Home Blog Page 104

Vrdnik domaćin najveće regionalne konferencije o obnovljivoj energiji – OIE SRBIJA 2025

Foto: OIE Srbija

Najveća regionalna konferencija posvećena obnovljivim izvorima energije, OIE SRBIJA 2025, održaće se 17. i 18. septembra 2025. godine u Vrdniku, saopštilo je udruženje OIE Srbija.

Petu godinu zaredom, ovaj prestižni događaj okupiće poslovnu zajednicu, predstavnike Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Svetske banke, državnih institucija i vodeće investitore, koji će u prelepom ambijentu etno-kompleksa Vrdnička kula na Fruškoj gori diskutovati o ključnim temama iz oblasti zelene energije.

Tradicionalni organizator konferencije je Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije, koje okuplja sve relevantne kompanije i institucije iz sektora OIE u zemlji. Zbog izuzetnog interesovanja javnosti i velikog broja učesnika, ovogodišnja konferencija će se ponovo održati tokom dva dana.

Pročitajte još:

Na OIE SRBIJA 2025 biće reči o radu vetroelektrana koje su dobile tržišne premije kroz prve aukcije, kao i o novinama koje donosi drugi krug aukcija, čiji rok za prijave uskoro ističe. Posebna pažnja biće posvećena obrazovanju kao ključnom faktoru energetske tranzicije, temama e-mobilnosti i ESG standardima, koje su privukle veliku pažnju na prošlogodišnjim panelima.

Pored tradicionalnih diskusija o razvoju vetroelektrana i solarnih elektrana, konferencija će otvoriti prostor za inovacije – od pitanja skladištenja električne energije do drugih aktuelnih tema koje oblikuju budućnost zelene energije.

Na prethodnim konferencijama učestvovali su najviši zvaničnici Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije, Elektroprivrede Srbije, EBRD-a, kao i predstavnici renomiranih kompanija poput Masdar, Elicio, Nordex, Enlight, evropskih organizacija poput WindEurope i SolarPower Europe, Sekretarijata Energetske zajednice, direktori vodećih finansijskih institucija i brojni drugi ključni akteri u oblasti obnovljivih izvora energije.

Energetski portal

U planu izgradnja samobalansiranih solarnih elektrana širom Srbije kapaciteta 1 GW

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Do kraja ove ili početkom naredne godine počeće radovi na izgradnji samobalansiranih solarnih elektrana kapaciteta jednog gigavata širom Srbije, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

O realizaciji ovih značajnih projekata razgovarali su Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike i Li Sung, šef kancelarije južnokorejske kompanije „Hyundai Engineering” u Beogradu.

Đedović Handanović je istakla da je izgradnja solarnih elektrana, opremljenih baterijskim sistemima za skladištenje energije, jedan od najvećih evropskih projekata obnovljivih izvora energije i najvažnijih projekata u energetskom sektoru Srbije.

Trenutno se radi na planskoj i tehničkoj dokumentaciji, koja bi trebalo da bude završena u predviđenom roku.

Ministarka je navela da će to omogućiti više zelene energije u našem sistemu, što je od izuzetnog značaja za privredu i građane, a dovešće i do unapređenja sigurnosti snabdevanja.

Pročitajte još:

„Zahvaljujući ovom projektu, Elektroprivreda Srbije će dobiti najveći proizvodni kapacitet iz obnovljivih izvora energije, što će dodatno osnažiti njen položaj kao ključnog proizvođača zelene energije”, ukazala je ministarka.

Đedović Handanović je objasnila da će, pored toga, savremeni baterijski sistemi za skladištenje električne energije poboljšati mogućnosti za balansiranje elektroenergetskog sistema.

Ministarka je podsetila na to i da je sredinom oktobra prošle godine potpisan ugovor o izgradnji ovih solarnih elektrana, te da su pregovori o finansijskim uslovima u toku.

Li Sung je naglasio posvećenost kompanije „Hyundai Engineering” ovom strateškom projektu, koji će doprineti razvoju obnovljivih izvora energije i jačanju energetske stabilnosti Srbije.

Energetski portal

Poljska će proizvoditi energiju na otvorenom moru

Foto-ilustracija: Unsplash (Zoltan Tasi)
Foto-Ilustracija: Pixabay

Radovi na izgradnji dve podstanice za prvu poljsku offshore vetroelektranu nedavno su završeni, označavajući tako početak razvoja vetroelektrana velikih razmera u poljskim vodama. Offshore vetroelektrane, smeštene dalje od kopna na moru, koriste snažniji i konstantniji morski vetar, čineći ih efikasnijim u proizvodnji električne energije. Osim toga, smanjuju se problemi i dileme vezane za buku i vizuelni uticaj, koji su česti kod kopnenih vetroelektrana. Međutim, one su tehnički kompleksnije i skuplje za izgradnju i održavanje zbog izazova koji prate rad u morskom okruženju.

Ipak, Poljska očekuje da će ovo biti najnaprednija offshore vetroelektrana, i da će „Baltic Power“ biti puštena u rad 2026. godine, čime će postati prva elektrana takve vrste u zemlji.

Do 2030. godine, Poljska planira da ostvari 5,9 GW kapaciteta iz offshore vetroelektrana, kroz prvu fazu projekta koji uključuje ukupno sedam pojedinačnih vetroelektrana. Podstanice koje su završene u Gdanjsku i Gdinji biće instalirane u sklopu pomenute vetroelektrane „Baltic Power“ – ujedno i najnaprednijeg projekta, navodi WindEurope.

Pročitajte još:

Završetak elektrane omogućavaće pokrivanje tri odsto trenutne potrošnje električne energije u Poljskoj. Udruženje za vetroenergiju Poljske procenjuje da ukupni potencijal za offshore vetroenergiju u zemlji iznosi 33 GW, što bi Poljsku učinilo vodećom zemljom za offshore vetroenergiju na Baltičkom moru i značajno doprinelo smanjenju upotrebe uglja kao dominantnog energenta.

U februaru, Evropska komisija planira da predstavi „Čisti industrijski sporazum“, novu viziju za industrijski preporod Evrope, koji će se fokusirati na širenje domaćih, konkurentnih obnovljivih izvora energije kao ključnog elementa za očuvanje industrijske konkurentnosti i liderstva Evrope u dekarbonizaciji, posebno u kontekstu globalne ekonomske neizvesnosti.

Energetski portal

Solarna energija kao pokretač promena

Foto: MT-KOMEX

Solarna energija je u poslednjih nekoliko decenija postala ključni faktor u globalnoj energetskoj tranziciji, a kompanija MT-KOMEX tokom svoje tri decenije poslovanja u velikoj meri doprinosi ovom trendu. Kroz konstantan rast i inovacije, MT-KOMEX je postigao značajne rezultate u oblasti solarnih sistema, instalirajući megavate energije koji čine stvarnu promenu u regionu. Ove, 2024. godine, kompanija je proširila svoje poslovanje van granica Srbije, ostavljajući značajan pečat na tržištu obnovljivih izvora energije. Početak 2025. godine donosi nove izazove i ciljeve, a kompanija nastavlja da se razvija kao lider u sektoru solarne energije, sa jasnim fokusom na održivost i ekološke benefite.

