Home Blog Page 106

Srbija ubrzava evropske integracije u poljoprivredi

Foto-ilustracija: Pixabay (TheDigitalArtist)

Sastanak ministara poljoprivrede Zapadnog Balkana, Moldavije, Ukrajine i zemalja članica Evropske unije uključenih u Berlinski proces održan je u Berlinu, u organizaciji Stalne radne grupe za regionalni ruralni razvoj jugoistočne Evrope (SWG/RRD) i Saveznog ministarstva za hranu i poljoprivredu Nemačke, u okviru Globalnog foruma za hranu i poljoprivredu.

Tom prilikom, Livija Pavićević, držani sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, istakla je da je strateško partnerstvo između Evropske unije i Zapadnog Balkana važnije neko ikad ranije, kao i da Evropska unija ponovo potvrđuje svoju punu posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji.

Kako je navela, novi instrument EU – Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja ključno sredstvo za ubrzanje procesa proširenja i pruža dodatni podsticaj vladama na zapadnom Balkanu u sprovođenju fundamentalnih reformi, uključujući ekonomske i institucionalne reforme, kao i reforme u oblasti vladavine prava, demokratije i ljudskih prava, potrebne za integraciju u jedinstveno tržište.

Prema njenim rečima, Srbija je prepoznala mogućnosti, potencijale i perspektive koje ovaj trenutak nosi, zbog čega je preduzela različite aktivnosti na ubrzanju celokupnog procesa evropskih integracija, uključujući i aktivnosti u oblasti poljoprivrede.

Pročitajte još:

„Srbija kontinurano ulaže napore u proces evropskih integracija, a posebno bih ukazala na aktivnosti koje su preduzete u pregovaračkom procesu u poglavljima 11, 12 i 13. U Poglavlju 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj, ažurirali smo Akcioni plan u skladu sa novom zajedničkom poljoprivrednom politikom i on je dostavljen Evropskoj komisiji. Republika Srbija će nastaviti da radi na unapređenju sprovođenja Akcionog plana kako bi u što kraćem roku bila spremna za pristupanje. Kada je reč o Poglavlju 12 – Bezbednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, Republika Srbija je intenzivirala rad na ispunjavanju merila za otvaranje pregovora, a pre svega Merila 1, koje se odnosi na donošenje zakonskog okvira, koji je takođe postao deo Reformske agende. Akcioni plan za Poglavlje 13 – Ribarstvo, koje je završno merilo u ovom poglavlju, usvojen je u decembru 2024. godine i nakon prevođenja planirano je da bude dostavljen EK”, naglasila je Pavićević.

Ona je podsetila na to da je u oktobru 2024. godine Vlada Republike Srbije usvojila Reformsku agendu, pripremljenu na osnovu Plana rasta za Zapadni Balkan, te navela da je deo Reformske agende i mera iz oblasti poljoprivrede koja se odnosi na jačanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora i da je u toku izrada Akcionog plana za implementaciju Reformske agende.

Dodala je da Srbija ostaje posvećena sprovođenju Zelene agende za Zapadni Balkan, jačanju poljoprivredne produktivnosti, obezbeđivanju bezbednosti hrane, promovisanju održivih praksi i pronalaženju najboljeg rešenja za sve aktuelne izazove, posebno one prouzrokovane klimatskim promenama.

Energetski portal

Valjevo se uskoro povezuje sa auto-putem Miloš Veliki

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Jerez)
Foto-ilustracija: Unsplash (jason krieger)

Početak izgradnje Južne obilaznice oko Valjeva, u dužini od 2,2 kilometra, očekuje se odmah posle otvaranja poslednjih kilometara brze saobraćajnice Iverak-Lajkovac. Prema najavama, za nekoliko nedelja biće spremno sve da se Valjevo u potpunosti saobraćajno poveže sa auto-putem Miloš Veliki.

Spajanje Valjeva sa auto-putem Miloš Veliki preostalim kilometrima brze saobraćajnice Iverak-Lajkovac-biće prvi novi kilometri pušteni u saobraćaj u 2025.godini.

Radovi su završeni, kažu iz „Puteva Srbije”, a povezivanje tog grada sa auto-putem, ostatkom Srbije, Republikom Srpskom, Bosnom i Hercegovinom i međunarodnim koridorima doprineće boljem životu stanovništva tog kraja ali i otvaranju novih mogućnosti za privredni razvoj.

„Slede radovi na horizontalnoj i vertikalnoj signalizaciji i postavljanju odbojne ograde i rasvete koja je predviđena na kružnoj raskrsnici, gde će se u budućnosti izgraditi južna obilaznica i radovi na rasveti koji su predviđeni u zoni ove kružne raskrsnice u Popučkama”, kaže Predrag Milanović, tehnički rukovodilac projekta, Iverak-Lajkovac.

Brza saobraćajnica Iverak-Lajkovac duga je 18,3 kilometra i projektovana brzina ketanja je do 100 kilometara na sat sa po dve trake u oba smera. Na celoj deonici izgrađeno je više od 20 objekata, uključujući mostove i nadvožnjake.

Radovi na brzoj saobraćajnici počeli su u junu 2020. godine, a glavni izvođač je kompanija „Čajna Šandong”.

Do sada je u saobraćaj pušteno 12,4 kilometra, a nadležni očekuju u narednih nekoliko nedelja preostalih 5,8 kilometara uključujući petlju Divci-Valjevo.

Pročitajte još:

Radovi na tunelu „Munjino brdo”

Južnije na auto-putu Miloš Veliki, uprkos niskim temperaturama, radovi na tunelu Munjino brdo, koji je probijen krajem prošle godine, ne staju. U desnoj tunelskoj cevi završavaju se radovi na sekundarnoj podgradi i izgradnji kablovskih kanala.

