Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter


Energetska tranzicija za „Elektroprivredu Srbije” predstavlja ne samo obavezu, već i veliku razvojnu priliku, poručio je Radovan Stanić, pomoćnik generalnog direktora EPS za operativne poslove, na panelu „Energetska tranzicija u Srbiji i Crnoj Gori: Izazovi, realnost i budućnost” u okviru konferencije „ESG Zaokret: Od regulative do kulture”.
Stanić je naglasio da EPS ostaje pouzdan proizvođač i snabdevač električne energije za domaćinstva i privredu, te da će zahvaljujući planiranim investicijama tu ulogu zadržati i u godinama koje dolaze. Prema njegovim rečima, ulaganja u obnovljive izvore energije i diversifikaciju proizvodnje ključni su odgovori na zahteve dekarbonizacije i dostizanje klimatske neutralnosti.
Više zelenih kapaciteta i modernizacija postojećih postrojenja
Tokom ove godine, EPS je svoj portfolio ojačao sa 76 MW iz solarne elektrane „Petka” i vetroparka „Kostolac”, prvog vetroparka u okviru kompanije. Revitalizacijama hidroelektrana obezbeđeno je dodatnih 236 MW, dok naredni koraci uključuju obnovu „Vlasinskih HE”, HE „Bistrica” i „Potpeć”. Kompanija takođe radi na pripremi strateških projekata, među kojima su reverzibilna hidroelektrana „Bistrica” i solarni parkovi ukupne snage 1 GW.
Stanić je poručio da se povećanje udela OIE mora pratiti razvojem balansnih kapaciteta, pametnih mreža i sistema za skladištenje energije
– Ako povećamo solar i vetar, a ne modernizujemo mrežu i balansne kapacitete, rizikujemo stabilnost sistema. Zato energetsku tranziciju moramo da posmatramo kao sveobuhvatan tehnički projekat, ne samo investicioni – istakao je.
Modernizacija termoelektrana i planirano smanjenje upotrebe lignita
Značajna ulaganja usmerena su i u modernizaciju termoenergetskog sektora, posebno u oblasti zaštite životne sredine. U Kostolcu i TENT A uspešno rade postrojenja za odsumporavanje, čime su emisije SO₂ smanjene čak trideset puta.
EPS je pripremio i plan dekarbonizacije koji predviđa da se do 2030. godine upotreba lignita smanji za 25 odsto u odnosu na 2019. godinu. Ipak, Stanić je istakao da termoelektrane ostaju ključni oslonac stabilnosti sistema i glavni izvor bazne energije.
– Svi treba da budemo svesni toga da bi potpuno gašenje termoelektrana „pre vremena” dovelo do ozbiljnog rizika po energetski sistem, privredu i sigurnost snabdevanja. Cilj ne sme da bude trenutno i naglo gašenje, već planska tranzicija i smanjenje udela uglja, uz modernizaciju postojećih kapaciteta, smanjenje emisija, prelazak na manje emisione tehnologije i postepeno smanjenje udela uglja u energetskom miksu – zaključio je Stanić.
Energetski portal