri do pet meseci, nakon čega slede procedure vezane za stratešku procenu životne sredine i prikupljanje seizmičkih podataka.

– Nakon toga, krajem naredne godine ili početkom 2020. godine postići će se uslovi za pokretanje novog tendera za istraživanje i proizvodnju – rekla je Savković.

Odluka o tome koji će prostor biti otvoren za novi tender za istraživanje i proizvodnju biće napravljen nakon završetka multiclient istraživanja.

– Praksa pokazuje da, kada imate dobar prospekt, odnosno mesto za koje istraživanja pokazuju da postoji značajna verovatnoća pronalaska komercijalnih ležišta nafte i gasa, onda imate i atraktivan tender i industrija je zainteresovana za vas – navela je Savković.

Ona je dodala da, u slučaju da postoje komercijalna izvori nafte i gasa, svi susedni blokovi značajno dobijaju na privlačnosti.

Savković je takođe objasnila da seizmičke aktivnosti ove vrste imaju malo ili nimalo efekta na životnu sredinu.

– Naravno, kompanije su obavezne da izvrše procenu uticaja na životnu sredinu, što je preduslov za pokretanje istrage – zaključila je.

Izvor: investitor.me

Izgradnja akcione mreže urbane otpornosti u Jugoistočnoj Evropi

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Gradovi i opštine trebalo bi da planiraju sredstva za ublažavanje posledica od elementarnih i drugih nepogoda, ali je najvažnije ulaganje u prevenciju.

Ova tema otvorena je danas u Kragujevcu, u okviru projekta “See Urban – Izgradnja akcione mreže urbane otpornosti u Jugoistočnoj Evropi“ koji je podržan od strane Evropske unije i UNDP-a.

Okrugli sto je okupio predstavnike lokalnih samouprava iz Uba, Kraljeva, Jagodine, Požarevca, Novog Pazara i Bosne i Hercegovine.

Ovaj skup se održava u okviru projekta “Jačanje urbane otpornosti na elementarne nepogode i katastrofe u regionu jugoistočne Evrope“ koji sprovodi UNDP u saradnji sa Kancelarijom za upravljanje javnim ulaganjima, Sektorom za vanredne situacije, Ministarstvom državne uprave i lokalne samouprave i SKGO.

Ovaj skup je namenjen razmeni informacija i iskustava lokalnih samouprava kada govorimo o planiranju mera prevencije i smanjenja rizika od elementarnih nepogoda.

– Postojeći zakonski okvir i u domenu zaštite od elementarnih nepogoda i u domenu udruživanja lokalnih samouprava, daje mogućnosti lokalnim samoupravama da planiraju mere i aktivnosti  zajednički i to bi trebalo da bude poruka sa ovog skupa. Jedinice lokalne samouprave udružile su se u slivove još 2016. godine, sliv Zapadne Morave, sliv Kolubare, sliv Velike Morave i Gornjeg Podunavlaja. Lokalne samouprave su već na taj način iskazale opredeljenost da zajednički rade na planiranju mera i aktivnosti, kaže Miroslav Tadić, portfolio menadžer UNDP.

Mnoge opštine ne budžetiraju sredstva za ove namene nego ih troše ad hoc, prema potrebama. Zbog toga su ovakvi skupovi važni kako bi se razmenila iskustva, dobre prakse i izjednačila metodologija. U ime grada domaćina, učesnike skupa je pozdravio Miroslav Petrašinović, predsednik Skupštine grada Kragujevca.

– Velika nam je čast i zadovoljstvo da kao grad Kragujevac učestvujemo u jednom ovako značajnom projektu i mi shvatamo značaj koji ima rana prevencija i izrada strateških i planskih dokumenata u cilju upravljanja rizicima i otklanjanja posledica elementarnih nepogoda  i zbog toga smo veoma zainteresovani da damo svoj maksimum i uzmemo učešće u ovom projektu. Tek kada sve opštine daju maksimum od sebe i odrade ono što je potrebno da bi se dobro upravljalo rizicima, možemo i da očekujemo da će posledice od elementarnih nepogoda biti manje, rekao je Miroslav Petrašinović, predsednik Skupštine grada

Grad Kragujevac predstavlja primer dobre prakse među lokalnim samoupravama u Srbiji koji je budžetirao sredstva za ove namene i ona iznose 22,5 miliona dinara.

