Home Blog Page 1022

Ivan Karić: Poglavlje 27 uskoro na agendi evropskih zvaničnika

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Srbija je na dobrom putu da Poglavlje 27, okarakterisano kao jedno od najzahtevnijih i najskupljih u pregovorima sa EU, uskoro bude na agendi evropskih zvaničnika budući da je nacrt pregovaračke pozicije, poslat na neformalne konsultacije, dobio visoke ocene Evropske komisije, zaključak je Ivana Karića, predsednika pregovaračke grupe za Poglavlje 27, koji je na konferenciji za medije u Botaničkoj bašti predstavio napredak Srbije u pogledu ekoloških EU regulativa.

Ipak, postizanje potpunog usaglašavanja sa pravnim tekovinama u oblasti životne sredine jedan je od glavnih izazova za pristupanje, a neki uslovi su i vremenski vrlo zahtevni, zbog čega će Ministarstvo zaštite životne sredine tražiti odloženu implementaciju, rekao je Karić.

– Trenutna procena je da će više od osam milijardi evra biti potrebno samo za ulaganja u sektor otpada i vode, a većina zahteva mora biti sprovedena pre pristupanja što podrazumeva značajne finansijske i ljudske resurse. Rad na unapređenjima je započeo, ali postoji potreba da se ubrza. Ministarstvo je stvorilo administrativne okvire za zaštitu životne sredine, ali zaštita mora počivati na društveno usvojenom sistemu vrednosti i nije moguća bez promene svesti o značaju ekologije, istakao je Karić.

Srbija mora da prenese 200 propisa koji se odnose na zaštitu životne sredine (kvaliteta vazduha i vode, zaštite prirode, industrijskog zagađenja i upravljanja rizicima, upravljanja hemikalijama i borbe protiv klimatskih promena).

U Srbiji je samo 7, 3 odsto otpadnih voda biološki tretirano, a neophodno je izgraditi 359 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Procenat recikliranja komunalnog otpada u Srbiji je prema podacima za 2016. iznosio svega tri odsto. Zahtevi EU su dostizanje 50 odsto recikliranja do 2020, a prema revidiranoj direktivi 65 odsto do 2035. godine.

U vezi sa industrijskim zagađenjem neophodno je da više od 230 kompanija dobiju dozvole i sprovedu Direktive o industrijskim emisijama. Usaglašavanja sa ekološkim standardima EU podrazumevaju velike inicijalne troškove, ali na duži rok štede novac i omogućavaju dodatnu zaposlenost, kao i značajnu podršku EU i drugih fondova.

Milisav Pajević

Privreda Srbije podneće najveći teret primene direktiva u sektoru otpada

Foto: PKS

 

Foto: PKS

U organizaciji Ministarstva zaštite životne sredine i Privredne komore Srbije, u okviru projekta „Dalja implementacija Strategije za aproksimaciju u oblasti životne sredine – EAS”, koji finansira Evropska unija, prekjuče je održan informativni skup “Poglavlje 27: Status pregovaračke pozicije i Specifični planovi implementacije direktiva u sektoru otpada”.

U Privrednoj komori Srbije predstavnici ministarstva, državni sekretar Ivan Karić i eksperti, članovi projektnog tima, prezentovali su aktivnosti u vezi sa pripremom Poglavlja 27 za pregovaračku poziciju, kao i delove ovog dokumenata važne za industriju i privrednike, kao što su radne verzije Specifičnih planova implementacije (DSIP) i to: Okvirne direktive o otpadu, Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu, Direktive o baterijama i akumulatorima, kao i Direktive o električnom i elektronskom otpadu.

Direktorka Sektora za pružanje podrške u zastupanju i zaštiti interesa članova u PKS, Gordana Tiodorović, istakla je značaj i doprinos koji predstavnici privrede mogu da daju u izradi Nacrta specifičnih planova implementacije (DSIP), ali i kvalitetu Nacrta pregovaračke pozicije, posebno imajući u vidu da će privreda Srbije podneti najveći teret njihove primene.

Skup je obeležila intenzivna i konstruktivna diskusija i razmena mišljenja između predstavnika Ministarstva zaštite životne sredine, domaćih i stranih eksperata i predstavnika privrede, koja govori o tome koliko je Poglavlje 27 jedno od najzahtevnijih i najtežih za implementaciju, zbog čega je od ključne važnosti da privredna društva budu blagovremeno informisana i uključena u pripremnu fazu ovih dokumenata, a posebno u delu koji se tiče njihovog poslovanja.

Milisav Pajević

Kineska kompanija ponudila rešenja za tretman otpadnih voda

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan primio je juče u Beogradu predstavnike internacionalne kompanije „SafBon Water Technology” čije je sedište u Šangaju, austrijske kompanije KWI i predstavnike ambasade NR Kine.