„Trenutno se priprema površina za nanošenje zaštitne boje na zidovima sekundarne podgrade, iznad pešačkih staza. U levoj tunelskoj cevi koja je porbijena 24. decembra u toku su preostali radovi na primarnoj podgradi, podnožnim svodovima i radovi u punom jeku na na izgradnji sekundarne podgrade i izgradnji poprepčnih veznih kanala”, kaže Vladimir Petrović, šef nadzora Građevinskog instituta „CPL”.

Dužina leve tunelske cevi, čije je probijanje potrajalo duže od predviđenih planova, je 2.755 metara. Prema rečima izvođača, radovi se obavljaju po planiranoj dinamici i bez većih problema.

Tunel Munjino brdo nalazi se na deonici auto-puta Miloš Veliki, od Pakovraća do Požege.

„Kada se građevinski radovi u tunelskim cevima završe do određenog stepena koji ne ometa montažu elektro-mašinske opreme, onda se pristupa montaži opreme. Za tunel Munjino brdo je sva oprema već nabavljena i nalazi se u magacinima tako da će odmah po završetku glavne faze radova na sekundarnoj podrgadi i građevinskih radova na na kolovoznoj konstrukciji krenuti montaža elektro-mašinske opreme i opreme za automatsko upravljanje”, kaže Vladimir Petrović.

Auto-put Miloš Veliki najznačajnija je saobraćajnica u zapadnoj Srbiji koja povezuje Moravički i Zlatiborski okrug. Trenutno su najintenzivniji radovi na deonici od Pakovraća do Požege čije se puštanje u saobraćaj očekuje, prema najavi nadležnih, do Vidovdana.

Izvor: RTS

Revolucija iz Abu Dabija: Najveći solarno-baterijski projekat na svetu proizvodiće energiju 24/7

Foto-ilustracija: Freepik (4045)

Solarna energija postavlja se kao važna karika u tranziciji planete prema održivijoj budućnosti. Ipak, jedan od najvećih izazova ovog obnovljivog izvora jeste njegova nestabilnost u kontekstu kontinuiranog snabdevanja energijom. Zbog toga se pažnja usmerava na iznalaženje što efikasnijih rešenja skladištenja proizvedene energije.

U Abu Dabiju najavljen je jedan od najznačajnijih projekata, kada je reč o pomenutom izazovu. Sa kapacitetom od 5,2 GW solarnih panela i 19 GW baterijskog skladištenja, biće najveći kombinovani sistem na svetu. Osim što će obezbediti velike energetske kapacitete, sistem će omogućiti da solarna energija bude neprekidno dostupna tokom 24 časa, uključujući i noćne sate kada sunčeva svetlost nije dostupna solarnoj elektrani.

Ovaj projekat ima ključnu ulogu u ostvarivanju strategije UAE za postizanje neto nulte emisije do 2050. godine, čime se dodatno potvrđuje njihova pozicija globalnog lidera u oblasti čiste energije. Kroz inovativne tehnologije, poput najvećeg baterijskog skladišta energije na svetu, UAE postavljaju nove standarde za održivu energetsku tranziciju.

Pročitajte još:

Projekat, koji realizuju Abu Dhabi Future Energy Company – Masdar i Emirates Water and Electricity Company (EWEC), isporučivaće 1 GW snage kao osnovnu dnevno proizvodnju iz obnovljivih izvora. Kroz realizaciju projekta, otvoriće se više od 10.000 novih radnih mesta.

Predstavljeni su i željeni izabrani dobavljači za fotonaponske module i sisteme za skladištenje energije. Oba dobavljača za fotonaponske module koriste najnoviju TopCon tehnologiju, koja omogućava maksimalnu efikasnost i dugotrajan rad modula, sa optimizovanim parametrima za proizvodnju tokom 30 godina. Takođe, odabrani dobavljač za baterijske sisteme koristi naprednu TENER tehnologiju, koja obezbeđuje visoku bezbednost, dug vek trajanja i efikasnost, omogućavajući stabilan i pouzdan rad tokom celog životnog veka projekta.

Katarina Vuinac

Larve kao rešenje za zagađenje i održivu poljoprivredu

Foto: ljubaznošću Borisa Vasiljeva

Mišljenja o insektima neretko su podeljena, protežući se od straha do divljenja. Postoji i podela na one ljude koji ih posmatraju kao štetočine i bezvredna bića i druge koji prepoznaju njihovu važnu ulogu u održavanju zdravih i uravnoteženih eko-sistema. Ipak, treba pomenuti i stručnjake koji izučavajući insekte dolaze do saznanja da od njih mogu da imaju višestruke koristi. Štaviše, neka od ovih malih stvorenja mogu da budu veoma korisna u naporima da se reše određeni ekološki izazovi sa kojima se čovečanstvo suočava. Boris Vasiljev iz firme „Belinda Animals” otkriva kako larve utiču na životnu sredinu i doprinose ekologiji.

Larve velikog brašnara ili TeM larve (lat. Tenebrio Molitor) imaju značajnu ulogu u održivoj proizvodnji hrane za životinje, smanjenju emisija staklene bašte i očuvanju životne sredine kroz razgradnju plastike i proizvodnju organskog đubriva. One se prirodno nalaze u skladištima žitarica i mlinskih proizvoda, a neretko mogu da se nađu i u kućnim uslovima – brašnu.