– Mi imamo planirana finansijska sredstva, zakonsku regulativu koja nam obezbeđuje da možemo da budžetiramo ta sredstva što predlažemo i drugim gradovima i opštinama kao primer uspešne metodologije. Preventiva je ključ smanjenja rizika, ključ upravljanja u vanrednim situacijama i smanjenja celokupnih posledica i svođenja na neku razumnu meru, što se tiče i finansijskih sredstava i svega ostalog, kaže Dragoš Radovanović, načelnik Odeljenja za vanredne situacije i planiranje odbrane.

Milisav Pajević

Proizvođači malina nezadovoljni otkupnom cenom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Proizvođači malina nezadovoljni su otkupnom cenom. Predsednik Asocijacija malinara Srbije Dobrivoje Radović kaže da bi uskoro mogao da se organizuje protest zbog niskih otkupnih cena.

Kako navodi predsednik Asocijacije malinara, proizvođači traže prosečnu otkupnu cenu od 1,75 EUR po kilogramu, koliko košta najlošija klasa maline.

Izvozne cene maline se kreću od 1,95 EUR do 2,20 EUR po kilogramu za rolen, najkvalitetniju vrstu – rekao je Radović i dodao da se od države ne traži nikakav novac, već samo da svojim autoritetom utiče na otkupljivače da dođu na razgovore i kontroliše ih da se ne ponašaju monopolski prilikom utvrđivanja cena, kao i da se proveri da li plaćaju porez na dobit.

Belgijska firma CROP’S je, prema njegovim rečima, ponudila akontnu (garantovanu) cenu u decembru prošle godine od 100 dinara za kilogram malina, a ovih dana je kompanija Sirogojno ponudila 120 dinara.

Radović je procenio da će ove godine rod maline biti upola manji, jer je suša prošle godine uništila zasade, pa će to smanjiti prinos za oko 30%, a oko 20% će biti šteta zbog ovogodišnjeg grada.

Radović je rekao da je problem i kako naći radnike koji uz hranu i smeštaj dnevno mogu da zarade od 1.800 do 2.500 dinara, zavisno od toga koliko naberu.

– Ako ne dogovorimo bar minimalnu otkupnu cenu od 1,75 EUR po kilogramu zapustićemo malinjake, neki već jesu zbog niskih otkupnih cena, pa neka otkupljivači razmisle od koga će kupovati maline – kazao je Radović.

Izvor: eKapija

Besplatan ulaz u Nacionalne parkove Crne Gore

Foto: nparkovi.me
Foto: nparkovi.me

U cilju skretanja pažnje javnosti na prirodne vrednosti zaštićenih područja, a povodom značajnih ekoloških datuma, međunarodnog dana biodiverziteta, koji je bio 22. maja, i međunarodnog dana evropskih parkova, 24. maja, danas, uprava Nacionalnih parkova, odobrila je besplatan ulazak.

Cena ulaznice za NP Prokletije košta 1 evro, NP Lovćen dva evra, za nacionalne parkove Durmitor i Biogradska gora po tri evra, i NP Skadarsko jezero četiri evra. U cene ulaznica je uračunat ulazak u Centre za posetioce.

– Pozivamo sve ljubitelje boravka u prirodi i aktivnog odmora, da uz besplatan ulaz posete Nacionalne parkove Durmitor, Biogradsku goru, Lovćen, Skadarsko jezero i Prokletije. Posetioci će biti u prilici da, između ostalog, pešače edukativnom stazom oko Crnog i Biogradskog jezera, Ivanovim koritima, vidikovcima i „Stazom vuka“ na Lovćenu, dolinom Grebaje i obodom Hridskog jezera, da prošetaju ribarskim naseljima Skadarskog jezera, planinare i uživaju u vrednostima zaštićenih prirodnih područja, kazao je direktor JPNPCG Elvir Klica.

U cilju pripreme turističke sezone, Nacionalni parkovi Crne Gore realizovali su niz aktivnosti kao što su akcije uređivanja prostora najfrekventnijih lokacija i staza, zamena dotrajalog i postavljanje novog parkovskog mobilijara, signalizacije i infotabli.

U završnoj fazi je kompletiranje novog veb sajta i aplikacija koje će sadržati sve informacije o najznačajnijim lokacijama i turističkoj ponudi svih pet parkova.