Delegacija je tom prilikom ministra Trivana i njegove saradnike informisala o profilu i stručnim kapacitetima kompanije koja posluje širom sveta, predstavila rešenja tretmana otpadnih voda i iskazala zainteresovanost da najnovije tehnologije donesu u Republiku Srbiju, jer smatraju da naša zemlja predstavlja tržište sa veoma velikim potencijalom.

Predstavnici ambasade NR Kine su ukazali da Republika Srbija kao i kompanija „SafBon“ imaju punu podršku Narodne Republike Kine ukazavši na izvanrednu saradnju NR Kine i Srbije u svim oblastima.

Ministar Goran Trivan je zahvalio na poseti i rekao da je ova kompanija dobrodošla, posebno što iza nje stoji Kina sa kojom naša zemlja ima odlične bilateralne odnose, a posebno ekonomske, što nam daje sigurnost da možemo dobiti najbolje tehnologije u preradi otpadnih voda.

– U Srbiju mogu da uđu samo čiste tehnologije, i naši stručnjaci će proveriti svaku da li zadovoljava najviše standarde zaštite životne sredine. U preradu otpadnih voda, koja je jedan od prioriteta u zaštiti životne sredine, trebalo bi da se uloži do pet milijardi evra i taj novac Srbija nema. Otvoreni smo za saradnju, nama je potrebna finansijska podrška, a javno privatno partnerstvo je model za koji se zalažem, jer se u Beogradu pokazao kao najbolje rešenje koji bi moglo da se primeni i u opštinama širom Srbije, rekao je ministar.

Trivan je kazao da je zaštita životne sredine jedna od oblasti ekonomskog razvoja, koja ima podršku ne samo na državnom i entitetskom nivou, nego i na nivou opština, koje su sve svesnije svoje odgovornosti u ovoj oblasti, posebno u preradi otpadnih voda, ali su mnoge ograničene finansijskim i kadrovskim kapacitetima za izradu neophodne projektno-tehničke dokumentacije, u čemu će im Ministarstvo zaštite životne sredine pružiti neophodnu pomoć.

Kompanija „SafBon”,naveli su gosti, bavi se ulaganjem, planiranjem i izgradnjom postrojenja i pružanjem usluga u oblasti energetike i zaštite životne sredine sa tradicijom dugom 30 godina. Osnovne oblasti poslovanja obuhvataju preradu komunalnih i industrijskih voda, tretman čvrstog otpada a posebno je posvećena istraživanju i razvoju novih tehnologija i vlasnik je 75 patenata u Kini.

Tokom razgovora predstavili su rešenje tretmana otpadnih voda kroz primenu tzv. membranskih procesa filtracije vode kao što su ultrafiltracija, tretman keramikom i reverzna osmoza.

U vlasništivu „SafBon” grupe, nalaze i evropske kompanije KWI International Environmental Treatment GmbH i ItN Nanovation AG, a „SafBon” je i najveći akcionar preduzeća AquaSwiss AG.

Milisav Pajević

Smanjite troškove za dečju garderobu: Odeća koja raste zajedno sa vašim klincem

Foto: Vigga

Roditeljima je poznata priča. Dobijete bebu, zajedno sa rodbinom i prijateljima opskrbite je slatkom odećom. Dva meseca kasnije, dete ju je preraslo, a pojedine komade niste mu obukli nijednom. Vigga je danska kompanija koja je ovoj finansijskoj poteškoći novopečenih mama i tata pokušala da stane implementacijom kružnog modela u oblačenje klinaca. Svoje poslovanje oblikovala je oko koncepta pretplate i razmene.

Na sajtu njihovog preduzeća možete da se prijavite za pakete koje vam šalju otprilike u šestomesečnim intervalima, zavisno od brzine rasta deteta. Paket sadrži osnovne potrepštine u garderoberu jedne bebe, a kada ih vaše dete preraste, vratite ga kompaniji. Odeća, koju ste koristili, se ili pretvori u novu ili nastavi da služi drugom roditelju a vi za svog klinca dobijete sledeću rundu garderobe-na-određeno-vreme.

Foto: Vigga

Iznajmljivanje ormana za bebe uštedeće vam vreme i novac. Na nivou čovečanstva sačuvaće se resurse koji bi bili upotrebljeni za proizvodnju nove odeće, ali i kapacitete za odlaganje otpada s obzirom da bi garderoba, umesto da završi na deponijama, završila na telima novih vlasnika. Takvo poslovanje smanjuje negativni uticaj proizvoda i do 80 odsto.

Vigga svoje proizvode pravi od organskih materijala, a ima i modnu liniju za majke.

Jelena Kozbašić

Izvorska Jazak voda u unapređenoj ekološkoj ambalaži

Foto: NIS

 

Foto: NIS

Izvorska voda visokog kvaliteta, Jazak voda, koja se već trinaest godina proizvodi i puni u istoimenom pogonu za pijaću vodu, pod okriljem Nacionalnog parka Fruška gora, dobila je novi vizuelni identitet, koji odlikuje savremeni dizajn i unapređene ekološke karakteristike ambalaže.

