Home Blog Page 1059

Raste prihod od sakupljanja sekundarnih sirovina u JKP „Komunalac“ iz Inđije

 

Foto: Opština Inđija
Foto: Opština Inđija

Zahvaljujući dobroj organizaciji rada ali i nabavkom nove mehanizacije, Javno komunalno preduzeće „Komunalac“ iz Inđije beleži značajni rast u sakupljanju sekundarnih sirovina, kao i prihod od njegove prodaje.

Prošlogodišnji prihod od sakupljanja sekundarnih sirovina iznosio je milion i trista hiljada dinara, a ako se nastavi ovom dinamikom, JKP „Komunalac“ očekuje da će priliv za tekuću godinu biti preko tri miliona dinara.

Lokalna samouprava pružila je veliku pomoć u finansijskoj konsolidaciji ovog preduzeća, ali je takođe nabavkom neophodne mehanizacije za svakodnevni rad obezbedila povoljnije uslovi za svakodnevni rad.

Zbog toga rukovodstvo Javno komunalnog preduzeća „Komunalac“ ima mogućnosti da svojim kapacitetima ojača finansijsku stabilnost i pruži kvalitetne usluge građanima.

Milisav Pajević

Poboljšava se energetska efikasnost u Kantonalnoj bolnici Zenica

 

Foto: Vlada Federacije BiH
Foto: Vlada Federacije BiH

Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sednici održanoj u Sarajevu prihvatila zaduženje Federacije BiH po Ugovoru o zajmu između Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Bosne i Hercegovine za realizaciju projekta poboljšanje energetske efikasnosti u JU Kantonalna bolnica Zenica od 10.000.000 evra.

Osnovni cilj projekta je izgradnja novog termoenergetskog bloka, mašinske instalacije i utopljavanje objekata Kantonalne bolnice Zenica.
Ujedno, Federalna vlada je dala saglasnost da Federacija BiH za ovaj projekat prihvati grant namenjen za finansiranje projekta po Ugovoru između BiH i EBRD-a, a koji se odnosi na investicijski grant iz Regionalnog programa za energetsku efikasnost za zapadni Balkan (REEP) u iznosu od 1.000.000 evra.

Milisav Pajević

Široke mogućnosti za saradnju sa Češkom u oblasti životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan razgovarao je juče sa delegacijom Češke razvojne agencije, koju je predvodio direktor Pavel Frelih, o daljim pravcima saradnje u oblasti zaštite životne sredine.

U okviru naših aktivnosti usmerenih na rešavanje praktičnih problema i iznalaženju izvora finansiranja u oblastima zaštite životne sredine kao što su prerada otpadnih voda, upravljanje otpadom, pošumljavanje, remedijacija zemljišta, pitanje kvaliteta vazduha i zaštita prirode, široke su mogućnosti za saradnju za Češkom, koja može biti još dublja i bolja, rekao je on.

Goran Trivan je izrazio podršku inicijativama za realizaciju zajedničkih projekata u rešavanju problema stanja životne sredine u lokalnim zajednicama, kao što je projekat prerade otpadnih voda u opštinama Ljubovija i Bratunac, upućujući poziv češkim kompanijama da se uključe u zajedničke projekte.

Pavel Frelih je izrazio spremnost Češke da na temelju dobrih bilateralnih odnosa dveju zemalja pomogne Srbiji u procesu pridruživanja Evropskoj uniji u Poglavlju 27, koje se odnosi na oblast životne sredine.

– Spremni smo da razvijanjem saradnje kroz konkretne oblasti kao što je zaštita voda i prerada otpadnih voda, sa vama podelimo stečena iskustva i pomognemo u procesu pridruživanja. Pošto je Srbija dosta napredovala na polju evrointegracija, Češka se okreće ka projektima javno-privatnog partnerstva, rekao je Frelih.

