Home Blog Page 1060

Bolivija gradi podvodni muzej u svetom jezeru Titikaka

Foto-ilustracija: Pixabay

Bolivijska ministarka kulture Vilma Alanoka najavila je početkom ovog meseca da će na dnu jezera Titikaka u Andima, koje njena država deli sa Peruom, biti izgrađen podvodni muzej. Jedinstven u svetu, muzej će istovremeno biti i turistički kompleks i centar za arheološka, geološka i biološka istraživanja.

Foto-ilustracija: Pixabay

Izgradnja će koštati 8,6 miliona evra, a biće sprovedena u saradnji sa Belgijskom razvojnom agencijom Enabel. Belgija i UNESCO će za projekat odvojiti 1,7 miliona evra.

Jezero Titikaka zauzima posebno mesto u srcima lokalnih stanovnika.

Prema legendi Manko Kapak, sin boga Sunca, uzdigao se upravo iz ovih voda. On je jedna od glavnih ličnosti mitologije Inka. Veruje se da je Manko Kapak osnovao peruanski grad Kusko koji je bio prestonica carstva Inka od 13. do 16. veka. Pre dolaska španskih kolonizatora, na ovom području rodilo se još nekoliko kultura.

Titikaka zauzima površinu od 8 i po hiljada kvadratnih kilometara i proteže se na granici između Bolivije i Perua. Smešteno na nadmorskoj visini od 3821 metra, ovo slatkovodno jezero je najviše jezero na svetu na kojem je moguća komercijalna plovidba.

Tokom najnovih iskopavanja otkriveno je 10 hiljada artefakata, izrađenih od kostiju, keramike i metala, kuhinjsko posuđe i ostaci ljudi i životinja, od kojih najstariji primerci datiraju čak 300 godina pre nove ere.

Verovatno će neki od njih svoje mesto pronaći u novom muzeju koji će se nalaziti na oko 100 kilometara od glavnog grada La Paza.

Jelena Kozbašić

Dostupnost sredstava i informacija vodi ka energetskoj efikasnosti

Region Jugoistočne Evrope (JIE) suočen je sa mnogobrojnim teškoćama u energetskom sektoru što je rezultat njegove burne istorije, stradanja infrastrukture i propadanja nacionalnih ekonomija. Iako su cene energije u Jugoistočnoj Evropi i dalje znatno niže nego u Evropskoj uniji, sa ukidanjem državne regulacije i prelaskom na liberalizovano tržište energije dolazi do podizanja cena. Može se očekivati da će to stvoriti značajne probleme u zadovoljavanju osnovnih potreba za energijom među stanovništvom što bi moglo da otvori put ka neodrživoj, nezdravoj i neizvesnoj budućnosti.

Šta je energetsko siromaštvo?

Foto: Slobodan Stanišić

Energetsko siromaštvo predstavlja nemogućnost domaćinstva da osigura odgovarajuću količinu energije u domu, koja je neophodna za održavanje stambenog prostora dovoljno toplim i dobro osvetljenim, zatim nemogućnost pristupa potrebnom spektru energetskih usluga kao i nemogućnost da se priušti dovoljna količina energije za svakodnevne potrebe.

– Definisanje energetskog siromaštva izazvalo je i dalje izaziva mnoge rasprave. Sve veći broj istraživanja pokazuje da bi različite kombinacije pokazatelja trebalo da imaju ulogu u proceni energetskog siromaštva. Energetsko siromaštvo na Balkanu je izuzetno teško i potrebno je odmah delovati bez obzira na tačnu definiciju energetskog siromaštva ili njihov prag – rekla nam je Lidija Kesar iz NVO Fraktal, koja je bila jedna od saradnika na publikaciji „Energetsko siromaštvo u Jugoistočnoj Evropi: Preživljavanje hladnoće”.

Dokazano je život u energetskom siromaštvu ima štetne uticaje na zdravlje, što podrazumeva visoku rasprostranjenost plućnih bolesti, kao i porast smrtnosti u zimskom periodu i loše mentalno zravlje.

Pogrešno se pretpostavlja da energetsko siromaštvo ima iste karakteristike širom regiona, a kroz praksu se pokazalo da regionalne i istorijske razlike igraju značajnu ulogu u učestalosti i svojstvima energetskog siromaštva. Premda je teško odrediti šta čini određenu količinu energije adekvatnom za jedan dom, kad je reč o adekvatnom grejanju možemo reći da je to često upravo optimalna temperatura za zdravlje, a koja bi prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji trebalo da iznosi 21 stepen u sobama za dnevni boravak ili 18 stepeni u drugim sobama.

Ko je osetljiv na energetsko siromaštvo?

Ugrožene grupe su one koje prema ekonomskim, socio-demografskim i energetskim pokazateljima domaćinstva imaju veću verovatnoću da postanu energetski siromašne u odnosu na opštu populaciju. Na primer, utvrđeno je da su korisnici socijalne zaštite znatno češće energetski siromašniji od prosečnog stanovnika, kao i da samohrani roditelji imaju veće šanse da budu energetski siromašniji za razliku od domaćinstava sa oba roditelja. Penzioneri su češće energetski siromašni u odnosu na zaposlene osobe. Stariji ljudi su obično pogođeni energetskim siromaštvom, jer oni većinu vremena provode u kući. U isto vreme, važno je imati na umu da pripadanje određenoj ugroženoj grupi ne znači nužno da je osoba ili porodica energetski siromašna.