Visokog kvaliteta i bogatog mineralnog sastava, Jazak voda sa jednog od najčistijih fruškogorskih izvorišta prirodne vode, smeštenog u neposrednoj blizini manastira Jazak u Vojvodini, proizvodi se u skladu sa najvišim tehnološkim, industrijskim, kao i bezbednosnim standardima u ovom segmentu proizvodnje.

Kompanija NIS, koja rukovodi proizvodnjom Jazak vode visokog kvaliteta, osim nove odore savremenog dizajna, otišla je korak dalje kada je reč o ambalaži, tako da sada flaširana voda Jazak ima manji čep i manju gramaturu, što dodatno doprinosi zaštiti prirodne i životne sredine.

Posebnost Jazak vode krije se u izbalansiranom mineralnom sastavu i idealnom odnosu magnezijuma i kalcijuma. Optimalan unos pomenutih minerala, neophodnih za pravilno odvijanje većine procesa u našem organizmu, moguć je samo u razmeri dva prema jedan, koji upravo odlikuje prirodnu mineralnu vodu Jazak.

Dodatno, poznatu vodu u novoj modernoj ambalaži, karakteriše i nizak sadržaj natrijuma i suvog ostatka, a sve navedene karakteristike Jazak vode potvrđene su na osnovu rezultata istraživanja sprovedenih u sedam laboratorija u Srbiji.

Milisav Pajević

Nacionalni parkovi Crne Gore na „LORIST- u“ predstavili zaštićena područja

Foto: Nacionalni parkovi Crne Gore

 

Foto: Nacionalni parkovi Crne Gore

Nacionalni parkovi Crne Gore u saradnji sa NTO CG i turističkom privredom učestvovali su na 51. Međunarodnom sajmu turizma u Novom Sadu „LORIST“.

Na zajedničkom štandu svoju ponudu, pored lokalnih turističkih organizacija, predstavili su crnogorski nacionalni parkovi.

Raznovrsna turistička ponuda svih pet nacionalnih parkova privlači brojne posetioce iz svih krajeva sveta.

– Više od 410.000 ljubitelja prirode iz brojnih zemalja sveta posetilo je crnogorske nacionalne parkove, na ukupnom nivou, od početka godine do kraja septembra. Ovaj podatak raduje sve nas koji smo u Parkovima jer smo ostvarili dobre rezultate u turizmu i istovremeno obavezuje da sa više entuzijazma realizujemo aktivnosti u cilju očuvanja, unapređenja i promocije zaštićenih područja i svakako ukazuje na trend rasta posete u svim Parkovima koji svake godine ide uzlaznom linijom, kazao je direktor JPNPCG Elvir Klica podvodom učešća na 51. Međunarodnom sajmu turizma u Novom Sadu „LORIST“.

Crnogorski nacionalni parkovi pružaju idealne uslove za bavljenje sportom, rekreacijom i boravak u netaknutoj prirodi, za aktivan odmor koji je sve više tražen.

– Brojne aktivnosti koje nude naši Parkovi, kao što su pešačenje i planinarenje, vožnja bicikala kroz predele izvanrednih prirodnih lepota, krstarenje najvećim slatkovodnim jezerom Balkana, rafting najdubljim kanjonom Evrope, šetnja jednom od posljednjih evropskih prašuma, osvajanje najviših vrhova Dinarida, kajakarenje, sportski ribolov, posmatranje ptica, obilazak bogatog kulturno-istorijskog nasljeđa, kao i raznovrsne manifestacije i događaji koji se organizuju u zaštićenim područjima, privlače različite ciljne grupe posetilaca, kaže Elvir Klica.

Predstavnici JPNPCG imali su priliku da razmene iskustva sa predstavnicima zaštićenih područja Srbije i BiH u cilju promocije ukupnih vrednosti. Održani su sastanci sa direktorima nacionalnih parkova Fruška gora, Tara, Đerdap i Kopaonik iz Srbije, kao i sa direktorima NP Una i NP Kozara iz Bosne i Hercegovine.

Učešćem na Sajmu turizma, Nacionalni parkovi Crne Gore uputili su poruku zainteresovanoj međunarodnoj javnosti da već sljedeće letnje sezone posete NP Durmitor, NP Biogradsku goru, NP Lovćen, NP Skadarsko jezero i NP Prokletije.

Pored predstavnika turističke privrede iz naše zemlje i regiona, na Sajmu učestvuju i predstavnici značajnih turističkih privreda posebno Nemačke, Rusije, Turske, Češke, Holandije, Ukrajine, Azerbejdžana, Velike Britanije, Danske, Španije.

Milisav Pajević

Radovi na izgradnji Južnog kolektora kod Niša završeni

Foto: Grad Niš

 

Foto: Grad Niš

Radovi na izgradnji Južnog kolektora kod Niša su završeni.