U razgovoru je zaključeno da će se nastaviti sa razvijanjem saradnje dveju zemalja u oblasti zaštite životne sredine na temelju zajedničkih interesa i uspostavljanja savremenih ekoloških standarda, a u narednom periodu opšti pravci saradnje biće konkretizovani kroz neposredne projektne predloge.

Sastanku su prisustvovali i predsednici opština Ljubovija i Bratunac, navodi se u saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine.

Milisav Pajević

Uskoro u Opovu solarna autobuska stajališta

 

Foto: Glas Opova
Foto: Glas Opova

Nakon konkursa i dodele sredstava od strane Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj za sufinansiranje saobraćaja i putne infrastrukture – solarna autobuska stajališta, kao i sprovedenog postupka javne nabavke, ju je predsednik opštine Opovo dr Zoran Tasić u prisustvo šefa Odseka za javne nabavke Marine Todorović i opštinskog većnika Nenada Josića, potpisao ugovor sa izabranim izvođačem radova firmom Aya Bit Solutions d.o.o. iz Subotice, koju je predstavljao Lajoš Sekereš.

Realizacija projekta, pored pripremnih radova koji obuhvataju demontažu postojećih stajališta, zemljanih i betonsko-armiračkih radova, sastoji se od isporuke, montaže i puštanja u rad tipskih solarnih autobuskih stajališta koja se satoje od noseće konstrukcije izrađene od pocinkovanog čelika i nadstrešnice.

Konstrukcija ima predviđene nosače za LED rasvetu, oznaku stajališta i vitrine za prikaz informacija.

Konstrukcija je dimenzija 4500x2920x1800mm, imaće klupe sa naslonom, kante za smeće, sistem fotonaponskih panela električne snage 1080W, regulator punjenja, invertor, akumulatorske baterije, SMART BOX – centralna upravljačka jedinica za kontrolu i upravljanje komponentama sistema, sistem video nadzora, upravljački sistem  pametnog autobuskog stajališta sa GSM komunikacijom, LED svetiljke sa senzorom pokreta, priključnica za punjače mobilnih telefona, WI-FI sistem, sistem za automatski poziv pri vandalskom ponašanju i sistem za poziv u pomoć (taster).

Solarna autobuska stajališta biće postavljena u Opovu (Borisa Kidriča), Sefkerinu (Žarka Zrenjanina), Barandi (Žarka Zrenjanina) i Sakulama (Borisa Kidriča).

Ukupna vrednost projekta sa pdv- om iznosi 4.954.560 dinara, od čega lokalna samouprava učestvuje sa 20 odsto od ukupne vrednosti projekta.

Milisav Pajević

Da li će rast temperature stati na kraj sledećem Fudbalskom prvenstvu i pre početka?

Foto-ilustracija: Pixabay

Ćao svima! Kako ste?

Prošle nedelje završili smo seriju tekstova o Svetskom fudbalskom prvenstvu 2018 u Rusiji. Nakon četiri nedelje fanfara, kolektivne histerije, uzbudljivih pobeda, bolnih poraza, nacionalnog ponosa i razočaranja, konačno su “krunisani” najbolji među najboljima – Francuzi.

I ovog četvrtka ostajemo na travnatom terenu za fudbal – ali se izmeštamo u nešto južnije, znatno toplije krajeve i putujemo nekoliko godina u budućnost.

Za domaćina Fudbalskog kupa 2022. godine izabran je Katar. Izbor ove apsolutne monarhije Arabijskog poluostrva u javnosti je izazvao mnogo kontroverze.

Katarci su najpre morali da obrišu ljagu sa imena svoje države da je u takmičarskom procesu za mesto održavanja ovog prestižnog takmičenja varala i podmićivala čelne ljude FIFA (od franc. Fédération Internationale de Football Association – Međunarodna federacija fudbalskih asocijacija).

Nakon toga, suočili se sa problemima kulture i temperature.

Kulturni konflikti uoči Fudbalskog prvenstva 2022

Islam je katarska državna religija zbog čega je konzumacija alkohola ograničena samo na hotelske barove i klubove uz prikaz pasoša.