Gledajući celokupnu sliku, tokom godina MT-KOMEX izgradio je više od 250 solarnih elektrana – 90 MW na zemlji i preko 70 MW na krovu, instalirajući više od 350.000 solarnih panela. Trenutno tim broji preko 30 inženjera i 80 montera. S rastućom potražnjom za obnovljivim izvorima energije i električnom energijom, raste i broj projekata, kao i stručni tim.

Ogroman uspeh u 2024. godini jeste izgradnja i puštanje u rad dve solarne elektrane koje je kompanija realizovala – „B2 Nova Sun” u Novoj Crnji i „B2 Sunspot” u Kikindi.

Solarna elektrana „B2 Nova Sun” zvanično je puštena u avgustu. Reč je o elektrani snage 9,9 MW, koja se nalazi u industrijskoj zoni Nove Crnje, na prostranstvu od oko 13 hektara. Sačinjena od 16.820 bifacijalnih panela, elektrana će omogućiti proizvodnju od oko 14.000 MWh električne energije.

Osim energetske sigurnosti koju će pružiti, ova solarna elektrana smanjiće emisije ugljen-dioksida za više od 15.817 tona godišnje, što se može uporediti sa više od 3.000 prosečnih automobila isključenih iz saobraćaja tokom cele godine.

U FOKUSU:

Drugi deo velikog uspeha je puštanje u rad solarne elektrane „B2 Sunspot” u Kikindi, snage 7 MW. Locirana je na mestu gde je prethodno odlagan otpad, dok je sada reč o potpuno produktivno iskorišćenom zemljištu. Procenjena godišnja proizvodnja od 11.000 MWh, zajedno sa energijom proizvedenom u Novoj Crnji, obezbediće ovom delu Banata 25.000 MWh čiste zelene energije dobijene od sunca.

Obe elektrane našle su se među pobednicima prvih aukcija koje je organizovalo Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije. Ugovori o otkupu električne energije i preuzimanju balansne odgovornosti potpisani su sa Akcionarskim društvom „Elektroprivreda Srbije”. Tom prilikom EPS je prvi put sa nekom solarnom elektranom potpisao ugovore za otkup energije i preuzimanje balansne odgovornosti na probnom i trajnom radu u trajanju od 15 godina.

Nakon uspešno završene prve aukcije, kompanija MT-KOMEX priprema se za učešće u drugom krugu aukcija u Srbiji za dodelu tržišnih premija obnovljivim izvorima energije, težeći da ponovi prethodne rezultate.

Poslovanje u regionu

Kada je reč o regionu, neminovno je osvrtanje na MT-KOMEX BH u Bosni i Hercegovini. Iako otvoren 2023. godine, već u prvoj poslovnoj godini ostvarene su značajne saradnje i poslovni uspeh. Pionirski projekat u BiH bio je izgradnja najveće solarne elektrane u sistemu JP „Elektroprivreda BiH d. d. Sarajevo”. Osim toga, izgrađene su solarne elektrane „Markovac Jungići” i „Markovac Jungići 1”. Ukupna snaga ovih solarnih elektrana je 280 kWp, dok će, prema urađenim procenama, njihova godišnja proizvodnja iznositi 360 MWh.
MT-KOMEX je 2024. godine prvi put gradio u Evropskoj uniji, tačnije u Hrvatskoj, gde su nešto drugačiji proceduralni zahtevi uspešno prevaziđeni, te je solarna elektrana na krovu za potrebe tamošnjeg investitora puštena u rad.

Ipak, sva ova dostignuća nisu ostvarena bez pratećih izazova, poput evolucije zakonskih okvira koja je pratila razvoj sektora još od 2009. godine, kada je omogućeno da privatni korisnici i industrijska postrojenja postanu istovremeno proizvođači i korisnici energije. Propisi su se menjali, a svaka nova verzija zakonskih odredbi, iako ne savršena, omogućila je određeni napredak i olakšala je ulaganje u obnovljive izvore energije. Prvi značajniji projekti ostajali su bez veće finansijske podrške, samim tim neisplativi, a bankama neizvesni. Kompanija MT-KOMEX razvijala se paralelno prateći evoluciju sektora solarne energije, zbog čega danas završava godinu sa svim navedenim rezultatima.

Priredila: Milica Vučković

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Promocija monografije „Predeo izuzetnih odlika Veliko ratno ostrvo“

Foto: Wikipedia/Stefan Didam

u Galeriji Nauke i tehnike Srpske akademije nauka i umetnosti u Beogradu predstavljena je monografija „Predeo izuzetnih odlika Veliko ratno ostrvo“ u izdanju Zavoda za zaštitu prirode Srbije i JKP „Zelenilo Beograd“.

U monografiji je opisano jedinstveno zaštićeno prirodno dobro koje se nalazi u središtu Beograda, kroz prirodne, istorijske, društvene i ekološke vrednosti, kao i model upravljanja i razvoja područja kao prirodnog dobra u kategoriji Predeo izuzetnih odlika.

Šta čini geološke, hidrološke vrednosti, floru, faunu, istorijske, ekološke i druge vrednosti Predela izuzetnih odlika „Veliko ratno ostrvo“, sadržaj je knjige koja daje stručne podatke na popularan način. Knjiga je pisana dvojezično na srpskom i engleskom jeziku i bogato ilustrovana fotografijama.

Na promociji će govoriti u ime izdavača: Dušan Tojagić, v.d. generalnog direktora JKP „Zelenilo Beograd“ i Branka Vujović, izvršna direktorka Zavoda za zaštitu prirode Srbije. O sadržaju i značaju knjige govoriće recenzenti: dr Slađana Škobić i mr Tanja Kukobat. Autore i učesnike u izradi knjige predstaviće urednica Ivana Jovanović.

Predeo izuzetnih odlika „Veliko ratno ostrvo“ koga čine rečna ostrva-dunavske ade Veliko i Malo ratno ostrvo predstavljaju jedno od retkih sačuvanih oaza netaknute prirode u samo jezgru grada.

U izradi knjige učestvovalo je 14 autora tekstova i 19 autora fotografija, koji su predstavili vrednosti Velikog ratnog ostrva, koje se nalazi u veličanstvenom pejzažu ušća Save u Dunav, u trouglu koga okružuju Beograd i Zemun. Prostor specifičnih prirodnih osobenosti i izuzetnih predeonih vrednosti, predstavlja značajnu morfološku i hidrološku pojavu, sa očuvanim autohtonim ekosistemima vlažnih područja koji su prirodno mrestilište i stanište retke i ugrožene flore i faune i posebno ptica.

Pročitajte još:

Manji peščani sprud, (Veliko ostrvo, Danubius Insel, Cigansko ostrvo) prvi put se pojavljuje i beleži tokom 16. veka. Dokumenta svedoče o promeni oblika, načinu korišćenja u bezbrojnim vojnim operacijama turskih i austrijskih flota i postojanju danas nestalih fortifikacionih objekata.

Vegetacija Velikog ratnog ostrva i njen mozaičan raspored, a posledično i sastav i brojnost životinjskog sveta, regulisana je režimom podzemnih voda kao i stalnim i povremenim plavljenjem. Voda je presudan faktor koji utiče na prirodnu dinamičnost predela aluvijalnih ravni velikih reka.

U registrovanim veoma značajnim biotopima na Velikom i Malom Ratnom ostrvu, gnezdi se, hrani ili boravi oko 90 vrsta ptica od kojih su pojedine vrste ugrožene i zaštićene. Veliko ratno ostrvo je i zaštićeno riblje plodište.