Nacionalni parkovi Crne Gore obuhvataju 7,7% državne teritorije i da su karakteristični po svojim prirodnim, ekološkim i drugim vrednostima i da svaki na svoj način privlači različite ciljne grupe.

Milisav Pajević

Neurobiolozi prebacili sećanja iz jednog puža u drugog

Foto-ilustracija: Pixabay

Hej, hej!

Iz nedelje u nedelju sve mi je teže da osmislim pozdrav na početku blog posta. U početku mi je ideja bila da svaki put koristim drugi, sada kada mi je ponestalo pozdravnih reči, konzistentnost je dobila na ceni. “What is up you guys?” mi je jedna od dražih opcija, po uzoru na mog omiljenog tipa sa interneta, ali bukvalan prevod na srpski “Šta je gore, momci?” mi ne ide na ruku – ne želim da mi poneki muški čitaoci (momci) šaljivo odgovore “nebo” (šta je gore). Zapravo me zanima kako ste. Svi odreda.

Dakle, konačno imam unifikovan način da otvorim svoje nedeljno neformalno pisanije: “Ćao svima! Kako ste?”.

Zaista očekujem odgovore!

No, da konačno pređemo na našu današnju temu.

(Ako vas puževi zanimaju više nego autorka teksta, počnite čitanje odavde)

Foto-ilustracija: Pixabay

Prošlog četvrtka šokirala sam se saznanjem da drveće ima sopstveni puls, a ove uspehom naučnika da sećanja jednog morskog puža prebace u drugog. Ma čekajte, zapravo, šokantna mi je već činjenica da sluzavci s kućicom imaju uspomene!

I čega se uopšte sećaju – dece kako im pevaju “Pusti pužu rogove na babine dolove, ako nećeš pustiti, ja ću tebe ubiti, sekirom po glavi, na zelenoj travi!”? Pretnja ubistvom je baš bezveze uspomena, moram priznati.

Da je moje sećanje zaključno sa jučerašnjim danom prebačeno u drugog čoveka, u njega ne bi bilo uključeno znanje sa časa biologije: PUŽEVI PAMTE.

Iako ne nosimo svoju kuću na leđima, imamo nekoliko sličnosti sa ovim mekušcima. Morski puževi imaju tek 20 hiljada neurona, 5 hiljada puta manje u odnosu na ljude. Istraživači su dugim proučavanjem otkrili da morska stvorenja umnogome liče na sisare – osim toga što je njihov proces održanja u životu jednostavniji. Ipak, prenos nervnih impulsa u njihovim telima vrši se na istovetan način kao u našima.

Najimpresivnije od svega? Kopiranje sećanja bi u budućnosti moglo da se vrši i na ljudima.

Za početak, kako ono uopšte funkcioniše na morskim puževima?

Naučnici sa kalifornijskog univerziteta u Los Anđelesu (Sjedinjene Američke Države) slali su električne šokove u repove vrste Aplysia, ne dovoljno jake da ih povrede, ali dovoljne da prouzrokuju blagu bol i njihovo povlačenje u kućicu.

Puževi koji su prošli kroz ovakve traume razumljivo su se više plašili sveta oko sebe, te su se, kada bi im neko pokucao na kućice, brzo uvukli u njih i sakrili na u proseku 50 sekundi. S druge strane, Aplysia koji nisu prošli kroz serije elektrošokova proveli bi u kućici samo koju sekundu nakon kucanja, te bi brzo nakon toga ponovo izašli.

Neurobiolozi su zatim izvukli ribonukleinsku kiselinu (RNK) iz nervnih sistema obe grupe kako bi RNK puževa koji su dobijali elektrošokove ubrizgali u nešokirane puževe, dok je njihov RNK ubrizgan kontrolnoj grupi.

Oni koji su primili RNK od “traumatizovanih” sluzavaca reagovali bi na kucanje gotovo isto poput njih, te su se u proseku povlačili u kućice na 40 sekundi. Kod kontrolne grupe nije bilo promene, što je pokazalo da promena u ponašanju nije posledica transfera RNK, već sećanja koje je RNK nosila.

Međutim, određeni stručnjaci izražavaju rezerve prema novom otkriću. Tomas Rajan sa dablinskog univerziteta izjavio je: U ovakvom dogmatskom polju, u okviru kojeg čekamo povlačenje određenih ljudi kako bismo nastavili dalje, potrebno nam je što više svežih ideja. Izveštaj losanđeleskih istraživača navodi nas u zanimljivom smeru, ali meni istovremeno izaziva i ogromnu sumnju.