Jasno je da ovako ustrojeni verski aršini ne odgovaraju zaljubljenicima u fudbal koji bi Katar posetili u vreme Kupa i voleli da uz utakmicu eventualno uživaju uz flašu-dve-tri-deset hladnog piva. Konflikt islamske vere i alkohola, narod Katara su rešili tako što će dozvoliti piće za vreme prvenstva. U posebnim zonama, navijači će moći da se opskrbe alkoholnim pićima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Šta je sa LGBT+ populacijom? Kako je homoseksualnost u državi-domaćinu nezakonita, da li to znači da ljudi neheteroseksualne orijentacije nisu dobrodošli?

Nekadašnji predsednik FIFA, Džozef Blater, u šali je savetovao homoseksualce da se jednostavno uzdrže od seksualnih odnosa, ali je i dodao da je fudbal igra otvorena za sve i da čelnici njegove federacije ne žele nikakav vid diskriminacije na ovom događaju.

U duhu tolerancije, vlada Katara izjavila je da će učešće na Svetskom fudbalskom prvenstvu dopustiti i izraelskom nacionalnom timu, što je bio treći kulturni sukob koji je trebalo da se razreši.

Katar i fudbal na udaru klimatskih promena

Foto-ilustracija: Pixabay

Svetski okršaj u fudbalu obično se održava na leto kada živa na termometru u ovoj arapskoj pustinjskoj zemlji može da dostigne 50 Celzijusa.

Sat i po vremena trčanja za loptom u takvim uslovima predstavlja pretnju po zdravlje. Na tim temperaturama, zdravstveno su ugroženi čak i oni koji nisu izloženi napornim fizičkim aktivnostima. Mogući su dehidracija, iscrpljenost i moždani udar.

Do sledećeg kupa, ljubitelji “najvažnije sporedne stvari na svetu” stoga će čekati nešto duže nego uobičajeno. Zbog izuzetno vrele klime u državi koja će ugostiti fudbalere i navijače sledećeg puta, Fudbalsko prvenstvo neće biti upriličeno u leto, već tokom novembra i decembra.

I prethodne sportske manifestacije pokazale su nivo opasnosti koju igračima predstavlja ekstremna toplota.

Tokom 2014. godine, Australian Open se igrao na temperaturama do 42 stepena. Za vreme jednog teniskog meča, Kanađanin Frank Dancevic se onesvestio. Dancevic je kasnije izjavio da mu se u tim trenucima priviđao lik iz crtanog filma, Snupi, i dodao da je opasno i nehumano igrati na preteranoj vrućini. Ovo nije bio jedini zdravstveni incident koji se odigrao na Australian Open 2014, niti je Dancevic bio jedina žrtva ekstremno visokih temperatura. Osetivši mučninu i slabost, Kineskinja Peng Šuaj, počela da povraća na teniskom terenu.

Iako dodatnih šest meseci iščekivanja ne idu na ruku nestrpljivih navijača, idu na ruku igrača i njihovog zdravstvenog stanja. Najviše zimske temperature u Kataru su oko 26 stepeni.

Ipak, pod dejstvom klimatskih promena, očekuje se da će, kroz četiri godine, područje Persijskog zaliva biti mnogo vrelije.

Neke naučne projekcije za teritoriju Arabije su toliko poražavajuće da se pretpostavlja da će, do 2100. godine, toliko “otopliti” da će preživljavanje na otvorenom biti nemoguće.

Organizatori su i sami svesni vreline Katara, stoga ogromne količine novca ulažu u rashladne tehnologije u sportskim objektima namenjenim Prvenstvu 2022.

U maju prošle godine, Katarci su završili gradnju međunarodnog stadiona Kalifa koji je trenutno najveća otvorena arena na svetu koja se hladi. Napredni sistemi rashlađivanja održavaće temperaturu na terenu i tribinama na prijatnih 26 Celzijusa.