Preostalo je samo, u narednih nekoliko dana, okončati i glavnu šahtu kojom se povezuje postojeći kolektor koji otpadne vode dovodi iz pravca Elektronske industrije i Trošarine sa novim cevovodom.

Ujedno, na tom mestu ostaće veza sa novim Čairskim kolektorom, što stvara mogućnost da se, u slučaju obilnijih padavina, deo vode preusmeri ka kolektoru u ulici Sestara Baković, što znači da poplava u Zetskoj ulici, zagušenja kanalizacije i plavljenja Čaira, Kliničkog centra, stadiona ili hale, više neće biti.

Gradilište je danas obišao Gradonačelnik Darko Bulatović koji je rekao da se ovim radovima, posle 15 godina, konačno stavlja tačka na probleme sa kanalizacijom u ovom delu grada.

– Izgradnja kolektora koštala je 41 milion dinara. Sredstva su obezbeđena iz Budžeta Grada kroz Program izgradnje, a pored definitivnog rešavanja pitanja otpadnih voda na Paliluli u Čairu, završetak kolektora je važan i zato jer stv ara uslove za izgradnju potpuno nove saobraćajnice duž pruge, koja bi bila produžetak ulice Dušana Popovića do Palilulske rampe, koja u budućnosti treba da bude deo velikog Južnog Bulevara, rekao je Bulatović.

Gradonačelnik je poručio da će se, izgradnjom te ulice, rasteretiti cela ulica Dušana Popovića, Mokranjčeva, Stanoja Bunuševca, Episkopska, raskrsnica kod crkve Svetog Nikole, a velikim delom i sama Palilulska rampa.

– Iskoristićemo ovo vreme da završimo eksproprijaciju. Izdali smo zadatak da se uradi projekat. Sredstva smo obezbedili, i ukoliko ne bude problema sa dokumentacijom, ovde će već sledeće godine krenuti izgradnja nove saobraćajnice koja će uveliko rasteretiti saobraćaj u ovom delu grada, a čak ga , na taj način, i ubrzati, naglasio je Gradonačelnik Niša.

Milisav Pajević

Nobelova nagrada za ”klimatsku ekonomiju”

Photo: nobelprize.org

Američki ekonomisti Vilijam Nordhaus i Pol Romer dobitnici su ovogodišnje Nobelove nagrade za ekonomiju, saopštila je Švedska kraljevska akademija.

Prema nalazu komisije, oni su “osmislili metod koji se bavi najznačajnijim pitanjem današnjice – dugoročnim održivim rastom globalne ekonomije i dobrobiti svetske populacije”.

Akademija navodi da Nordhausovo istraživanje tiču se odnosa prirode i društva, pokazuje da je globalna uniformna šema karbonskih poreza (porez na emisiju CO2 u vazduh) nametnuta svim državama najefikasniji lek za probleme koje izazivaju emisije gasova. On je postao prva osoba koja je kreirala integrisani model, tzv. kvantitativni model koji objašnjava globalnu vezu između ekonomije i klime. Njegov model integriše rezultate istraživanja iz fizike, hemije i ekonomije. Njegov model je sada u širokoj upotrebi – navodi se u saopštenju.

Photo: nobelprize.org

Romerovo istraživanje položilo je temelj onoga što sada nazivamo “endogenom teorijom rasta”, koja je donela nova istraživanja u oblasti regulacija i politike koja ohrabruje nove ideje i dugoročni prosperitet, navodi se u obrazloženju. Romer je pokazao kako znanje može funkcionisati kao pokretač dugoročnog ekonomskog rasta.

Nagrada iznosi devet miliona švedskih kruna (milion dolara), a prva Nobelova nagrada za ekonomiju dodijeljena je 1969. godine.

Prošlogodišnju Nobelovu nagradu za ekonomiju dobio je američki ekonomista Ričard Taler za doprinos u oblasti bihevioralne ekonomije.

 

Jezero Bubanj u centru Kragujevca veliki potencijal za razvoj turizma

Foto: sr.wikipedia.org
Foto: Wikipedia/Јованвб

Atraktivna lokacija u centru Kragujevca i veliki potencijal za razvoj turizma jezero Bubanj uskoro će dobiti nove zanimljive sadržaje.

Ugovor o finansiranju projekta Razvoj turisitičkog potencijala “Jezero Bubanj“ u Beogradu su, između Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija i grada Kragujevca, potpisali državni sekretar Miroslav Knežević i zamenik gradonačelnika Ivica Momčilović.

Ministarstvo se ugovorom obavezalo da će za izradu projektno – tehničke dokumentacije, troškove opremanja prostora i uređenje zemljišta izdvojiti 15 miliona dinara, a sredstva su odobrena u okviru subvencija i dotacija namenjenih razvoju turizma.

Cilj ovog projekta sa kojim je grad Kragujevac konkurisao je unapređenje uslova za rekreaciju i bavljenje sportom, ali i unapređenje uslova za razvoj turizma.