Naime, ove larve koriste različite biljne otpade, kao što su silosni otpad, lom žitarica, razni ostaci hrane za životinje na gazdinstvu. Takođe, tu je i zeleni biljni otpad poput voća i povrća koje nije za prodaju ili upotrebu, pa čak i stari hleb i drugo. Njihova sposobnost uočava se i u činjenici da, hraneći se biljnim otpadom, koncentrišu proteine u svom telu. U poređenju sa govedima, koja za jedan kilogram prirasta telesne mase emituju čak 2.850 grama gasova staklene bašte, larve emituju samo jedan gram.

U FOKUSU:

Kako zaključuje naš sagovornik, goveda, čije se mesno brašno koristi u ishrani životinja, emituju 2.850 puta više ekvivalent CO2 u odnosu na larve, pritom treba istaći da se larve hrane praktično otpadom koji bi završio na đubrištu.

Foto: ljubaznošću Borisa Vasiljeva

Larve velikog brašnara bogate su proteinima (45–60 odsto suve mase), mastima (30–45 odsto suve mase), zatim vitaminima, omega 3, 6 i 9 masnim kiselinama, kao i vlaknima i mineralima. Ovo ukazuje da je njihov nutritivni sastav bolji nego što je kod drugih komponenti životinjske hrane. Praktično, proteinskim brašnom od larvi mogli bismo potpuno da zamenimo sojinu sačmu i riblje brašno u hrani za živinu, svinje i ribe.

Osim za proizvodnju hrane za životinje, ova bića pronalaze svoje mesto u poljoprivredi, te i za povrtare i voćare. Tokom njihovog uzgoja stvara se stajsko đubrivo, koje je u svetu poznato kao FRASS. To su zapravo ekstrementi larvi, ostaci hrane, košuljice, ostaci uginulih jedinki i drugo, što dalje predstavlja kvalitetno organsko mikrobiološko đubrivo. Njegova primena može da bude u obliku peleta, samo ili uz dodatak mineralnih đubriva u različitim formulacijama.

Govoreći o Srbiji, naš sagovornik navodi da se o uzgoju tenebrio larvi i dalje priča samo u naučnim krugovima. Njihov tim se priprema da organizuje masovne edukacije i obuke za uzgoj ovih larvi, zato što je insekt-protein zvanično odobren za ishranu životinja u Srbiji.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala EKOLOŠKI TRANSPORT.

Izložba „PROSTOR GRADA – PROSTOR PRIRODE“

Foto-ilustracija: Unsplash (Mihail Ilchov)

Izložba „Prostor grada – prostor prirode” u organizaciji Zavoda za zaštitu prirode Srbije, predstavlja prikaz zaštićenih područja Beograda, odabranih primeraka dendroflore, spomenika prirode i predela izuzetnih odlika interpretiranih u formi video radova, fotografija i tekstova, kao i eko figura od sekundarnih sirovina na temu zaštićenih životinjskih vrsta koje nastanjuju prostor našeg glavnog grada.

Izložba će za posetioce biti otvorena do 31. Januara 2025. Godine, u Galeriji nauke i tehnike SANU u Beogradu.

Kako je navedeno na zvaničnom sajtu Zavoda za zaštitu prirode Srbije, izložba je organizovana sa ciljem da stanovnike gradskoj prostora podseti na iskonsku vezu sa prirodnim okruženjem, celinom bez koje i sam gubi svoj prirodni, humani lik, čime je zanemarena jedna od suštinskih potreba ljudskog bića, da bude u trajnoj komunikaciji i dodiru sa prirodom.

Na ovaj način Zavod za zaštitu prirode Srbije, publici kroz široka značenja približava žive spomenike Beograda kao, kako se navodi, svedoke prošlosti sa kojima smo povezani kroz istoriju, sećanja, uspomene, predanja i mitove.

Pročitajte još:

Publika će moći da se upozna i sa zaštićenim područjima – zelenim oazama Beograda, odabranim primercima zaštićene dendroflore i životinjskim vrstama Beograda u kontekstu očuvanja, vrednovanja i interpretacije prirodne baštine gradskog prostora.

Na teritoriji grada Beograda nalazi se 45 zaštićenih područja, od čega pet predstavlja predele izuzetnih odlika, 35 spomenike prirode i pet zaštićena staništa. Na izložbi je prikazano njih 12 koja pokazuju raznovrsnot i bogatstvo prirode grada. Predele izuetnih odlika „Veliko ratno ostrvo”, „Ada Ciganlija”, „Kosmaj” i“ Avala”, zatim Spomenike prirode dendrološkog karatera: „Bojčinska šuma”, Botanička bašta „Jevremovac”, „Lipovačka šuma – Dugi rt”, „Topčiderski park”, „Šuma Košutnjak”, „Pionirski park”, „Satblo tise u Zemunskom parka”, „Hrast na Cvetnom trgu”, „Platan kod Miloševog konaka” i „Stablo Ginka na Dedinju”, i dva Spomenika prirode geološkog karaktera „Kalemegdanski rt” i „Miocenski sprud na Tašmajdanu”.

Energetski portal

Balkan Solar Summit 2025 – oblikovanje budućnosti održive energije

Foto: Balkan Solar Summit
Foto: Balkan Solar Summit

Treći po redu Balkan Solar Summit, održaće se u Banja Luci 27. i 28. februara 2025. godine i tom prilikom okupiti više od 500 lidera iz industrije, donosilaca odluka, investitora i stručnjaka iz celog regiona, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju Sloveniju i šire.

Cilj događaja jeste oblikovanje budućnosti održive energije, a ove godine, program obuhvata pažljivo odabrane teme koje osvetljavaju najvažnije izazove i mogućnosti za region.