Čini se da organizatori ne pridaju jednak značaj zdravlju građevinskih radnika, kao fudbalera i posetilaca Kupa. Mnogi izveštaji obelodanjuju brojne smrtne slučajeve građevinaca koji rade na stadionima, hotelima i drugoj infrastrukturi uoči Svetskog fudbalskog prvenstva, a koji su rezultat toplote.

Jelena Kozbašić

Posetioci napravili ekološki mural na Egzitu

Foto: promo
Foto: promo

Posetioci muzičkog festivala Egzit napravili su neverovatan mural koristeći samo limenke.

Mural pod nazivom Pixalate napravljen je od čak 2000 limenki i prikazuje devojku koja simolizira slobodu, što je tema ovogodišnjeg Egzita. Mural je dugačak preko 6 metara.

Ovo je jedan u nizu od ekoloških projekata Exit fondacije i Recan fondacije koji nas podsećaju na važnost očuvanja životne sredine.

Limenke su najpogodnije za reciklažu jer su 100% reciklabilne, to znači da od reciklaže jedne limenke dobijemo jednu limenku.

Reciklaža je najmlađa industrijska grana u Srbiji i jedina koja u vreme svetske ekonomske krize, prema zvaničnim podacima, beleži rast. O tome najbolje govori podatak da je u protekle tri godine u ovoj industriji zaposleno više od 10.000 ljudi.

U Srbiji danas postoji 2.200 firmi koje se bave sakupljanjem i reciklažom otpada, što je u odnosu na 2009. kada ih je bilo 200, ogroman napredak.

Pored stručnjaka, inženjera i ekologa, reciklažna industrija upošljava i sakupljače sekundarnih sirovina širom zemlje, koji često potiču iz marginalizovanih društvenih grupa, pruža im socijalnu zaštitu i uključuje ih u legalne tokove.

Najznačajnije reciklerske i sakupljačke firme nedavno su osnovale Udruženje reciklera Srbije. Cilj je da se kroz zajedničke aktivnosti zaštite interesi reciklera i sakupljača, promovišu načela zaštite životne sredine, ali i da se kroz partnerski dijalog sa Vladom Srbije nastavi razvoj reciklažne industrije.

U izveštaju Evropske komisije navodi se da je Srbija postigla napredak u oblasti upravljanja otpadom. Ciljevi Srbije u toj oblasti određeni su njenim opredeljenjem za članstvo u EU i rokovi za njihovo ostvarenje definisani su Strategijom upravljanja otpadom. Grupa propisa EU kojima se reguliše oblast upravljanja otpadom jedna je od najrazvijenijih u okviru grupe propisa u oblasti životne sredine. A pored sprečavanja proizvodnje otpada, oni predviđaju da se otpadni materijali ponovo koriste, recikliraju ili koriste kao izvor energije.

Milan Zlatanović

Trivan potpisao ugovore sa OCD-ima u oblasti zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan potpisao je juče ugovore sa predstavnicima nevladinih organizacija o dodeli bespovratnih sredstava za podršku projektima u oblasti zaštite životne sredine.

Ministar Trivan je rekao da nema razvijenog društva bez razvoja civilnog društva čiji je je značaj  neprocenjiv u stvaranju društvene klime u kojoj će zaštita životne sredine biti jedan od prioriteta.

– Država i Ministarstvo računaju na podršku civilnog društva. Ni najbogatije zemlje sveta nemaju dovoljne kapacitete da sve urade same, jer je to pitanje ne samo novca već i ljudskih resursa,  i zato je važno da u postizanju evropskih standarda u zaštiti životne sredine imamo podršku civilnog sektora i društva u celini, rekao je Goran Trivan.

On je podsetio je da cenu nebrige o životnoj sredini već plaćamo i to skupo, od posledica po zdravlje ljudi, do gubitka biodiverziteta  i ekosistema koji su nam osnova života, do  klimatskih promena, i ukazao da će bitka za zdravu životnu sredinu i dostizanje EU standarda trajati trideset godina i da neće stati, jer će te zemlje dalje napredovati.