Jezero Bubanj, čija je površina vodenog ogledala preko tri, a parka blizu deset hektara, dragoceno je prirodno dobro, bogato ribom i prirodno je stanište za razne vrste ptica. Iako je prostor na atraktivnoj lokaciji, zbog manjka sadržaja, do sada je privlačio uglavnom ribolovce i stanovnike obližnjih naselja.

Projektom urbane obnove i revitalizacije predviđena je izgradnja pešačkih staza, servisno – interventnih saobraćajnica, popločanih površina, trim staze, pešačke staze uz zapadnu obalu i platforme za sportski ribolov.

Milisav Pajević

Usvojena Informacija o projektu „Finalizacija Studije zaštite područja Ulcinjske solane”

Foto: birdwatchingmn.org
Foto: birdwatchingmn.org

Vlada Crne Gore je na 92. sednici usvojila Informaciju o projektu „Finalizacija Studije zaštite područja Ulcinjske solane“.

Prilikom predstavljanja informacije navedeno je da će Studija će biti prosleđena Opštini Ulcinj na dalje postupanje proglašenja područja parkom prirode.

Vlada je donela Uredbu o zabranjenim odnosno dozvoljenim načinima upotrebe, proizvodnje i stavljanja na tržište hemikalija koje predstavljaju neprihvatljiv rizik po zdravlje ljudi i životnu sredinu, kojom se u nacionalno zakonodavstvo prenose propisi Evropske unije koji definišu da se proizvodnja, stavljanje na tržište i upotreba ovih supstanci moraju urediti potpunim ili delimičnim zabranama ili drugim ograničenjima na osnovu procene rizika.

Na predlog Ministarstva ekonomije, Vlada se upoznala sa Informacijom o postupku po Javnom oglasu za dostavljanje ponuda za dodelu ugovora o koncesiji za eksploataciju mineralne sirovine belih boksita sa ležišta “Poljane”, Prestonica Cetinje.

Imajući u vidu da je na Javni oglas stigla samo jedna ponuda, kojoj su članovi Tenderske komisije dodelili svega pet bodova (od mogućih 20) po osnovu kriterijuma „reference ponuđača“, Ministarstvo ekonomije je, u smislu člana 37 Zakona o koncesijama, donelo Odluku o poništavanju Javnog oglasa iz razloga dostavljanja ponude od strane samo jednog ponuđača.

Milisav Pajević

Otvoren Regionalni centar za razvoj cikloturizma kod Srpske Crnje

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

 

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Pokrajinska sekretarka za finansije Smiljka Jovanović učestvovala je na promotivnoj konferenciji, povodom otvaranja Regionalnog centra za razvoj cikloturizma – prvog centra ovakvog tipa u Srbiji – koji se nalazi na samoj granici sa Rumunijom kod Srpske Crnje.

Na ovaj način označen je završetak projekta finansiranog iz sredstava EU preko programa prekogranične saradnje Srbija-Rumunija, čija realizacija je podržana iz pokrajinskog budžeta sa blizu 50 hiljada evra, odnosno sa 92 odsto od sredstava koja su, kao sopstveno učešće, trebalo da obezbede partneri iz Srbije.

Pokrajinska sekretarka za finansije Smiljka Jovanović naglasila je da AP Vojvodina podršku u korišćenju sredstava iz dostupnih fondova EU obezbeđuje putem tri mehanizma, sa ciljem da pokrajinski budžet bude uporište finansijske podrške nosiocima projekata koje finansira EU na teritoriji AP Vojvodine, posebno kad su u pitanju manje razvijene opštine.

– Pokrajinskoj vladi je stalo da razvoja svih opština i, posebno, što se vidi upravo na primeru opštine Nova Crnja, na pružanju podrške manje razvijenim lokalnim samoupravama, kojima se obezbeđuje maksimalni iznos sredstava koji se može dodeliti po javnom konkursu. Povećanjem limita sa četiri miliona na šest miliona dinara, opštini Nova Crnja pružena je prilika da na konkursu Pokrajinskog sekretarijata za finansije obezbedi sredstva za sufinansiranje i projekta regionalnog centra za naprednu lasersku terapiju u oftalmologiji, rekla je Smiljka Jovanović.

Projekat pod nazivom “Tour de Banat”, čija ukupna vrednost iznosi blizu 536 hiljada evra, okupio je tri partnera, opštinu Nova Crnja kao nosioca projekta, opštinu Žombolj (Rumunija) i Regionalni centar za društveno–ekonomski razvoj Banat, oko zajedničke ideje da doprinesu održivom ekonomskom razvoju regiona, kroz jačanje prekogranične turističke ponude i stvaranje uslova za razvoj cikloturizma.

Milisav Pajević

BiH: Još 2 nedelje do najvećeg sajma o OIE, vodama i zaštiti životne sredine

Foto: RENEXPO

Ovogodišnji, peti po redu internacionalni sajam i konferencije, RENEXPO® BIH, fokusiran na unapređenje ulaganja u BiH, biće otvoren u kongresnom centru hotela Hills, 24. i 25. oktobra ove godine u Sarajevu.