Foto: Pixabay

Dok se vlade JIE bore da usklade svoje politike sa pravnim tekovinama EU, jasne smernice o tome kako se nositi sa energetskim siromaštvom ili pitanjem ugroženosti ne stižu. Evropska komisija prepoznaje činjenicu da je problem energetskog siromaštva u porastu i da još uvek nema jasan okvir. Radna grupa za ugrožene potrošače osnovana je 2013. godine sa ciljem obavljanja kvalitativnog i kvantitativnog pregleda različitih aspekata ugroženosti i ona bi trebalo da pruži preporuke za definisanje ugroženih grupa potrošača u energetskom sektoru. Međutim, zaključeno je da nije moguće imati jedinstvenu definiciju ugroženih potrošača koja se odnosi na celu EU.

Više o tome kakvo je stanje u Srbiji i šta bi trebalo preduzeti pročitajte u tekstu koji je objavljen u Magazinu Energetskog portala pod nazivom ODRŽIVI RAZVOJ, marta 2018.

Priredila: Nevena Đukić

Poljska firma razvija vozove na vodonik

Photo-illustration: Pixabay
Foto: pixabay

Vodonik se može pokazati kao veoma efikasan način za nisko ugljenično napajanje vozova.

Tako tvrdi poljska kompanija za proizvodnju uglja JSW i PKP Cargo, nacionalni operater železničkog saobraćaja koji sarađuju u istraživanju i potencijano proizvodnji novih vrsta lokomotiva i teretnih vagona sa pogonom na vodonik.

Glavni cilj je smanjiti potrošnju energije i smanjiti emisije gasova staklene bašte. JSV takođe razmatra mogućnost korišćenja vodonika iz koksne peći, nusproizvoda industrijskog procesa. Predsednik PKP Cargo, Česlav Varesvic rekao je: „Korišćenje vodonika za pogon naših lokomotiva će povećati konkurentnost naših usluga.“

Godine 2016. zaključeno je da na globalnom nivou, putni saobraćaj, samo u svrhe prevoza robe, doprinosi za oko 2,230 miliona tona ugljen dioksida godišnje. Očekuje se da će, kako se ekonomija bude razvijala, potrebe za prevozom robe rasti i doprinositi gasovima sa efektom staklene bašte za 2800 miliona tona do 2030. godine  i 3840 miliona tona ugljen dioksida do 2050. godine ako se trenutni trendovi nastave.

Poznato je da saobraćaj ima najveći doprinos emisija gasova staklene bašte na teritoriji Evropske unije. Evropska unija obavezala se da smanji gasove staklene bašte koji dolaze kao produkt sagorevanja goriva za 6% do 2020. godine. Mnogi naučnici, kompanije i organizacije intenzivno rade na tome da pronađu alternativu tradicionalnim gorivima a otkriveno je da vodonik ima veliki potencijal u održivom saobraćaju.

Milan Zlatanović

Izvor: liveenergynews

 

Otvoreni radovi na toplifikaciji javnih ustanova u Bogatiću

 

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Radovi na izgradnji sistema zagrevanja javnih ustanova na daljinsko grejanje sa bušotine BB1 u Bogatiću započeli su 16. jula, a ministar rudarstva i energetike, Aleksandar Antić, zajedno sa predstavnicima lokalne samouprave svečano je otvorio radove zavarivanjem prve dve toplovodne cevi.

Antić je ovom prilikom naveo da će i budući projekti eksploatacije hidrogeotermalnih potencijala imati punu podršku resornog Ministarstva, Vlade i predsednika Republike Srbije.

– Ovo je važan dan, kako za Bogatić i Mačvu, tako i za ovaj deo Srbije, jer su započeti radovi, prvog u nizu projekata koji ćemo otvoriti na ovom području. Velike su uštede koje ovaj sistem zagrevanja nudi. Konkretno, kod javnih ustanova obuhvaćenih projektom vrlo brzo će doći do povraćaja investicije, što nam daje prostora da planiramo da u budućnosti ovu uslugu ponudimo i građanima, ali još važnije poljoprivredi i privredi. Ovaj kraj Srbije, sa velikim poljoprivrednim potencijalom, uz korišćenje hidrogeotermalnih resursa, može da dođe na nivo da godišnje ima nekoliko berbi, odnosno proizvodnih ciklusa. To bi bila kapitalna vrednost za čitavu Srbiju. Vlada Republike Srbije, zajedno sa predsednikom Vučićem, nastavlja sa politikom podsticaja za obnovljive izvore energije, ostajemo posvećeni cilju korišćenja 27 odsto energije iz obnovljivih izvora do 2020.godine, a ovaj projekat značajno doprinosi u realizaciji energetske bezbednosti Srbije, izjavio je Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike.

Opština Bogatić jedna je od tri koja je 2012. godine, na osnovu tadašnje studije izvodljivosti Ministarstva energetike i zaštite životne sredine, ušla u izbor za finansiranje toplifikacije javnih ustanova iz sredstava Evropske Unije. Godinu dana kasnije urađena je sanacija bušotine BB1 u Bogatiću.

Ovakvim sistemom grejanja ušteda na godišnjem nivou iznosiće između 12 i 18 miliona dinara, a nemerljiv je i značaj smanjenja zagađenja vazduha. Radi se otvoreni prstenasti sistem sa podstanicama u svakom objektu, a toplovodnom mrežom biće obuhvaćene javne ustanove u Bogatiću.

Radovi se izvode po projektu urađenom u saradnji sa stručnjacima Rudarsko geološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Dejanom Milenićem i dr Anom Vranješ, autorom Studije za toplifikaciju.