Da li ste i vi skeptici?

Jelena Kozbašić

Uskoro prvi kilovati sa tri revitalizovane male hidroelektrane EPS-a

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Tri revitalizovane male hidroelektrane Elektroprivrede Srbije u Užicu, Priboju i Prijepolju biće puštene u rad u narednih mesec dana, rekao je Savo Bezmarević, izvršni direktor za tehničke poslove proizvodnje energije u EPS, na Regulatornoj konferenciji Nedelje energije Energetika i klimatske promene, u organizaciji CEDEF-a.

Radovi se finansiraju sredstvima iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) na osnovu troškova za rekonstrukciju 15 malih hidroelektrana. Za ovaj projekat zajam EBRD obezbeđen je još 2011.

Osim pomenute tri, u toku je revitalizacija i malih hidroelektrana Raška, Radaljska Banja, Pod Gradom, Turica, Moravica, Sveta Petka, Sićevo, Temac, Sokolovica, Gamzigrad, Vučje i Jelašnica.

Osim toga, u okviru programa finansiranja EBRD, Elektroprivreda Srbije dobila je i sredstva za gradnju dve nove MHE, pa je tako nedavno raspisan tender za izgradnju MHE Ćelije, blizu Kruševca, i Rovni, blizu Valjeva, na postojećim branama.

Izvor: eKapija

U Loznici nove divlje deponije

Foto: pixabay
Foto: pixabay

U Loznici, u neposrednoj blizini Drine, nedavno su se pojavile nove divlje deponije.

Gradska komunalna inspekcija je na terenu na osnovu pronađenih ušnih marki utvrdila ko su vlasnici uginulih životinja, a u komunalnom preduzeću, kažu, da građani nemaju razloga da otpad bacaju tamo gde mu nije mesto.

Kraj samog puta koji vodi do obale reke u dužini od skoro jednog kilometra nalazi se nekoliko deponija na kojima su građani bacali nameštaj, građevinski šut, ali čak i otpad životinjskog porekla.

Na deponijama se doslovno nalaze kosti uginulih goveda i ovaca. Naše kamere su zabeležile čak i ušnu marku kraj lobanje jedne životinje.

Gradska komunalna inspekcija bila je na terenu, i na osnovu pronađenih ušnih marki utvrđeno je u čijem su vlasništvu bile životinje.

U komunalnom preduzeću, kažu, da građani nemaju razloga da otpad bacaju tamo gde mu nije mesto, i da grad ima deponiju.

Kada je reč o uginulim životinjama, građani u tom slučaju treba da se obrate inspekcijskim službama koje će životinju smestiti u specijalizovani kontejner do dolaska kafilerije.

Izvor: RTS

Milisav Pajević

Akcija sakupljanja ambalažnog otpada u Staroj Pazovi

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Akcija sakupljanja ambalažnog otpada od sredstava za zaštitu bilja bića sprovedena tokom ove nedelje u šest naselja staropazovačke opštine.

Pozivaju se poljoprivredni proizvođači da pripreme ambalažu za predaju, da je trostruko isperu i donesu na sabirno mesto koje je odredila njihova mesna zajednica.

Preuzimanje ambalažnog otpada na teritorije opštine Stara Pazova vrišće se u četvrtak 24. maja po sledećem rasporedu: u centru Surduka od 8 do 9 časova, u centru Belegiša od 9,15 do 10,15, u centru kod mesne zajednice u Starim Banovcima od 10,30 do 11,30, u Crvenom krstu u Vojki od 12 do 13,30, na stočnoj pijaci ood 14 do 16 i na parkingu kod pijace u Golubincima od 16,30 do 17,30 časova.

Poljoprivrednici iz Nove Pazove, Novih Banovaca i Krnješevaca svoj ambalažni otpad mogu predati na najbližem sabirnom mestu, a po predaji dobiće potvrdu ovlašćenog lica.

Milisav Pajević

Tehnički pregledi će biti obavezni i detaljniji

Pre nekoliko dana pojašnjeno je da neće biti drugog tehničkog pregleda za vozila starija od 15 godina, ali promena u proceduri će biti. Tehnički pregledi će biti obavezni i detaljniji, rekao je za RTS Aleksandar Radenković iz Uprave saobraćajne policije.