Paneli i predavanja pokrivaju sve aspekte energetske tranzicije – od zelene transformacije kompanija i izazova u strukturi finansiranja projekata do stabilnosti energetskog sistema i potencijala sistema za skladištenje energije.

Diskusije na najvažnije teme vodiće:  Uroš Bojanić EFT, Ranko Goić FRACTAL, Marko Janković CWP Europe, Luka Okuka SCC – Security Coordination Centre, Patar Mitrović Karanovic& Partners, Aldin Međedović UNDP, Vladimir Rajić Integrity Capital kao i brojni drugi istaknuti stručnjaci koji će voditi dinamične i konstruktivne razgovore, nudeći uvide i odgovore na najaktuelnija pitanja energetske tranzicije u regionu.

Pažnja će posebno biti usmerena na praktična iskustva i primere, poput završetka velikih projekata iz obnovljivih izvora energije u regionu, dok će vodeći stručnjaci diskutovati o integraciji obnovljivih izvora u elektroenergetski sistem i ulozi tehnologija poput baterijskih rešenja. Takođe biće istraženi i ključni izazovi kao što je primena CBAM regulative i njene uloge kao podsticaja ili prepreke za dekarbonizaciju.

Pored toga, biće organizovan i prateći događaj pod nazivom „Od otpada do energije i dekarbonizacija“, na kojem će vodeće kompanije iz EU predstaviti inovativna rešenja za pretvaranje otpada u energiju, koja su njihove gradove svrstala među energetski najodrživije u svetu.

Balkan Solar Summit 2025 predstavlja priliku za učenje i razmenu ideja, ali i platformu za povezivanje sa ključnim akterima i pokretanje konkretnih projekata. Njime se postavljaju novi standardi u promociji održivih rešenja i poziva sve koji žele biti deo budućnosti zelene energije da se pridruže.

Više informacija dostupne su ovde.

Energetski portal

Norveška: 9 od 10 prodatih automobila u 2024. bili su električni

Foto-ilustracija: Unsplash (Mikita Karasiou)

Norveška je i tokom 2024. nastavila da prednjači u prelasku na električna vozila, ostvarivši impresivan udeo od 89 odsto električnih automobila među svim novim putničkim vozilima.

Prema podacima Norveške uprave za informisanje o putevima (OFV), od ukupno 128.691 novoregistrovanog putničkog automobila, njih 114.400 su električni automobili. To predstavlja rast od 1,4 odsto u odnosu na 2023. godinu, kada je udeo električnih vozila bio 82,4 odsto.

Direktor OFV-a, Ejvind Solberg Torsen, istakao je da je ovaj rezultat jasna poruka vladi da je neophodno nastaviti sa podsticajima za kupovinu električnih automobila.

„Mnogi novi i uzbudljivi brendovi i modeli automobila stižu u Norvešku 2025. godine. Ako se podsticaji održe, prodaja novih automobila može dodatno dobiti zamah i doprineti postizanju cilja za 2025, kada bi svi novi putnički automobili trebalo da budu vozila sa nultom emisijom”, rekao je Torsen.

Pročitajte još:

Tokom pojedinih meseci 2024. godine, udeo električnih automobila premašio je 90 odsto. Septembar je zabeležio rekordnih 96,4 odsto električnih vozila među novim registracijama. U decembru je registrovano 13.652 novih automobila, što je povećanje od 12,1 odsto u odnosu na decembar 2023. godine, pri čemu je 85,5 odsto vozila bilo električno.

Tesla je zadržala lidersku poziciju na tržištu sa udelom od 18,9 odsto, dok su je sledili Folksvagen, Tojota, Volvo i BMV. Kineski brendovi, iako još uvek u fazi zauzimanja pozicija na tržištu, uspeli su da kolektivno osvoje 10 odsto udela.

„Uprkos mnogim novim markama i modelima, većina kupaca ostaje lojalna brendovima koje poznaje. Biće uzbudljivo videti kako će kineski automobili proširiti svoj uticaj u 2025. godini”, dodao je Torsen.

Norveška ima ambiciozan cilj da do 2025. godine svi novi putnički automobili budu vozila sa nultom emisijom. Sa trenutnim udelom od 89 odsto, zemlja je na korak od postizanja ovog cilja. Iako nijedna druga država nije blizu ovako visokog udela električnih vozila, nastavak podrške elektrifikaciji ostaje ključan za dalji napredak.

Energetski portal

Vozim bezbedno na struju

Foto-ilustracija: Pexels (David Gallie)

Kako elektromobilnost donosi određene prednosti o kojima se svakodnevno piše i govori, neophodno je osvetliti i razmatrati poteškoće, nepoznanice i dileme koje bude zabrinutost kada je u pitanju ista tema. Porast električnih i hibridnih automobila u svetu otvara pitanja bezbednosti, pre svega u slučaju požara.

Iako je ukupni rizik od požara kod ovih vozila manji nego kod konvencionalnih automobila, zapaljivost baterija predstavlja ogroman izazov. Teškoće u gašenju požara ovog tipa i mogućnost njihovog ponovnog izbijanja ostaju krucijalni bezbednosni problemi na polju e-mobilnosti. Iz tog razloga odlučili smo da porazgovaramo sa Zoranom Đorić, menadžerkom „Vozim na struju”, kako bi nam objasnila šta se to ne sme zanemariti kod automobila na baterije.

„Statistika kaže da se na 10.000.000 električnih vozila registruje oko 500 požara, što znači da je verovatnoća od požara automobila čak 29 puta manja kod električnih vozila u odnosu na vozila sa SUS motorima”, objašnjava Zorana.