Ugovor o izgradnji sistema potpisan je krajem prošle godine, nakon čega su dopremljene i toplifikacione cevi.

Troškovi izgradnje toplovodne mreže iznose oko 120 miliona dinara, od čega se 75 odsto finansira iz kredita, a ostatak iz budžeta opštine Bogatić.

– Malo kasnimo sa radovima zbog komplikovane procedure dobijanja građevinske dozvole, ali imamo rok za izvođenje radova 120 dana. Imamo i obećanje od izvođača radova da će ovaj sistem biti kompletiran do početka grejne sezone. Mi smo već u saradnji sa Rudarsko-geološkim fakultetom u Beogradu izradili studiju kompletnih geotermalnih potencijala i resursa na teritoriji opštine Bogatić. U studiji je predviđena druga faza, u kojoj će toplotna energija koju budemo proizvodili moći da se ponudi građanima i privredi, a krajnji cilj je proizvodnja električne energije. Ceo projekat toplifikacije je izgledao nestvarno kada smo počinjali pre pet godina, a evo kreću finalni radovi, pa se nadam da će i ova druga faza uskoro biti realizovana, rekao je Nenad Beserovac, predsednik Opštine Bogatić.

Sedam javnih ustanova u opštini Bogatić biće obuhvaćeno ovim sistemom grejanja – Predškolska ustanova “Slava Ković”, OŠ “Mika Mitrović”, Mačvanska srednja škola, zatim zgrade Opštine, Suda, Policijska stanica i Javno komunalno preduzeće, što ukupno predstavlja 16000 kvadratnih metara, koji će se, prema planu, već od naredne grejne sezone zagrevati sa bušotine BB1.

Geotermalna istraživanja u Mačvi započeta su pre više od 30 godina, nakon čega je utvrđeno da hidrogeotermalni potencijal ove ravnice dostiže tri biliona kilovata električne energije, koji je do dana današnjeg ostao je gotovo neiskorišćen.

Milisav Pajević

Komunalno preduzeće Tivat sakupilo i recikliralo 400 kubika kabastog otpada

Foto: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

Komunalno preduzeće Tivat tokom prošle godine je u tom gradu sakupilo ukupno 8.268 tona čvrstog komunalnog otpada, što je 3,36 odsto više nego 2016.

Kroz proces selektivnog odlaganja reciklabilnih vrsta optada sakupljeno je 273,4 tone kartona i papira, te 23,78 tona plastike i PET ambalaže, odnosno 0,50 tona starih automobilsih guma i oko 320 kilograma aluminjumskih limenki.

Procenat porasta sakupljenih količina reciklabilnog otpada kreće se od 1,82 odsto kod papira i kartona do čak 66,67 odsto kod starih guma.

Od ukupno prikupljenih količina otpada, oko 3,4 odsto odnosno 295,6 tona predato je drugim sakupljačima koji su taj otpad uputili na dalju reciklažu.

Uz ovo, iz komunalnog otpada sakupljenog u Tivtu još oko četiri posto reciklabilnog materijala izdvojeno je u procesu sekundarne selekcije na pretovarnoj stanici Komunalnog preduzeća u Kotoru koje nakon sekundarne selekcije, preostali otpad iz dva grada odvozi na sanitarnu deponiju Možura.

Shodno tome, ukupno je lani oko 630 tona otpada iz Tivta reciklirano. Tome se mogu dodati i 432 tone (1.441 kubik) zelenog otpada koji je lani sakupljen u Tivtu i predat na dalju preradu kompostani Komunalnog preduzeća u Kotoru gde je ovaj biološki otpad pretvoren u kompost za sadnju bilja i održavanje javnih zelenih površina.

Inače, u Tivtu sakupljeno ukupno 11.007 kubika zelenog otpada iz bašti i parkova, a osim dela koji je prerađen u kompostani u Kavču, ostatak je odložen na namensku deponiju Grabovac.

Komunalno je tokom 2017. sakupilo i 400 kubika kabastog otpada, od čega je gotovo sve opet iskorišćeno i to od strane samih radnika JKP kao nameštaj, toplotna izolacija ili ogrev. Inače, Komunalno Tivat odvozi otpad od ukupno 7.938 korisnika iz kategorije domaćinstava i 573 iz kategorije pravnih lica, od čega su 62 ugovora sa firmama sezonskog karaktera.

Milisav Pajević

Izvor: VIJESTI/ Siniša Luković

Veće isporuke nafte iz Saudijske Arabije obaraju cenu nafte

 

Foto: Macrobond, BieResearch.com
Foto: Macrobond, BieResearch.com

Cene sirove nafte su ponovo na nizbrdici usled glasova koji su se proneli tržištima da se očekuje “nalet” isporuka iz Saudijske Arabije u Sjedinjene Američke Države.

Naftni fjučersi su pali na trgovanju u Njujorku za čak 3,6 odsto, izveštava agencija “Blumberg”.

Američka “laka” nafta WTI za isporuku u avgustu pojeftinila je za 2,43 dolara na 68,58 dolara za barel na njujorškoj robnoj berzi.
Severnomorska nafta “brent” za septembarske isporuke pala je za 2,64 dolara na 72,69 dolara na londonskoj berzi ICE Fjučers Evropa.

Obim trgovanja “brenta”, koji se smatra globalnom tržišnom referencom, bio je blizu 100- dnevnog proseka.
“Blumberg” navodi, pozivajući se na izvore upoznate sa dešavanjima, da su Saudijci takođe, ponudili dodatne količine “crnog zlata” azijskim kupcima.