Reperna tačka na najznačajnijem evropskom plovnom putu, Dunavu, potencijalno izvorište vodosnabdevanja, živa je tvorevina koju reke i dalje oblikuju i na kojoj se mogu pratiti i usmeravati kompleksni prirodni procesi.

Najznačajnije osobenosti Velikog ratnog ostrva su: autentičnost, integralnost ekosistema, pejzažne vrednosti, reprezentativnost i raznolikost.

Ono što je danas slika Velikog ratnog ostrva jeste i kupalište “Lido”, koje je najposećenija prirodna plaža na dunavskim obalama Beograda.

Veliko ratno ostrvo, danas, nalazeći se u težištu jedinstvenog urbanog prostora, nezaobilazni je element istorijske slike i prostornog identiteta Zemuna i Beograda, i kao svedok burnih istorijskih događaja koji čuva priču o Dunavu, istoriji Balkana i Kalemegdanskoj tvrđavi – kapiji istoka.

Uvažavajući opšti interes za očuvanjem prirodnih prostora u kontekstu razvoja Beograda, Skupština grada Beograda, na stručni predlog Zavoda za zaštitu prirode Srbije proglasila je 2005. godine Veliko ratno ostrvo za zaštićeno prirodno dobro kao predeo izuzetnih odlika i za upravljača proglasila JKP „Zelenilo Beograd“.

Izvor: Zavod za zaštitu prirode Srbije

ESG standardi kao temelj održive budućnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (krakenimages)

U svetu poslovanja i investicija, skraćenica ESG – koja označava Environmental, Social, and Governance (ekološki, društveni i upravljački standardi) – postala je ključna odrednica za procenu održivosti kompanija. ESG standardi nisu samo trend, već su se razvili u neophodan alat za rešavanje izazova modernog društva, poput klimatskih promena, socijalne pravde i etičkog poslovanja. Ali šta to zapravo podrazumeva i zbog čega su ove vrednosti postale nezaobilazne?

Šta su ESG standardi

ENVIRONMENTAL (E): Ovaj aspekt obuhvata uticaj kompanije na životnu sredinu, uključujući emisije ugljen-dioksida, upravljanje otpadom, korišćenje resursa i ulaganje u obnovljive izvore energije. Kompanije sa snažnim ekološkim praksama doprinose globalnim ciljevima smanjenja emisija i očuvanju prirodnih resursa.

Foto-ilustracija: Unsplash (Robert Collins)

SOCIAL (S): Društvena komponenta podrazumeva odnose kompanije sa zaposlenima, zajednicom i dobavljačima. To uključuje pravedne radne uslove, raznolikost i inkluziju, zaštitu ljudskih prava, kao i doprinos lokalnim zajednicama.

GOVERNANCE (G): Upravljanje se fokusira na etičko vođenje kompanije, transparentnost, borbu protiv korupcije, poštovanje pravila i usklađenost s regulativama. Kvalitetno korporativno upravljanje obezbeđuje poverenje akcionara i dugoročni rast.

ESG standardi su evoluirali od preporuka do pravila koja investitori i kompanije sve više integrišu u svoje poslovne strategije. Organizacije koje se pridržavaju ovih principa ne samo da smanjuju rizike već i privlače održive investicije, jačaju reputaciju i zadobijaju poverenje potrošača.

U FOKUSU:

Zemlje koje prednjače u primeni ESG standarda

Mnoge zemlje širom sveta postavile su standarde koji definišu ESG prakse, ali nekoliko njih posebno se ističe zbog svojih naprednih politika, transparentnosti i uspešnosti.

Norveška je primer kako ESG standardi mogu biti integrisani na nacionalnom nivou. Norveški državni penzioni fond, poznat i kao Naftni fond, vredan preko 1,4 biliona dolara, jedan je od najvećih globalnih investitora koji se striktno pridržava ESG principa. Fond je poznat po isključivanju kompanija koje ne ispunjavaju ekološke i društvene standarde, poput onih koje krše ljudska prava ili zagađuju životnu sredinu. Pored toga, Norveška kontinuirano ulaže u obnovljive izvore energije, poput vetroparkova i hidroelektrana, a Oslo je postao svetski lider u održivom urbanom razvoju.

Tu je i Holandija, koja se ističe svojim naporima da ESG standarde primeni u svim sektorima ekonomije. Holandske kompanije, poput Unilevera, postale su globalni primer kako se održivost može integrisati u poslovnu strategiju. Takođe, holandska vlada podržava regulative koje podstiču zelenu tranziciju i prava radnika. Holandija je takođe među prvim zemljama koja je uvela obavezu za kompanije da prijavljuju emisije ugljen-dioksida i usvoje mere za njihovo smanjenje.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVO POSLOVANJE

Put ka održivosti i ekološkoj odgovornosti

Foto-ilustracija: Wikipedia/Planeti
Foto: Ljubaznošću Nihata Biševca

Novi Pazar, jedan od najslikovitijih gradova Sandžaka, postao je prepoznatljiv ne samo po svojoj bogatoj kulturno-istorijskoj baštini već i po pionirskim koracima u očuvanju životne sredine. Kao grad sa dinamičnom energijom i mladalačkim duhom, Novi Pazar sve više privlači pažnju kao predvodnik u sprovođenju zelenih inicijativa koje imaju dugoročni uticaj na kvalitet života svojih građana. Ono što ga čini posebnim jeste raznovrsnost ekoloških projekata: od uvođenja programa kompostiranja, preko procesuiranja ekoloških krivičnih dela, pa sve do ulaganja u obnovljive izvore energije, Novi Pazar pokazuje kako se lokalna zajednica može aktivno angažovati u borbi protiv klimatskih promena i zaštiti životne sredine.

Nihat Biševac, gradonačelnik Novog Pazara, sa nama je podelio detalje o već postignutim rezultatima, izazovima sa kojima se ovaj grad suočava i ambicioznim planovima za budućnost. Kako su uspeli da povežu tradicionalne vrednosti sa modernim ekološkim rešenjima i pozicioniraju se kao uzor za druge gradove u Srbiji ali i šire, čitajte u nastavku.

O posvećenosti Grada Novog Pazara ekologiji svedoči podatak da su u poslednjih godinu dana značajna sredstva uložena u projekte zaštite životne sredine. Recite nam nešto više o tome.

– U okviru ekoloških projekata, Grad Novi Pazar je u proteklih godinu i po dana uložio čak 160 miliona dinara u zaštitu životne sredine. U fokusu su bili projekti kojima se unapređuje kvalitet života građana, povećava energetska efikasnost, smanjuje emisija zagađujućih gasova i doprinosi prelasku na održive izvore energije. Ovi projekti obuhvataju modernizaciju kotlarnica u javnim ustanovama, daljinsko grejanje na bio-masu i program subvencija za građane.