Foto: Vozim na struju

Zabrinjavajuće je to što, iako je verovatnoća dosta manja, kada dođe do toga, reakcija zahteva daleko veću brzinu nego kod tradicionalnih vozila. Požar u slučaju e-vozila razvija se brže i odgovor hitnih službi nije moguć u tako kratkom vremenskom okviru. Osim toga, ne može se primeniti isti princip gašenja vatre kod ove dve vrste automobila. Tradicionalna vozila je moguće gasiti kao što se takvi požari inače tretiraju, dok se e-vozilima pristupa metodom hlađenja baterije.

Stoga, tačno je i neminovno da će svet, pa i naša zemlja morati da se prilagođavaju i da razvijaju nove i efikasnije tehnologije u cilju bezbednosti, iako je razvoj istih već otpočeo u svetu. Najbitnije je da ljudi koji se odluče na vozilo na baterije u ovu oblast zakorače sa potrebnim znanjem o rukovanju. Jedna od stvari koju je potrebno znati jeste da svako vozilo poseduje takozvani Emergency Sheet, gde je jasno naznačena pozicija sigurnosnih prekidača koji vozilo stavljaju u beznaponsko stanje.

U FOKUSU:

Emergency Sheet kod električnih automobila sadrži informacije neophodne za sigurno postupanje u slučaju nesreće, uključujući lokaciju baterije, instrukcije za isključivanje glavnih električnih prekidača radi smanjenja rizika od električnog šoka, tačke koje su sigurne za rezanje vozila kako bi se olakšale spasilačke operacije, kao i preporuke za efikasno gašenje požara, zbog čega je i hitnim službama ovo primaran dokument. Korisnik takođe treba biti upoznat i sa indikatorskim lampama, koje se u velikoj meri razlikuju od vozila sa SUS motorom, upozoravajući na vreme na određene kvarove ili stanja koja mogu ugroziti korisnika.

„Nova tehnologija je pred nama, električna vozila su sadašnjost, sve ih je više na ulicama i naših gradova. U ljudskoj prirodi je otpor prema svemu nepoznatom, ali nas to ne amnestira od poznavanja bezbednosnih sistema i svega što je neophodno da znamo kako bismo na prvom mestu sačuvali svoje živote, a zatim i druge. Potrebno je da, nakon što postanemo vlasnici jednog električnog vozila, naučimo da prepoznamo upozorenja i u skladu sa tim se zaštitimo od eventualnih posledica”, upozorava Zorana.

Stručne obuke

Tim „Vozim na struju” bavi se e-mobilnošću poslednjih šest godina, prevashodno kroz tehničko osvajanje. Oni su organizovali Prvu baterijsku konferenciju, Međunarodni simpozijum o e-mobilnosti, ali su posle određenog vremena došli do zaključka da moraju da pruže još više, zbog čega je nastala Green Drive Academy, čiji je cilj da kroz obuke pruži više uvida u sisteme, tehničke detalje, medicinske aspekte, predoči opasnosti i uputi na razlike koje postoje u odnosu na tradicionalna vozila.

Tim čine licencirana lica za održavanje i popravke električnih vozila, sudski veštaci, inženjeri mašinstva i elektrotehnike, ali i medicinski tim, koji je zadužen za zdravlje i preporuke vezane za zaštitu. Zorana za kraj poručuje da je elektromobilnost stigla i da se moramo upoznati sa svim aspektima koje ona nosi sa sobom, uz savet „budimo odgovorni”.

Priredila: Milica Vučković

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala EKOLOŠKI TRANSPORT.

Nova Toplana „Majevica” u Novom Sadu – Efikasno grejanje za 22.000 Korisnika

Foto: Grad Novi Sad

U toku su završni radovi na izgradnji toplane „Majevica” u Novom Sadu – prve nove toplane nakon 40 godina, navodi se u saopštenju grada Novog Sada.

Ovaj kapitalni projekat vredan je jednu milijardu i 73 miliona dinara, a sredstva su obezbeđena iz budžeta Grada. Toplana će na jesen ove godine obezbediti efikasno grejanje za 7.000 domaćinstava, dok će ukupni kapacitet iznositi 22.000 korisnika, rekao je Milan Đurić, gradonačelnik Novog Sada, tokom obilaska radova.

On je dodao da je skoro završena konstrukcija novog objekta od 3.000 m2 koji će grejati Bulevar Evrope, Jugovićevo i Avijatičarsko naselje.

„Građevinski objekat je 90 odsto završen, a toku su završni građevinski radovi, zatim slede oni mašinski koji podrazumevaju montiranje kotlova, pumpi i kolektora, kao i radovi na elektroenergetskim instalacijama. Puštanje toplane na sistem daljinskog grejanja očekujemo početkom grejne sezone 2025/2026. godine”, precizirao je Đurić.

Pročitajte još:

Gradonačelnik je dodao da će Grad Novi Sad uskoro biti bogatiji za još jednu toplanu, i to sa sremske strane grada, a u toku je izrada Generalnog projekta sa prethodnom studijom opravdanosti sistema daljinskog grejanja za područje Mišeluka.

U planu je i razvoj Solar-termal postrojenja u Novom Sadu, a vrednost te investicije je oko 105 miliona evra.

„Radi se o kapitalnom projektu Republike Srbije koji je veoma važan za budućnost i dalji razvoj Grada Novog Sada. Zahvaljujući njemu će, iz isključivo obnovljivih izvora energije, čak petina grada biti snabdevana toplotnom energijom”, zaključio je Đurić.