Pošto je Saudijska Arabija preduzela korake da ispuni obećanje o tome da će nadoknaditi gubitak isporuka iz drugih članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK), ruski ministar energetike Aleksandar Novak je izjavio da bi naftni kartel i njegovi saveznici mogli da povećaju proizvodnju za više od milion barela dnevno ako bude potrebno.

Istovremeno, u Sjedinjenim Američkim Državama se čuje da predsednik Donald Tramp razmišlja da upotrebi državne rezerve nafte za vanredne situacije kako bi ukrotio rast cena goriva. Trampova administracija, kako dodaje njujorška agencija, razmatra nekoliko opcija za probnu prodaju nafte iz strateških rezervi, a u igri su količine od pet miliona barela do čak 30 miliona barela, prenosi Tanjug.

Jedan viši iranski zvaničnik pozvao je Trampa da ne koristi strateške rezerve ovog energenta, već da odbaci sankcije na izvoz “crnog zlata” iz Irana.

Milisav Pajević

Izvor: Energetika.ba

U Bačkoj Palanci obeležen Dan rezervata biosfere „Bačko Podunavlje“

 

Foto: JP „Vojvodinašume“
Foto: JP „Vojvodinašume“

U Skupštinskoj sali Opštine Bačka Palanka, u subotu je, godišnjom konferencijom obeležen je Dan rezervata biosfere „Bačko Podunavlje“.

Konferenciji su prisustvovali predstavnici Ministarstva zaštite životne sredine, Komisije Republike Srbije za saradnju sa UNESKO-om, Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode i Opštine Bačka Palanka.

Predsednik SO Bačka Palanka, Mita Lačanski, u svom obraćanju gostima, istakao da je upisom na listu rezervata biosfere područja „Bačko-Podunavlje“, učinjen korak ka uspostavljanju prekograničnog rezervata biosfere „Mura- Drava- Dunav“, prvog zaštićenog područja u svetu koje se prostire u pet zemalja: Srbiji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Sloveniji i Austriji.

– Zahvaljujući svom geografskom položaju, Rezervat biosfere „Bačko Podunavlje“ pruža velike mogućnosti za međusektorsku i međudržavnu saradnju i održiv razvoj, istako je Mita Lačanski, predsednik SO Bačka Palanka.

Podsetimo, Međunarodni koordinacioni savet UNESKO programa „Čovek i biosfera“ doneo je odluku o upisu „Bačkog Podunavlja“ na Svetsku listu rezervata biosfere, na sednici koja je održana u Parizu, 14. juna prošle godine te je „Bačko Podunavlje“ postalo deo Mreže rezervata biosfere, koja obuhvata 669 područja iz 120 zemalja.

Mreža je od ključnog značaja za ostvarivanje održive ravnoteže između zaštite biološke raznovrsnosti, očuvanja kulturnih vrednosti i socio- ekonomskog razvoja.

Tokom sastanka razmatran je Godišnji izveštaj o aktivnostima u Rezervatu biosfera „Bačko Podunavlje“.

Rezervat biosfere „Bačko Podunavlje“ nalazi se na severozapadu Vojvodine i predstavlja jednu od najvećih i najočuvanijih ritsko- močvarnih celina u gornjem toku Dunava kroz Srbiju.

Prostire se na područjima opština/gradova Sombor, Apatin, Odžaci, Bač i Bačka Palanka na površini od 176.635 hektara.

Milisav Pajević

Projekat “Obnova posledica poplava – izrada mapa ugroženosti i mapa rizika za teritoriju Srbije”

 

Foto: Ministarstvo odbrane
Foto: Ministarstvo odbrane

Donacija nove opreme Ministarstvu odbrane, koja je deo paketa pomoći EU Srbiji u borbi protiv klimatskih promena juče je uručena na vojnom aerodromu Batajnica.

Projekat “Obnova posledica poplava – izrada mapa ugroženosti i mapa rizika za teritoriju Srbije” koji se finansira iz IPA 2014 u iznosu od 6,15 miliona evra, uz implementacionu podršku Svetske banke, predstavljen je na vojnom aerodromu Batajnica.

Novcem projekta obezbeđena je oprema za lasersko snimanje terena iz vazduha, kao i hardver i softver za obradu podataka dobijenih aerofotogrametrijskom LiDAR kamerom, kao i jedno terensko vozilo.

Tim projektom biće izrađene karte rizika za 74 područja koja su definisana kao plavna područja, ili za oko 9.500 kvadratnih kilometara, a Vojnogeografski institut sprovodiće snimanje terena 2018. i 2019. godine.

Aleksandar Vulin, ministar odbrane u Vladi Republike Srbije je tom prilikom rekao da Vojska Srbije kao svoj zadatak ima saradnju sa civilnim vlastima u slučaju elementarnih nepogoda ne samo kada se dogode, već i u vidu prevencije i saniranja štete da ona bude što manja.

Vojnogeografski institut ima pred sobom veliki posao, ali će to pomoći Srbiji da se bolje nosi sa potencijalnim pretnjama, da predviđa događaje i ide im u susret, naglasio je ministar i dodao da je svako ulaganje u Vojsku Srbije ulaganje u kvalitet života građana.

Sem Fabrici je rekao da je projekat deo paketa pomoći koji EU daje Srbiji u borbi protiv klimatskih promena, posebno posle poplava 2014. godine, dodavši da je EU pomogla Srbiju sa 172 miliona evra za prevenciju i saniranje posledica poplava.

Prvi deo pomoći ticao se saniranja posledica poplava i obnove, a sada se bavimo prevencijom i radi se o najnovijoj tehnologiji, rekao je on.