Ministar je pozvao društveno odgovorne kompanije da podrže i pomognu aktivnosti civilnog društva. Ukazao je da je Ministarstvo ove godine izdvojilo više sredstava za podršku nevladinim organizacijama i da će nastojati da se više sredstava izdvaja za rad civilnog sektora u zaštiti životne sredine.

Ministarstvo je raspisalo Javni konkurs za dodelu sredstava na koji je pristigla 291. prijava, od kojih su izdvojena 73 projekta čija će realizacija biti podržana u ukupnom iznosu od 35.000.000,00 dinara.

Milisav Pajević

Izložbom obeležen Dan Nacionalnog parka Tara

 

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije
Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Dan Nacionalnog parka Tara, 13. jul – obeležen je u Centru za posetioce u Bajinoj Bašti, otvaranjem izložbe „Narodna tradicija na Tari“, koju su priredili studenti IV godine Fakulteta primenjene umetnosti Univerziteta u Beogradu.

Planina Tara, reka Drina i mnoštvo bistrih potoka, očuvana priroda i čist vazduh, guste četinarske šume, retke biljne i životinjske vrste, kao i vredno kulturno nasleđe, čine jedinstveno područje Nacionalnog parka Tara na zapadu Srbije.

Upravljanjem parka čuva se i unapređuje prostor u misiji da se postigne idealan odnos čoveka i prirode.

Posle trideset godina od prve inicijative za stavljanje pod zaštitu, Nacionalni park Tara je 13. jula 1981. godine konačno proglašen za zaštićeno dobro prve kategorije pod zaštitom države.

Prve inicijative da se Tara proglasi prirodnim dobrom od nacionalnog značaja pokrenute su 50-ih godina XX veka od strane šumarskih stručnjaka Dušana Čolića, Stevana Kolarevića i Dragomira Milojkovića.

Izložbu „Narodna tradicija na Tari“ je otvorio Dragić Karaklić, direktor Javnog preduzeća „Nacionalni park Tara“, a učesnicima su se obratili u ime Ministarstva zaštite životne sredine Lidija Stefanović, Zavoda za zaštitu prirode Srbije dr Dragana Ostojić i Nacionalnog parka „Fruška gora“ Konstantin Plužarević, ističući značaj i uspehe u radu Parka i želju za daljim napredovanjem u upravljanju koje će omogućiti održivi razvoj područja u sadejstvu prirodnog i kulturnog nasleđa. Izložbu je predstavio Boriša Čolić iz JP „NP Tara“.

Milisav Pajević

Sa Egzita prikupljeno oko 70 tona otpada

 

Foto: JKP "Čistoća" Novi Sad
Foto: JKP “Čistoća” Novi Sad

Po završetku festivala “Exit“, sa Petrovaradinske tvrđave i iz Podgrađa ekipe JKP „Čistoća“ odnele su oko 70 tona otpada na Gradsku deponiju u Novom Sadu.

Radnici JKP „Čistoća“ s mehanizacijom, na terenu su bili svakog jutra od šest časova, a prostor Tvrđave sa okolinom, kao i Keja žrtava racije, gde se okupljao veliki broj mladih ljudi, svakog jutra su vrlo brzo dovođeni u prvobitno stanje.

Tokom četiri festivalska dana, samo na Petrovaradinskoj tvrđavi sve vreme je angažovano 80 radnika, a neposredno ili posredno, u kompletnoj organizaciji posla učestvovalo je više od 150 zaposlenih u JKP „Čistoća“. Svakodnevno se, do završetka “Exit-a“, radilo u tri smene, 24 sata u kontinuitetu.

Kao i svake godine, iz JKP „Čistoća“ ističu da je higijena u Novom Sadu tokom trajanja festivala koji je okupio desetine hiljada ljudi, sve vreme bila na visokom nivou.