Značajan deo ulaganja usmeren je na rekonstrukciju kotlarnica u obrazovnim institucijama i javnim ustanovama, kao što su Dvorana „Pendik”, Gimnazija, Tehnička škola, Tekstilna škola i Osnovna škola „Vuk Karadžić”. Sve ove ustanove ranije su koristile ugalj, što je dovodilo do velikog zagađenja vazduha, naročito tokom zimskih meseci, kada je grejna sezona na vrhuncu. Rekonstrukcijom i prelaskom na pelet – obnovljivi resurs – smanjuje se emisija štetnih materija kao što su ugljen-dioksid i sumpor-dioksid, dok istovremeno raste energetska efikasnost. Ovi projekti su usklađeni sa dugoročnom strategijom Grada ka potpunoj supstituciji fosilnih goriva u javnom sektoru, čime Novi Pazar postavlja standarde za gradove slične veličine u Srbiji.

U FOKUSU:

Takođe, uvođenje sistema daljinskog grejanja na bio-masu za Kulturni centar, zgradu opštine i Dom omladine jedno je od najvažnijih dostignuća u smanjenju potrošnje fosilnih goriva u Novom Pazaru. Postavljanjem toplovoda i prelaskom sa uglja na bio-masu ne samo da smanjujemo zagađenje u centru grada već i značajno povećavamo energetsku efikasnost. Bio-masa se smatra obnovljivim resursom jer njena upotreba ima znatno manji ugljenični otisak u poređenju sa ugljem. Na taj način ostvarujemo dvostruku korist – doprinosimo globalnim ciljevima smanjenja zagađenja i stvaramo održiv lokalni energetski resurs.

Grad Novi Pazar pokrenuo je i program subvencionisanja građevinske sanacije objekata, koji uključuje poboljšanje izolacije (fasada), zamenu stolarije i prelazak sa kotlova na čvrsto gorivo na ekološki prihvatljivije opcije. Subvencije omogućavaju domaćinstvima da smanje potrošnju energije tokom zime, čime se dodatno smanjuje potrošnja fosilnih goriva. Ovaj projekat je realizovan u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine i Ministarstvom rudarstva i energetike, a jedan od ciljeva je da se olakša održavanje toplote u domaćinstvima, čime se direktno smanjuje energetska potrošnja, kao i troškovi grejanja za domaćinstva.

Novi Pazar je dobio novu toplanu na bio-masu, koja je zamenila staro postrojenje na mazut, a Grad je sufinansirao i izgradnju solarnih elektrana na porodičnim kućama. Koliko su obnovljivi izvori energije trenutno zastupljeni na teritoriji grada i kakvi su planovi za naredne godine?

Foto-ilustracija: Wikipedia/Jovanvb

– Grad Novi Pazar je 2022. godine pokrenuo toplanu na bio-masu i gas snage 20,3 MW, čime je postignuto značajno smanjenje emisije štetnih materija. Već u prvoj sezoni rada, emisija sumpor-dioksida smanjena je za 47 odsto, PM10 za 19 odsto, PM2.5 za 20 odsto, a azot-dioksida za devet odsto. Ove brojke jasno pokazuju efekat prelaska na obnovljive izvore energije, što je važan korak u zaštiti zdravlja građana i očuvanju životne sredine. Grad je takođe sufinansirao izgradnju solarnih elektrana na porodičnim kućama, čime je dodatno podstaknut prelazak na obnovljive izvore energije na nivou domaćinstava. U narednim godinama planiramo da sve preostale kotlarnice koje su u sistemu daljinskog grejanja zamenimo onima na bio-masu i gas, čime bismo u potpunosti postigli nezavisnost od fosilnih goriva u svom sistemu grejanja.

Kakav je kvalitet vazduha u Novom Pazaru i zbog čega je važna izrada plana kvaliteta vazduha?

– Tokom zime kvalitet vazduha je ugrožen, to je posledica nepovoljnog geografskog položaja, gustog saobraćaja i individualnih kotlarnica na čvrsto gorivo. Zbog ovog kompleksnog problema, izrada plana kvaliteta vazduha postala je prioritet. Očekuje nas javna rasprava o planu i nakon toga usvajanje na sednici gradske skupštine, čime će Novi Pazar dobiti strateški okvir za sprovođenje mera u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha. Plan predviđa niz mera, kao što su optimizacija saobraćajnih tokova, postepeni prelazak kotlarnica na obnovljive izvore i razvoj sistema monitoringa zagađenja. Uz to, plan omogućava Gradu da aplicira za sredstva međunarodnih donatora i resornih ministarstava kako bi se obezbedili dodatni resursi za implementaciju programa smanjenja zagađenja.

Intervju vodila: Milena Maglovski

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Svaka ptica se računa – doprinesi zaštiti ptica kroz novi EuroBirdPortal projekat

Foto-ilustracija: Unsplash (gary-bendig)

Dobro je poznato da ptice ne poznaju ustanovljene državne granice, te ako želimo da proučavamo ili štitimo neku vrstu, potrebna je šira međunarodna saradnja. Prvi i osnovni korak te međunarodne saradnje u proučavanju i zaštiti ptica svakako je sakupljanje i deljenje podataka o njima, jer jedino na taj način možemo izgraditi kompletnu sliku o životu neke vrste koja svojim krilima povezuje toliko udaljene predele.

Na EuroBirdPortalu možete pratiti kretanje ptica u realnom vremenu, ali takođe i u prošlosti. Zašto ih je 2011. godine bilo tako malo?

Zahvaljujući prstenovanju i korišćenju baze podataka, kasnije je ustanovljeno da su uzrok tome katastrofalne suše na Rogu Afrike gde rusi svračci odmaraju tokom migracija. Zbog suše, pticama je bilo potrebno više vremena za izgradnju telesne mase neophodne za putovanje, što je za posledicu imalo kasniji dolazak i gnežđenje u Evropi te 2011. godine.

Na mapama se može videti i potpuno odsustvo podataka sa većeg dela Balkanskog poluostrva. U čitavoj jugoistočnoj Evropi situaija je slična. Iako u ovom delu Evrope živi 8.9 odsto evropskog stanovništa, odavde stiže tek 1.4 odsto posto podataka. Da bi se ta slika promenila, a priroda temeljnije proučavala i štitila, pokrenut je projekat LIFE EBP reinforcement sa ciljem da podstakne prikupljanje podataka, poboljša njihovu količinu i kvalitet na području jugoistočne Evrope. Zajedno sa još devet organizacija iz Evrope, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije deo je ovog projekta.

U nastavku, saznajte ključna pitanja o važnosti sakupljanja podataka kako biste i vi mogli da doprinesete ciljevima projekta.

Šta je EBP?

Euro Bird Portal (EBP) je krovni portal koji objedinjuje podatke o pticama sa 21 drugog globalnog (npr. eBird) ili regionalnog (npr. ORNITODATA, SmartBirds..) portala o pticama.

Opšti ciljevi EuroBirdPortala :

  • opisati i prikazati prostorne i vremenske promene u rasprostranjenju ptica trenutno i kroz duži vremenski period na nivou cele Evrope
  • podstaći prikupljanje podataka o pticama i poboljšati kvalitet istih

Zašto je sakupljanje podataka važno?

Neke promene u prirodi se dešavaju brzo, a ptice kao izuzetno pokretljivi organizmi su dobri indikatori takvih promena. Odgovor ptica na promene u prirodi može biti u vidu promena u brojnosti, seobi, ishrani, ponašanju, itd. Ukoliko adekvatno ispratimo sve promene, možemo blagovremeno predložiti odgovarajuće mere zaštite ptica i najvažnijih staništa.

Ornitologa nema dovoljno da isprate sve promene i potrebna je pomoć građana, ljubitelja prirode i posmatrača ptica.