On je rekao da je odluka da se vozila ne podvrgavaju dvostrukom tehničkom pregledu doneta u interesu građana.

– Novina je da se od sada predviđa pet fotografija sa tehničkog pregleda vozila. To je prelazno rešenje a u naredne tri godine biće i video-zapis. Ove kontrole nisu toliko strože u odnosu na ranije a ono što je bitno je dužina trajanja tehničkog pregleda, a to je minimum 30 minuta. Tako da će pregledi svakako biti detaljniji. Što se tiče korozije, ona će uticati samo ako je reč o dubinskoj a ne površinskoj koroziji, rekao je Radenković.

On je naveo da postoji potreba da se naše zakonodavstvo uskladi sa zakonodavstvom EU ali i želja da se smanje nesreće zbog tehničke neispravnosti vozila.

Prema njegovim rečima, za mesec dana od kada se meri srednja brzina na auto-putevima, broj nesreća je smanjen za trećinu.

– Prekoračenje brzine će se i dalje meriti radarima a reagovaće i presretači. Ako uporedimo sa istim periodom prošle godine, 29 lica je manje poginulo, a 500 je manje povređenih na tim deonicama na kojima se meri srednja brzina, pojasnio je Radenković.

Što se tiče početka primene odluke o brzini od 130 kilomatara na sat na auto-putu, Radenković kaže da je Nacrt zakona trenutno u skupštinskoj proceduri i da će se ta odluka primenjivati kada zakon bude usvojen u Skupštini.

Izvor: DANAS

Milisav Pajević

Novi Sad subvencioniše sertifikaciju proizvoda sa geografskim poreklom

Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Novi Sad raspisao je javni poziv za dodelu subvencija za troškove sertifikacije proizvoda sa oznakom geografskog porekla na svojoj teritoriji za 2018. godinu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Grad je za ovu namenu izdvojio ukupno dva miliona dinara.

Sredstva su namenjena za subencionisanje dela troškova sertifikacije poljoprivrednih proizvoda sa oznakom geografskog porekla čija će sertifikacija proizvodnje biti realizovana tokom 2018. godine.

Subvencije će biti dodeljene ovlašćenim korisnicima oznake geografskog porekla poljoprivrednih proizvoda do 100% učešća, a po priloženom predračunu ovlašćene sertifikacione organizacije.

Pravo na podnošenje prijava imaju isključivo ovlašćeni korisnici oznaka geografskog porekla poljoprivrednih proizvoda sa teritorije Novog Sada.

Rok za podnošenje prijava sa potrebnom dokumentacijom traje do 25. maja.

Izvor: eKapija

Startap za olakšavanje procesa reciklaže pobednik prvog takmičenja PowerUp! u Srbiji

Foto: Pixabay

Startap projekat Solagro za olakšavanje procesa reciklaže pobednik je prvog PowerUp! takmičenja koje je juče održano u Srbiji u organizaciji Startita i evropske kompanije InnoEnergy koja umrežava i podstiče razvoj startapova iz oblasti energetike.

Foto-ilustracija: Pixabay

Pobednik iz Srbije, Solagro Smart Recycling, koji predstavlja interaktivni sistem za olakšavanje reciklaže, imaće priliku da učestvuje na regionalnom takmičenju u Pragu i da osvoji nagradu od 30.000 EUR i investiciju od 150.000 EUR.

Drugo mesto osvojio je Freon Frog sa sistemom za detekciju, skladištenje i ponovno korišćenje F gasova, dok je trećeplasirani startap poduhvat koji je predstavio međunarodno patentiranu spravu za korišćenje energije vetra.

Menadžer kompanije InnoEnergy Srbija, Strahinja Krstić rekao je da su na prvom takmičenju PowerUp! u Srbiji predstavljeni različiti projekte iz oblasti energetike i tzv. čiste energije najuspešnijih domaćih startapova.

– Videli smo platformu za lakšu nabavku električne energije, zatim uređaj koji štedi električnu energiju, kao i naprednu verziju vetrenjače, a sve projekte spaja to što su iz oblasti energetike – naveo je Krstić.

On je istakao da je Srbija jedina zemlja van EU koja ima zvanično partnerstvo sa evropskom kompanijom InnoEnergy i organizacijom Startit koja, kaže, nekoliko godina deluje u našoj zemlji na polju tehnologije, obrazovanja i preduzetništva.