Istaknuti sajamsko-konferencijski događaj kao i prethodnih godina omogućiće učesnicima modernu i efikasnu promociju, brojne susrete kao i razmenu znanja sa više od 1.500 stručnih sajamskih posetilaca i 700 učesnika konferencija.

Besplatnu ulaznicu na sajam možete preuzeti na sledećem linku: http://www.cloud.dow-media.com/de/freeticket_bih/?L=0&c=RU5FUkdFVFNLSSBQT1JUQUwg.

Foto: RENEXPO

Oko 80 domaćih i inostranih kompanija imaće priliku predstaviti napredna rešenja, tehničku opremu, poslovne i finansijke modele u oblastima: energetske efikasnosti, korišćenja prirodnih resursa, infrastrukture vodosnabdevanja i otpadnih voda, upotrebe čvrstog otpada i reciklaže, kao i aspekte za unapređenje ekoloških i ekonomskih standarda.

USAID, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, Privredne komore BiH, Federacije  i Republike Srpske, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, su samo neki od institucionalnih partnera koji će biti prisutni u sajamskom i u konferencijskom programu sajma.

Konferencije idu u korak sa zahtevima tržišta i vesnici su novih trendova kao što su grupno finansiranje-Crowdfunding, Održivi transport, Sistem energetskog menadžmenta u BiH.

Uvek aktuelna tema: HIDROENERGIJA

Globalno pitanje očuvanja voda i izgradnje MHE je pitanje koje zahteva pažnju struke. U sajamskoj izložbi ovo je najzastupljenija tema, te je konferenciji hidroenergije: Male hidroelektrane u BiH, data posebna važnost prvog dana sajma. Dr. Miroslav Marence iz UNESCO-IHE Delft, predstaviće međunarodnu praksu u postojećim evropskim okvirima, a predstavnik GIZ ProRE, gospođa Naida Taso hidrološke podatke potencijala BiH.

Celokupan konferencijski program pogledajte na sledećem link:  http://www.renexpo-bih.com/bs/konferencije/program-konferencije/.

Organizator sajma, nemačka grupacija REECO Group omogućila je besplatan pristup sajmu i konferencijama uz obaveznu online registraciju: http://www.renexpo-bih.com/bs/registracija-za-konferenciju/.

RENEXPO® BiH je idealna prilika za povezivanje BiH tržišta sa inostranim investitorima i daje uvid u važne tržišne informacije.

Više informacija na web stranici: www.renexpo-bih.com.

EPS najavio nastavak ulaganja i unapređenje poslovanja

Foto: EPS

 

Foto: EPS

Na 14. Međunarodnom sajmu energetike i 15. sajmu zaštite životne sredine Ekofer u Beogradu, „Elektroprivreda Srbije“ predstavila je najvažnije investicione i ekološke projekte, novine u poslovanju elektrodistributivnog sektora i planove u oblasti rudarstva.

Izgradnju vetroparka u Kostolcu, snage 66 megavata sa mogućom godišnjom proizvodnjom električne energije od 151 gigavat-sat, Vlada Srbije proglasila je projektom od državnog značaja.

Za stručnjake EPS-a taj projekat biće veliki izazov, posebno u domenu upravljanja vetro kapacitetima i implementacijom u proizvodni sistem EPS-a.

Do kraja godine očekuje se da EPS dobije status povlašćenog proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora, određene dozvole i saglasnosti nadležnih ministarstava i objavi tender za nabavku opreme i izradu projekta za izvođenje.

Predstavljeni su projekti revitalizacije agregata A2 u HE „Đerdap 1“, agregata A3 na HE „Zvornik“, kao i 13 malih i izgradnje dve nove male HE. Najznačajniji projekat u termosektoru JP EPS u 2018. bio je revitalizacija bloka A4 u TENT A.

Kapitalnim remontom povećana je instalisana snaga bloka sa 308,5 na 332,7 megavata, povećana pouzdanost rada, produžen radni vek postrojenja, povećana energetska efikasnost i smanjen negativni uticaj na životnu sredinu.

O putu do digitalnog rudnika, inovacijama u rudarskom sektoru i važnosti uvođenja modernih tehnologija u rudarske ogranke EPS-a, govorio je Slobodan Mitrović, izvršni direktor za proizvodnju uglja.

– Digitalna transformacija rudarskih procesa je ključno pitanje budućnosti rudarstva. U rudnicima EPS-a trenutno se izrađuju geološki i tehnološki modeli, realizuje se projekat izgradnje sistema za upravljanje kvalitetom uglja u zapadnom delu Kolubarskog basena i razvija integralno-informacioni sistem za praćenje proizvodnje uglja – rekao je Mitrović.