Šta je podatak?

Najjednostavniji podatak čine: lokacija (koordinate) ptice, datum i vrsta. Dodatno, se može upisati vreme posmatranja, broj jedinki, pol/starost jedinke, posmatrač itd… Što više detalja zabeležimo to je podatak vredniji.

Podatak može biti prikupljen na dva načina kao slučajno opažanje ili u vidu liste. U zavisnosti od toga na koji način se prikupi, različito vredi.

Navedeni podatak o crvendaću bi bio slučajno opažanje. Na osnovu slučajnog opažanja dobijamo informaciju o tome gde je crvendać prisutan, ali ne i da li su druge (manje zanimljive) vrste bile prisutne (npr. velika senica i svraka) i koliko je vremena uloženo u posmatranje.

Pročitajte još:

Podatak u vidu liste

Najjednostavniju listu čine: lokacija (koordinate) ptice, datum, niz prepoznatih vrsta, vremenski period posmatranja, istraživano područje na osnovu lokacije posmatrača.

Za prikupljanje podataka u vidu lista postoji jedno pravilo: svaka prepoznata vrsta se mora zabeležiti (nema ignorisanja manje zanimljivih vrsta).

Zašto su liste bolje?

Na osnovu podatka u vidu liste, osim informacije o prisustvu neke vrste, dobijamo i informacije o odsustvu drugih vrsta i o uloženom naporu u posmatranje.

Zašto je važno odsustvo vrste?

Na osnovu liste iz primera znamo da za pola sata posmatranja nije zabeležena crna crvenrepka kao i ostalih 345 drugih vrsta zvanično zabeleženih u Srbiji. To ne znači da crne crvenrepke nema u Minićevu. Znači da nije zabeležena za pola sata posmatranja u dvorištu škole. Ta jedna lista ne govori mnogo, ali mnogo govori zajedno sa još 10 000 drugih lista. Na osnovu njih znamo da crna crvenrepka nije tako česta u naseljima u pobrđu. Ili možda jeste?

Zašto je važan napor uložen u posmatranje?

Nije isto ako ptice posmatramo tokom 10 minuta i tokom 20 minuta.  Tokom 10 minuta zabeležićemo najbrojnije, najčešće i najdetektabilnije vrste. Što duže posmatramo, imamo veću šansu da zabeležimo ređe vrste.

U kojoj aplikaciji praviti liste?

I slučajna opažanja i liste možemo beležiti u aplikaciji Naturalist. Prikupljanje slučajnih opažanja je detaljno objašnjeno u sledećem videu.

Za prikupljanje podataka u vidu liste u aplikaciji Naturalist potrebno je kliknuti na žuti plus u donjem desnom uglu i potom odabrati treću (gledano odozgo) opciju – lista na terenu. Aplikacija će pitati da li želite da beleži putanju kretanja posmatrača – preporučujemo ovu opciju. Klikom na žuto dugme dalje aplikacija će početi da meri vreme posmatranja i možete  početi sa beleženjem svih vrsta koje prepoznate (i svrake i vrane).

Kada primetite da nemate više koncentracije ili vremena da zabeležite sve prepoznate vrste, prekinite posmatranje klikom na kvadratić stop u gornjem desnom uglu. Potom će se pojaviti vreme početka i završetka liste i žuto dugme sve vrste su unešene na koje je potrebno kliknuti da biste završili listu i potvrdili da ste uneli sve prepoznate vrste. Na taj način ste prikupili vašu prvu listu. Čestitamo!

Ceo proces je završen tek nakon što pošaljemo podatke iz liste na server, jednostavnim klikom na dugme za sinhronizaciju u dnu ekrana.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Uklonjen otpad sa divlje deponije u Zmajevu

Foto: JKP „Komunalac” Vrbas

Na obodu Mađarske ulice u Zmajevu, na površini od blizu pet hiljada kvadratnih metara, buldozerom je sanirana divlja deponija. Divlju deponiju očistili su radnici JKP „Komunalac” Vrbas, na osnovu rešenja Odeljenja za inspekcijske poslove Opštinske uprave Vrbas.

Prema rečima Mladena Pavlovića, poslovođe u PJ „Čistoća”, smeće se najpre sabija u obližnju depresiju, a potom se niveliše teren. Ovom prilikom uklonjeno je približno dve i po hiljade kubika smeća.

U svim naseljenim mestima vrbaske opštine komunalni otpad odnosi se jednom nedeljno. Zmajevčani zadužuju kante za odlaganje smeća, stoga, kažu u „Komunalcu”, nema potrebe da se ova vrsta otpada gomila na rubu sela. Ukoliko je pojedinim žiteljima nedovoljna jedna kanta, mogu da se obrate JKP „Komunalac” i reše taj problem. Dostupni su i tipizirani džakovi za smeće čija je cena 103,31 dinar.

Pročitajte još:

Građani opštine Vrbas sav višak otpada mogu da istovare na glavnu deponiju u Vrbasu.  Deponovanje smeća besplatno je za fizička lica koja otpad istovaraju iz putničkih vozila sa prikolicom, navodi se u saopštenju JKP „Komunalac”.

U Bačkom Dobrom Polju, velike količine otpada našle su se na seoskom groblju. Udruženim snagama radnici MZ Bačko Dobro Polje i JKP „Komunalac” očistili su taj prostor krajem prošle nedelje. Posao su obavili po nalogu Odeljenja za inspekcijske poslove opštinske uprave Vrbas. Apeluje se na sugrađane da otpad ne odlažu van kanti i kontejnera koje se nalaze na mesnom groblju.

Energetski portal

U SAD-u privremeno obustavljene dozvole za projekte vetra

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Pored toga što će Sjedinjene Američke Države napustiti Pariski klimatski sporazum, i drugim odlukama novoizabranog predsednika Donalda Trampa, potvrđena je namera da se energetski sektor ove zemlje ipak fokusira na proizvodnju fosilnih goriva, nakon niza godina usmerenih na zelenu energiju. Reč je o milijardama dolara uloženih u ovaj sektor, kako bi danas vetar zauzeo desetinu energetskog miksa.

Jedna od odluka koja direktno pogađa obnovljive izvore energije, tačnije vetroenergiju, jeste zaustavljanje projekata koji se tiču energije vetra širom Sjedinjenih Država, što je izazvalo zabrinutost. 

Direktiva blokira svaki novi zakup prostora za vetroparkove na moru i stavlja na čekanje sva odobrenja, dozvole i savezne kredite za razvoj projekata i na kopnu i na moru. Na međunarodnom planu, uticaj se osetio i u padu vrednosti akcija.

Pročitajte još:

Trampova odluka proizilazi iz njegovog dugogodišnjeg otpora prema obnovljivim izvorima energije i njegove želje da poveća eksploataciju i upotrebu fosilnih goriva, kojima SAD raspolažu. Kako navode svetski mediji, doći će ponovo do procene zakupa i izdavanja dozvola, sa ciljem da se ispita uticaj vetroelektrana na životnu sredinu, kao i uticaj koji se vrši kroz teret federalnih subvencija i troškova povezanih sa nestalnom proizvodnjom energije iz ovog izvora.

Prema njegovom mišljenju, tradicionalni izvori energije kao što su nafta i prirodni gas trebalo bi da dominiraju tržištem zbog svoje stabilne proizvodnje, suprotno projektima OIE, ali i zbog nižih troškova za građane. 