Milisav Pajević

Počeli radovi na rekonstrukciji nasipa na Savi

 

Foto: Grad Šabac
Foto: Grad Šabac

Na lokaciji kod Crpne stanice “Kalenića Revenica” danas su zvanično počeli radovi u okviru Projekta “Zaštita Mačve od velikih voda reka Save i Drine”.

Projekat podrazumeva rekonstrukciju nasipa na deonici od Drenovca do Čevrntije u dužini od 5,3 kilometra i na deonici Banov Brod – Crna Bara dužine 10,9 kilometara.

Sredstva za realizaciju ovog projekta,blizu 9 miliona evra, obezbeđena su iz EU IPA fondova, a planirani rok završetka radova je 2020. godina.

Svečanom otvaranju radova prisustvovali su ambasador Evropske unije u Srbiji Sem Fabrici, ministar poljoprivrede Branislav Nedimović, zamenik gradonačelnika Šapca Dušan Kostadinović, predsednik opštine Bogatić Nenad Beserovac, predstavnici JVP “Srbijavode”, Direkcije za vode, Republičkog hidrometeorološkog zavoda i drugi partneri u projektu.

Milisav Pajević

Nagradni ekološko-literarni konkurs za mališane sa teritorije Grada Pančeva

U toku je prvi literarni konkurs za decu od 7 i 8 godina na temu: Šta je meni Planeta dala? Ovo je prvi konkurs koji je organizovan u sklopu kampanje „Avantura Zelembaća“, a u narednih mesec i po dana mališane očekuje još jedan literarni konkurs kao i jedno likovno takmičenje namenjeno prevashodno predškolcima.

U okviru prvog konkursa biće nagrađeno 10 radova, a sve što je potrebno jeste da roditelji pošalju ono što su njihova deca napisala na mejl: omladinska.zona@gmail.com do 31.7.2018.

Organizatori konkursa navode da nema naročitih propozicija i da deca slobodno puste maštu na volju.

Mališani imaju i dodatni motiv da pošalju pisane radove na ovaj literarni konkurs.

Autori najboljih radova imaće mogućnost da učestvuju na zabavnoj nastavi “Avantura Zelembaća” koja će biti održana u centru za ribarstvo i primenjenu hidrobiologiju „Mali Dunav“ Oglednog dobra Poljoprivrednog Fakulteta na Radmilovcu.

Kampanja „Avantura Zelembaća“ predstavlja koncept edukativne nastave koja obuhvata oblasti biologije, ekologije i zaštite životne sredine, a namenjena je klincima i klincezama predškolskog i školskog uzrasta.

U centru „Mali Dunav“, raskošnom prirodnom okruženju, deca će biti u prilici da pitaju, kažu i osete sve što ih interesuje u vezi sa prirodom, njenim zakonitostima i zaštitom životne sredine.

Edukacija će biti zasnovana na interaktivnom učenju i istraživanju, a uz mlade naučne saradnike deca će dobiti potpunu informaciju baš o onom segmentu prirodnih zakonitosti koje su ključne za očuvanje same prirode.

Aktivnosti u sklopu ove kampanje možete pratiti i na FB strani kampanje: https://www.facebook.com/Zelembaci/photos/a.1570408146419914.1073741828.1559856547475074/1628997257227669/?type=3&theater.

Tamara Zjačić

Vlada opredelila više od dve milijarde dinara pomoći lokalnim samoupravama

 

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Vlada Republike Srbije

Vlada Republike Srbije usvojila je na poslednjoj sednici Uredbu o utvrđivanju državnog programa obnove objekata javne namene u javnoj svojini u oblasti obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite, oštećenih ili porušenih usled dejstva poplava i grada u maju i junu 2018. godine.

Vlada je opredelila sredstva u iznosu od 400.000.000 dinara za lokalne samouprave u kojima je proglašena vanredna situacija nastala usled kišnih padavina i grada i u kojima je urgentno neophodno sprovođenje programa sanacije ili izgradnje novih objekata javne namene.

Vlada je usvojila Uredbu o utvrđivanju državnog programa obnove infrastrukture, koja je u nadležnosti jedinice lokalne samouprave oštećene ili porušene usled dejstva poplava i grada u maju i junu 2018. godine.

Za državni program obnove komunalne infrastrukture, mostova, puteva drugog reda i sanacije klizišta na pojedinim putnim pravcima, Vlada Srbije obezbedila je sredstva u iznosu od 1.650.500.000 dinara.

Neophodno je da se u što kraćem roku, preko jedinica lokalne samouprave, saniraju posledice poplavnog talasa na objektima za vodosnabdevanje i kanalizacionoj mreži i normalizuje stanje na putevima, kako bi se obezbedilo normalno funkcionisanje svakodnevnog života stanovništva u ovim područjima.

Milisav Pajević

U septembru sastanak EU, Rusije i Ukrajine o gasovodu Severni tok 2

Foto-ilustracija: Wikimedia/Bair175
Foto-ilustracija: Wikimedia/Bair175

Zvaničnici Evropske unije (EU), Rusije i Ukrajine u utorak su se složili da nastave trilateralne pregovore o sporazumu za tranzit ruskog gasa u EU kroz Ukrajinu.

Potpredsednik Evropske komisije Maroš Šefčovič je rekao na konferenciji za novinare da je imao “veoma dobar” sastanak s ruskim ministrom energetike Aleksanderom Novakom i ministrom spoljnih poslova Ukrajine Pavlom Klimkinom.

– Drago mi je da mogu da saopštim da smo uspeli uspostaviti trilateralni proces s Rusijom i Ukrajinom, rekao je Šefčovič, dodajući da će se stručnjaci s viših nivoa sve tri strane sastati sredinom septembra kako bi razgovarali o glavnim pitanjima.

Milisav Pajević
Izvor: Energetika.ba / AA

Projekat energetske efikasnosti za javne ustanove u Paraćinu

 

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Projekat energetske efikasnosti i upravljanja energijom u opštinama u Srbiji (PEEUEO) za javne ustanove realizovaće se u Opštini Paraćin zahvaljujući bespovratnim sredstvima Vlade Švajcarske u četiri seoske osnovne škole, u Sikirici, Popovcu, Stubici i Buljanu.

Projekat je trenutno u fazi izrade projektnog zadatka i raspisivanja javne nabavke za izradu projektne dokumentacije.

Očekuje se da će izrada zadatka trajati do kraja godine, dok će se u sledećoj raspisati javna nabavka.

Radovi bi trebalo da krenu narednog leta, jer su obimni i ne mogu da se izvode dok traje nastava. Radiće se termoizolacija zidova i tavanica, negde i poda, zatim zamena stolarije aluminijumskom, sa niskoemisionim staklom i zamena sistema grejanja, odnosno prelaz na gas.

Paraćin je jedna od četiri opštine koja je u sklopu projekta energetske efikasnosti i upravljanja energijom u opštinama u Srbiji dobila bespovratna sredstva Vlade Švajcarske konfederacije.

Potpisan je ugovor sa Ministarstvom rudarstva i energetike Vlade Republike Srbije  i ugovor sa Opštinom Paraćin za realizaciju projekta u četiri javna objekta na teritoriji Paraćina: u Osnovnoj školi “Branko Krsmanović” u Sikirici, matičnoj školi “Branko Radičević” u Popovcu i dve područne škole, u Stubici i Buljanu.

Rok za realizaciju projekta je 42 meseca, a izvodi se u nekoliko faza. Jedna od faza podrazumeva podizanje opšteg kapaciteta lokalne samouprave u oblasti energetske efikasnosti, podizanja sistema energetskog menadžmenta na viši nivo kroz seminare i ostale vidove edukacije za radnike opštinske uprave i javnih ustanova.

Treća komponenta projekta je dodela evropske nagrade za energetsku efikasnost, koja će uslediti na kraju svih faza, na osnovu toga koliko je koja opština uspela da podigne energetski nivo kad je u pitanju svest o značaju te oblasti i povećanje institucionalnih i stručnih kapaciteta.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Održavanje vitalnosti drvoreda kestena u Inđiji

 

Foto: Opština Inđija
Foto: Opština Inđija

Drvored kestena između Kulturnog centra i železničke stanice, po kome je Inđija između ostalog poznata, nalazi se u kritičnom stanju jer se pri jačem vetru obrušavaju grane ali i čitava stabla.

Kako bi sprečili dalje urušavanje drvoreda, Javno komunalno preduzeće „Komunalac“ angažovao je Institut za nizijsko šumarstvo i zaštitu životne sredine iz Novog Sada koji je izvršio kompletnu analizu 88 stabala.

Prema njihovoj preporuci, osam stabala se moraju ukloniti jer su potpuno trula i ugrožavaju bezbednost pešaka i drugih učesnika u saobraćaju.

Za ostala stabla data su uputstva za njihovo lečenje i nadležna služba JKP „Komunalca“ je odmah započela aktivnosti na njihovom ozdravljenju.

Trula stabla koja će se srušiti biće zamenjena novim sadnicima kako bi ovaj deo Inđije i dalje imao izgled koji ga decenijama krasi.

Prema rečima nadležnih iz JKP „Komunalca“, ovo je prvi put da se održavanje vitalnosti stabala kestena sprovodi na sistemski način angažovanjem stručnjaka iz te oblasti.

Milisav Pajević

Drugi sastanak povodom realizacije BLUE LAND projekta

 

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja
Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Partneri na Projektu BLUE LAND koji realizuju Crna Gora, Italija i Albanija, u oblasti ribarstva, s ciljem uspostavljanja zajedničkog modela upravljanja priobalnim i morskim biodiverzitetom, njegove zaštite i održivog korišćenja, održali su drugi radni sastanak u Porto Muzeju Tricase u Italiji.

Cilj održanog sastanka u Međunarodnom centru za napredne mediteranske agronomske studije (CIHEAM) bio je razmena iskustva i usklađivanje naučnih i tehničkih znanja između partnera na projektu.

Ovaj radni sastanak je prvi korak u kreiranju prekograničnog modela upravljanja i zaštite morskim i priobalnim resursima projektom prepoznatih teritorija koji će dalje voditi ka kreiranju i prepoznavanju „plavih oaza“ u Otranto-Santa Maria di Leuca – Italija, Himara-Porto Palermo-Albanija, područje reke Bojane – Crna Gora.

Na sastanku su utvrđeni koraci za dalji razvoj projekta. Ocenjeno je potrebnim utvrditi ciljane oblasti koje će biti identifikovane na osnovu ekoloških i socio – ekonomskih karakteristika.

Oblasti će biti precizno mapirane od strane projektnih partnera, što će omogućiti strateško postavljanje naknadnih upravljačkih aktivnosti i uključivanje odgovarajućih zainteresovanih strana koje će zauzvrat osigurati široko učešće u procesu.

Takođe, eksperti na projektu su predstavili i nove pristupe za izradu plana upravljanja za područja obuhvaćena projektom, kao i potrebu za Web GIS platformom kako bi rezultati projekta bili dostupni svim zainteresovanim stanama i građanima.

Projekat pod nazivom „Zajednički participativni model upravljanja i instrument za zaštitu i očuvanje priobalnog i morskog biodiverziteta i unapređenje održivog korišćenja morskih obalnih resursa – BLUE LAND“ deo je INTERREG IPA II prekograničnog programa saradnje tri zemlje. Zvanično, realizacija projekta počela je početkom maja.

Ispred Crne Gore, partneri u ovom trilateralnom projektu su Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvojaDirektorat za ribarstvo i Univerzitet Crne GoreInstitut za biologiju mora iz Kotora.

Milisav Pajević