EPS je predstavio i novi proizvod na tržištu električne energije za komercijalne potrošače – zelenu energiju sa garancijom porekla. Komercijalni kupci moći će od EPS-a da kupe električnu energiju proizvedenu isključivo iz obnovljivih izvora energije i time doprinesu očuvanju životne sredine.

Naredne godine počeće da radi novi kol centar za potrošače, kao i uvođenje novog biling sistema, a cilj je još bolja i brža komunikacija sa kupcima i njihovo bolje informisanje uvođenjem novih tehnologija.

Iz poslovanja „EPS Distribucije“ predstavljen je projekat „Poboljšanje reagovanja u vanrednim situacijama“, koji se realizuje iz donacija Evropske unije kroz IPA 2014 fondove elektroenergetskom sektoru za sanaciju i prevenciju poplava.

Izgradnja postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova na četiri termobloka TENT A (A3-A6) je jedan od najznačajnijih ekoloških projekata JP EPS, vredan oko 167 miliona evra.

Izgradnjom ovog postrojenja koncentracija sumpornih oksida u dimnom gasu biće svedena ispod 200 miligrama po normalnom metru kubnom, a sadržaj praškastih materija u dimnom gasu ispod 20 mg/Nm³, što je u skladu sa važećim evropskim standardima.

Konzorcijum koga čine japanske firme i domaće „Jedinstvo“ iz Sevojna, predvodi Mitsubishi Hitachi Power Systems. Izgradnja postrojenja počeće u prvom kvartalu 2019. godine.

Milisav Pajević

Holandija pomaže izgradnju kolektora otpadnih voda i kanalizacione mreže u Leskovcu

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan i ambasador Kraljevine Holandije u Srbiji Henk van den Dol potpisali su sporazum o bespovratnoj pomoći  iz programa Orio Kraljevine Holandije za fazu implementacije projekta upravljanja otpadnim vodama u Leskovcu.

Na osnovu ovog sporazuma, za izgradnju kolektora otpadnih voda i preko 80 kilometara kanalizacione mreže za grad Leskovac i okolna naselja, biće dodeljeno 7.671.000 evra iz ORIO Programa Kraljevine Holandije, dok ukupna vrednost Orio projekta za prečišćavanje voda u Leskovcu iznosi 7.910.000 evra.

Ministar Trivan je izrazio zadovoljstvo i zahvalnost zbog pomoći i podrške Holandije našoj zemlji u procesu pristupanja EU, i istakao da u oblasti zaštite životne sredine ima još dosta prostora za razvijanje veće uspešne saradnje dve zemlje.

On je naglasio da je izuzetno značajno što Leskovac dobija kanalizacionu mrežu i neophodnu infrastrukturu za preradu otpadnih voda, što je poduhvat, ne samo od lokalnog, već i nacionalnog značaja.

Ministar je ukazao da je Ministarstvo pružilo svu pomoć i podršku lokalnoj samoupravi u naporima da se projekat u Leskovcu uspešno realizuje, a u narednom periodu podržaće i druge lokalne samouprave u izradi prostorno-planske dokumentacije koja je neophodna za obezbeđivanje finansijske podrške i rešavanje ekoloških problema lokalnih zajednica.

– Naši gradovi u Srbiji počinju da shvataju važnost projekata u zaštiti životne sredine, da nema zdravog i dobrog života građana bez njihove realizacije, naglasio je Trivan.

Ambasador Dol je istakao da je potpisani sporazum izraz dobrih odnosa Srbije i Holandije, koji dodatno učvršćuje prijateljstvo dve zemlje na putu Srbije ka Evropskoj uniji.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Pomoć koju Holandija ukazuje za preradu otpadnih voda u Leskovcu, saradnji dve zemlje daje novu dimenziju, rekao je.

– Ova bespovratna sredstva su zapravo samo deo sredstava koja će se uložiti u preradu voda u Leskovcu i okolini… Zahvaljujući preradi otpadnih voda, život će biti bolji za preko 20.000 stanovnika Leskovca i okolnih naselja, biće bolji i zdravstveni uslovi, bolja životna sredina, istakao je ambasador i dodao, da potpisivanje sporazuma predstavlja važan korak u dostizanju evropskih standarda, i usklađivanju s pravnim tekovinama i praksom EU u oblasti voda, što je neophodni korak u pridruživanju Srbije evropskoj zajednici.

Gradonačelnik Leskovca Goran Cvetanović izrazio je zahvalnost Kraljevini Holandije na ovom, i drugim projektima koje su podržali kako bi građani Leskovca imali bolje uslove života, i Ministarstvu koje je pomoglo da se ovako značajan projekat uspešno završi, a žiteljima Leskovca i okolnih naselja obezbede bolji sanitarni uslovi i zdravija životna sredina.

Milisav Pajević

Ministarka ekologije Federacije BiH u Muzeju uspeha i uspešnih zapadnog Balkana

Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma

 

Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma

Federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo uvrštena je u Muzej uspeha i uspešnih zapadnog Balkana i jugoistočne Evrope kao posebno zaslužna za ekspanziju i ubrzani razvoj turizma i zaštite životne sredine u Federaciji BiH, te snažnom rastu poseta turističkim centrima u Federaciji BiH.