– Osim novca, za pobednika ovog takmičenja važni su pristup mreži InnoEnergy i kontakti sa kompanijama iz oblasti energetike i održivog razvoja koji mogu značajno da pomognu startapima da ubrzaju svoj rast – naglasio je Krstić.

Na prvom takmičenju PowerUp! u Srbiji učestvovali su i startapi Energy Premier sa onlajn platformom za zaključivanje ugovora za snabdevanje električnom energijom, i Smartico sa uređajem za napredan uvid u potrošnju električne energije.

Takođe, nadmetali su se i Smart Load Balancing sa uređajem za balansiranje upravljanje električnom potrošnjom u sistemima koje pokreće solarna energija, kao i NF Concept sa modelom projektnog menadžmenta u građevinskoj industriji sa fokusom na implementaciju čistih tehnologija.

U finalu u Pragu 19. juna tim Solagro, koji čine Nemanja Janjić, Marko Kaličanin i Đorđe Đorđević, takmičiće se sa pobednicima iz 14 zemalja, koji predstavljaju najbolje od ukupno 299 projekata koliko je bilo prijavljeno na četvrtom regionalnom takmičenju PowerUp!.

Osim za investiciju i novčanu nagradu, finalisti će se boriti i za pristup Highway akceleratoru koji pomaže transformaciji startapova u uspešne kompanije.

Izvor: eKapija

Održana Regulatorna konferencija Nedelje energije

Na Regulatornoj konferenciji Nedelje energije predstavljena je tema „Energetika i klimatske promene“.

U uvodnom delu, prof. dr Ana B. Bovan, predsednica CEDEF (Centralno-evropski forum za razvoj), istakla je da Nedelja energije u Srbiji ima za cilj da okupi na jednom mestu aktere i stručnu javnost iz svih sfera održivog razvoja i onih kojima je stalo do zelene i čiste energije.

CEDEF Nedelju energije organizuje drugu godinu za redom, na tragu manifestacije Održiva energija u organizaciji EU.

Bovan je dodala da je važno da se razgovori o temi energije i klimatskih promena nastave, jer su to teške teme i za regulativu i za implementaciju.

Međutim, samo uz promenu svesti i ponašanja možemo se izboriti sa klimatskim promenama, zaključila je Bovan.

Potpredsednik Narodne skupštine prof. dr Vladimir Marinković se zahvalio na učešću na Regulatornoj konferenciji, istakavši da je čast da Narodna skupština ima mogućnost da bude uključena u aktivnosti civilnog sektora koje se bave pitanjem energetski održivog razvoja i zaštite životne sredine.

On je istakao da je skup pravi model javno-privatnog partnerstva, koje je za razmatranje ovakve teme potrebno.

– Kao siromašnoj zemlji put ka zelenoj energiji nam je otežan, što nekada ima i negativan efekat na društvo i život građana. Zato je potrebno da delujemo i da se sa problemima zašite životne sredine suočavamo. S toga su i u ovom delu naš evropski put i naše evropske integracije važne, ne samo u pogledu usklađivanja propisa, već i u delu u kome Energetska zajednica definiše jasne ciljeve kojima treba da stremimo, poručio je potpredsednik Marinković.

On je istakao da ti ciljevi moraju biti dugoročni, uz uključivanje naučne i obrazovne zajednice, podizanja svesti građana, posebno mladih ljudi, kao i uz organizovanje otvorenih rasprava, sa ciljem pozitivnih i konstruktivnih kritika i sugestija koje bi vodile ka modernizaciji naše zemlje i sveobuhvatnom razvoju. Iz svih ovih razloga budući predlog zakona o klimatskim promenama biće jedan od najvažnijih zakona o kojima ćemo raspravljati u ovom sazivu Skupštine.

Na konferenciji Nedelje energije, na kojoj se razgovaralo o Strategiji energetike i klimatskih promena Srbije i EU, regulatornom okviru, implementaciji mera u energetici i zaštiti životne sredine i ulozi međunarodnih finansijskih institucija i investicijama u energetiku, učestvovali su i Goran Trivan, ministar za zaštitu životne sredine, Zoran Predić, državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike, Lambis Kunalakis, opunomoćeni ministar za ekonomsko-trgovinske odnose ambasade Grčke, Nenad Vuković, predstavnik Društva lobista Srbije, Marijan Rančić predstavnik Međunarodne finansijske korporacije, Ana Bahurova, predstavnik Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj i Filip Radović, predstavnik Agencije za zaštitu životne sredine.