Fabrici je objasnio da je poklonjena oprema kojom će se mapirati teren, izraditi karte rizika, dodajući da je obezbeđen softver, hardver i obuka za njeno korišćenje.

Glavni fokus projekta jeste izrada mapa za sprečavanje budućih poplava ili makar saniranje i smanjenje posledica poplava, rekao je on i podsetio na to da je Delegacija EU u protekle četiri godine sa vlastima Srbije radila na saniranju posledica poplava u 51 opštini.

Blagojević je izrazio zahvalnost EU i Vojnogeografskom institutu koji će sprovesti projekat, napominjući da je EU najveći donator u saniranju posledica poplava, a takođe je nastavila da učestvuje u pomoći Srbiji da ojača preventivni sistem.
Ogroman posao urađen je u protekle četiri godine, ali moramo da radimo više, pametnije i efikasnije, rekao je on i dodao da nam vreme ne ide na ruku jer su nepogode sve češće.

Oprema treba da pomogne unapređenju pripremljenosti za slučaj poplava, da resursima raspolažemo efikasnije i da bolje reagujemo, naglasio je Blagojević.

Milisav Pajević

Projekat „Zaštita Mačve od velikih voda reke Save i Drine”

 

Foto: Turistička organizacija grada Šapca
Foto: Turistička organizacija grada Šapca

Radovi na rekonstrukciji nasipa duž reke Save i Drine počeće danas u Šapcu, a za realizaciju projekta „Zaštita Mačve od velikih voda reke Save i DrineEvropska unija je obezbedila oko devet miliona evra iz predpristupnih fondova.

Rekonstrukcijom postojećih nasipa duž Save i Drine (16,1 kilometar) ostvariće se, kako je navela Delegacija EU u Srbiji, potreban stepen zaštite od poplava Šapca, brojnih seoskih naselja, industrijskih kompleksa, meliorativno uređenih poljoprivrednih površina i infrastrukture.

To će, dodaje se, omogućiti i nove razvojne projekte u priobalju Save i Drine na području Mačve.

Početku radova na lokalitetu Crpne stanice Kalenića Revenica prisustvovaće šef Delegacije EU Sem Fabrici, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Branislav Nedimović, direktorka Direkcije za vode Nataša Milić, direktor Kancelarije za javna ulaganja Marko Blagojević, kao i predstavnici Šapca i Bogatića.

Milisav Pajević

Izvor: Danas

Na Kosovu otkrivena vrlo retka gljiva

Foto: Rossen Aleksov

Tim makedonskih mikologa pronašao je na Kosovu “Zeus olympius” – vrstu gljive za koju se do sada znalo da postoji samo u dve zemlje u svetu.

Foto: Rossen Aleksov

U proleće ove godine, gljiva je pronađena na jednom lokalitetu u Prevali u sklopu Nacionalnog parka „Šar planina“, na oko 1.600 metara nadmorske visine. Reč je o području obraslom prirodnom, netaknutom šumom bosanskog bora (Pinus leucodermis), koji je endemična balkanska vrsta.

Zeus olympius prvi put je otkrivena 1986. godine na Olimpu u Grčkoj, a 2012. godine registrovana je i na planini Pirin u Bugarskoj. Plodna tela ove vrste gljive su u početku okrugle crne ljuske koje se pojavljuju ispod kore drveta. Kad sazru, plodna tela probiju koru, ljuska se deli na sitne crne zube koji okruže narandžasto do zlatno obojeni disk, čije dimenzije se kreću od 0,2 do pet milimetara u pečniku.

Gljiva raste u malim grupama na mrtvim delovima grančica bosanskog bora. Ova vrsta je deo Globalne inicijative za gljive na crvenoj listi (Global Fungal Red List Initiative), gde je ocenjena kao „potencijano kritično ugrožena“.

Tim makedonskih mikologa predvođenih profesorom Mitkom Karadelevim sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Skoplju otkrio je i identifikovao gljivu, u okviru njihovog pionirskog projekta „Gljive Kosova: izrada popisa gljiva i preliminarne crvene liste kao i predlaganje značajnih područja za gljive na Kosovu“. Projekat traje od 1. marta 2017. godine do 31. avgusta 2018, i finansiran je od strane Fondacije Raford iz Engleske.

Do sada su gljive na Kosovu proučavane veoma oskudno, i postojali su samo neki službeno objavljeni naučni podaci. Kao rezultat pomenutog projekta, dobijeni su podaci o 380 različitih vrsta gljiva ili 769 podataka o gljivama, koje su deo baze Gljiva Kosova (Fungi od Kosovo), posebno kreirane za tu svrhu i dostupne onlajn.

Lista, sastavljena prema kriterijuma IUCN-a (Međunarodne unije za očuvanje prirode), predstavljaće osnovu za pripremu zvanične crvene liste gljiva kao i zakonskih propisa o zaštiti gljiva.

Značajna područja za gljive su određena na temelju prisustva retkih i ugroženih vrsta gljiva, bogatstva i mikološkog značaja samog staništa. Lista i Značajna područja za gljive biće ključne za očuvanje gljiva s obzirom na prekomernu eksploataciju, fragmentaciju i uništavanje staništa gljiva.

Izvor: Nacionalna geografija

Na 3. Međunarodnom sajmu knjiga u Andrićgradu predstavljena prirodna baština Srbije

 

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije
Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Na poziv organizatora 3. Međunarodnog sajma knjiga u Andrićgradu, Zavod za zaštitu prirode Srbije predstavio je svoju izdavačku delatnost i opus izdanja iz oblasti zaštite prirode.