Energetski portal

Fondacija Sidro: Poziv za dodelu sredstava u Vojvodini

Foto-ilustracija: Freepik ( Oleksandr Ryzhkov)

Fondacija Sidro i Smart kolektiv raspisali su poziv za projekte u Vojvodini koji podstiču održivu poljoprivredu, inovacije u poslovanju, inkluziju ranjivih grupa ili revitalizaciju ruralnih područja.

Na poziv, koji je otvoren do 17. februara, mogu da se prijave poljoprivredna gazdinstva, seoska turistička domaćinstva, mikro, mala i srednja preduzeća, preduzetnici i udruženja građana, kao i pojedinci do 40 godina starosti.

Udruženja građana mogu konkurisati za sredstva u maksimalnom iznosu do 15.000 evra, dok su za ostale učesnike dostupna sredstva u vrednosti do 10.000 evra, kao i stručna podrška u vrednosti do 5.000 evra. Pravo učešća imaju pravna i fizička lica sa sedištem ili prebivalištem na teritoriji Vojvodine.

Pročitajte još:

Prijavljivanje se vrši popunjavanjem formulara na vebsajtu Smart kolektiva.

Proces selekcije projekata, čija se realizacija očekuje od početka aprila, zasniva se na kriterijumima definisanim konkursom koji uključuju relevantnost, doprinos lokalnoj zajednici, socio-ekonomski uticaj, inovativnost, održivost i ostvarena partnerstva.

Zainteresovani kandidati mogu poslati dodatna pitanja najkasnije do 24. januara na imejl adresu: sidro@smartkolektiv.org. Odgovori na sva pristigla pitanja biće objavljeni na sajtu Smart kolektiva do 31. januara.

Za više informacija o Fondaciji Sidro, posetite vebsajt.

Izvor: Smart Kolektiv

UNEP izveštava: Curenje metana nakon eksplozija Severnog toka među najvećima u istoriji

Foto-ilustracija: Unsplash (manuel-keller)

Severni tok je naziv za podmorski gasovod za transport prirodnog gasa iz Rusije u Evropu, koji u dužini od 1.200 kilometara prolazi ispod Baltičkog mora. Sistem je direktno povezivao ruske gasne resurse sa evropskim tržištima, zaobilazeći tranzitne zemlje, a dopremajući gas direktno u Nemačku iz Rusije.

U septembru 2022. godine, dogodilo se nešto što je uzdrmalo energetski sektor na globalnom nivou – došlo je do eksplozija koje su prouzrokovale pucanje gasovoda ispod Baltičkog mora. Tom prilikom je u seriji ekplozija uništeno najmanje 50 metara podvodnih kablova. Incident nije samo izazvao politička previranja i istrage, već je prekinuo isporuku gasa i imao značajne ekološke posledice.

Nedavna studija koordinisana od strane Programa Ujedinjenih nacija za zaštitu okoline (UNEP) otkrila je da je ovo bilo najveće antropogeno curenje metana u istoriji.

Pročitajte još:

Prema procenama, procurelo je do 485.000 tona metana, što su dvostruko veće količine nego što je to bio slučaj sa prethodno procenjenim istorijskim količinama. 

Ogromna količina metana doprinela je globalnom zagrevanju skoro koliko i vožnja osam miliona automobila tokom godine. Iako metan ostaje u atmosferi oko deset godina, njegova sposobnost da zadržava toplotu je preko 80 puta veća u poređenju sa ugljen-dioksidom, najčešćim gasom staklene bašte.

Studija je pokazala da ovi događaji predstavljaju delić problema, budući da je eksplozija gasovoda predstavljala samo dva dana ukupne emisije metana od strane globalne industrije nafte i gasa.

Energetski portal

Gratis parkiranje – podsticaj na upotrebu električnih automobila

Foto-ilustracija: Unsplash (Vita Marija Murenaite)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mårten)

Dok su u zemljama regiona automobili sa unutrašnjim sagorevanjem najviše zastupljeni među korisnicima, uz mali broj mera za motivisanje na kupovinu električnih vozila, u Evropi se za to vreme dovijaju da na razne načine poboljšaju elektrifikaciju saobraćaja. Tako je bavarska državna vlada donela odluku da vozači električnih vozila mogu besplatno parkirati na javnim parking mestima u određenom roku.

Odluka ima za cilj da podstakne veću upotrebu električnih automobila, a počeće sa primenom od 1. aprila ove godine i biće na snazi do kraja 2026. godine. Električna vozila biće moguće parkirati besplatno do tri sata na svim javnim parking mestima u Bavarskoj.

Vlada je odlučila o uvođenju besplatnog parkiranja za čista baterijska električna vozila, hibridna električna vozila i vozila sa gorivnim ćelijama. Pri tome vlasnici ovih automobila moći će da parkiraju gde god ima slobodno mesto, jer su smatrali da nije potrebno posebno označiti posebna mesta.

Pročitajte još:

„Odlučili smo se za birokratski jednostavno i pragmatično rešenje koje će važiti u celoj Bavarskoj, kako bi električna vozila bila atraktivnija, naročito u urbanim područjima. Očekujemo doprinos očuvanju kvaliteta vazduha u urbanim sredinama i smanjenje buke od vozila“, saopštio je Joahim Herman, ministar unutrašnjih poslova Bavarske.

Prema rečima Hermana, za oslobađanje od takse, vozači treba da postave odgovarajuću parking kartu sa početkom parkiranja iza prednjeg stakla. Moguće je i da opštine prilagode svoje parking automate, tako da vozači električnih vozila mogu izvući besplatnu kartu za parkiranje do tri sata. Osim toga, parking aplikacije mogu ponuditi dodatno polje koje omogućava besplatno parkiranje prva tri sata za električna vozila.