Milisav Pajević

Hamburg 31. maja zabranjuje vožnju starih dizel automobila

Photo-illustration: Pixabay

Hamburg, grad na severu Nemačke, uvešće 31. maja zabranu vožnje starih dizel automobila u dve ulice, saopštile su danas gradske vlasti.

Foto-ilustracija: Pixabay

Time se, kako ocenjuje Rojters, pojačava pritisak na nemački Folksvagen i druge automobilske kompanije da urade prepravke na modelima koji zagađuju životnu sredinu.

Najnoviji potez dolazi nakon što je vrhovni administritativni sud Nemačke početkom ovog meseca presudio da se nivo zagađenja vazduha mora uskladiti sa standardima EU o kvalitetu vazduha.

Nemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila prošle nedelje da u interesu Nemačke nije da svoju skandalom pogođenu auto-industriju oslabi toliko da ona više ne bude u stanju da investira u buduće tehnologije.

– Naša dužnost je da kažemo industriji – tvoja obaveza je da povratiš izgubljeno poverenje – rekla je Merkel u nemačkom parlamentu tokom debate o predstojećem nemačkom budžetu.

Ona se, međutim, usprotivila pozivima za dalje povećanje finansijskog tereta automobilskim kompanijama, u smislu ugradnje dodatne opreme u vozila koja proizvode prekomerne emisije štetnih gasova.

Izvor: Politika

Trivan: Moramo pojačati napore u smanjenju emisije štetnih gasova

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan ocenio je juče da će zakon o klimatskim promenama biti najvažniji dokument koji će Skupština Srbije usvojiti, i poručio da moramo pojačati napore u smanjenju emisije štetnih gasova sa efektom staklene bašte.

Trivan je, na Regulatornoj konferenciji Nedelje energije 2018Energetika i klimatske promene”, izrazio očekivanje da će taj zakon parlament doneti do kraja godine.

On je upozorio na to da će naš region biti jedan od najpogođenijih klimatskim promenama u svetu, uz napomenu da promene klime nose sa sobom poplave, ogromne količine padavina koje se ne mogu predvideti i suše koje nisu karakteristične za naše podneblje.

Ministar je naveo da je naš region, istovremeno, jedan od najbogatijih u svetu kada je reč o biodiverzitetu, ali se postavlja pitanje kakav će biti u narednim godinama.

Godišnje sa naše planete nestane šuma veličine jednog Portugala, napomenuo je Trivan i naglasio da je pošumljavanje najjeftiniji i najefikasniji, spasonosni metod za ublažavanje posledica klimatskih promena.

Milisav Pajević

Potpisan Memorandum o razumevanju i saradnji na projektima razvoja rečnih luka

Foto: srbija.gov.rs
Foto: srbija.gov.rs

Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović i predsednik kompanije “Dubai Port World” sultan Ahmed Bin Sulajem potpisali su juče Memorandum o razumevanju i saradnji na projektima razvoja rečnih luka između Vlade – Srbije i te kompanije iz UAE.

Mihajlović je, na konferenciji za novinare održanoj u Pres sali Vlade Srbije, najavila da će nakon 40 godina država početi da ulaže u izgradnju rečnih luka, a da su investicije vredne više od 200 miliona evra.

Ona je naglasila da bi ova kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata već naredne godine mogla da počne da gradi jednu novu luku u Srbiji, a da će studija izvodljivosti pokazati da li će njihova investicija biti u Novom Sadu, Smederevu ili Beogradu.

– Kompanija “Dubai Port World” potvrdila je da je zainteresovana za Luku Novi Sad, ali i za druge projekte u Srbiji, naglasila je Mihajlović, dodavši da je ta kompanija do sada upravljala morskim lukama i da je treći operater te vrste u svetu.

Srbija ima komparativne prednosti zbog svog odličnog položaja u ovom delu Evrope, navela je ona i istakla da naša zemlja beleži porast transporta robe rekama, ali da mora da se ulaže u razvoj luka i intermodalnih terminala da bi se ostvarili još bolji rezultati.