Energetski portal

Vodič za aukcije: Rok, kvote, krterijumi

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto: OIE Srbija

Bliži se rok za podnošenje aukcijskih ponuda, država očekuje veliko interesovanje investitora. Do isteka roka za podnošenje aukcijskih ponuda za dodelu tržišnih premija za kvotu od 300 MW vetra i 124,8 MW solara, ostalo je manje od dve nedelje.

Koje uslove treba da ispune investitori da bi učestvovali i pobedili na aukcijama, koje su novine u ovogodišnjoj trci za podsticaje i kakvo je interesovanja investitora, u specijalnom intervjuu za portal OIE Srbija govori Rade Mrdak, savetnik ministra u Ministarstvu rudarstva i energetike.

Bliži se 5. februar, dan kada ističe rok za podnošenje aukcijskih prijava. Kakvo interesovanje očekujete za solar, a kakvo za vetar?

– Očekujemo veliko interesovanje investitora za obe tehnologije – analizom projekata u razvoju koji mogu potencijalno da učestvuju u aukcijama za dodelu tržišnih premija za OIE, ocenjeno je da je ukupan kapacitet solarnih elektrana potencijalnih učesnika premašuje ponuđenu kvotu za približno 3 puta, dok je ukupan ponuđeni kapacitet potencijalnih učesnika za vetroelektrane približno 2 puta veći u odnosu na ponuđenu kvotu.

Detaljnom analizom projekata u razvoju, odnosno analizom projekata solarnih i vetroelektrana u različitim fazama razvoja na osnovu niza postavljenih kriterijuma, poput posedovanja važeće energetske dozvole, lokacijskih uslova i uslova za projektovanje i priključenje, početka faza izgradnje… utvrđene su liste projekata koji mogu steći uslove za učestvovanje na aukcijama.

Pročitajte još:

Da li možete da objasnite još jednom kako izgleda aukcijski proces i koji su uslovi za apliciranje?

– Aukcijski proces se sprovodi elektronskim putem u 4 faze: prijavljivanje; kvalifikacija; nadmetanje; i završna faza; koje se sprovode u 10 sukcesivnih koraka.

Započinje podnošenjem popunjene prijave za učestvovanje na aukciji putem „Portala OIE – aukcije“, koji se nalazi na linku https://oieaukcije.mre.gov.rs. Pravo na podnošenje prijave imaju sva domaća pravna lica ili preduzetnici koji ispunjavaju uslove za učestvovanje na aukciji propisane Javnim pozivom, a čije se prijave odnose na vetroelektrane odobrene snage tri megavata i više ili solarne elektrane odobrene snage 500 kW i više.

Tokom faze prijavljivanja, učesnici na navedenom portalu vrše podnošenje, izmenu i povlačenje prijava za učestvovanje na aukciji; dostavljaju finansijsku ponudu, ponuđeni kapacitet za snabdevanje krajnjih kupaca u Republici Srbiji i sva dokumenta propisana Javnim pozivom; Takođe, zainteresovani učesnici su dužni da u toku faze prijavljivanja dostave finansijski instrument obezbeđenja.

U fazi kvalifikacije učesnik se kvalifikuje za nadmetanje u aukciji. Ova faza započinje otvaranjem prijava od strane komisije, zatim, komisija sprovodi ocenu ispunjenosti kvalifikacionih uslova, kao i da li su podneti svi dokazi propisani Javnim pozivom. Ukoliko je učesnik, u fazi prijavljivanja dostavio sva dokumenta, ponudu i finansijski instrument za ozbiljnost ponude, i zadovoljio sve kvalifikacione uslove, prolazi fazu kvalifikacije i stiče uslov za nadmetanje u fazi nadmetanja. Po isteku roka za ocenu ispunjenosti kvalifikacionih uslova, komisija objavljuje Izveštaj o ispunjenosti kvalifikacionih uslova, čijim objavljivanjem se faza kvalifikacije smatra završenom.

Komisija u fazi nadmetanja i popunjavanja kvote otvara finansijske ponude samo onih učesnika čije su prijave prošle fazu kvalifikacije, zatim sprovodi proces vrednovanja ponuda na osnovu ponuđene cene i ponuđenog kapaciteta iz ugovora o otkupu, i na osnovu ostvarenih bodova sprovodi nadmetanje i rangiranje u cilju popunjavanja kvote, kao i raspodelu same kvote među učesnicima. Maksimalni broj bodova iznosi 100, a način bodovanja i detaljna pravila raspodele kvote bliže su opisani u okviru Javnog poziva. Završetak faze nadmetanja nastupa nakon sprovedenog rangiranja i popunjavanja kvote, a sprovodi ga komisija, sastavljanjem, zaključivanjem i objavom rang liste za dodelu tržišne premije i izveštaja o sprovedenoj aukciji.

Na kraju, Ministarstvo, donosi pojedinačna rešenja o dodeljivanju ili odbijanju prava na tržišnu premiju svakom od učesnika. Učesnici potom zaključuju ugovor o tržišnoj premiji sa ovlašćenom ugovornom stranom i dostavljaju novo finansijsko sredstvo obezbeđenja u iznosu od 60 evra po kW kapaciteta elektrane za sticanje statusa povlašćenog proizvođača. Očekivani rok za realizaciju projekata iznosi najviše četiri godine od dana sticanja statusa privremeno povlašćenog proizvođača, za projekte za koje je pribavljena građevinska dozvola pre sticanja statusa, odnosno najviše šest godina za projekte za koje nije pribavljena građevinska dozvola.

Ovaj aukcijski krug donosi novine, a to je da cena nije jedini kriterijum?

– Rangiranje u ovogodišnjim aukcijama, pored finansijskog kriterijuma, uključuje i ne-finansijski kriterijum – iznos procenta kapaciteta elektrane učesnika aukcije ponuđenog garantovanom snabdevaču za potrebe garantovanog snabdevanja i/ili krajnjem kupcu kroz ugovor o otkupu električne energije iz obnovljivih izvora.

Foto-ilustracija: Unsplash (ryan-searle)

Uvođenjem ovog kriterijuma osigurava se da energija proizvedena u elektranama koje su dobile podsticaje, bude potrošena u Republici Srbiji, što ima pozitivne efekte u povećanju učešća obnovljivih izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji električne energije, smanjenju troškova električne energije i diverzifikaciji ponude za krajnje potrošače.

Ukupni bodovi učesnika aukcije na kraju ne zavise samo od visine ponuđene cene energije, već i ponuđenog kapaciteta za proizvodnju električne energije koja će biti utrošena za domaće potrebe.

Drugi krug aukcija uveo je ograničenja u smislu bidovanja od strane povezanih lica? Šta to u praksi znači?

– Budući da je interesovanje za ovogodišnje aukcije izuzetno visoko, te da je ocenom projekata u razvoju utvrđen značajan broj učesnika za dodelu tržišne premije, donesene su neophodne mere kako bi se obezbedilo učešće što većeg broja učesnika, i postigla što pravednija raspodela podsticajnih sredstava, poštujući interese i malih i velikih proizvođača.