Iz ovog ministarstva upozoravaju vozače da provere pre parkiranja da li je parking u ovoj grupi, i napominju da parking mesta uz supermarkete obično nisu javni parkirališni prostori.

Ova mera nije novost u Bavarskoj, jer je Minhen već uveo istu meru, samo što je sada model proširen na čitavu saveznu pokrajinu.

Jasna Dragojević

Veliki potencijal plutajućih solarnih elektrana u SAD

Foto-ilustracija: Pixabay (Markus Spiske)

Plutajuće solarne elektrane mogle bi generisati električnu energiju za 100 miliona američkih domaćinstava, pokazala je studija Nacionalne laboratorije za obnovljive izvore energije (NREL), čiji su rezultati objavljeni u časopisu Solar Energy.

Na vodene akumulacije, pod upravom države, može se postaviti dovoljno solarnih panela za proizvodnju do 1.476 teravat-sati energije godišnje.

Istraživanje su proveli Evan Rosenlijev i Mari Rivers, geoinformatičari, kao i Aron Levin, viši pravni i regulatorni analitičar iz NREL-a.

Plutajuće solarne ploče imaju dosta predsnoti. Ne samo da generišu električnu energiju, već ne zauzimaju zemljišni prostor. Takođe zasenjuju i hlade vodene površine, što pomaže u sprečavanju isparavanja i očuvanju vrednih vodenih zaliha.

Međutim, naučnici se za sada nisu bavili kako bi to uticalo na ljudske i životinjske vrste vodenih ekosistema. Studija je temeljena na maksimalnim kapacitetima energije koja bi nastajala ako bi svaki projekat sadržavao što više solarnih panela.

Pročitajte još:

„Znamo da nećemo moći razviti sve ovo, ali čak i ako razvijemo deset odsto onoga što smo identifikovali bio bi veliki korak napred“, rekao je Evan.

Prilikom analize, neke vodene površine pokazale su se kao neadekvatne, poput onih gde je razvijen brodski saobraćaj, pre svega zbog stvaranja talasa. Zatim, neke površine su prehladne, preplitke ili imaju nagibe koji su previše strmi da bi solarni paneli ostali na mestu.

Hibridni energetski sistemi koji se oslanjaju na solarnu energiju i hidroenergiju mogao bi pružiti pouzdaniju i otporniju energiju za elektroenergetski mrežni sistem. Ako, na primer, suša isprazni rezervoar hidroelektrane, solarni paneli mogli bi proizvoditi energiju dok se hidroelektrana pauzira kako bi voda ponovo došla.

Naredni koraci predviđaju lociranje vodenih površina koje prati energetska mreža zbog priključenja elektrana, identifikovanje mesta koja treba izbegavati zbog zaštite okoline, kao i procenu još više lokacija, koja bi ovaj put obuhvatile ušća i morska područja.

Jasna Dragojević

Uvedena Trodnevna prognoza za kvalitet vazduha u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (tatiana-zhukova)

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) pokrenuo je prvu trodnevnu prognozu kvaliteta vazduha u Hrvatskoj, koja građanima omogućava pristup predviđanjima za tekući dan i naredna dva dana.

Reč je o inovativnoj usluzi koja pruža informacije o četiri ključne zagađujuće supstance: sitne čestice prečnika manjeg od 2,5 i 10 mikrometara (PM2,5 i PM10), azot-dioksid (NO2) i prizemni ozon (O3), što omogućava da se u slučaju predviđenog lošeg kvaliteta vazduha, građani bolje zaštite ili  isplaniranju aktivnosti.

Na internet stranici DHMZ-a, građani mogu videti mapu Hrvatske sa označenim koncentracijama zagađujućih materija unutar jasno definisanih zona i aglomeracija. Prognoza se oslanja na modeliranje vazduha ATMOSYS (LIFE+), koje je posebno prilagođeno za područje Hrvatske kroz EU projekat AIRQ, čiji je cilj proširenje i modernizacija državne mreže za stalno praćenje kvaliteta vazduha, navodi se na sajtu Ministarstva okoliša i zelene tranzicije Hrvatske.

Pročitajte još:

Kvalitet vazduha na internetu prikazan je bojama na skali od Dobro, Prihvatljivo, Umereno, Loše, Vrlo loše i na kraju Izuzetno loše, pri čemu su nivoi kvaliteta numerički definisani od 0 do 10. Ovi nivoi su usklađeni sa preporukama Svetske zdravstvene organizacije koje se odnose na uticaj zagađenja vazduha na opštu populaciju, kao i na osetljive grupe kao što su deca, stariji i osobe sa respiratornim ili srčanim problemima.

Ova nova usluga se ažurira svakodnevno, što dodatno doprinosi transparentnosti i omogućava građanima Hrvatske da u realnom vremenu prate kvalitet vazduha za četiri merene jedinice.

Što se tiče kvaliteta vazduha za današnji dan, mapa prikazuje da je NO2 u najvećem delu zemlje ocenjen kao Dobar, O3 uglavnom je ocenjen kao Umeren, PM10 čestice su takođe u polovini zemlje ocenjene sa Dobar, dok su u kontinentalnom delu pretežno Prihvatljive ili Umerene, a jedino što odstupa jesu PM2,5 čestice koje su danas u kontinentalnom severnom delu zemlje pretežno ocenjene kao Loše.

Energetski portal

Usvojen Prvi dvogodišnji izveštaj o transparentnosti iz oblasti klimatskih promena

porez
Foto-ilustracija: Unsplash (Marek Piwnicki)

Vlada Republike Srbije je, na inicijativu Ministarstva zaštite životne sredine, odobrila Prvi dvogodišnji izveštaj o transparentnosti u skladu sa Okvirnom konvencijom Ujedinjenih nacija o promeni klime i Pariskim sporazumom. Irena Vujović, resorna ministarka i potpredsednica Vlade, tom prilikom je naglasila da je Srbija prva država u regionu koja je uspela da ispuni ovaj međunarodni zahtev.

Izveštaj o transparentnosti iz oblasti klimatskih promena generalno služi kao sredstvo za praćenje i izveštavanje o napretku koji država čini u sprovođenju svojih obaveza prema međunarodnim sporazumima o klimi, kao što su Okvirna konvencija Ujedinjenih nacija o promeni klime i Pariski sporazum.

Istaknuto je da je Srbija nedavno preduzela značajne korake u ovoj oblasti dostavljajući Sekretarijatu UN svoj prvi Nacionalni izveštaj o inventaru gasova sa efektom staklene bašte za period od 1990. do 2022. godine, time ispunjavajući još jednu međunarodnu obavezu.

Pročitajte još:

Inventar gasova sa efektom staklene bašte, predstavlja deo izveštaja koji obuhvata detaljan pregled emisija gasova koji doprinose efektu staklene bašte, uključujući CO2, metan, i druge, iz industrijskih procesa, energetike, transporta, poljoprivrede i drugih sektora.

Takođe, protekla godina bila je značajna za Srbiju zbog uvođenja prvih dozvola za emisiju gasova sa efektom staklene bašte. Sistem dozvola omogućio je uspostavljanje mehanizma za monitoring, izveštavanje i verifikaciju ovih gasova, pružajući čvrstu osnovu za planiranje i implementaciju mera za smanjenje emisija.

Energetski portal

Plan za postrojenje EPS-a – osim uglja, mogli bi da spaljuju i otpad

Foto-ilustracija: Unsplash (Alfonso Navarro)

U Termoelektrani „Nikola Tesla A” u Obrenovcu osim uglja mogao bi da se spaljuje i otpad koji domaćinstva i privreda proizvedu – od papira, preko kartona, gume do plastike.

Elektroprivreda Srbije (EPS) planira izgradnju ovog postrojenja, a nedavno je podnela Zahtev za određivanje obima i sadržaja studije o proceni uticaja na životnu sredinu koji bi ovaj projekta mogao da ima.

Zahtev je objavljen na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine. Zajedno sa zahtevom objavljena je i dokumentacija iz koje se može videti da bi se postrojenje za kosagorevanje alternativnog goriva, odnosno otpada, koristilo na blokovima A3, A4 i A5.

Foto: EP

Kako je ugalj iz Kolubare niskog kvaliteta, a upravo se taj ugalj najviše koristi u TENT-u, to ujedno utiče i na količinu i kvalitet proizvodnje energije. Zbog toga je cilj, pre svega, da se sagorevanjem otpada poveća proizvodnja struje.

U dokumentaciji piše i da će se kao alternativna goriva, koja će biti dodatak uglju iz Kolubare, koristiti papir, karton, plastika, guma, plastična ambalaža. Planirano je da se godišnje na takav način spali 300.000 tona otpada.

Ovaj projekat predviđa izgradnju postrojenja za prihvat i smeštaj alternativnog goriva, njegovo doziranje u sistem goriva, gde bi se pre ubacivanja u kotao na spaljivanje mešao sa lignitom.

Procenuje se da je cena izgradnje ovog projekta oko dve milijarde dinara.

Da je ovo postrojenje moguće izgraditi u TENT-u potvrdila je analiza konzorcijuma Dornier Power and Heat GmbH.

Pročitajte još:

Koje bi sve probleme moglo da reši ovo postrojenje?

Postrojenje za spaljivanje otpada, kako piše u dokumentaciji, uštedelo bi ugalj, smanjilo bi zavisnost od njega i smanjilo bi zagađenje vazduha.

„Potencijalne koristi za životnu sredinu od korišćenja alternativnog goriva i/ili alternativnih goriva za zajedničko sagorevanje u industriji su smanjenje emisije ugljenika i smanjenje drugih vrsta zagađivača vazduha zbog njihovog niskog sadržaja azota i sumpora”, piše u dokumentaciji.

Pored toga, ovo postrojenje rešilo bi još jedan veliki problem u Srbiji – nagomilavanja otpada.

Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine (SEPA), domaćinstva i privreda u Srbiji u 2022. godini proizvela su oko 12 miliona tona smeća, a sa rudarskim sektorom oko 180 miliona tona.

Foto-ilustracija: Pixabay (yecao2018)

U „Beloj knjzi o dobijanju energije iz otpada u Srbiji” koja je objavljena prošle godine piše da se procenjuje da u Srbiji ima između 2.500 i 3.500 divljih deponija.

Deponije predstavljaju veliki problem za zdravlje ljudi jer ispuštaju štetne materije koje zagađuju zemljište, vodu, a kada se zapale, zagađuju i vazduh.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, tokom 2022. godine na deponijama u Srbiji izbilo je skoro 1.800 požara.

U Srbiji od zagađenja vazduha godišnje umre više od 17.000 ljudi, objavila je nedavno organizacija Eko straža.

Problem je što je kultura sortiranja i reciklaže  u Srbiji minimalna, pa je pitanje odakle će se skupljati otpad za ovo postrojenje.

Zbog toga se izgradnjom postrojenja za sagorevanje otpada nameće komunalnim preduzećima da bolje rade na njegovom tretmanu.

Tekst u celosti pročitajte ovde

Izvor: Danas