Prema njenim rečima, Srbija i Ujedinjeni Arapski Emirati imaju uzlaznu putanju u međudržavnim odnosima, a projekti u vodnom saobraćaju dodatno će unaprediti ovu saradnju.

Mihajlović je napomenula da se u prethodnom periodu više vodilo računa o ulaganjima u puteve i pruge, dok je vodni saobraćaj uvek bio pomalo sa strane, ali da je donošenjem zakonskog okvira za uređenje lučke infrastrukture pripremljen teren za investicije u tu oblast, kao i za ubrzavanje transporta.

Ahmed Bin Sulajem je rekao da je počastvovan time što je sa Vladom Srbije potpisao ovaj memorandum, koji predstavlja prekretnicu za produbljivanje saradnje Vlade Srbije i UAE.

Prema njegovim rečima, ta kompanija se bavi pre svega transportom i zainteresovana je da obavlja rečni transport srpskog izvoza i uvoza.

UAE i Srbija imaju tradicionalno dobre odnose, koji su dodatno poboljšani zahvaljujući liderima naših zemalja, naglasio je on, izrazivši nadu da će saradnja biti još bolja.

Ahmed Bin Sulajem je takođe naveo da taj svetski operater želi da poveže Srbiju sa ostatkom sveta vodnim saobraćajem, i potvrdio da je ta kompanija zainteresovana za učestvovanje u privatizaciji Luke Novi Sad.

Kompanija “Dubai Port World” upravlja sa 79 lučkih i kontinentalnih terminala u 40 država na šest kontinenata, a njen prošlogodišnji prihod premašuje četiri milijarde dolara.

Milisav Pajević

Gde idu pare od poreza na imovinu?

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Okrugli sto pod nazivom „Porez na imovinu iz ugla građana“ održan je juče u Kragujevcu.

Na Okruglom stolu su učestvovali predstavnici udruženja građana, medija i građani iz Kragujevca, Aranđelovca, Gornjeg Milanovca, Knića, Topole, Rače, Batočine, Svilajnca, Petrovca na Mlavi, Žabara, Malog Crnića, Požarevca, Velike Plane, Smedereva i Beograda.

Ovaj događaj organizovan je u svrhu konsultacija i prikupljanja informacija od poreskih obveznika – građana, civilnog i biznis sektora, a u cilju formulisanja daljih predloga za unapređenje zakonodavnog okvira koji uređuje porez na imovinu.

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Na skupu su prisutni dobili odgovore na pitanja kao što su: Informisanje o poreskom zaduženju i plaćanju poreza? Da li su informacije dostupne, a procesi jasni? Koja su građanska prava i obaveze po ovom osnovu? Kako građani ocenjuju visinu poreza na imovinu? Kome idu sredstva od naplaćenog poreza na imovinu? Šta bi u postupku moglo da se izmeni, a šta da olakša plaćanje poreza na imovinu?

Ovim okruglim stolom posebno je istaknut značaj jačanja odgovornosti lokalnih vlasti (pružalaca usluga) prema građanima (poreskim obveznicima) kroz njihovo ohrabrivanje da poboljšaju dijalog sa građanima i podstaknu učešće građana u procesima donošenja odluka o korišćenju prihoda prikupljenih po osnovu poreza na imovinu.

Građani treba da znaju da prihodi od poreza na imovinu mogu biti raspoređeni za zdravstvo, zaštitu životne sredine, energetsku efikasnost, poljoprivredu, vodoprivredu, pošumljavanje, asfaltiranje, izgradnju vrtića i predškolskih ustanova, obrazovanje, sport i rekreaciju, itd.

Događaj u Kragujevcu je deo projekta „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi IMG (International Management Group) uz podršku Švajcarske agencije za razvoj i saradnju (SDC) i uz institucionalnu podršku Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, Ministarstva finansija i Stalne konferencije gradova i opština (SKGO).

Program podržava četrdeset četiri (44) jedinice lokalne samouprave u Srbiji u cilju povećanja naplate poreza na imovinu, odnosno sopstvenih prihoda, koji su od značaja za modernizaciju javnih usluga građanima i privredi. Program sarađuje i sa 11 gradova u okviru političkog dijaloga na temu oporezivanja imovine i drugih povezanih pitanja u vezi sa upravljanjem lokalnim javnim finansijama koja su od značaja za razvojne potrebe lokalnih samouprava u Srbiji.

Milisav Pajević