Zavod za zaštitu prirode Srbije kao jedan od više od 20 učesnika, predstavnika izdavačkih kuća iz Srbije i Republike Srpske, jedini je na svom štandu prikazao izdanja kojima se predstavlja prirodna baština.

Posetioci sajma imali su priliku da na štandu Zavoda upoznaju vrednosti i značaj prirode u Srbiji, preko izloženih publikacija i kroz razgovor sa saradnicima Zavoda.

Tokom trajanja manifestacije, Zavod je predstavio edicije svojih izdanja: monografije o zaštićenim područjima: „Zaštićena područja Srbije“, „Park prirode Šargan-Mokra Gora“, „Međunarodno značajna staništa za ptice u Srbiji“, „Spomenik prirode Cerjanska pećina“, zatim o zaštićenim vrstama „Beloglavi sup“, „Zaštićeni hrastovi“, „Drvenaste vrste u Nacionalnom parku Tara“, „Međunarodno značajne biljne vrste u Srbiji“, „Biodiverzitet Srbije“, crvene knjige: Crvena knjiga flore Srije, Crvena knjiga dnevnih leptira Srbije, Crvena knjiga faune I: vodozemci i Crvena knjiga faune II: gmizavci, kao i obrazovno-popularna izdanja: „Otkrivanje Tare“, „Nastavni listovi: mini ključevi za prepoznavanje vrsta – drvenaste vrste, lekovito bilje, lišajevi, gljive, životinje, ptice, vodozemci i gmizavci“, bojanku o retkim vrstama u Srbiji i set puzli sa motivima pančićevog skakavca, beloglavog supa i risa. Na štandu Zavoda bio je predstavljen i promotivni materijal – posteri: „Drveće Srbije“, „Egzote Srbije“, „Dnevni leptiri Srbije“, „Zmije Srbije“, „Pravokrilci Srbije“ i „Vilinski konjici Srbije“, časopis za decu „Sove Stare planine“ i lifleti „Mrki medved na Goliji“ i „Prolećnice Valjevskog kraja“.

Pored predstavljanja rada i izdanja u oblasti zaštite prirode predstavnici Zavoda: Vladimir Smiljanić, Zoran Stojković, Nataša Panić, Snežana Korolija i Nikola Radenković, učestvovali su u tribinama koje su organizovane u okviru Sajma.

Organizatori Sajma „Andrićgrad“ d.o.o., Andrić institut i Beogradski sajam, kroz koncept izlaganja knjiga, bogat obrazovni, stručni i umetnički program, pokrenuli su manifestaciju koja ide u pravcu da Andrićgrad postane značajno mesto kulturnih dešavanja.

Nagrade Sajma knjiga u Andrićgradu za izdavačke poduhvate, izdavačima sa teritorije Republike Srpske i Srbije, kao i specijalno priznanje Sajma, dodeljeni su na svečanoj ceremoniji zatvaranja Sajma knjiga u Andrićgradu.

Nagradu za izdavački poduhvat za Republiku Srpsku dobila je izdavačka kuća Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Istočno Sarajevo za didaktičku igru „Jedi zdravo! Bravo, bravo!“ Iz Srbije su nagradu dobile izdavačke kuće Partenon i Ars Libri, koje su zajedno objavile izabrana dela Vladete Jerotića u 16 knjiga.

Specijalno priznanje Sajma knjiga u Andrićgradu dodeljeno je izdavačkoj kući Miba buks za knjigu Georgija Ostrogorskog „Istorija Vizantije“.

Milisav Pajević

Procenjena šteta od nevremena u Petrovcu na Mlavi oko 13 miliona dinara

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay.com

U opštini Petrovac na Mlavi ukinuto je vanredno stanje, ali je Štab za vanredne situacije objavio podatke prema kojima prva procenjena šteta od nevremena, koje je zahvatilo ovu opštinu krajem juna, iznosi oko 13 miliona evra.                                                                                                                                                                                                       Usled vodnih bujica, načinjena je velika šteta na stambenim, poslovnim i drugim objektima kao i na poljoprivrednim usevima i mehanizaciji. Oštećeni su sistemi za vodosnabdevanje i kanalizacija kao i mostovi kojima je neophodna rekonstrukcija. U nevremenu su najviše stradala naselja Burovac, Kravije i Dobirnje kao i sam centar Petrovca na Mlavi.                                                                                                                                                                                                                                                           Milisav Pajević

Porošenko: Gasovod ”Severni tok 2” opasnost za energetsku sigurnost i konkurentnost Evrope

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Predsednik Ukrajine Petro Porošenko rekao je da se slaže s američkim predsednikom Donaldom Trampom da gasovod Severni tok 2” predstavlja opasnost za Evropu.

Porošenko je za televiziju ”France 24” izjavio da je taj gasovod “apsolutno politički projekat” i da predstavlja “opasnost” za energetsku sigurnost i konkurentnost Evrope.

Severni tok 2” će udvostručiti količinu gasa koji će iz Rusije direktno ići u Nemačku, zaobilazeći tranzitne zemlje među kojima je Ukrajina.

– U potpunosti podržavam mišljenje predsednika Trampa, rekao je Porošenko.

Tramp je kazao na dvodnevnom samitu NATO u Briselu da je Nemačka “pod potpunom kontrolom” i “zarobljenik” Rusije zbog gasovodaSeverni tok 2”.

Ukrajina nije članica NATO, ali je Porošenko bio prisutan na završenom samitu u Briselu, gde se sastao s Trampom.

Milisav Pajević

Zelena ekonomija šansa za kreativce svih generacija

Foto-ilustracija: Pixabay

Zelena ekonomija je holistički pojam koji podrazumeva ekonomsku aktivnost koja generiše održivi razvoj, onaj koji ne ide na štetu generacija koje dolaze. Ona ima ekonomsku i ekološku komponentu, ali se često zaboravlja i njena socijalna komponenta – nema zelene ekonomije bez poštovanja prava radnika, principa rodne ravnopravnosti i socijalne inkluzije – pojašnjava Žaklina Živković, istraživačica Centra za održivi razvoj Grupa za analizu i kreiranje javnih politika.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ona ističe da upravo u Užicu postoji  jedan odličan primer zelene ekonomije, gde su se mladi ljudi udružili i pokrenuli prvi srpski ekološki hostel Republik– koristeći lokalne resurse, nameštaj od recikliranih materijala, solarne panele koji zagrevaju vodu, itd.

– Oni su zaista inspirativan primer i potreban nam je veliki broj takvih ljudi u Srbiji – kaže Živkovićeva, dodajući da je u saradnji sa kolegom Milošem Stančićem iz Grupe za analizu i kreiranje javnih politika, u okviru istraživačkog izveštaja za projekat “Revizija ekonomije na Balkanu: promena javne politike a ne klime”, pisala poglavlje koje  daje analitički pregled srpske ekonomije, njen nivo razvoja i nacionalne javne politike.

– Konkretno, istraživanje je sprovedeno analizom zakona, strategija i akcionih planova, postojećih studija, putem fokus grupe organizovane u Beogradu, internet upitnika i pojedinačnih intervjua sa različitim zainteresovanim stranama. Obuhvaćeni su specifični sektori javnih politika, kao što su: proizvodnja energije i energetska efikasnost; zelena gradnja; inovacije i nauka; zelene javne nabavke; održivi transport; održiva poljoprivreda; eko-turizam; upravljanje zemljištem i vodama; a poseban naglasak je dat novim zelenim poslovnim modelima. Gore navedene oblasti i tematske smernice odabrane su u skladu sa celokupnom projektnom metodologijom, kao i sa tekućim inicijativama politike zelene ekonomije na nivou EU i sveta – kaže Žaklina Živković, istraživačica Centra za održivi razvoj Grupa za analizu i kreiranje javnih politika.

Kao najznačajniji zaključak ističe činjenicu da je Republika Srbija u inicijalnoj fazi razvoja zelene ekonomije i zelenih radnih mesta.

– Naša država je bogata prirodnim resursima i poseduje odgovarajući geostrateški položaj. Međutim, imajući u vidu da se klimatski uslovi menjaju i uzimajući u obzir nasleđe i istoriju regiona zapadnog Balkana, čini se da je transformacija prema zelenim alternativama najbolji način za postizanje održivosti i blagostanja građana. Generalno, neophodno je zauzeti, u svim analiziranim ekonomskim sektorim, pristup „odozdo prema gore“ (bottom – up) – naglašava ona.

Bugarska, Makedonija i Srbija imaju puno sličnosti, izazova ali i prilika koje proizilaze iz socijalističkog nasleđa i kasnije privatizacije i tranzicije u kapitalistički sistem. Kao generalne problem u pomenutim republikama ona navodi, nesigurnost vladavine prava, nerazvijenost ekonomije i nedostatak svesti o zelenim alternativama što je prisutno u sve tri države.

– Teška industrija je uglavnom uništena, puno ljudi je ostalo bez posla. To jeste problem, ali je iz perspektive zelene ekonomije prilika – da ne idemo putem zapadnih država i svoje ekonomsko blagostanje gradimo na uništavanju prirodnih resursa i ugrožavanju zdravlja građana, odmah treba da pređemo na razvoj zelene ekonomije – smatra sagovornica.

Tvrdi da je  to nešto na čemu su pojedine države Zapadne Evrope, odnosno Nemačka i Švedska radile poslednjih 20 godina. Zelena radna mesta su potvrdila svoju vrednost posle 2008. jer su ona jedna od retkih koja su preživela i čak i napredovala tokom svetske ekonomske krize.

– Generalno, građanima nedostaju znanja o preduzetništvu sa jedne strane, i svest o potrebi za zaštitom životne sredine sa druge strane – smatra Živkovićeva.

Oni koji se upuste u avanturu pokretanja sopstvenog posla se suočavaju sa nizom problema koji proizilaze iz činjenice da donosioci odluka, što na republičkom, što na lokalnom nivou ne prepoznaju potencijale zelene ekonomije. Opšti pravci srpske privrede i fokus donosioca odluka su privlačenje stranih investicija i obezbeđivanje ambijenta velikim korporacijama koje uglavnom koriste nisko kvalifikovanu radnu snagu i plaćaju minimalne zarade. Razvojni planovi od deklarisanog nacionalnog interesa su uglavnom veliki i mega infrastrukturni projekti, ukrupnjavanje poljoprivrednog sektora i privatizacija prirodnih resursa.

Živkovićeva koja se istraživački bavi temom zelene ekonomije navodi da se preduzeća u ovoj oblasti koja posluju u našoj zemlji suočavaju sa brojnim izazovima, uključujući nestabilan poslovni ekosistem, teškoće u naplati sopstvenih radova i usluga, visok nivo parafiskalnih taksi i teški i skupi pristup finansijama.

– Zelena ekonomija koristi lokalne resurse, da bi smanjila ekološki otisak. Zato je uloga lokalne samouprave ključna. Ako pričamo o budžetu, novac namenjen za zaštitu životne sredine je jednim delom preusmeren u centralni budžet dok se sa druge strane novac od lokalnih taksi i naknada često troši nenamenski, što sve negativno utiče i na razvoj zelene ekonomije – ističe Živkovićeva.

Ne spori da  postoje primeri dobre prakse, gde su donosioci odluka shvatili da je transformacija ekonomije u zeleno budućnost, pa su počeli da podržavaju tranziciju kroz zelene javne nabavke, ulaganje u energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije, organsku poljoprivredu i slično. Problem je što su to primeri koji zavise od svesnih pojedinaca u javnoj upravi, nisu rezultat strateških planova ili neke koherentne javne politike na nacionalnom ili lokalnom nivou.

Izvor: Užička Republika Press

Švedska ispunjava ciljeve za korišćenje obnovljivih izvora čak 12 godina pre roka

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Iako je na polju pristupačne, obnovljive energije Švedska postavila ambiciozne ciljeve, a kao rok za ispunjenje 2030. godinu, mogla bi da ih ostvari već krajem 2018, čak 12 godina ranije nego što je zacrtala – i to zahvaljujući vetrenjačama.

Švedsko udruženje vetroelektrana najavilo je da bi od kraja 2018. godine, na godišnjem nivou, njegovi članovi mogli da proizvode 18 teravat-sati struje. Njihovom zaslugom nacija bi ispunila jedan od segmenata Agende 2030 za održivi razvoj.

Ujedinjene nacije su Agendu 2030 razvile 2015. godine i ona prožima četiri različite oblasti: humanitarni razvoj, održivost životne sredine, dugoročno ekonomsko planiranje i podsticanje mira. Krećući se u njenim okvirima, Švedska je razvila plan za okončavanje siromaštva, obezbeđivanje čiste vode i higijenskih uslova stanovništvu i borbu protiv klimatskih promena.

Postoji mogućnost da već krajem ove godine Šveđani precrtaju dve stavke svog energetskog plana: univerzalnu dostupnost pristupačnog, pouzdanog i savremenog energetskog sistema i značajno povećanje udela obnovljivih izvora energije u snabdevanju na globalnom nivou.

Udruženje tvrdi da će, zaključno sa poslednjim danima godine, širom njihove zemlje struju proizvoditi 3681 vetroelektrana.

Kao ključni faktor napretka vidi se porast investicija u sektor obnovljive energije. Da li će zahvaljujući njemu Švedska još jedan od svojih ciljeva pretvoriti u realnost – a to je da do 2045. godine svoje emisije štetnih gasova smanji na nulu?

Jelena Kozbašić

Toplotni talas i rekordno visoke temperature širom sveta

Foto: pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prošla nedelja upadljiva je po rekordno visokim temperaturama širom sveta a ovaj neobično dug i širok toplotni talas zabrinuo je stučnjake za klimu.

U poslednjih mesec dana svedočili smo nestanku struje u Kaliforniji zbog prevelike upotrebe električne energije za klima uređaje. Stanovnici Alžira doživeli su najviše temperature zabeležene u tom delu Afrike. Velika Britanija iskusila je treći najduži toplotni talas koji je topio krovove i instalacije.

Svetska meteorološka organizacija (WMO) izdala je saopštenje da je ovaj period povezan sa globalnim cikličnim klimatskim fenomenom poznatim pod imenom La Ninja, ali on je uglavnom dovođen u vezu sa zahlađenjem. „Prvih 6 meseci ove godine bili su najtopliji meseci La Ninja fenomena do sada zabeleženi,“ rekla je Kler Nulis iz WMO-a.

Tajvan je poslednja država koja je prijavila novi rekord temperature sa 40.3 stepena u ponedeljak. Prošle nedelje meteorološka stanica u Sahari u Alžiru prijavila je temperaturu od 51.3 stepena, što je najviša temperatura prijavljena u Africi.

Čak i kada sunce zađe nema olakšanja. U Omanu, noćne temperature ostaju iznad 42 stepena a veruje se da je to najviša „niska“ temperatura ikada zabeležena u svetu. Centar Los Anđelesa takođe je posvedočio rekordnim temperaturama početkom jula.

Do sada, najtoplija godina bila je 2016. a tome je doprineo prirodni klimatski fenomen El Ninjo. Prošle godine, temperature su dostigle svoj maksimum i bez uticaja ovog fenomena. Ove godine, kada bi trebalo da bude deo ciklusa koji utiče na hlađenje, temperature ipak dostižu visoke podeoke.

Pretpostavlja se da je severna hemisfera neobično topla zbog džepova visokog pritiska koji se ponašaju kao „krov“ koji zadržava toplotu nad ovim delom Evroazije.

Imali smo šanse da vidimo i sunčano i toplo vreme u Rusiji ali ono što fanovi fudbala nisu videli na ekranima jesu požari koji su izbili u šumama blizu Krasnoyarskog regiona.
U Evropi, WMO izdala je upozorenje na suše, šumske požare i gubitak useva posle drugog najtoplijeg juna ikada zabeleženog.

Naučnici i stručnjaci za klimu smatraju da ovom dugom i toplom periodu doprinosi ljudska aktivnost i klimatske promene. Oni takođe strahuju da će ovi neuobičajeno dugi topli periodi doprineti topljenju permafrosta i oslobađanju metana koji je daleko opasniji gas staklene bašte od ugljen dioksida.

Milan Zatanović

Izvor: independent