U praksi ovo ograničenje podrazumeva da ukupni deo kvote koji se dodeljuje u postupku nadmetanja učesnicima koji se u skladu sa zakonom smatraju povezanim licima i/ili povezanim učesnicima na tržištu ne može iznositi više od 105 MW. Pored povezanih lica i povezanih učesnika, ovo ograničenje se odnosi i na pojedinačne učesnike aukcije u odnosu na jednu ili više elektrana za koje je podneta prijava, pa i pojedinačni učesnici neće biti u mogućnosti da ostvare pravo na podsticaje iznad iznosa navedenog ograničenja.

Kada se mogu očekivati rezultati aukcija?

– Konačni rezultati aukcija se mogu očekivati tokom marta.

Da li imate podatke o izgrađenosti projekata koji su pobedili u prvom krugu aukcija 2023. godine? Koji projekti su izgrađeni, da li će svi stići da izgrade projekte u zadatom roku?

– Od ukupno devet elektrana za koje su dodeljeni podsticaji u prethodnom krugu aukcija, za pet elektrana (četiri solarne elektrane i jedan vetropark) je već izvršeno priključenje na elektroenergetski sistem, pa trenutno ukupan kapacitet puštenih elektrana iznosi 120,8 MW.

Za preostala četiri projekta se očekuje da će biti izgrađeni i pušteni u rad u predviđenom vremenskom roku.

Izvor: OIE Srbija

Sneg i solarne elektrane – neprijatelji ili saveznici u proizvodnji zelene energije?

Foto: EP

Solarna energija predstavlja obnovljiv izvor o kojem se svakoga dana govori, ali i dalje su prisutna brojna pitanja i nedoumice o izazovima i prednostima koje donosi. Odgovori na ovakva pitanja posebno su značajni investitorima i građanima koji su zainteresovani za ulaganje u solarnu energiju.

Iako veliki deo gradova u našem regionu nije pod snežnim pokrivačem, zima još uvek traje, zbog čega je dobar trenutak da se prođe kroz jednu zanimljivu temu – uticaj snega na efikasnost solarnih panela.

Negde je, među onima koji ne poznaju dovoljno dobro ovu tematiku, zastupljeno mišljenje da solarne elektrane imaju slab i neisplativ rad tokom zimskog perioda. Verovatno je razlog za to sam naziv – solar, što navodi na sunce i toplotu. Međutim, nije u potpunosti tačno da zimski dani mogu da u tolikoj meri ograniče efikasnost solarnih elektrana. Štaviše, podaci pokazuju da uz pravilno projektovanje i optimizaciju sistema, solarne elektrane mogu da nastave da proizvode energiju, a nekad čak i bolje nego što bismo očekivali.

Činjenica jeste da tokom ovog perioda dan traje kraće, a time i broj časova tokom kojih elektrane mogu da se napajaju sunčevim zracima. Ali ono što treba manje da zabrivanja jesu sneg i niske temperature.

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Moderni solarni sistemi često imaju panele postavljene pod uglom koji omogućava da se sneg sam klizi sa elektrane, što smanjuje potrebu za dodatnim ulaganjem u uklanjanje snežnog pokrivača. Pored toga, sneg predstavlja i prirodan način čišćenja panela od prašine i druge prljavštine. U jednom od ranijih tekstova, pisala sam o negativnom uticaju prašine na efikasnost panela, a na ovaj način, ona se uklanja zajedno sa otklizavanjem snega.

Ukoliko ne bude uklonjen sa panela, sneg može da predstavlja otežavajuću okolnost za proizvodnju energije, međutim, sneg koji se nalazi na tlu oko solarnih panela, donosi korist. Zahvaljujući albedo efektu, sunčeva svetlost koja se reflektuje od snežne površine povećava ukupnu količinu svetlosti koju paneli mogu apsorbovati. Ovo znači da, iako sneg može predstavljati prepreku, on takođe može doprineti povećanju efikasnosti panela, pod uslovom da su oni očišćeni.

Kao što sam malopre navela, neretko se pogrešno zaključuje da niske temperature smanjuju kapacitet panela. Štaviše, visoke temperature su te koje smanjuju njihovu efikasnost. Hladan vazduh hladi panele i na taj način im pomaže da održe optimalni radni opseg, a i omogućava bolju konverziju sunčeve energije u električnu.

Primer koji potvrđuje prethodno napisano, dolazi iz solarne elektrane u Kikindi, gde sam u razgovoru sa inženjerima saznala da su tokom sunčanog dela dana u zimskim uslovima, sa snežnim pokrivačem na tlu, zabeležili rad sistema sa 60 odsto kapaciteta.

Iako sneg i zima donose određene izazove, oni ne znače da će i solarna elektrana utonuti u dug, zimski san. Naprotiv, optimalno održavanje solarnog postrojenja uvek će nam donositi zelene kilovate, bez obzira na vremenske uslove.

Katarina Vuinac

Sinjajevina dobija dve elektrane: 60 vetrogeneratora i preko 1 TWh struje godišnje

Foto-ilustracija: Unsplash (TJ K)

U Crnoj Gori, na planini Sinjajevini, u planu je izgradnja dve velike vetroelektrane koje će značajno izmeniti energetski miks zemlje i doprineti njenoj energetskoj tranziciji.

Reč je o vetroelektranama Sinjajevina-Part I i Sinjajevina-Part II koje će se sastojati od ukupno 61 vetrogeneratora. Njihova instalisana snaga veća je od 400 MW, dok je neto godišnja proizvodnja ove dve elektrane procenjena na oko 1.335 GWh, što je više od jednog teravat sata.

VE Sinjajevina-Part I biće smeštena u naselju Lipovska Bistrica, u opštini Kolašin. Ova elektrana sastojaće se od 17 vetrogeneratora pojedinačne snage 6,6 MW, što postrojenju daje snagu od 112,2 MW. Procenjena neto godišnja proizvodnja ovog postrojenja iznosi 391,654 GWh, navodi se u zahtevu za odlučivanje o potrebi izrade elaborate o proceni uticaja na životnu sredinu za ovaj projekat.

Ministarstvo finansija je 2023. godine raspisalo javni poziv za dugoročni zakup državnog zemljlišta na period od 30 godina radi izgradnje vjetroelektrane snage ne veće od sedam megavata po vetroeneratoru, na lokalitetu Sinjavina u Opštini Kolašin. Nosilac projekta za Sinjajevina-Part I je kompanija ENERGY 2 d.o.o iz Podgorice

Pročitajte još:

Što se tiče vetroelektrane Sinjajevina-Part II, ovo postrojenje biće izgrađeno na teritoriji koja pripada opštinama Kolašin i Šavnik.

VE Sinjajevina-Part II sastojaće se od 44 identičnih vetrogeneratora pojedinačne snage 6,6 MW, što znači će instalisana snaga postrojenja iznositi 290,4 MW. Procenjena neto godišnja proizvodnja iznosi 944,074 GWh, navodi se u zahtevu za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o proceni uticaja na životnu sredunu za projekat vetroelektrana Sinjajevina- Part ll.

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je u februaru prošle godine raspisalo poziv za davanje u zakup državnog zemljišta radi izgradnje vetroelektrane na period od 30 godina. Uslov za investitore takođe je bio da pojedinačna instalisana snaga vetrogeneratora ne bude manja od 6,6 MW. Nosilac ovog projekta je kompanija N1 d.o.o Podgorica.

Sa prosečnim brzinama vetra od 9,90, odnosno 9,30 m/s, obe predviđene lokacije imaju veliki potencijal za iskorišćavanje energije vetra.

Takođe, u dokumentaciji se navodi da se stanovništvo na Sinjajevini suočava sa brojnim problemima – od stagnacije poljoprivredne delatnosti, depopulacije stanovništva i loše saobraćajne infrastructure do neadekvatnog vodosnabdevanja na većem delu tereitorije i problema u elektrosnabdevanju.

Planirane vetroelektrane mogu u znatnoj meri ublažiti navedene probleme kroz infrastrukturno opremanje područja.

Milena Maglovski

WWF će obnoviti jednu od poslednjih očuvanih pritoka Dunava

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Svetska fondacija za prirodu (WWF) najavila je da započinje istraživanje mogućnosti za obnovu rečne povezanosti jednog od poslednjih očuvanih pritoka Dunava – reke Lom u Bugarskoj. Značaj ove reke ogleda se u tome da je jedna od retkih većih reka u Bugarskoj, koja uglavnom ima očuvanu rečnu morfologiju, a takođe je i stanište za vrste koje imaju važnost za očuvanje biodiverziteta i prirodnih vrednosti, a i dom je brojnim ugroženim vrstama školjki i rakova.

Duga 93 kilometra, reka Lom spada u zaštićeno područje, a deo je i ekološke mreže Natura 2000. Međutim, ova reka nema u potpunosti slobodan tok, zbog prisutnosti starih brana, takozvanih pragova i drugih prepreka. Dodatan problem jeste što njihovo stanje, broj i vlasništvo nisu javno dostupni.

Ovakvo stanje dovodi do ometanja prirodne migracije riba između reke Lom i Dunava, a takođe dodatno pogoršava ekološke uslove u reci i često povećava rizik od poplava. Zbog toga, WWF ima u planu da kroz istraživanje prikupi podatke koji će pomoći u proceni uticaja barijera, kao i za mogućnost za obnovu i ponovnu povezanost reke.

Kako se navode iz WWF-a, preliminarni pregled satelitskih snimaka identifikovao je brojne potencijalne prepreke za migraciju riba i drugih vodenih organizama, čiji značaj će biti procenjen tokom terenskih istraživanja.

Pročitajte još:

Dijana Bakalova, viši stručnjak za vodnu politiku u WWF-u, navodi da je u planu mapiranje i istraživanje glavnih prepreka u glavnom toku reke Lom i njenim većim pritokama, kao i istraživanje njihovog uticaja na biodiverzitet i lokalne zajednice. Pored toga, sprovešće se terenska istraživanja ribljih populacija i drugih ključnih vrsta kako bi identifikovali najvažnije prepreke i predložili načine za ublažavanje njihovog uticaja.

„Sve ovo će biti realizovano u direktnoj saradnji sa lokalnim zajednicama, kao i sa lokalnim i nacionalnim institucijama koje su odgovorne za poboljšanje rečne povezanosti”, kaže Bakalova.

Stručnjaci iz WWF-a veruju da će ovi napori ojačati ekološku ravnotežu celokupnog dunavskog sliva, čineći ga zdravijim i povezanijim domom bogatog biodiverziteta. Kako je navodi, sve ovo treba da se desi u apsolutnom balansu između ekoloških, socijalnih i ekonomskih razmatranja, postavljajući temelje za dugoročno i održivo upravljanje rečnim ekosistemima.

Projekat se realizuje uz podršku Open Rivers Programa, čiji je cilj obnova slobodno tekućih reka u Evropi uklanjanjem zastarelih i nepotrebnih barijera. Program ima za cilj da poboljša ekološki status rečnih ekosistema, obnovi migracione koridore riba i podstakne održivo upravljanje vodenim resursima.

Energetski portal

Subvencije za stambene zajednice: Preko 1.700 prijava, najviše za unapređenje krovova i fasada

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (nikola-stojanovic)

Grad Beograd, zajedno sa Javnim preduzećem „Gradsko stambeno”, objavio je poziv stambenim zajednicama za prijavu na subvencije namenjene investicionim radovima, čime se teži unapređenju kvaliteta života u stambenim objektima. Prema podacima iz Javnog preduzeća, stiglo je 1.814 prijava, a većina prijavljenih – preciznije 1.771 stambenih zajednica, uspešno je ispunila kriterijume koji se ticao naplate komunalnih usluga iznad 80 odsto u prethodne tri godine.

Većina radova usmerena je na krovove i fasade. Potom, sledi zainteresovanost za obnavljanje liftova, dok su prijave za građevinsko-zanatske radove, električne instalacije, kao i radove na vodovodnim i kanalizacionim sistemima, znatno ređe.

Stambene zajednice koje žele da nastave sa procesom dobijanja finansiranja iz namenskih kredita moraju da ispune dodatne uslove. One koje nisu deo sistema održavanja koje vodi JP „Gradsko stambeno” treba da podnesu zahtev preko svojih upravnika.

Pročitajte još:

U slučaju da su podneti zahtevi za više vrsta radova, stambene zajednice treba da donesu odluku o prioritetima. Posebno se ističe da za radove na fasadama pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture, kao i za druge zahtevnije radove koji traže projektnu dokumentaciju, upravnici moraju dostaviti i odgovarajuće projekte usklađene sa zakonskim propisima, navodi se na sajtu Grada Beograda.

Rok za dostavu potrebne dokumentacije je 3. mart, dok su prigovori na preliminarnu listu mogući u roku od 15 dana od dana objavljivanja na sajtu Grada Beograda. Nakon odobravanja kredita, Grad izvršava uplatu subvencija, koje mogu pokriti do 20 odsto ukupnih troškova radova.

Energetski portal

EPCG podstiče održivu potrošnju električne energije

Foto-ilustracija: Pixabay (qimono)

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je od početka 2025. godine počela sa primenom mera za podsticanje održive potrošnje električne energije kod svojih građana, ali i pomoći za smanjenje visine mesečnih računa.

U periodu od 1. januara do 31. marta domaćinstva koja redovno izmiruju svoje obaveze, a imaju mesečnu potrošnju do 500 kWh, ostvariće značajan popust na kraju obračunskog perioda.

Članovi Zlatnog tima, odnosno oni koji u kontinuitetu izmiruju svoje obaveze prema Elektroprivredi Crne Gore, ostvariće popust od 38 odsto, dok će za ostale redovne kupce on iznositi 21,5 odsto. Na ovaj način građani se podstiču na odgovornu i štedljivu potrošnju električne energije.

Pročitajte još:

Pored toga, kako bi se ublažio uticaj povećanja cena mrežnih usluga, Odbor direktora Elektroprivrede Crne Gore doneo je određene mere. U skladu s tim, za domaćinstva koja su priključena na elektrodistributivni sistem koji snabdeva EPCG obezbeđen je popust od 6,4 odsto na mrežne usluge.

Ovaj popust će biti primenjen bez obzira na visinu duga za utrošenu električnu energiju na kraju obračunskog perioda. Popust će se obračunavati takođe za period od 1. januara do 31. marta 2025. godine.

Pored navedenog, EPCG preduzima i niz drugih mera kako bi, uz pružanje sigurnog i pristupačnog izvora energije svim korisnicima, podsticala i energetsku efikasnost i pružila podršku kategorijama kupaca kojima je ona potrebna.

Energetski portal