Za vreme njenog mandata turizam je postao najperspektivnija privredna grana, te je postalo jasno da usmeravanje podrške turističkom sektoru može značajno smanjiti nezaposlenost i doneti privredni rast.

Zalaganje Đapo da se prekine dvodecenijska praksa tolerisanja nepoštovanja zakona i propisa o zaštiti životne sredine rezultiralo je možda najvažnijim potezom, odnosno konačnim zaustavljanjem zagađivanja životne sredine od velikih kompanija  u slučaju GIKIL-a.

Posebno je važno da je ministarka Đapo projektima poput rute “Valter brani Sarajevo” doprinela prekograničnoj saradnji, te afirmaciji inovacijskih modela u razvoju turizma.

Višemilionski projekti poput Via Dinarica, prepoznati od međunarodnih partnera, skrenuli su pažnju na potenciju turizma kao integrirajućeg faktora za bosansko-hercegovačko društvo.

Tokom njenog mandata sa oko 21 milion KM finansirani su projekti koji su odabrani da bi doprineli da se na turizam gleda u BiH kao na novi strateški pravac u borbi sa nezaposlenošću, te na šansu pozitivne promocije BiH u svetu kao i ravnomernog razvoja turističkog sektora u urbanim i neurbanim područjima, saopšteno je iz Federalnog ministarstva zaštite životne sredine i turizma.

Milisav Pajević

Novi izveštaj o klimatskim promenama zahteva “neviđene” promene u društvu

Foto: pixabay
Photo: Pixabay

Vlade širom sveta moraju da preduzmu „rapidne, dugoročne i do sada neviđene promene u svim aspektima društva,“ ako žele da izbegnemo katastrofalne posledice globalnog zagrevanja.

Vodeći svetski stručnjaci za klimu izdali su zloslutno upozorenje kada je reč o globalnim posledicama podizanja prosečne temperature. Ovaj izveštaj objavljen je danas i baziran je na 6000 naučnih radova na ovu temu.

Iz UN organizacije, Intergovernmental Panel on Climate Change (IPPC) izjavili su da će ograničavanje globalnog zagrevanja na 1.5 stepeni zahtevati “brze i dugoročne” promene u upotrebi zemljišta i energije, u industriji, arhitekturi, transportu i urbanom planiranju. Tako bi koncentracija ugljen-dioksida u atmosferi, za koju su odgovorni ljudi, pala na 45% onih iz 2010. godine. Očekuje se da bi se to dogodilo do 2030. godine.

Naučnici smatraju da su obećanja, data od strane vlada u oblasti klimatskih promena u poslednje tri godine, nedovoljna da se zagrevanje ograniči na 1.5 stepen i da je ono što se desi sada do 2030. godine od ključne važnosti za našu budućnost.

Podsetimo se da su ljudske aktivnost podigle globalnu temperaturu za 1 stepen a do 2030. godine temperatura će biti viša za 1.5 stepeni ako se trendovi nastave, a mogla bi da poraste i za 3 stepena do kraja ovog veka. To bi dovelo do povećanja ekstremnih suša, divljih požara, nedostataka hrane i masovnih poplava a to bi znatno uticalo na stotine miliona ljudi širom sveta.

Panmao Žai, potpredsednik radne grupe IPCCa izjavio je: „Jedna od poruka koja je naglašena u ovom izveštaju je činjenica da već osećamo posledice porasta globalne temperature i one se ogledaju u ekstremnim vremenskim uslovima, podizanju nivoa mora i arktičkom ledu koji nestaje.“

Ono što je bitno jeste da ako dozvolimo da temperatura probije granicu rasta od 1.5 stepeni moraćemo da se oslanjamo na tehnike za uklanjanje ugljen-dioksida iz atmosfere iako njihova efikasnost nije proverena a takođe nije jasno kako to može da utiče na klimatski sistem.

Izveštaj ukazuje na to da bi ograničavanje rasta temperature na 1.5 stepeni umesto na 2 moglo da nam pomogne da izbegnemo niz posledica klimatskih promena. Na primer, do 2100. godine nivo mora bi bio za 10 cm niži, izumrlo bi od 70% do 90% koralnog grebena dok bi u slučaju da se temperatura podigne za 2 stepena, nestao, kao i ledeni pokrivač na Antarktiku.
Sa ograničenjem od 1.5 stepeni broj ljudi koji su pogođeni nestankom hrane i vode za piće bio bi za 50% manji, naročito u siromašnijim zemljama gde je veći rizik.

Ovo istraživanje je naručeno od strane donosioca odluka na Konferenciji o klimi u Parizu 2016. godine, iste godine kada su se vlade složile da će ograniliti porast globalne temperature na ispod 2 stepena.

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews