Home Blog Page 103

Plutajuća solarna elektrana na malim jezerima povećava emisije štetnih gasova?

Foto: ChatGPT

Plutajuća solarna energija, inovativna praksa postavljanja solarnih panela na vodene površine, donosi značajne prednosti poput uštede zemljišta i povećanja energetske efikasnosti. Međutim, nova istraživanja ukazuju na ekološke izazove koji dolaze sa ovom tehnologijom.

Prva manipulativna terenska studija o uticaju plutajuće solarne energije, objavljena u časopisu Environmental Science and Technology, otkrila je da solarni paneli postavljeni na malim jezerima povećavaju emisije gasova staklene bašte za gotovo 27 odsto.

Istraživanje, sprovedeno na eksperimentalnom jezercetu pri američkom univerzitetu Cornell, pokazalo je da pokrivenost od 70 odsto površine jezera panelima značajno smanjuje nivo kiseonika u vodi i povećava emisije metana i ugljen-dioksida.

„Ovo je prva studija koja daje empirijske rezultate o ekološkom uticaju plutajuće solarne energije. Otkrili smo da prisustvo panela menja ekološke procese u jezerima, smanjuje dostupnost kiseonika za organizme i utiče na mikrobne procese i cirkulaciju vode”, rekao je Stiven Grodski, docent prirodnih resursa i životne sredine.

Pročitajte još:

Istraživanje je od posebnog značaja za područja poput Njujorka, gde se razmatra primena plutajuće solarne energije kao alternativa tradicionalnim solarnim sistemima na zemlji. Iako izaziva zabrinutost, studija nudi i potencijalne prednosti: emisije gasova staklene bašte po kilovat-satu proizvedene energije i dalje su niže u poređenju sa solarnim sistemima na zemlji i fosilnim gorivima.

Istraživači su istakli da smanjenje pokrivenosti panela ili uvođenje tehnologija poput mehurića za uzburkavanje vode može umanjiti negativne posledice, ali je potrebno dodatno istraživanje.

„Važno je da učimo iz prošlih energetskih tranzicija, kada su ekološki faktori bili zanemareni, što nas je dovelo do klimatskih promena”, naglašava Grodski. „Ova studija nas podseća da je neophodno razmotriti životnu sredinu od samog početka i razvijati održive energetske sisteme.”

Plutajuća solarna energija ima potencijal, ali zahteva pažljiv balans između energetske efikasnosti i očuvanja ekosistema.

Energetski portal

Jedan odsto najbogatijih već potrošli svoj godišnji ugljenični limit

Foto-ilustracija: Freepik (chandlervid85)

Najbogatijih jedan odsto populacije već u prvih 10 dana ove godine potrošili su svoju količinu godišnjeg karbonskog budžeta, pokazala je analiza organizacije Oxfam koja se bavi različitim aspektima globalnih problema.

U analizi su ovaj trenutak nazvali „Dan zagađivača“, čime se ukazuje na to da klimatska katastrofa disproporcionalno zavisi od superbogatih koji zagađuju daleko više od drugih ljudi. Poređenja radi, prosečnoj osobi iz najsiromašnijeg dela globalne populacije trebalo bi skoro tri godine da potroši svoj deo godišnjeg globalnog karbonskog budžeta.

Količina zagađenja koju ispuste je više nego duplo veća od one koju proizvodi najsiromašnija polovina čovečanstva, što predstavlja problem u borbi protiv klimatskih promena. Da bi se globalno zagrevanje ograničilo na 1,5°C u odnosu na predindustrijski nivo, najbogatijih jedan odsto treba da smanje svoje emisije za 97 odsto do 2030. godine.

Jedna odsto najbogatijih, odnosno 77 miliona ljudi, uključujući milijardere, milionere i one koji zarađuju više od 140.000 dolara godišnje, odgovorni su za 15,9 odsto globalnih emisija CO2 u 2019. godini. Najsiromašnijih 50 odsto, odnosno 3,9 milijardi ljudi sa prosečnim godišnjim prihodom od 2.000 dolara prema paritetu kupovne moći, činilo je 7,7 odso svih emisija CO2 u istoj godini.

Pročitajte još:

Istraživanje Oxfam-a pokazuje da su emisije ugljen dioksida bogatih od 1990. godine prouzrokovale trilione dolara ekonomske štete, velike gubitke useva i milione smrtnih slučajeva.

Foto-ilustracija: Unsplash (NASA)

„Budućnost naše planete visi o koncu. Prostor za delovanje je izuzetno mali, a superbogati nastavljaju da rasipaju šanse čovečanstva svojim luksuznim načinom života, zagađujućim investicijama i štetnim političkim uticajem. Ovo je krađa — čist i jednostavan slučaj — mala manjina krade budućnost milijardama ljudi kako bi nahranila svoju nezasitu pohlepu“, rekao je Nafkote Dabi, lider Oxfamove politike klimatskih promena.

Ekonomska šteta koju su pretrpele zemlje sa niskim i srednjim prihodima u poslednjih 30 godina približno je tri puta veća od ukupne klimatske pomoći koju su bogate zemlje pružile siromašnijim zemljama.

Predviđanje Oxfama je da će do 2050. godine emisije jedan odsto najbogatijih izazvati gubitke useva koji bi mogli da obezbede dovoljno hrane za najmanje 10 miliona ljudi godišnje u Istočnoj i Južnoj Aziji. Otprilike osam od svakih deset smrtnih slučajeva zbog vrućine moglo bi da se desi u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. Oko 40 odsto tih smrtnih slučajeva moglo bi da se dogodi se u južnoj Aziji.

Smatraju da treba oporezovati bogate zagađivače, te zabraniti njihov preterani luskuz – „privatne avione, superjahte i slično“.

Potrebe za klimatskom pomoći brzo rastu, posebno u zemljama Globalnog juga koje podnose najteže posledice klimatskih promena. Iako su bogate zemlje pristale da aktiviraju 300 milijardi dolara godišnje kako bi pomogle zemljama Globalnog juga da se nose sa porastom temperature i pređu na obnovljive izvore energije, ovaj iznos je daleko manji od pet triliona dolara koje Globalni sever duguje u okviru klimatskog duga i reparacija.

Energetski portal

Modernizacija elektroenergetske mreže u Crnoj Gori uz podršku EBRD-a

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja je u Crnoj Gori prisutna od 2006. godine, obezbediće Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS) kredit od 35 miliona evra, čime će se podstaći modernizacija i digitalizacija crnogorske elektroenergetske mreže. Uz EBRD je do sada realizovano skoro stotinu projekata u ovoj zemlji, čija je vrednost sve ukupno premašila 900 miliona evra.

Sredstva su namenjena uspostavljanju novog sistema za nadzor i upravljanje (SCADA), kao i naprednog sistema vođenja distributivne mreže (ADMS), uz uvođenje savremenih „pametnih“ brojila, a dodatni podsticaj dolazi iz granta obezbeđenog kroz Investicioni okvir Evropske unije za zapadni Balkan.

CEDIS, koji se nalazi u vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), upravlja i održava distributivne mreže do 35 kV na teritoriji cele države. Zahvaljujući primeni novog SCADA sistema, mrežom će se upravljati u realnom vremenu, dok ADMS omogućava precizniji i efikasniji nadzor nad protokom električne energije i otklanjanje eventualnih kvarova. Pametna brojila dodatno doprinose boljoj kontroli potrošnje, smanjenju gubitaka i jačanju pouzdanosti isporuke električne energije krajnjim korisnicima, kako je objašnjeno na sajtu EBRD-a.

Pročitajte još:

Uvođenjem naprednih tehnologija očekuju se brojne koristi za energetski sektor i potrošače – pre svega, smanjenje tehničkih gubitaka za oko 10 odsto, značajno skraćenje trajanja prekida u napajanju (na oko jednu šestinu trenutnog nivoa), bolje integrisanje obnovljivih izvora energije u mrežu i unapređena sajber bezbednost. Pored toga, projekat je usklađen sa standardima Evropske unije i Energetske zajednice, posebno u delu uvođenja pametnih brojila.

Ugovor o kreditu potpisali su Remon Zakaria, direktor EBRD-a za Crnu Goru, Vladimir Ivanović, generalni direktor CEDIS-a, i Ivan Bulatović ispred EPCG.

„Ovaj projekat predstavlja transformativni korak ka digitalizaciji sistema distribucije električne energije u Crnoj Gori, pomažući da se poboljša njegova pouzdanost i efikasnost i utire put za integraciju obnovljive energije. Građani Crne Gore će iskusiti pouzdanije snabdevanje električnom energijom, dok će CEDIS postići značajno smanjenje tehničkih gubitaka i dobiti napredne mogućnosti potrebne za brzo otkrivanje i otklanjanje tehničkih kvarova“, izjavio je Remon Zakaria.

Energetski portal

Ministarstvo energetike Rumunije najavilo smanjenja troškova u državnim preduzećima

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Ministarstvo energetike Rumunije je najavilo opsežan plan reformi u državnim preduzećima energetskog sektora, kako bi postigli uštede od preko jedne milijarde leja, što je oko 200 miliona evra, u cilju dugoročne održivosti kompanija.

Reforme su usmerene na smanjenje troškova i povećanje efikasnosti bez narušavanja tekuće proizvodnje i investicionih planova. Zbog toga je ministar energetike pozvao na rigoroznu analizu troškova i predložio konkretne mere za smanjenje rashoda. Takođe je najavljeno kompanijama u resoru ministarstva, da se od njih traži da sprovedu rigoroznu analizu aktivnosti na svim nivoima i dostave rezultate Ministarstvu energetike.

Neke od najvažnijih predloženih mera uključuju smanjenje rukovodećih pozicija za 30 odsto, kako bi se pojednostavila organizaciona struktura, zatim smanjenje administrativnog osoblja za 20 odsto, kao i troškova za robu i usluge za najmanje 20 odsto.

Pročitajte još:

U slučaju smanjenja administrativnog osoblja, i samim tim plata, naglašeno je da se ovo ne odnosi na osoblje čiji je rad neophodan za funkcionisanje preduzeća, naročito na one zaposlene u proizvodnim delatnostima kao što su kamenolomi, rudnici, termoelektrane, hidroelektrane i nuklearke. Reforme neće pogađati zaposlene u ovim oblastima.

Ministarstvo takođe predlaže smanjenje protokolarnih troškova i sponzorstava za 50 odsto i zaustavljanje novih zapošljavanja, osim u neophodnim situacijama.

Ministarstvo je pokrenulo analizu potencijalnih restrukturiranja i spajanja unutar sektora, uključujući planove za spajanje više kompanija koje deluju u okviru energetskog sektora.

Reforme su usmerene na pojednostavljenje organizacionih struktura, eliminaciju nepotrebnih funkcija i smanjenje birokratije, što bi trebalo da rezultira efikasnijim procesom odlučivanja i operacijama.

Energetski portal

Planet Positive – revolucionarni ESG alat koji menja event industriju

Foto: DMC Vekol

Iako donosi nezaboravna iskustva i okuplja milione ljudi širom sveta, event industrija nosi sa sobom i manje vidljivu, ali značajnu cenu – njen uticaj na životnu sredinu. Od ogromne količine otpada i jednokratnih materijala do visokih emisija ugljen-dioksida usled prevoza i potrošnje energije, događaji svih vrsta i veličina ostavljaju dubok ekološki trag.

Kako se globalni izazovi poput klimatskih promena produbljuju, postaje jasno da je neophodno preoblikovati ovu industriju u skladu sa principima održivosti – od planiranja i logistike, do samog izvođenja i post-produkcije. Da bismo zaštitili planetu i buduće generacije, vreme je da event industriju učinimo održivom na svim nivoima, a upravo to možemo postići uz inovativni ESG alat pod nazivom „Planet Positive”.

Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)

Kako je za Energetski portal objasnila Tanja Bogdanov, CEO kompanije DMC Vekol,  reč je o atestiranom softverskom rešenju koje je po prvi put dostupno na srpskom tržištu. Iako su hoteli i ranije raspolagali alatima koji im omogućavaju da prate ekološki otisak pojedinih usluga, „Planet Positive” ima audite za sve vrste merenja u svim aspektima organizacije događaja – od transporta i hotelijerskog poslovanja, do upravljanja hranom i otpadom, kao i mnoge druge.

„Ono što ovaj alat čini revolucionarnim jeste njegova mogućnost da ponudi čitav spektar kompenzacionih rešenja, jer nijedan događaj ne može imati potpuno nulti ekološki otisak. Negativne posledice, nažalost, uvek postoje, ali ovaj alat ide korak dalje. Osim što omogućava precizno merenje i sertifikaciju, kao i ocenu održivosti, on pruža konkretne preporuke za smanjenje ekološkog otiska. Takođe, nudi široku paletu kompenzacionih praksi koje nam, uz dobru primenu, mogu čak omogućiti da ostvarimo pozitivan ekološki uticaj”, istakla je Bogdanov.

Ona dodaje i da je „Planet Positive” odobren od strane Evropske unije budući da ispunjava sve kriterijume održivosti, kao i da je izveštaj ovog softverskog rešenja u potpunosti u skladu sa Evropskim zakonodavstvom.

Pročitajte još:

Održana radionica povodom predstavljanja Planet Positive alata

Povodom implementacije revolucionarnog ESG alata na domaćem tržištu, u Beogradu je održana i prva radionica koja je okupila vodeće hotelijere, agencije i ključne profesionalce iz čitavog lanca organizacije događaja, pružajući im priliku da se upoznaju sa alatom koji ima sve izglede da će transformisati globalnu industriju.

Organizatori su predstavili konkretne primere kako alat funkcioniše, ističući njegovu moć da meri i unapredi održivost događaja kroz ključne parametre kao što su energetska efikasnost, upravljanje otpadom, emisija CO2 i uticaj na lokalnu zajednicu.

„Ovaj alat nije samo korak napred u postizanju održivosti – on je način da naša industrija predvodi u odgovornom poslovanju i doprinese globalnim ESG ciljevima”, naglasio je Goražd Čad, specijalni gost događaja i Ambasador Evropskog klimatskog pakta.

Domaćin skupa je vodeća agencija u oblasti organizacije događaja, DMC Vekol, koja je ekskluzivni licencirani zastupnik Planet Positive alata u Srbiji.

Energetski portal

Novi Sad dobio prestižnu titulu Grada vlažnih područja

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Johnny Mirkovic)

Novi Sad je prvi grad na Balkanu koji je stekao prestižnu akreditaciju Grad vlažnih područja (Ramsar Wetland City), a odluka o tome doneta je na 64. sednici Stalnog Komiteta Ramsarske konvencije, nedavno održanoj u Švajcarskoj.

Na poslednjem zasedanju Stalnog komiteta, uz Novi Sad, akreditovano je još šest evropskih gradova u Francuskoj, Švajcarskoj, Poljskoj i Belgiji.

Vlažna područja se nalaze pod izuzetnim pritiskom prirodnih i antropogenih promena, a posebno ona koja se nalaze unutar ili u blizini urbanih sredina. Pored značaja koja nose kao centri biodiverziteta, ova staništa ublažavaju uticaj klimatskih promena i služe kao prirodni prečistači koji pomažu unapređenju kvaliteta vode, navodi se na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine.

Prema rečima Irene Vujović, ministarke zaštite životne sredine, reč je o priznanju na svetskom nivou za izuzetan primer balansiranog razvoja grada, bez narušavanja zdrave i čiste životne sredine. Novi Sad je prepoznao značaj vlažnih područja za zaštitu prirode i prilagođavanje na klimatske promene i na adekvatan način je štitio ta područja i zbog čega predstavlja dobar primer održivog urbanog razvoja, koji je ključan za unapređenje kvaliteta života građana.

Pročitajte još:

Ramsarska konvencija, čiji je potpisnik i Republika Srbija, prvi put uvodi akreditaciju Grad vlažnih područja (Wetland City Accreditation) 2015. godine. Do sada su priznanja dodeljena u 2018., 2022. i 2025. godini, za ukupno 74 grada širom sveta, od čega je 14 evropskih gradova, među kojima je i Novi Sad.

Na listu Ramsarskih područja na teritoriji Srbije ukupno je upisano 11 područja, koja se nalaze na površini od ukupno 120.000 hektara i to su: Obedska bara, Ludaško jezero, Stari Begej – Carska bara, Slano Kopovo, Gornje Podunavlje, Zasavica, Labudovo okno, Koviljsko-petrovaradinski rit, Vlasina, Peštersko polje i Đerdap. Prvo prekogranično Ramsarsko područje između Srbije i Rumunije, Park prirode Gvozdena vrata-Đerdap, proglašeno je 2023. godine.

Energetski portal

Uskoro počinje Međunarodni sajam voćarstva, povrtarstva i vinogradarstva Agro Belgrade 2025

Foto-ilustracija: Unsplash (Aarón Blanco Tejedor)

Međunarodni sajam Agro Belgrade 2025, koji će se održati od 30. januara do 1. februara 2025. godine na Beogradskom sajmu, predstavlja jedinstveni događaj koji pruža priliku za povezivanje sa poslovnim partnerima, sticanje novih znanja i umrežavanje sa kolegama iz industrije.

Ova manifestacija okuplja stručnjake iz sektora voćarstva, povrtarstva i vinogradarstva, nudeći savršenu platformu za saradnju i inovacije.

Više od 500 dobavljača iz Srbije i jugoistočne Evrope predstaviće svoje proizvode i usluge, uključujući proizvođače svežeg, smrznutog i prerađenog voća, povrća i grožđa, proizvođače poljoprivrednih mašina i opreme, rasadnike, proizvođače semena, đubriva i pesticida i mnoge druge kompanije koje oblikuju budućnost agrara.

Trodnevna konferencija će obuhvatiti diskusije o aktuelnim i nadolazećim trendovima na globalnim tržištima i pružiti informacije o najnovijim tehnološkim inovacijama u prehrambenoj industriji.

Pročitajte još:

Gosti sajma imaće priliku da prisustvuju korisnim prezentacijama i panelima koji će se ticati tržišnih i marketinških izazova i mogućnosti u sektoru voća i povrća, zatim modela finansiranja srpskog agrara u 2025. godini, digitalizacije u poljoprivredi i drugih važnih tema.

Posebna B2B zona, locirana na galeriji Hale 1 Beogradskog sajma, biće otvorena za sve registrovane posetioce 31. januara 2025. godine. Ova zona omogućava direktan kontakt sa ključnim igračima u industriji, čineći Agro Belgrade savršenim mestom za razvoj poslovanja.

Da biste se registrovali i saznali više o sajmu, posetite ovaj link.

Energetski portal

Izveštaj o energetici EU 2024: Solar nadmašio ugalj, vetar stabilan uz izazove, LNG u porastu

Foto-ilustracija: Pixabay (Alicja)
Foto-ilustracija: Unsplash (nazrin-babashova)

Prema najnovijem godišnjem izveštaju organizacije Ember za 2024. godinu, Evropska unija je postigla značajne korake ka tranziciji sa fosilnih goriva na čiste izvore energije. Glavni zaključak opsežnog izveštaja jeste da je solarna energija po prvi put prestigla ugalj i postala jedan od najznačajnijih pokretača smanjenja fosilne proizvodnje električne energije. U nastavku slede podaci i pregled ključnih informacija i procenata iz Ember analize.

Solarna energija u porastu 

Solarni kapaciteti EU dostigli su 338 GW u 2024, što je skoro pa trostruki rast u odnosu na 2019, kada je kapacitet iznosio 120 GW. Uprkos nešto slabijem sunčevom zračenju u poređenju sa prethodnom godinom, proizvodnja solarne energije porasla je za 22 odsto, zahvaljujući rekordnoj godišnjoj instalaciji od 66 GW. Ovako ubrzana ekspanzija podigla je solarni udeo na 11 odsto od ukupne količine električne energije u EU, prestigavši prvi put ugalj (9,8 odsto).

Vetrenjače ostaju drugi vodeći izvor električne energije 

Vetroelektrane održale su stabilan udeo od 17 odsto u ukupnoj proizvodnji. Iako je došlo do daljeg povećanja instaliranih kapaciteta (sa 169 GW u 2019. na 231 GW u 2024), manje povoljni vetrovni uslovi utiču na ograničenje rasta proizvodnje, a sa manjkom vetra su se 2024. susrele i Španija i Nemačka. Ipak, vetar je zadržao drugu poziciju u evropskom energetskom miksu i time dodatno utvrdio svoju prednost u odnosu na gas, koji je opao na treće mesto.

Obnovljivi izvori premašuju 47 odsto udela 

Foto-ilustracija: Unsplash (matt-artz)

Zajednički doprinos vetra i sunca dostigao je rekordnih 29 odsto energije EU, a u kombinaciji sa hidro i nuklearnom energijom, čisti izvori sada predstavljaju 71 odsto ukupnog energetskog miksa EU. Hidroelektrane su ostvarile rast proizvodnje od 10 odsto, što se delom pripisuje iznadprosečnim padavinama u većem delu Evrope. Nuklearna energija, čiji je kapacitet opao sa 110 GW na 96 GW u poslednjih pet godina, takođe je zabeležila rast od 5 odsto u odnosu na 2023, uglavnom usled manjeg broja kvarova u francuskim reaktorima. Osim toga, čini se i da sveopšte interesovanje za nuklearnim reaktorima i njihovim proširenjima raste.

Pročitajte još:

Fosilna energija na istorijskom minimumu 

Fosilna proizvodnja električne energije pala je na najniži nivo u više od četrdeset godina. U odnosu na 2023, zabeležen je pad od -9 odsto, i to uprkos blagom rastu potražnje za električnom energijom i povećanim izvozom struje van EU. Emisije iz elektroenergetskog sektora smanjile su se za 9 odsto (585 miliona tona CO₂), što je manje od polovine nivoa iz 2007. godine.

Ugalj u padu 

Ugalj sada čini 9,8 odsto evropskog energetskog miksa, prema podacima iz izveštaja Ember-a, što je pad od 16 odsto u poređenju sa prethodnom godinom. Čak 16 od 17 zemalja koje ga koriste, smanjile su upotrebu uglja, a proizvodnja se posebno sužava u Nemačkoj i Poljskoj. Više država – među kojima su Austrija, Švedska i Portugal – već su potpuno izbacile ugalj iz upotrebe, dok je niz drugih zemalja najavio potpunu obustavu u narednih nekoliko godina. Ember procenjuje da će do 2030. samo sedam članica EU i dalje koristiti ugalj, što znači gašenje najmanje 34 GW od preostalih 101 GW operativnih kapaciteta.

Pad gasne proizvodnje i ruski uvoz 

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Gasna proizvodnja beleži petu godinu uzastopnog pada, na 16 odsto u 2024. Većina zemalja EU smanjila je korišćenje gasa, uključujući neke od najvećih potrošača poput Italije (-2 odsto), Španije (-19 odsto) i Holandije (-5 odsto). Zahvaljujući ovoj tendenciji, ukupna potražnja za gasom u EU pala je za 20 odsto u poslednjih pet godina, s tim što je oko trećine tog smanjenja rezultat pada u elektroenergetskom sektoru. Uvoz gasa iz Rusije i dalje postoji, ali je smanjen, dok je istovremeno povećan uvoz LNG-a, koji sad čini 38 odsto ukupnih nabavki gasa, što je rast sa ranijih 22 odsto.

Petogodišnji efekat Evropskog zelenog dogovora 

Ukratko, od 2019. do 2024, vetar i solar prešli su sa 17 odsto na 29 odsto ukupne proizvodnje električne energije. Time je sprečeno sagorevanje oko 460 miliona tona CO₂ u istom periodu. Istovremeno, udeo uglja je znatno smanjen – sa 16 odsto na ispod 10 odsto, a gas je izgubio drugo mesto u energetskom miksu, spustivši se sa 20 odsto na 16 odsto. 

Izazovi i troškovi u vetroenergetskom sektoru 

Dok solar nastavlja ubrzano da raste, vetroenergetski sektor se suočava sa sporijim razvojem, delom zbog makroekonomskih okolnosti, rasta cena materijala i problema u lancu snabdevanja. Trošak izgradnje vetroelektrana povećan je za oko 10 odsto od 2021, mada je ovaj rast usporen u 2024. Kamate na investicije u energetici takođe su porasle, ali su manje nego prethodnih godina. Offshore vetar, s druge strane, nastavlja sa inovacijama i uspeva da zadrži trend pada troškova, zahvaljujući većoj iskorišćenosti i tehnološkim unapređenjima. Nedavno smo pisali o velikom projektu offshore vetroelektrane u Poljskoj, koja počinje sa razvojem ovog sektora. Osim toga, najave Sjedinjenih država iz povlačenja iz Pariskog sporazuma, i trenutna obustava dozvola za izgradnju vetroelektrana, takođe će potencijalno uticati na buduće korake.

Energetski portal

Naučnici razvili biogorivo od starog jestivog ulja koje je efikasno kao dizel

Foto-ilustracija; Unsplash (Ashwini Chaudhary)

Tim naučnika sa Kraljevskog koledža u Londonu i Brazilske nacionalne laboratorije za bioobnovljive izvore energije razvio je inovativnu metodu proizvodnje biogoriva iz otpada od hrane, poput korišćenog ulja za kuvanje. Njihova studija, objavljena u časopisu Green Chemistry, pokazuje da novo gorivo može dostići efikasnost dizela i biti čak 1000 puta efikasnije od trenutnih metoda proizvodnje.

Proces se bazira na korišćenju modifikovanih enzima koji razgrađuju masne kiseline prisutne u otpadu hrane, pretvarajući ih u alkene – ključne sastojke goriva poput benzina i dizela. Ovaj pristup omogućava proizvodnju goriva koje ne samo da smanjuje emisiju gasova staklene bašte za čak 94 odsto, već i značajno smanjuje potrebu za fosilnim gorivima.

Jedan od glavnih izazova kod biogoriva ranije je bila niska efikasnost sagorevanja, zbog prisustva molekula kiseonika u gorivu. To je ograničavalo njihovu upotrebu jer su proizvodila samo 90 odsto energije u poređenju sa dizelom, dok je sama proizvodnja zahtevala više sirovina i povećavala troškove.

Pročitajte još:

Kako bi rešili ovaj problem, istraživači su modifikovali enzim P450 dekarboksilazu, omogućavajući mu da efikasno uklanja kiseonik iz masnih kiselina. Umesto u vodi, reakcija je izvedena u specijalnoj tečnoj soli, pod UV svetlom, što je značajno povećalo prinos alkena. Ova inovacija zahteva manje energije i sirovina, čime se postiže održiviji proces proizvodnje.

Dodatno, modifikovani proces eliminiše potrebu za skupim i potencijalno štetnim katalizatorima poput platine, kao i za toksičnim hemikalijama poput vodonik peroksida. Ove promene doprinose manjem ekološkom otisku i čine tehnologiju održivom i ekološki prihvatljivom.

„Naša biotehnologija otvara vrata za proizvodnju različitih vrsta goriva, uključujući benzin i kerozin za vazduhoplovnu industriju. Iako je pred nama još mnogo izazova, uzbuđeni smo što možemo doprineti rešavanju jednog od najvećih globalnih problema – klimatskih promena,” izjavila je dr Letisija Zanfurlin, glavni istraživač u projektu.

Energetski portal

EIB: Šema garancija vredna pet milijardi evra za razvoj industrije vetroturbina

aukcije
Foto-ilustracija: Pixabay (ELG21)

Za razvoj sektora energije vetra neophodna je značajna finansijska podrška industriji vetroturbina. U tom cilju, Evropska investiciona banka (EIB) pokrenula je šemu garancija u iznosu od pet milijardi evra.

Ova šema omogućava evropskim bankama da izdaju garancije za projekte iz oblasti vetroenergije, čime se olakšava finansiranje novih vetroparkova, lanca snabdevanja i interkonekcija elektroenergetskih mreža.

U januaru 2025. godine, EIB je potpisala četvrti deo ove šeme sa francuskom bankom Société Générale. Prema ugovoru, EIB će obezbediti garanciju od 500 miliona evra, što će omogućiti Société Générale da stvori portfelj garancija u vrednosti do jedne milijarde evra.

Ove garancije će mobilisati dodatna sredstva od drugih investitora, a procenjuje se da bi ukupna ulaganja mogla da dostignu čak osam milijardi evra.

Pročitajte još:

Ovaj sporazum je prvi put da je EIB obezbedila deo garancije za francusku banku i deo je šireg plana podrške razvoju vetroenergije u Evropi, čiji cilj je proizvodnja 32 GW kapaciteta vetroenergije do 2030. godine.

Kako je istakao Fil Kol, direktor za industrijske poslove u WindEurope, nastavak primene šeme garancije je veoma važan za podršku evropskoj industriji vetroturbina.

Međutim, kako bi šema bila efikasnija, potrebno je da obuhvati i garancije koje pokrivaju projekte tokom njihove izgradnje i rada. On objašnjava da bez tih garancija, proizvođači morati da traže dodatne garancije od drugih izvora, što proces čini složenim.

Energetski portal

Lansirana testna verzija aplikacije za uvid u kvalitet vazduha u Crnoj Gori

Zagađenje vazduha Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

U saradnji sa Ekološkim pokretom „Ozon” iz Nikšića i podrškom Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja severa Crne Gore, Agencija za zaštitu životne sredine nedavno je predstavila testnu verziju nove mobilne aplikacije „Vazduh.me”.

Reč je o aplikaciji koja omogućava građanima da uživo prate koncentracije zagađujućih PM2,5 i PM10 čestica i dobiju korisne savete za prilagođavanje svojih aktivnosti u skladu sa trenutnim kvalitetom vazduha u datom momentu.

Cilj je unaprediti dostupnost i razumljivost informacija o kvalitetu vazduha, što je tema od velike važnosti na području našeg regiona. Stručnjaci koji se bave monitoringom kvaliteta vazduha dali su svoje preporuke za dalje poboljšanje aplikacije, naglasivši važnost usklađivanja terminologije sa međunarodnim standardima.

Pročitajte još:

Zahvaljujući aplikaciji, koja direktno crpi podatke iz Državne mreže za praćenje kvaliteta vazduha, korisnici će imati brz i jednostavan pristup ažuriranim informacijama. Saveti unutar aplikacije su razvijeni u saradnji sa Institutom za javno zdravlje, pružajući dodatnu podršku građanima.

Planirana je i široka medijska kampanja kako bi bilo osigurano da što više ljudi čuje i koristi aplikaciju.

Aplikacija „Vazduh.me” je dostupna besplatno za sve platforme i može se preuzeti sa Play Store-a i App Store-a.

Energetski portal

Ministarstvo raspisalo dva javna konkursa za zamenu kotlarnica i individualnih ložišta

Foto ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine raspisalo je dva javna konkursa na osnovu kojih su lokalnim samoupravama stavljena na raspolaganje sredstva za podršku u realizaciji projekata zamene kotlarnica u toplanama i javnim ustanovama i zamene individualnih ložišta u domaćinstvima u 2025. godini.

Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine, istakla je da se javni pozivi odnose na projekte važne za bolji kvalitet vazduha, a time i za sve građane.

„Već petu godinu zaredom Ministarstvo koje vodim raspisuje javne konkurse, kojima dajemo značajan doprinos unapređenju kvaliteta vazduha u sredinama u kojima se realizuju. Zahvaljujući dobroj saradnji sa rukovodstvom gradova i opština širom Srbije, tokom prethodne četiri godine uspeli smo zajedničkim snagama da zamenimo 169 kotlarnica u 76 lokalnih samouprava i da podržimo oko 4.500 domaćinstva da zamene svoje ložište. Sada nastavljamo sa merama koje su dale dobar rezultat”, rekla je Vujović i pozvala lokalne samouprave da iskoriste i ovu priliku i kandiduju kvalitetne projekte, jer njihova realizacija doprinosi boljem kvalitetu životne sredine u celini.

Pročitajte još:

Ona je naglasila lokalnim samoupravama sada stavljeno na raspolaganje ukupno 480 miliona dinara – za projekte zamene kotlarnica u toplanama i javnim ustanovama opredeljeno je 350 miliona dinara, a za podršku domaćinstvima da zamene ložišta opredeljeno je 130 miliona.

Lokalne samouprave mogu da dostave konkursnu dokumentaciju Ministarstvu zaštite životne sredine do 10. februara, a više detalja o konkursu dostupno je na internet stranici Ministarstva.

„Bolji kvalitet vazduha ostaje jedan od glavnih prioriteta države i u 2025. godini. U narednom periodu ulagaćemo sredstva u te svrhe, jer smanjenjem aerozagađenja podižemo kvalitet života građana, što je naš glavni cilj”, rekla je Vujović.

Energetski portal

CBAM – izazovi i prilike za izvoznike i tranziciju ka čistoj energiji

Foto-ilustracija: Pixabay (SD-Pictures)

Emisije gasova sa efektom staklene bašte predstavljaju ozbiljan problem kojim se Evropska unija počela baviti pre više od 20 godina, kada je usvojila Sistem za trgovinu emisijama (EU ETS). Ovaj sistem, zasnovan na principu plati koliko zagađuješ, ograničava ukupnu količinu emisija i omogućava kompanijama da trguju dozvolama. Kompanije koje ostvare uštede u količini emisija, višak mogu da prodaju onim kojima su potrebne dodatne dozvole, odnosno dodatne količine. Na taj način kompanije se podstiču da ulažu u čiste tehnologije, a emisije gasova ostaju u domenu opšteg ograničenja, raspodeljujući se samo koja će kompanija koliko da ih emituje. Međutim, sistem ima nedostatke. Kompanije su često premeštale proizvodnju u zemlje izvan EU gde ne postoje stroge mere za smanjenje emisija, čime su zaobilazile ograničenja i unosile emisije nazad u Uniju kroz uvoz proizvoda i na taj način ugrožavale globalne klimatske ciljeve.

Kako bi se zaustavilo takozvano karbonsko curenje iz zemalja izvan Evropske unije i nadomestio propust u EU ETS, 2022. godine ostvaren je dogovor o uredbi Mehanizma EU za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM).

CBAM sastavni je deo Fit for 55 paketa koji ima za cilj da Evropska unija smanji neto emisije gasova sa efektom staklene bašte za najmanje 55 odsto do 2030. godine.

Na kojim principima se zasniva

Evropska unija uvozi mnoge proizvode iz zemalja koje nisu njene članice. Ovo je od posebnog značaja za kompanije van EU jer im omogućava širenje tržišta i održavanje konkurentnosti. Međutim, u cilju ostvarivanja globalnih klimatskih ciljeva, Evropska unija je uvela mere koje imaju za cilj da motivišu kompanije i iz tih zemalja da pređu na čistu energiju i tehnologiju. CBAM je alat koji postavlja cenu za emisije ugljen-dioksida nastale tokom proizvodnje dobara intenzivnih u pogledu emisije ovih gasova. Dakle, ako kompanija iz zemlje van EU želi da izveze svoje proizvode u Uniju, moraće da plati za emisije ugljen-dioksida koje su ugrađene u proizvod. Ove ugrađene emisije odnose se na sve emisije koje su nastale tokom celokupnog procesa proizvodnje proizvoda, uključujući i transport. Što je proizvod imao čistiji proces proizvodnje, to će biti niža cena naknade za emisije.

U FOKUSU:

Prelazna faza

Foto-ilustracija: Pixabay (TheDigitalArtist)

Kako bi se industrijama omogućilo da pređu na čistiju tehnologiju i energiju na lakši i pažljiviji način, CBAM nije odmah stupio na snagu u punoj primeni. Prelazni period pruža industrijama dovoljno vremena da se prilagode novim pravilima i obavezama, kao i da razviju potrebnu infrastrukturu za efikasno sprovođenje Mehanizma. Zbog toga je uspostavljena prelazna faza koja je na snagu stupila 1. oktobra 2023. godine, a prvi izveštajni period za uvoznike završen je 31. januara 2024. godine. U ovom periodu, CBAM se primenjuje na uvoz određenih proizvoda kod kojih je procenjeno najveće karbonsko curenje i to su cement, gvožđe, čelik, aluminijum, đubriva, električna energija i vodonik. Treba pomenuti da uvoznici tokom prelaznog perioda neće imati obavezu da kupuju i predaju CBAM sertifikate. Njihova jedina obaveza biće da prijave emisije gasova sa efektom staklene bašte, uključujući direktne i indirektne emisije koje su sadržane u proizvodima koje uvoze.

Do kraja 2024. godine, kompanije mogu da biraju jedan od tri načina izveštavanja o emisijama svojih proizvoda: EU metodologija (nova pravila EU), Ekvivalentna metoda (tri opcije) i Podrazumevane vrednosti (do jula 2024). Međutim, od 2025. godine kompanije koje izveštavaju o emisijama proizvoda moraće da koriste EU metodologiju, što znači precizno računanje emisija prema pravilima Evropske unije. Ako proizvod ima delove za koje nije lako dobiti tačne podatke o emisijama (složeni proizvodi), omogućeno je korišćenje procene emisija (podrazumevane vrednosti), ali samo za najviše 20 odsto ukupnih emisija proizvoda, dok ostatak emisija mora da bude tačno izračunat. Još jedna novina koja se uvodi od početka 2025. godine jeste da će operateri postrojenja izvan EU moći da dele podatke o emisijama preko CBAM portala umesto da ih, kao do sada, šalju svakom uvozniku posebno. Na kraju, od 2025. godine, kompanije koje žele da uvoze proizvode obuhvaćene CBAM pravilima moći će da steknu status ovlašćenog CBAM deklaranta, kroz podnošenje zahteva putem CBAM registra. Njihov zahtev pregledaće nadležno telo u državi u EU u kojoj su registrovani.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Međunarodni dan čiste energije – Put ka pravednoj energetskoj tranziciji

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Obnovljiva energija je temelj održivog razvoja i ključni saveznik u borbi protiv klimatskih promena. Međutim, iako je njen značaj za budućnost planete i kvalitet života milijardi ljudi neprocenjiv, mnoge zajednice širom sveta i dalje nemaju pristup pouzdanim i održivim izvorima energije. Upravo zbog toga je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2023. godine proglasila 26. januar Međunarodnim danom čiste energije kako bi podstakla akcije ka pravednom prelasku na obnovljive izvore energije u celom svetu.

Foto-ilustracija: Freepik (tawatchai07)

Ovaj dan ima posebnu simboliku, jer je 26. januara 2009. godine osnovana Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA). Kao globalna međuvladina organizacija, IRENA pruža podršku zemljama u njihovim energetskim tranzicijama, služi kao ključna platforma za međunarodnu saradnju i obezbeđuje analize i podatke o tehnologijama, inovacijama, politikama, finansijama i investicijama u oblasti čiste energije.

Ovaj međunarodni dan podseća nas na hitnost prelaska na održive izvore energije za dobrobit svih ljudi i očuvanje naše planete.

Pročitajte još:

Obnovljivi izvori energije u službi očuvanja planete

Čista energija je centralna u rešavanju dva globalna izazova – borbe protiv klimatskih promena i obezbeđivanja održivog razvoja za sve. Ipak, čak 685 miliona ljudi i dalje živi bez pristupa električnoj energiji, a više od 80 odsto njih nalazi se u podsaharskoj Africi. Ova situacija dodatno otežava obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i ekonomske mogućnosti u pogođenim zajednicama, pišu Ujedinjene nacije.

Upozoravajući podaci pokazuju da, uprkos napretku, svet nije na dobrom putu da ispuni cilj održivog razvoja 7 (SDG7), koji predviđa univerzalni pristup modernoj i održivoj energiji do 2030. godine. Ako trenutni trendovi potraju, do kraja decenije oko 1,8 milijardi ljudi će i dalje koristiti nesigurne i zagađujuće sisteme za kuvanje, poput spaljivanja drveta i balege.

Usvajanje čiste energije je ključni deo strategije za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, koje većinom potiču iz proizvodnje energije sagorevanjem fosilnih goriva. Prelazak na obnovljive izvore energije – sunce, vetar, vodu i geotermalnu toplotu – mogu značajno doprineti očuvanju planete.

Takođe, poboljšanje energetske efikasnosti kroz inovativne tehnologije u sektorima transporta, građevinarstva i uređaja, ne samo da smanjuje emisije, već i štedi novac i obezbeđuje širu dostupnost održive energije.

Međunarodni dan čiste energije je podsetnik na hitnost i značaj prelaska na čistu energiju kako bi se osiguralo bolje sutra za ljude i planetu.

Energetski portal

Vrdnik domaćin najveće regionalne konferencije o obnovljivoj energiji – OIE SRBIJA 2025

Foto: OIE Srbija

Najveća regionalna konferencija posvećena obnovljivim izvorima energije, OIE SRBIJA 2025, održaće se 17. i 18. septembra 2025. godine u Vrdniku, saopštilo je udruženje OIE Srbija.

Petu godinu zaredom, ovaj prestižni događaj okupiće poslovnu zajednicu, predstavnike Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Svetske banke, državnih institucija i vodeće investitore, koji će u prelepom ambijentu etno-kompleksa Vrdnička kula na Fruškoj gori diskutovati o ključnim temama iz oblasti zelene energije.

Tradicionalni organizator konferencije je Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije, koje okuplja sve relevantne kompanije i institucije iz sektora OIE u zemlji. Zbog izuzetnog interesovanja javnosti i velikog broja učesnika, ovogodišnja konferencija će se ponovo održati tokom dva dana.

Pročitajte još:

Na OIE SRBIJA 2025 biće reči o radu vetroelektrana koje su dobile tržišne premije kroz prve aukcije, kao i o novinama koje donosi drugi krug aukcija, čiji rok za prijave uskoro ističe. Posebna pažnja biće posvećena obrazovanju kao ključnom faktoru energetske tranzicije, temama e-mobilnosti i ESG standardima, koje su privukle veliku pažnju na prošlogodišnjim panelima.

Pored tradicionalnih diskusija o razvoju vetroelektrana i solarnih elektrana, konferencija će otvoriti prostor za inovacije – od pitanja skladištenja električne energije do drugih aktuelnih tema koje oblikuju budućnost zelene energije.

Na prethodnim konferencijama učestvovali su najviši zvaničnici Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije, Elektroprivrede Srbije, EBRD-a, kao i predstavnici renomiranih kompanija poput Masdar, Elicio, Nordex, Enlight, evropskih organizacija poput WindEurope i SolarPower Europe, Sekretarijata Energetske zajednice, direktori vodećih finansijskih institucija i brojni drugi ključni akteri u oblasti obnovljivih izvora energije.

Energetski portal

U planu izgradnja samobalansiranih solarnih elektrana širom Srbije kapaciteta 1 GW

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Do kraja ove ili početkom naredne godine počeće radovi na izgradnji samobalansiranih solarnih elektrana kapaciteta jednog gigavata širom Srbije, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

O realizaciji ovih značajnih projekata razgovarali su Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike i Li Sung, šef kancelarije južnokorejske kompanije „Hyundai Engineering” u Beogradu.

Đedović Handanović je istakla da je izgradnja solarnih elektrana, opremljenih baterijskim sistemima za skladištenje energije, jedan od najvećih evropskih projekata obnovljivih izvora energije i najvažnijih projekata u energetskom sektoru Srbije.

Trenutno se radi na planskoj i tehničkoj dokumentaciji, koja bi trebalo da bude završena u predviđenom roku.

Ministarka je navela da će to omogućiti više zelene energije u našem sistemu, što je od izuzetnog značaja za privredu i građane, a dovešće i do unapređenja sigurnosti snabdevanja.

Pročitajte još:

„Zahvaljujući ovom projektu, Elektroprivreda Srbije će dobiti najveći proizvodni kapacitet iz obnovljivih izvora energije, što će dodatno osnažiti njen položaj kao ključnog proizvođača zelene energije”, ukazala je ministarka.

Đedović Handanović je objasnila da će, pored toga, savremeni baterijski sistemi za skladištenje električne energije poboljšati mogućnosti za balansiranje elektroenergetskog sistema.

Ministarka je podsetila na to i da je sredinom oktobra prošle godine potpisan ugovor o izgradnji ovih solarnih elektrana, te da su pregovori o finansijskim uslovima u toku.

Li Sung je naglasio posvećenost kompanije „Hyundai Engineering” ovom strateškom projektu, koji će doprineti razvoju obnovljivih izvora energije i jačanju energetske stabilnosti Srbije.

Energetski portal